HANFA kvartalni bilter II/08

Kvartalni bilten II/2008.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

HANFA k var talni bilten

HANFA k var talni bilten

Sadržaj 1. Globalna kretanja na tržištu kapitala .......................................................................................... 4 1. 1. Energija, hrana i sirovine ........................................................................................................................................................................................................... 4 1. 2. Nekretnine ........................................................................................................................................................................................................................................ 5 1. 3. Inflacija ................................................................................................................................................................................................................................................ 6

2. Hrvatsko tržište kapitala ............................................................................................................. 7 2. 1. Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze ........................................................................................................................................................... 8 2. 2. Pokazatelji tržišne širine ......................................................................................................................................................................................................... 10 2. 3. Beta koeficijenti dionica CROBEX-a ................................................................................................................................................................................ 19

3. Otvoreni investicijski fondovi .................................................................................................... 3 0 3. 1. Novčani fondovi ......................................................................................................................................................................................................................... 30 3. 2. Obveznički fondovi ................................................................................................................................................................................................................... 31 3. 3. Mješoviti fondovi ....................................................................................................................................................................................................................... 32 3. 4. Dionički fondovi ......................................................................................................................................................................................................................... 33

4. Mirovinski fondovi . .................................................................................................................... 3 4 4. 1. Obvezni mirovinski fondovi ................................................................................................................................................................................................ 34 4. 2. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi .................................................................................................................................................................. 37 4. 3. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi . ............................................................................................................................................................... 40

5. Tržište osiguranja . ...................................................................................................................... 43 6. Leasing ........................................................................................................................................ 51 6. 1. Struktura portfelja aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma ..................................................... 53 6. 2. Imovina, kapital i obveze ...................................................................................................................................................................................................... 55 6. 3. Financijski rezultat poslovanja ........................................................................................................................................................................................... 56 6. 4. Indeksi koncentracije u djelatnosti leasinga u RH ............................................................................................................................................... 57

7. Factoring . .................................................................................................................................... 5 8 7. 1. Aktiva ............................................................................................................................................................................................................................................... 58 7. 2. Pasiva ................................................................................................................................................................................................................................................. 60 7. 3. Račun dobiti i gubitka ............................................................................................................................................................................................................ 61 7. 4. Volumen transakcija ................................................................................................................................................................................................................. 62

8. Nadzor tvrtki na temelju rizika . ................................................................................................ 63

4

HANFA k var talni bilten

1. Globalna kretanja na tržištu kapitala Globalna ekonomija nalazi se u teškoj situaciji a uzrokovana je krizom hipotekarnih kredita u Americi i rastućom inflacijom.

U drugoj polovici 2008. očekuje se znatno usporavanje globalnog rasta, koji bi se u 2009. trebao postupno ubrzavati.

1. 1. Energija, hrana i sirovine Ubrzani razvoj gospodarstva Kine i Indije doprinio je povećanju potražnje za energijom. Zbog boljih prihoda, stanovništvo ovih zemalja može si priuštiti više i kvalitetniju hranu pa je to uzrokovalo povećanje cijena hrane na svjetskom tržištu. Mnoge zemlje pokušavaju zamijeniti naftu biodizelom pa i to povećava

potražnju i cijenu hrane. Razvoj industrije u Kini doprinosi velikoj potražnji sirovina i povećanju njihove cijene. Na donjoj slici su prikazane relativne promjene Dow Jones indeksa za hranu, energiju i sirovine (DJAIGGR, DJAIGEN, DJAIGIN, DJAIGPR) u prvoj polovici 2008. godine.

Grafikon 1.1.1. Relativna promjena Dow Jones indeksa za hranu, energiju i sirovine

Izvor: Dow Jones

1. Globalna kretanja na tr žištu kapitala

1. 2. Nekretnine Intenzivni rast američkog tržišta nekretnina trajao je od 1996. do sredine 2006. godine. Vrijednost Case-Schiller kompozitnog indeksa za 10 vodećih metropola iznosio je 76 u siječnju 1996. godine.

Do lipnja 2006. indeks je narastao na 226 što je bio najveći rast u američkoj povijesti. Od tada je indeks pao na 180.

Grafikon 1.2.1. Case-Schiller indeks nekretnina za 10 metropola u SAD-u

Izvor: Standards & Poor

S obzirom na to da se smatralo da će cijene nekretnina neprekidno rasti, cijena kuće se sastojala od dvije komponente. Jedna je predstavljala vrijednost lokacije i zgrade, a druga je bila investicijska komponenta. Zbog očekivanog rasta, banke su davale vrlo povoljne kredite a kupci su uzimali ove kredite za koje su često trebali plaćati preko 50% svojih prihoda. Veliki broj kredita imao je klizne kamate pa, kada su zbog inflacije kamate počele rasti, a cijena nekretnina padati, mnogi nisu mogli plaćati mjesečne rate kredita. Banke su oduzimale te nekretnine i prodavale ih na tržištu po cijenama znatno nižim od kupovne cijene. To je dovelo do pada cijena nekretnina na cijelom tržištu.

U Americi je bilo razvijeno tržište izvedenica bazirano na kreditima za nekretnine. Pad cijena nekretnina i veliko povećanje

rizika od neplaćanja kredita doveli su do kraha tržišta ovim izvedenicama. Neke banke su propale a neke su bile prisiljene na prodaju većim bankama.

Američka vlada i regulatori ulažu velika sredstava kako bi stabilizirali tržište i spriječili još veće probleme.

Smatra se da će trošak za pomoć i sanaciju financijskih institucija narasti na preko $1.000.000.000.000 i da će propasti neke velike i izvjestan mali broj banaka.

Izgleda da svi slojevi stanovništva u Americi osjećaju utjecaj krize. Znatno se smanjila potrošnja i interes za luksuzne stvari.

Indeks potrošnje luksuznih stvari na najnižem je nivou od 2003. godine.

5

6

HANFA k var talni bilten

Grafikon 1.2.2. Indeks luksuzne potrošnje

Izvor: Unity Marketing Luxury Tracking Study

1. 3. Inflacija Krajem lipnja 2008, godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je 7,6% (izvor: CROSTAT). Donja tablica prikazuje iznos inflacije u nekim drugim zemljama:

Tablica 1.3.1. Stopa godišnje inflacije u lipnju 2008. godine

Godišnja inflacija u lipnju 2008.

