Ante Kostelić dobio istoimenu nagradu Hrvatskog skijaškog saveza za životno djelo

Hrvatski skijaški savez (HSS) dodijelio je nagradu za životno djelo Anti Kosteliću

- Gipsu, ocu i treneru skijaških velikana

Janice i Ivice, za kolosalne uspjehe koji su Hrvatsku stavili uz bok skijaškim velesilama. Uz članove obitelji Kostelić, suprugu Maricu i kći Janicu, svečanosti u Kristalnoj dvorani hotela Westin Zagreb nazočili su predsjednik Vlade Republike

Hrvatske Andrej Plenković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac te brojni uzvanici. Nagradu, koja i nosi njegovo ime, uručili su mu direktor skijaških reprezentacija

Vedran Pavlek i predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Miho Glavić. Brončanu statuu koja prikazuje Gipsa u skijaškom odijelu i s lopatom u rukama, simbolizirajući da se do uspjeha može samo napornim radom, izradio je umjetnik Ivica Propadalo.

- Moram ljudski priznati da je ovih 30 godina, manje ili više uspješnih, kao i većina naših života, završilo kao zbroj iluzija, koje bi bilo bolje izraziti u nekoj pjesmi - otpočeo je Kostelić govor koji će ubrzo završiti rečenicom: - U ocjenjivanju sportskog rezultata ponižavajuće je isticati koliko će netko zaraditi milijuna na tome. To je bijedno. Nijednu stvar nisam napravio zbog novca...

U Janičine i Ivičine uspjehe ugradio je svoju trenersku i životnu filozofiju, a skupa su osvojili: četiri zlatne i šest srebrnih olimpijskih medalja, pet naslova svjetskih prvaka, četiriju Velika kristalna globusa za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, sedam Malih globusa za pojedine discipline te 56 pojedinačnih pobjeda u SK-u i ukupno 115 postolja.

- Vatra koju je zapalio naš Prometej i dalje gori. I dalje se borimo za vrhunske rezultate u skijanju, a temelj je ono što smo postavili 90-ih, kad su skijaški rezultati izgledali kao čista tlapnja - poručio je Ivica Kostelić videoobraćanjem iz austrijskog Semmeringa.

Vedran Pavlek prisjetio se 24-godišnje suradnje kroz anegdote, a jedna od njih bio je telefonski poziv u 3.30 ujutro, kad ga je Gips nazvao sav u panici s pitanjem koliko je sati, a kad je dobio odgovor, samo je odahnuo: - Dobro je, bojal sam se da bum zakasnil na trening.

- Predanim i upornim radom, uz viziju, mogu se postići vrhunski rezultati. Uz njegovu viziju probili su se Ana Jelušić, Nika Fleiss, Natko Zrnčić-Dim, Filip Zubčić, a danas imamo Leonu Popović i Zrinku Ljutić. Ante, hvala ti na tome! - kazao je Pavlek.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je nemjerljiv Kostelićev doprinos sportu: - Ono što ste vi učinili za hrvatsko skijanje i hrvatski sport, ne može se usporediti s ničim, a sjajni smo u mnogim sportovima. Kao sad se sjećam Salt Lake Cityja, svih utrka i dočeka. Hrvatska tada postaje skijaška velesila. Ostvarili ste to upornošću, znanjem, talentom. Svi koji se imalo razumiju u sport, znaju koliko je to veliko postignuće. Bivši dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Igor Jukić, bio je mentor Anti Kosteliću pri obrani diplomskog rada koji je dovršio više od četiri desetljeća od početka studija: - Uvijek je svima pokazivao da se stvari moraju privoditi kraju. To je doktorski, a ne diplomski rad. Trebalo bi ga pretvoriti u počasni doktorat.

Govoriti o Antinim metodama je izlišno. Rezultati su sve pokazali…

Ante Kostelić prvi je dobitnik HSS-ove nagrade za životno djelo, koja i nosi njegovo ime - dvostruka počast za legendarnog trenera kojem Hrvatska teško može iskazati dovoljno počasti i zahvalnosti za sve što je dao sportu i promociji svoje domovine. (hina/hoo/vk)

HOO-ova briselska konferencija o volontiranju u sportu

UBruxellesu je krajem studenoga 2022. održana prva europska konferencija o projektu Ekonomska dimenzija volontiranja u sportu (EVIS) čiji je nositelj Hrvatski olimpijski odbor (HOO). Nazočilo joj je 20 sudionika, a u njezinu radu online načinom sudjelovalo je više od 30 drugih podržavatelja projekta. Budući da je događaj održan u dvorani Ureda Europskih olimpijskih odbora pri EU-u (EOC EU Office), formalni domaćin je bio direktor Ureda Folker Hellmund, a u ulozi konferencijskog domaćina bio je glavni tajnik