Zimbabve

1,000,000%

Argentina

25 - 30%

Turska

11%

Pakistan

18% Bosna i Hercegovina

Kostarika

11%

Bolivija

15% Kina

9%

Srbija

15% Indija

8%

10%

Latvija

30%

Južna Afrika

11%

Venezuela

29%

Filipini

10% Nikaragva

14% Čile

8%

Vijetnam

25%

Indonezija

10% Rusija

14% Tajland

8%

Iran

25%

Gvatemala

10% Katar

14% Slovenija

7%

Egipat

21%

Saudijska Arabija

10% U.A.E

12% EU

4%

Izvor: FT, Economist

2. Hr vatsko tr žište kapitala

2. Hrvatsko tržište kapitala U prvom kvartalu 2008. CROBEX je pao za više od 1500 bodova. Početkom drugoga kvartala 2008. CROBEX je izgubio više od

Grafikon 2.1. Vrijednost CROBEX-a po kvartalima

Izvor: ZSE, HANFA

550 bodova da bi do sredine kvartala narastao gotovo 1000 bodova. Do kraja kvartala CROBEX je izgubio oko 750 bodova.

7

8

HANFA k var talni bilten

2. 1. Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze Moderna NASDAQ OMX trgovinska platforma Zagrebačke burze zamijenila je dva ranija trgovinska sustava. Na ovom projektu radio je čitav tim djelatnika Zagrebačke burze i OMX-ovih ljudi gotovo devet mjeseci. Premda se čini dugo, prema normativima i iskustvima vodećih stručnjaka u informatičkoj implementaciji trgovinskih sustava ovo je bio izuzetno kratak rok. Ovaj veliki infrastrukturni zahvat neće kratkoročno utjecati na cijene dionica, ali predstavlja temelj za tehnološki iskorak koji omogućava veću sigurnost trgovanja te vrlo jednostavnu nadogradnju novim instrumentima i novim tehnologijama.

Nova trgovinska platforma Zagrebačke burze, trgovinski sustav X-stream, proizvod je OMX grupacije, čija su tehnološka rješenja prisutna na više od 60 burzi u preko 50 zemalja.

Kao vodeći dobavljač trgovinskih rješenja za financijsku industriju, NASDAQ OMX prepoznao je ključnu ulogu koju tehnologija ima u razvoju tržišta.

Da bi uspješno rješavale probleme i upravljale financijskim tržištem u eri sve strože regulacije, konkurencije alternativnih tržišta, povećanih zahtjeva ulagača, rastućem prekograničnom investiranju i trgovanju te povećanim zahtjevima za širu paletu financijskih proizvoda, burze trebaju rješenja koja su efikasna i dovoljno sofisticirana da omoguće inovacije i promjene.

NASDAQ OMX X-stream je potpuno integrirana trgovinska platforma koja može objediniti trgovanje dionicama, obveznicama, futuresima, opcijama, swapovima i ostalim izvedenicama. I to zato jer omogućava uvođenje novih trgovinskih funkcionalnosti jednostavnim dodavanjem već unaprijed razvijenih i pripremljenih modula (plug-in software). Omogućava korištenje širokog raspona raznih trgovinskih strategija kao što su spreads, butterflies i ostali multi-leg nalozi.

Sukladno zahtjevima tržišta podržava order driven i quote driven trgovanje te manualni ili automatski matching.

Omogućava lakši vanjski pristup trgovaca, data vendora i svih ostalih sudionika tržišta sustavu kroz X stream programsko sučelje - API. Sudionici tržišta jednostavno ga mogu adaptirati u svoje radne stanice koje koriste Windows okruženje. Dodatni trgovinski moduli omogućavaju:

• • • •

• • • •

Promjenu algoritama za matching i alokaciju Izračune prinosa, provizija, poreza Distribuciju informacija Promjenu trgovinskih parametara koje uključuju i short selling, cross trading, dogovorne transakcije, promjenu vrste naloga, tipa i cijene kao i postavljanje ograničenja prema veličini naloga i tickeru Kontrolu trgovanja kroz circuit breakers, trgovinski kalendar, ili kalendar važnih događaja Market making model Provjeru i procjenu naloga, podešavanje prema pravilima o sprečavanju manipulacije.

Plug-in Functionality Library X-stream Objects

Ono što je posebno važno svim sudionicima tržišta jest činjenica da platforma i čitava nova infrastruktura reducira rizik prekida u radu sustava kroz disaster recovery mehanizme. Jedna od ovih novih sigurnosnih mjera upravo se uvodi. Zagrebačka burza u postupku je implementacije rezervne lokacije trgovanja geografski dislociranog i potpuno energetski i komunikacijski neovisnog o primarnoj lokaciji u Zagrebu (tzv. disaster recovery centar) kako bi osigurala kontinuirano trgovanje i u slučaju ispada primarne lokacije u sjedištu Burze. Ovo je svjetski standard među financijskim institucijama te će omogućiti Zagrebačkoj burzi dobivanje ISO standarda.

Novi Data centar u potpunosti je energetski i klimatizacijski autonoman. To je postignuto kroz tehničku izvedbu pribavljanja i postavljanja vlastitog agregata i sustava neprekidnog napajanja.

Središnji dio Data Centra čini cca 45 poslužitelja (servera) koji osiguravaju redundantnost, visoku dostupnost i skalabilnost Xstream trgovinskog sustava.

Nova trgovinska platforma predstavlja tehnološku osnovicu za daljnji razvoj trgovine vrijednosnim papirima i derivatima jer je kapacitetom sposobna zaprimiti i procesirati puno veći broj naloga i transakcija od ranija dva trgovinska sustava. Shodno trenutnom stanju na hrvatskom tržištu kapitala, sustav je optimiziran za rad s 15.000 transakcija i 45.000 naloga dnevno. U slučaju znatnog povećanja prometa na Zagrebačkoj burzi, jednostavnim postupcima (nabavom dodatnih HW komponenti te dodatnom parametrizacijom) taj se kapacitet u relativno kratkom vremenskom roku može višestruko proširiti.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

No, ono što će zasigurno najviše zanimati brokere, banke i ostale sudionike na tržištu kapitala je puno veća dostupnost sustava zaprimanju naloga i trgovanju putem interneta. Naime, Zagrebačka burza već je dovršila i svojim članovima ponudila API

Slika 2.1.1. Ekran za trgovanje Zagrebačke burze

sučelje koje svim članovima omogućava razvoj i izradu vlastitih trgovinskih aplikacija prema potrebama njihovih korisnika te spajanje tih aplikacija s trgovinskim sustavom Burze.

9

10

HANFA k var talni bilten

2. 2. Pokazatelji tržišne širine Pokazatelji (indikatori) tržišne širine primjenjuju se u analizi tržišta dionica s ciljem određivanja uspješnosti cjelokupnog tržišta dionica. Podaci koji se koriste u izračunu tih pokazatelja jesu broj rastućih (Advances) i padajućih (Declines) dionica, dionica s novim najvišim (New Highs) i novim najnižim (New Lows) cijenama te rastući (Up Volumen) naspram padajućeg (Down Volumen) obujma trgovine.

Ovo je područje tržišne analize koje se koristi samo za tržište dionica te ga cijelog obuhvaća. To je širi pristup sveobuhvatnoj tržišnoj analizi koji pomaže investitorima i trgovcima prepoznati i iskoristiti primarne jakosti i slabosti povezane s tržišnim kretanjima. Analiza se uobičajeno primjenjuje na Njujorškoj burzi (NYSE), Američkoj burzi (AMEX) i NASDAQ-u, ali se može primijeniti i na bilo kojoj drugoj burzi ili indeksu vrijednosnica za koji su dostupni podaci.

Analiza tržišne širine ne predviđa jedinstvene rezultate, nego više različitih mogućih ishoda i govori nam koliko je vjerojatno da se svaki od njih dogodi. Svaki pojedini analitičar može imati različite rezultate analize tržišne širine. Odstupanja se pojavljuju zbog različitih skupova podataka koji se koriste u izračunu (npr. pojedine analize ne uključuju sve dionice na tržištu, eliminiraju povlaštene dionice, varante, prava…). Kako bi analiza imala vrijednost, potrebno je navesti podatke na kojima se temelji. U našoj analizi koristili smo podatke o dionicama koje se nalaze u sastavu CROBEX-a.

Odnos pokazatelja tržišne širine i tržišnog indeksa Pokazatelji tržišne širine ne uzimaju u obzir količinu ili magnitudu promjene cijene, volumen trgovanja pojedinačne dionice, kao niti broj izdanih dionica za pojedinu tvrtku. S druge strane, izračun većine tržišnih indeksa temelji se na vrijednosti pojedine dionice s obzirom na cijenu i broj izdanih dionica, što čini njihov doprinos indeksu baziran na vrijednosti i stoga se nazivaju tržišno vrednovani pokazatelji ili pokazatelji vrijednosti kapitalizacije. Ponekad mali broj dionica u sastavu indeksa može značajno utjecati na vrijednost samog indeksa, što može dovesti do pogrešne analize tržišta, posebno ako se dogode velike promjene cijena dionica visoke tržišne kapitalizacije.

Pokazatelji tržišne širine odražavaju kretanje tržišta bez obzira na kretanje tržišnog indeksa i najbolji su način ispravnog mjerenja tržišne likvidnosti. S obzirom da tretiraju sve dionice u pokazatelju jednako, tako su dionice s najvećom i s najmanjom kapitalizacijom podjednako zastupljene.

Vrste pokazatelja Postoje četiri različite vrste pokazatelja: razlike, omjeri, postoci i kumulativi. Najčešće se upotrebljavaju razlike. Svi pokazatelji koji se računaju, osim što nam detaljno prikazuju kretanja cjelokupnog tržišta koja se ne odražavaju u kretanju samog CROBEXa, omogućavaju nam i da predvidimo moguća buduća tržišna kretanja. U nastavku ćemo pokazati neke od njih.

2. 2. 1. Broj rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances&Declines) Broj rastućih dionica (Advances) predstavlja ukupan broj dionica u sastavu CROBEX-a čija je cijena na određeni dan veća u odnosu na zaključnu cijenu prethodnog dana. Obrnuto, broj padajućih dionica (Declines) predstavlja ukupan broj dionica u sastavu CROBEX-a čija je cijena na određeni dan manja u odnosu na zaključnu cijenu prethodnog dana.

Broj rastućih i padajućih dionica koristi se kao indikator jačine tržišta. Na tržištu koje ima trend rasta, općenito je više rastućih dionica, i obrnuto – na tržištu u trendu pada više je padajućih dionica.

To je vidljivo i na primjeru dionica u sastavu CROBEX-a prikazanim na grafikonu 2.2.1.1.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Grafikon 2.2.1.1. Broj rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA

2. 2. 2. Razlika broja rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances Minus Declines) Budući da sam prikaz dnevnih vrijednosti ne daje jasnu sliku kretanja broja rastućih i padajućih dionica, poželjno je upotrijebiti i pokazatelj razlike broja rastućih i padajućih dionica u CROBEX-u (Advances Minus Declines), prikazan na grafikonu 2.2.2.1. Ako je veći broj rastućih dionica, vrijednost pokazatelja je pozitivna.

Ako je veći broj padajućih dionica, vrijednost pokazatelja je negativna. Ova razlika rezultira oscilatorom čija vrijednost ovisi o navedenoj razlici rastućih i padajućih cijena. Budući da su dnevne vrijednosti razlike broja padajućih i rastućih dionica jako volatilne koriste se pomični prosjeci, u našem primjeru 21-dnevni, koji reduciraju dnevne fluktuacije i daju oštriju interpretaciju indikatora te osiguravaju bolji alat za određivanje prekomjerne kupnje ili prodaje. Iz grafikona 2.2.2.1. je vidljivo da je općenito vrijednost pokazatelja iznad nule tijekom porasta CROBEX-a, odnosno ispod nulte linije tijekom pada.