HOO-a Siniša Krajač koji je u pozdravnoj riječi istaknuo važnost volontiranja, posebno na velikim sportskim natjecanjima. U ulozi prezenterica bile su i djelatnice HOO-a - Alma Papić s temom “Europski sportski model: volontiranje u sportu i put prema naprijed” (online) i Tanja Bilić Brenner s temom “Studija slučaja: volonterske strukture upravljanja sportom”. Završna riječ pripala je zastupnici Europskog parlamenta Sunčani Glavak koja je sudionicima poslala videoporuku te istaknula kako je volontiranje u uskoj vezi s fizičkim, psihičkim i općedruštvenim benefitima ljudi. Nakon konferencije, hrvatska europarlamentarka pozvala je predstavnike HOO-a u posjet Europskom parlamentu, a tom prigodom glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač susreo je predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu. (hoo/vk)

Dodijeljena

UHrvatskom saboru održana je svečanost dodjele

Državne nagrada za sport “Franjo Bučar” za 2022. godinu, a nagrade za životno djelo uručene su proslavljenom košarkašu Nikoli Plećašu, trofejnom vaterpolistu Bošku Lozici i poznatom splitskom novinaru Edi Pezziju. Godišnje nagrade primili su: Branka Batinić, Marko Bijač, Nataša Muždalo, Nikola Pilić, Žana Lelas (posmrtno), prof. dr. sc. Vatromir

Srhoj, Ivan Krapić, Ivo Mikuličin, Želimir Feitl, Lucijan Krce, Radiša Mladenović i Veslački klub Iktus. Zbog zdravstvenih problema Boško Lozica nije mogao osobno primiti nagradu, pa je to u njegovo ime učinio predsjednik HOO-a Zlatko Mateša koji je nazočio svečanosti u društvu glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača. Sportske obveze spriječile su i vaterpolske laureate godišnje nagrade - Marka Bijača i Ivana Krapića - da ih preuzmu osobno, pa je to učinio izaslanik HVS-a. Umjesto nenazočnog Nikole Pilića nagradu je primila predsjednica Hrvatskog teniskog saveza

Nikolina Babić, dok je u najemotivnijem trenutku priredbe Vjekoslav Lokica preuzeo posthumno dodijeljenu nagradu njegovoj supruzi, legendi hrvatske ženske košarke Žani Lelas

Zakladi Hrvatskih Porta A

predan ček od 186.261,72 kuna

Nagrada “Franjo Bučar” najveće je državno priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje sportašicama i sportašima, trenerima, stručnim djelatnicima i svim pojedincima koji čine sustav sporta, a ovom prigodom su ih uručili predsjednik hrvatske Vlade Andrej

Plenković, dopredsjednik Hrvatskog sabora Ante

Sanader te ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac

Plenković i Brnjac čestitali su svim dobitnicima te poručili kako su sportski uspjesi i postignuća obveza da Vlada RH i dalje nastavi snažno podupirati sport, sportašice i sportaše, naglasivši kako su zaslugom ove Vlada izdvajanja za sport po prvi put premašila iznos veći od 500 milijuna kuna.

Državna nagrada dodjeljuje se u obliku medalje s likom Franje Bučara, posebne diplome i novčane nagrade. Pozlaćena medalja, rad akademskog kipara Koste Angelija Radovanija, dodjeljuje se nagrađenima za životno djelo, a posrebrena - dobitnicima godišnje nagrade. Također, novčani iznos od 50.000 kuna isplaćuje se laureatima nagrade za životno djelo, dok svim dobitnicima godišnje nagrade pripada iznos od po 20.000 kuna. (hoo/vk)

Blagdansko vrijeme darivanja iskoristili su predstavnici Rotary kluba Zagreb Medvedgrad koji su u prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora predali ček s iznosom od 186.261,72 kuna Zakladi hrvatskih športaša (ZHŠ). To je završni čin humanitarne jedriličarske regate, održane pod geslom „Jedrite uz Rotary za Zakladu hrvatskih športaša“ 1. listopada 2022. godine u sklopu 91. izdanja kultne Mrdujske regate krstaša u splitskom akvatoriju. Podsjetimo, humanitarni događaj u suorganizaciji HOO-a, Rotary kluba Medvedgrad, ACI-ja i splitskog JK Labud te uz svesrdnu podršku Ivana Kljakovića Gašpića, na šest ACI-jevih jedrilica tipa ClubSwan 36 u ulozi skipera predvodili su eminentni jedriličari Tonči Stipanović, Šime i Mihovil Fantela, Filip Jurišić, Palma Čargo, a pridružio im se i naš najtrofejniji zimski olimpijac Ivica Kostelić Sudjelovanjem na regati „akciju“ su pomogli i brojni drugi hrvatski sportaši i sportašice - veslač Tomislav Smoljanović, streljašica Snježana Pejčić, košarkašica Antonija Sandrić (djev. Mišura), taekwondoašica Ana Zaninović, džudašica Barbara Matić te karataši Ivan i Anđelo Kvesić. Uz potporu velikog broja sponzora, prvom humanitarnom akcijom ove vrste očekivala se donacija ZHŠ-u od oko 100.000 kuna, a prema riječima članova Rotary kluba Zagreb Medvedgrad - Domagoja Lakoša, Branka Cindre i Damira Markučića - premašila je čak i njihov najoptimističniji doseg. Ček s iznosom od 186.261,72 kuna predan je predsjedniku ZHŠ-a Dubravku Šimencu koji je zahvalio i u osobno ime i u ime svih potrebitih sportašica i sportaša kojima će novac biti proslijeđen. Primopredaji čeka u HOO-u nazočio je i inicijator humanitarne akcije, sedmerostruki stolnoteniski olimpijac Zoran Primorac (član Upravnog odbora ZHŠ-a i član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad), a u njegovu društvu bili su i upraviteljica ZHŠ-a Biserka Vrbek (HOO) te glavni urednik Sportskih novosti Robert Šola, kao predstavnik medijskog pokrovitelja regate i suosnivača ZHŠ-a. Svi nazočni složili su se da humanitarna akcija s ovakvim financijskim učinkom treba doživjeti i nova izdanja. (hoo/vk) ili Zagrebu Univerzijada 1987.promijenile su vizure tih gradova. godine u Medulinu, koje smo već dobili, sada imamo mogućnost biti domaćini i trima višesportskim natjecanjima.

Uorganizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), u Vijećnici HGK u Zagrebu održana je konferencija Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja.

Iz uvodnog govora domaćina konferencije, predsjednika HOO-a Zlatka Mateše, za izdvojiti su poruke da moramo napokon promišljati sport kao industriju te da su ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja uistinu znatni.

- Uzmimo samo u obzir što su Splitu donijele Mediteranske igre 1979.

Uz Svjetsko prvenstvo u krosu 2024.

Vjerujem da ćemo ugostiti ljetni EYOF u Osijeku te Svjetske igre na pijesku u Istri 2025., kao i Europske igre u Splitu 2027. godine, a koje bi bile najveći sportski događaj ikad organiziran u Hrvatskoj - kazao je Mateša.

Podsjetivši na neke velebne uspjehe hrvatskog sporta - od skijaških pothvata obitelji Kostelić u državi takoreći bez snijega i Goranova osvojenog Wimbledona s pozivnicom za turnir do svjetskog srebra i bronce naših nogometaša, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović kazao je da smo zemlja izvanrednih sportskih rezultata te da u razvoju hrvatskog gospodarstva u obzir treba uzeti i sport kao jedan od njegovih važnih faktora.

Govoreći o raznim pozitivnim aspektima organizacije velikih sportskih natjecanja, državni tajnik za sport u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak apostrofirao je podatak da je za 80 natjecanja u razdoblju od 2018. do 2022. uloženo čak 135 milijuna kuna. Dojmljivu studiju, na temu Ekonomski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja - s posebnim osvrtom na Hrvatsku, prezentirao je izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Globan Kroz njegovo izlaganje, s konkretnim primjerima iz drugih država, ali i domaćim iskustvima iz prošlosti (MI u Splitu, Univerzijada u Zagrebu), neupitno su potvrđeni iznimno pozitivni ekonomski, financijski i društveni učinci organizacije velikih sportskih natjecanja, što uključuje i učinke za javne financije u državi. Pozitivni učinci manifestiraju se kroz rast zaposlenosti i produktivnosti, povećanje turističkih kapaciteta, porast investicija, utjecaj na imidž države i na zdravlje stanovništva uslijed povećanih tjelovježbenih aktivnosti motiviranih sportskim natjecanjem… Globan je podsjetio i na podatke iz satelitskog računa sporta, koji je upravo HOO promovirao 2020., također u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore: sport generira 3,75 % ukupnog BDV-a u Hrvatskoj, a 74 % sa sportom povezane potrošnje pretvara se u BDV. Autor studije potom je sudjelovao i u panel-raspravi o ekonomskim i društvenim učincima organizacije velikih sportskih natjecanja. Panelisti su također bili i predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza Davorin Štetner, savjetnica predsjednika HGK Mirjana Čagalj, ovlašteni porezni savjetnik Ilija Braovac i predstavnica HOO-a Karla Milinović. Štetner je govorio o vrlo pozitivnim iskustvima s organizacijom SP-a u reliju, Milinović o financijskim i brojnim drugim učincima hrvatskog domaćinstva rukometnog Eura 2018. u Poreču, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, Braovac o potrebi poreznih olakšica za sponzore i ulagače u sport, kao i potrebi bolje komunikacije između sustava sporta i porezne uprave, a Čagalj o sportskoj infrastrukturi, s konkretiziranjem teme na stanje objekata u Splitu. Milinović je, kao primjer procjene izravnih i neizravnih financijskih učinaka, navela EHF Euro 2018. - Hrvatska se treba više uključivati u kandidature za organizaciju velikih sportskih natjecanja i očekujem da će joj dvadesete godine ovog stoljeća donijeti iskorak na tom području - zaključio je Tomislav Globan.

Konferenciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori moderirao je glavni urednik SPTV-a Jura Ozmec, nazočio joj je i ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Krešimir Šamija, a među šezdesetak nazočnih bili su i članovi Vijeća HOO-a te glavni tajnik Siniša Krajač. (hoo/vk)