Iako nam korištenje pomičnih prosjeka s dužim periodom, u ovom slučaju 21 dan, signalizira promjene trenda sa zakašnjenjem, korištenje pomičnih prosjeka na kraći period (npr. 3 dana), koji ranije signaliziraju promjene, povećava broj lažnih signala rasta (kupnja) i pada (prodaja).

Signali za prodaju ili kupnju mogu se prepoznati i uočavanjem pozitivne ili negativne divergencije između CROBEX-a i pokazatelja razlike broja rastućih i padajućih dionica. Na grafikonu 2.2.2.1. su istaknute divergencije tijekom travnja i svibnja 2007, svibnja do listopada 2007, rujna do studenoga 2007. te tijekom veljače i ožujka 2008. godine.

11

12

HANFA k var talni bilten

Grafikon 2.2.2.1. Razlika broja rastućih i padajućih dionica u CROBEX-u

Izvor: HANFA

2. 2. 3. 10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances Minus Declines - 10&30 Days) Moguće su različite kombinacije izračuna pomičnih prosjeka razlike broja rastućih i padajućih dionica. Na grafikonu 2.2.3.1. analizirana je vrijednost kraćeg (10-dnevnog) i dužeg (30-dnevnog) eksponencijalnog pomičnog prosjeka broja rastućih i padajućih

dionica. Kada 10-dnevni eksponencijalni pomični prosjek premaši 30-dnevni, javlja se signal za početak rastućeg trenda, a u obrnutoj situaciji javlja se signal za početak padajućeg trenda.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Grafikon 2.2.3.1. 10-dnevni i 30-dnevni pomični prosjek rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA

2. 2. 4. Razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka rastućih i padajućih dionica CROBEX-a (Advances Minus Declines 10&30 Days Spread) Kombinacija pokazatelja bolja je od prikaza samo jednog pokazatelja jer smanjuje vremenski pomak ili ga čak anulira. Tako razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka

rastućih i padajućih dionica CROBEX-a, prikazana na grafikonu 2.2.4.1, presijecanjem x-osi daje signal istovremeno ili neposredno nakon početka moguće promjene trenda.

Grafikon 2.2.4.1. Razlika između 10-dnevnog i 30-dnevnog pomičnog prosjeka rastućih i padajućih dionica CROBEX-a

Izvor: HANFA

13

14

HANFA k var talni bilten

2. 2. 5. McClellanov oscilator (McClellan Oscillator) Vrijednost McClellanovog oscilatora predstavlja razliku između 19-dnevnog i 39-dnevnog eksponencijalnog pomičnog prosjeka razlike između broja dionica čija je cijena porasla i broja dionica čija je cijena pala toga dana. 19-dnevni i 39-dnevni periodi se koriste kako bi reflektirali dva najdominantnija kratkoročna do srednjoročna ciklusa na tržištu. Ova dva eksponencijalna prosjeka su izabrana kako bi optimizirala brzinu stvaranja signala smjera kretanja tržišta i pritom optimizirala greške, kao i zbog jednostavnosti izračuna.

Grafikon 2.2.5.1. McClellanov oscilator

Izvor: HANFA

Ovaj oscilator spada u grupu tzv. ‘vodećih pokazatelja’ jer daje signale za kupnju i prodaju prije nego što se prekomjerne kupnje i prodaje uistinu dogode na tržištu kapitala. Prolazi kroz nulu za vrijeme ili odmah nakon važnog tržišnog preokreta. Uobičajeno, prolazak McClellanovog oscilatora iznad nule je pozitivno i označava bikovo tržište dok je ispod nule negativno i označava medvjeđe tržište, što možemo vidjeti i na primjeru CROBEX-a na grafikonu 2.2.5.1.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

2. 2. 6. McClellanov kumulativni indeks (McClellan Summation Index) McClellanov kumulativni indeks je uzastopna suma dnevnih vrijednosti McClellanovog oscilatora. Za startnu vrijednost ovog indeksa obično se uzima 1.000. Dok se McClellanov oscilator koristi za kratkoročno do srednjoročno trgovanje, kumulativni indeks daje dugoročnu sliku tržišne širine te se koristi kako bi se uočile glavne točke obrata.

McClellanov kumulativni indeks raste kada je McClellanov oscilator pozitivan, odnosno pada kada je oscilator negativan.

Grafikon 2.2.6.1. McClellanov kumulativni indeks

Izvor: HANFA

Vrijednost indeksa je jednako važna kao i smjer indeksa. Na grafikonu 2.2.6.1. su pokazane i dvije divergencije između CROBEX-a i kumulativnog indeksa. Divergencije između CROBEX-a i indeksa od travnja do svibnja 2007. i od svibnja do listopada 2007. indiciraju slabljenja indeksa i tržišta. Pad indeksa ispod nule je prvi signal medvjeđeg tržišta.

15

16

HANFA k var talni bilten

2. 2. 7. McClellanov oscilator za volumen (McClellan Oscillator – Volume) Osim analize pokazatelja broja rastućih i padajućih dionica analiziraju se i pokazatelji volumena. Tako se McClellanov oscilator za volumen definira na sličan način, samo se umjesto razlike u

Grafikon 2.2.7.1. McClellanov oscilator za volumen

Izvor: HANFA

broju rastućih i padajućih dionica upotrebljava razlika u volumenu trgovanja rastućih i padajućih dionica. Prikazan je na grafikonu 2.2.7.1.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

2. 2. 8. Razlika između broja dionica u CROBEX-u s novim najvišim i novim najnižim cijenama (High Low Difference) Osim broja rastućih i padajućih dionica i volumena analizira se i broj dionica čija je cijena dosegnula novu najvišu (New Highs) i novu najnižu (New Lows) cijenu u posljednjih godinu dana, odnosno 52 tjedna. Ovaj pokazatelj predstavlja razliku između novih najviših i novih najnižih cijena dionica na određeni dan.

Ako broj novih najviših cijena dionica premašuje broj novih najnižih, vrijednost pokazatelja je iznad nule, i obrnuto. Ovaj pokazatelj ima sličnu interpretaciju i upotrebu kao i razlika padajućih i rastućih dionica te se može koristiti kao oscilator prekomjerne kupnje ili prodaje. Ako se ne koriste pomični prosjeci navedenog pokazatelja, dnevne vrijednosti mogu biti prilično volatilne. Stoga je na grafikonu 2.2.8.1. prikazan 21-dnevni pomični prosjek.

Za vrijeme trajanja rastućeg trenda na tržištu pokazatelj razlike je pozitivan, odnosno broj dionica koje postižu nove najviše vrijednosti je veći od broja dionica s novim najnižim cijenama.

Kako tržište slabi, sve je manje novih najviših vrijednosti, a sve više novih najnižih vrijednosti te se vrijednost ovog pokazatelja

smanjuje. S početkom pada tržišta, broj novih najnižih vrijednosti postaje veći od broja novih najviših vrijednosti te indikator postaje negativan. Presijecanje x-osi i ovog pokazatelja, koje se može koristiti kao signal za prelazak tržišta iz bikovog u medvjeđe tržište, kod CROBEX-a je moguće iščitati krajem siječnja 2008. godine.

Divergencija između kretanja vrijednosti indeksa i broja novih najviših i najnižih vrijednosti može signalizirati moguću promjenu u naklonosti tržišta i voditi do promjene smjera kretanja tržišta. Na primjer, kad za vrijeme rastućeg trenda broj novih najviših dionica počinje opadati (vrijednost pokazatelja kreće prema dolje) to može signalizirati mogućnost nadolazećeg preokreta prema dolje. Isto tako, kada za vrijeme padajućeg trenda broj novih najnižih vrijednosti počinje opadati (vrijednost pokazatelja kreće prema gore) to može signalizirati mogućnost oporavka.

Grafikon 2.2.8.1. Razlika između broja dionica u CROBEX-u s novim najvišim i novim najnižim cijenama

Izvor: HANFA

17

18

HANFA k var talni bilten

2. 2. 9. Oscilator novih najviših i novih najnižih cijena dionica u CROBEX-u (New Highs and New Lows Oscillator) Predstavlja 21-dnevni pomični prosjek razlike između 19-dnevnog i 39-dnevnog eksponencijalnog prosjeka razlike broja novih najviših (New Highs) i novih najnižih (New Lows) cijena dionica.

Oscilator je sličan McClellanovom oscilatoru samo što se umjesto broja rastućih i padajućih dionica koristi broj novih najviših i novih najnižih cijena dionica.

Grafikon 2.2.9.1. Oscilator novih najviših i novih najnižih cijena dionica u CROBEX-u

Izvor: HANFA

Postoji još veliki broj sličnih pokazatelja koji se mogu koristiti za procjenu kretanja vrijednosti CROBEX-a, a time i pojedinačnih dionica.

Podaci korišteni za izradu grafikona su javni i mogu se naći na web stranicama Zagrebačke burze.

2. Hr vatsko tr žište kapitala

2. 3. Beta koeficijenti dionica CROBEX-a Beta koeficijent mjeri odnos između očekivanog prinosa dionice i očekivanog prinosa cijelog tržišta kapitala. Što je beta dionice veći, to je veći utjecaj varijacija prinosa cijelog tržišta kapitala na prinose te dionice, tj. beta mjeri kako sistemski rizik utječe na prinose pojedinačne dionice. Zbog toga smo odlučili izračunati beta koeficijente za svih 30 dionica koje čine CROBEX analizirajući ovisnost stope rasta CROBEX-a i stope rasta pojedinačnih dionica. Iako je beta koeficijent normalno povezan s očekivanjima budućih prinosa, za njegov izračun se upotrebljavaju podaci iz prošlosti. U proračunu će se upotrebljavati tjedne vrijednosti dionica i CROBEX-a od 01.01.2003. do 30.06.2008. za dionice za koje je to moguće, a kraće periode za one dionice koje su bile kraće na tržištu.

Beta se računa na slijedeći način: 1. Izračunaju se tjedne stope prinosa CROBEX-a i dionice; 2. Izračunaju se koeficijenti linearne regresije koja povezuje podatke iz 1) u formuli: Ri = α + β * Rm

(1)

gdje je Ri tjedna stopa rasta dionice (u postocima), a Rm tjedna stopa rasta CROBEX-a. Gornja jednadžba je pravac, a α i β su odsječak na osi y i koeficijent smjera pravca. Standardna beta jednaka je koeficijentu smjera pravca (1).

Primjer: Za beta dionice koja je jednaka 2,3 vrijedi da se stopa prinosa dionice promijeni za 2,3%, ako se stopa prinosa indeksa promijeni za 1%. Ako indeks raste svaki tjedan za isti iznos, onda je promjena stope rasta indeksa jednaka nuli i očekivana promjena stope rasta dionice je jednaka nuli. Ako je porast vrijednosti CROBEX-a 1%, onda je očekivani rast cijene dionice jednak α + β = α + 2,3 pa može biti veći ili manji od 2,3%, ovisno o predznaku α. Ako se vrijednost indeksa ne mijenja, onda je očekivana promjena cijene dionice jednaka α.

Beta se standardno procjenjuje metodom najmanjih kvadrata.

Prema metodi najmanjih kvadrata odabire se pravac koji najbolje aproksimira skup točaka (T1,T2,T3, …,Tn) tako da se minimizira suma kvadrata udaljenosti točke od pravca u smjeru osi prinosa dionice kao u formuli (2) koja nam daje standardnu betu (β).

Iako se ovo rješenje najčešće primjenjuje u praksi, ono nije jedino. Može se minimizirati suma kvadrata udaljenosti točke od pravca u smjeru osi prinosa CROBEX-a kao u formuli (3) koja nam daje inverznu betu (β’). Ove dvije optimizacije mogu se spojiti u jednu ako istodobno minimiziramo udaljenost u oba smjera pa onda, umjesto minimuma sume kvadrata udaljenosti, tražimo minimum sume površina trokuta (P1,P2,P3,…,Pn) kao u formuli (4).

Tako dobijemo optimalnu betu (β*). Za svaku od ovih optimizacija dobijemo različite bete pa time i različite pravce. Sva tri pravca su prikazana na grafikonu 2.3.1. Kako bismo prikazali sve regresije na jednom grafikonu morali smo pravac s inverznom betom prikazati s koeficijentom smjera koji je jednak 1/β’.

19

20

HANFA k var talni bilten

Grafikon 2.3.1. Tjedni prinos CROBEX-a i DLKV-R-A (Dalekovod d.d.)

Vrijedi slijedeća formula: β = r * σi / σm

(5)

gdje su σi i σm standardne devijacije stopa rasta, a r je koeficijent korelacije između stopa rasta dionice i CROBEX-a. Ekvivalentna definicija za beta upotrebljava kovarijance i varijance stopa rasta. Excel formule za β i α su: β = COVAR (stope rasta dionice, stope rasta indeksa) / VARP (stope rasta indeksa)

Nacrtamo li oba pravca na istom grafu, ona će se sjeći u točki (x0 , y0): x0 = (α * β’ + α’) / (1 - β * β’)

(7)

y0 = α + β * x0 Oba pravca su različita, osim u slučaju kad je β’ = β = 1.

α = INTERCEPT (stope rasta dionice, stope rasta indeksa) Uz pomoć optimizacije po formuli (3) dobijamo lineranu regresiju gdje je stopa prinosa dionice nezavisna varijabla, a stopa prinosa CROBEX-a zavisna varijabla za koje vrijedi: Rm = α’ + β’ * Ri

(6)

Na grafikonu 2.3.1. vidimo da su pravci definirani sa standardnom i inverznom betom vrlo razdvojeni. Najbolje rješenje bio bi pravac između ova dva i to je pravac definiran minimizacijom iz formule (4). Vrijede slijedeće formule: β* = sign(r) * σi / σm = β / |r|

ili β / β* = |r|

α* = α + (α * β’ + α’) * (β - β* ) / (1 - β * β’)

(8)

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Srednja vrijednost standardnih beta koeficijenata svih dionica na tržištu kapitala trebala bi prema definiciji biti jednaka 1, što je beta keoficijent cijelog tržišta kapitala. Vrijednosti standardnog beta koeficijenta pojedinačnih dionica puno variraju. Odnos između standardnih beta koeficijenata dionica i njihovih prinosa te volatilnosti je prikazan u Tablici 2.3.1:

s jednadžbom pravca: Ri = α* + β* * Rm

(9)

Pokazuje se da vrijedi: β <= β* <= 1 / β’ za r > 0, β >= β* >= 1 / β’ za r < 0

(10)

Tablica 2.3.1. Beta i volatilnost dionice

Standardni beta koeficijenta

Stopa prinosa i volatilnost

β veća ili puno veća od 1

Stopa prinosa dionice pada i raste brže od cijelog tržišta kapitala.

β je blizu 1

Stopa prinosa dionice je slična stopi prinosa cijelog tržišta kapitala.

β je manja ili puno manja od 1 ali veća od 0

Ovo je konzervativna dionica koja sporije reagira na promjene na tržištu kapitala i smatra se sigurnom investicijom.

β=0

β gotovine je jednaka nuli – CROBEX ne utječe na njenu vrijednost

β<0

Stopa prinosa dionice je u inverznoj korelaciji prema stopama prinosa cijelog tržišta kapitala.

Koeficijente korelacije, r2 , volatilnost (standardne devijacije) dionica i CROBEX-a za sve članice CROBEX-a su prikazane u Tablici 2.3.2.

21

22

HANFA k var talni bilten

Tablica 2.3.2. Koeficijent korelacije i volatilnost CROBEX-a i dionica

Dionica

Koeficijent korelacije

Volatilnost dionice

r2

Volatilnost CROBEX-a

Jadranska plovidba d.d.

0,0992

0,0098

17,72%

2,68%

HUP Zagreb d.d.

0,1056

0,0111

6,43%

2,73%

Slatinska banka d.d.

0,1600

0,0256

8,74%

2,68%

Hidroelektra niskogradnja d.d.

0,1995

0,0398

13,33%

2,79%

Atlantska plovidba d.d.

0,2356

0,0555

12,80%

2,66%

Ledo d.d.

0,2572

0,0662

7,12%

2,67%

Luka Rijeka d.d.

0,2610

0,0681

10,08%

2,86%

Ingra d.d.

0,2643

0,0699

10,06%

2,73%

Petrokemija d.d.

0,2739

0,0750

10,03%

2,67%

Uljanik plovidba d.d.

0,2866

0,0821

6,60%

2,67%

Tankerska plovidba d.d.

0,2904

0,0843

7,26%

2,68%

Zagrebačka banka d.d.

0,3013

0,0908

4,99%

2,67%

Virovitička tvornica šećera d.d.

0,3043

0,0926

9,67%

2,67%

Viadukt d.d.

0,3303

0,1091

9,75%

2,67%

Tehnika d.d.

0,3313

0,1098

6,07%

2,67%

Luka Ploče d.d.

0,3374

0,1138

8,72%

2,81%

Croatia osiguranje d.d

0,3607

0,1301

4,68%

2,67%

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

0,4028

0,1622

8,62%

2,75%

Belišće d.d.

0,4182

0,1749

3,38%

3,15%

Ericsson Nikola Tesla d.d.

0,4390

0,1928

4,87%

2,67%

Adris grupa d.d.

0,4521

0,2044

4,85%

2,68%

Magma d.d.

0,4967

0,2468

4,12%

3,52%

Dalekovod d.d.

0,4973

0,2473

5,86%

2,66%

Atlantic grupa d.d.

0,5013

0,2513

2,33%

3,80%

Dom Holding d.d.

0,5042

0,2542

4,67%

2,69%

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d.

0,5436

0,2955

3,36%

3,60%

Podravka d.d.

0,5663

0,3207

3,44%

2,67%

Privredna banka Zagreb d.d.

0,6014

0,3617

5,10%

2,67%

Končar elektroindustrija d.d.

0,6155

0,3788

5,37%

2,67%

Ina d.d.

0,6458

0,4171

3,98%

3,20%

Minimum

0,0992

0,0098

2,33%

2,66%

Maksimum

0,6458

0,4171

17,72%

3,80%

Srednja vrijednost

0,3696

0,1615

7,31%

2,85%

Izvor: ZSE, HANFA

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Neke dionice nisu bile izlistane na burzi od početka analiziranog perioda (01.01.2003.) te smo ih morali uspoređivati s vrijednostima CROBEX-a iz kraćeg perioda. Zbog toga su vrijednosti volatilnosti CROBEX-a različite.

Koja beta bolje opisuje sistemski rizik? Brzine rasta i pada vrijednosti dionica u zadnjih par godina pokazuju da je sistemski rizik veći nego što bi se moglo očekivati prema standardnim betama pa se optimalna beta čini boljom mjerom rizika.

Standardne beta, alfa, beta*, alfa*, beta’ i alfa’ za sve dionice u CROBEX-u su prikazane u Tablici 2.3.3.

Utjecaj promjene cijena pojedinačnih dionica na promjenu vrijednosti CROBEX-a pokazan je formulom:

Srednja vrijednost svih standardnih beta koeficijenata je 0,8143 a idealno bi bilo 1. U danom periodu sastav CROBEX-a se mijenjao i sve dionice nisu bile izlistane na burzi kroz čitav analizirani period pa to utječe na srednju vrijednost svih beta koeficijenata.

Tjedna promjena CROBEX-a’ = Beta’ x Tjedni prinos dionice + Alfa’

Vrijednosti iz gornje tablice daju nam dvije formule za procjenu tjednog prinosa dionice kao funkcije od tjedne promjene CROBEX-a: Tjedni prinos dionice = Beta x Tjedna promjena CROBEX-a + Alfa Tjedni prinos dionice* = Beta* x Tjedna promjena CROBEX-a + Alfa* Što su Beta i Beta* veće to je veći utjecaj promjene vrijednosti CROBEX-a na promjenu cijene dionice. Vidi se da ako vrijednost CROBEX-a poraste, onda i cijene velikog broja dionica vidljivo porastu. Ako se tjedna vrijednost CROBEX-a ne mijenja, onda se tjedne cijene dionica promijene za Alfa ili Alfa*.

Beta’ vrijednosti su mali brojevi što znači da su potrebne relativno velike promjene cijena dionica da bi se vrijednost CROBEX-a promijenila za 1%. Vrlo često velike promjene cijene dionice ne uzrokuje veliku promjenu vrijednosti CROBEX-a. Pošto je većina vrijednosti od Alfa’ veća od nule, može se zaključiti da su vrijednosti CROBEX-a u prošlosti rasle ako bi cijene samo malog broja dionica rasle.

Pokazuje se da se beta mijenja tijekom vremena jer se mijenjaju korelacija i standardne devijacije.

Ako se beta računa s dnevnim prinosima dionica i CROBEXa, onda se mogu dobiti rezultati različiti od onih za tjedne prinose.

23

24

HANFA k var talni bilten

Tablica 2.3.3. Koeficijenti linerane regresije za sve dionice CROBEX-a

Dionica

Beta

Alfa

Beta*

Alfa*

Beta’

Alfa’

Atlantic grupa d.d.

0,3067

-0,26%

0,6118

-0,03%

0,7953

-0,35%

HT - Hrvatske telekomunikacije d.d.

0,5068

-0,31%

0,9324

0,06%

0,5688

-0,43%

Belišće d.d.

0,4484

0,16%

1,0722

0,07%

0,3857

0,06%

Magma d.d.

0,5818

-0,54%

1,1713

-0,15%

0,4154

-0,26%

Ina d.d.

0,8027

0,33%

1,2429

0,27%

0,5135

-0,09%

Podravka d.d.

0,7312

-0,04%

1,2911

-0,27%

0,4371

0,30%

Dom Holding d.d.

0,8755

-0,01%

1,7366

-0,42%

0,2892

0,35%

Croatia osiguranje d.d

0,6324

0,40%

1,7534

-0,07%

0,2050

0,28%

Adris grupa d.d.

0,8182

0,07%

1,8100

-0,40%

0,2488

0,36%

Ericsson Nikola Tesla d.d.

0,8013

0,27%

1,8252

-0,21%

0,2397

0,32%

Zagrebačka banka d.d.

0,5631

0,50%

1,8691

-0,04%

0,1606

0,30%

Privredna banka Zagreb d.d.

1,1507

0,14%

1,9133

-0,18%

0,3133

0,22%

Končar elektroindustrija d.d.

1,2385

0,33%

2,0121

0,01%

0,3048

0,16%

Dalekovod d.d.

1,0945

0,39%

2,2008

-0,10%

0,2252

0,25%

Tehnika d.d.

0,7540

0,89%

2,2756

0,09%

0,1451

0,27%

HUP Zagreb d.d.

0,2485

0,86%

2,3543

-0,16%

0,0447

0,44%

Uljanik plovidba d.d.

0,7085

0,11%

2,4724

-0,23%

0,1155

0,37%

Ledo d.d.

0,6854

1,03%

2,6644

0,20%

0,0962

0,29%

Tankerska plovidba d.d.

0,7882

0,89%

2,7146

0,08%

0,1066

0,29%

Luka Ploče d.d.

1,0483

1,24%

3,1069

0,30%

0,1079

0,27%

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

1,2623

1,29%

3,1340

0,35%

0,1280

0,25%

Slatinska banka d.d.

0,5227

0,79%

3,2668

-0,35%

0,0488

0,37%

Luka Rijeka d.d.

0,9204

0,70%

3,5272

-0,65%

0,0736

0,43%

Virovitička tvornica šećera d.d.

1,1025

0,70%

3,6229

-0,35%

0,0837

0,32%

Viadukt d.d.

1,2078

0,79%

3,6564

-0,52%

0,0900

0,30%

Ingra d.d.

0,9733

1,75%

3,6824

0,48%

0,0713

0,31%

Petrokemija d.d.

1,0277

0,69%

3,7525

-0,60%

0,0727

0,39%

Hidroelektra niskogradnja d.d.

0,9549

1,43%

4,7857

-0,05%

0,0415

0,31%

Atlantska plovidba d.d.

1,1336

1,63%

4,8108

0,03%

0,0488

0,33%

Jadranska plovidba d.d.

0,6563

2,30%

6,6159

-0,45%

0,0149

0,42%

Minimum

0,2485

-0,54%

0,6118

-0,65%

0,0149

-0,43%

Maksimum

1,2623

2,30%

6,6159

0,48%

0,7953

0,44%

Srednja vrijednost

0,8143

0,63%

2,6598

-0,11%

0,2251

0,21%

Izvor: ZSE, HANFA

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Za ilustraciju i komparaciju prikazujemo regresije nekoliko firmi iz trgovačkog, brodarskog, telekomunikacijskog, energetskog i građevinskog sektora:

Grafikon 2.3.2. Tjedni prinos CROBEX-a i ADRS-P-A (Adris grupa d.d.)

25

26

HANFA k var talni bilten

Grafikon 2.3.3. Tjedni prinos CROBEX-a i TNPL-R-AÂ (Tankerska plovidba d.d.)

Grafikon 2.3.4. Tjedni prinos CROBEX-a i ATPL-R-A (Atlantska plovidba d.d.)

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Grafikon 2.3.5. Tjedni prinos CROBEX-a i ERNT-R-A (Ericsson Nikola Tesla d.d.)

Grafikon 2.3.6. Tjedni prinos CROBEX-a i HT-R-A (HT-Hrvatske telekomunikacije d.d.)

27

28

HANFA k var talni bilten

Grafikon 2.3.7. Tjedni prinos CROBEX-a i PTKM-R-A (Petrokemija d.d.)

Grafikon 2.3.8. Tjedni prinos CROBEX-a i INA-R-A (INA d.d.)

2. Hr vatsko tr žište kapitala

Grafikon 2.3.9. Tjedni prinos CROBEX-a i IGH-R-A (IGH d.d.)

Grafikon 2.3.10. Tjedni prinos CROBEX-a i THNK-R-A (Tehnika d.d.)

29

30

HANFA k var talni bilten

3. Otvoreni investicijski fondovi U istom periodu 2007, neto imovina je iznosila 26.932 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je došlo do ukupnog smanjenja imovine od 29,5%.

Do kraja drugog kvartala 2008. registrirano je 116 otvorenih investicijskih fondova što je za 10,47% više u odnosu na prvi kvartal. Najveći porast je u broju dioničkih fondova. Ako se broj otvorenih investicijskih fondova usporedi s istim razdobljem u 2007. uočava se porast od 43,2%, kada je bio registriran ukupno 81 otvoreni investicijski fond.

Analiza distribucije promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova

Neto imovina otvorenih investicijskih fondova na kraju drugog kvartala iznosila je18.991 milijun kuna što je za 9,73% manje u odnosu na prvi kvartal 2008. godine.

Na slijedeća četiri grafikona prikazana je usporedba vrijednosti neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova drugog kvartala 2008, s obzirom na prvi kvartal, prema vrstama fondova: novčani, obveznički, mješoviti i dionički.

3. 1. Novčani fondovi Ukupno je analizirano 15 novčanih fondova, od toga 7 fondova je zabilježilo prosječni porast neto imovine, od čak 34,97%, i manji prosječni porast udjela, svega 1,24%. Osam fondova je poslovalo s prosječnim padom neto imovine i prosječnim rastom

udjela. Promatrajući ukupno sve novčane fondove zajedno zabilježen je prosječni porast neto imovine od 7,68%, odnosno 204 milijuna kuna, i udjela od 1,14%.

Grafikon 3.1.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova – NOVČANI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

3. Ot voreni investicijski fondovi

3. 2. Obveznički fondovi Od ukupno 14 promatranih obvezničkih fondova, njih 4 je poslovalo s prosječnim porastom imovine i udjela, 5 fondova je imalo prosječan pad vrijednosti neto imovine u kombinaciji s prosječnim rastom udjela, te 5 fondova je poslovalo s prosječnim padom neto imovine i udjela u odnosu na prethodni kvartal.

Svi obveznički fondovi zajedno poslovali su s padom neto imovine od ukupno 40 milijuna kuna, relativno najvećim nakon mješovitih fondova, u iznosu od -4,76%, i s prosječnim padom udjela od 0,25% u odnosu na prethodno razdoblje.

Grafikon 3.2.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - OBVEZNIČKI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

31

32

HANFA k var talni bilten

3. 3. Mješoviti fondovi Analizom je obuhvaćen 21 mješoviti fond. Samo jedan od njih je zabilježio i porast neto imovine i porast udjela, 2 fonda su poslovala s prosječnim rastom udjela i istovremenim padom neto imovine, 1 fond je imao znatan porast neto imovine od 23,12%, ali uz pad udjela, a čak 17 fondova je završilo kvartal s prosječnim padom neto imovine i udjela.

Svi mješoviti fondovi zajedno zabilježili su značajan pad vrijednosti neto imovine i manji pad udjela. Ukupno gledajući, mješoviti fondovi su imali najveći apsolutan pad neto imovine u iznosu od 1.413 milijuna kuna, i relativan, u iznosu od čak -11,67% u odnosu na sve fondove.

Grafikon 3.3.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - MJEŠOVITI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

3. Ot voreni investicijski fondovi

3. 4. Dionički fondovi Analizom dioničkih fondova nije obuhvaćen jedan fond koji je poslovao s ekstremno visokim relativnim rastom neto imovine, stoga se analiza odnosi na ukupno 48 fondova. Pet fondova je zabilježilo prosječan rast imovine i rast udjela, 2 fonda su poslovala s prosječnim padom imovine i rastom udjela, 7 fondova je zabilježilo prosječan rast neto imovine od dobrih 26,7%, a čak 34 fonda je poslovalo s prosječnim padom neto imovine i padom udjela.

Svi dionički fondovi ukupno su poslovali s prosječnim padom neto imovine od -4,61% (po iznosu iza mješovitih i obvezničkih fondova), i s najvećim prosječnim padom udjela od -4,63%.

Iz navedenih podataka može se uočiti da je vrijednost udjela u korelaciji s rizičnošću fonda, te su najrizičniji dionički fondovi zabilježili najveći pad vrijednosti udjela.

Grafikon 3.4.1. Distribucija promjene neto imovine i udjela otvorenih investicijskih fondova - DIONIČKI u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

*Napomena : U analizi nije uključen jedan fond koji ima ekstremno visok postotak rasta neto imovine

33

34

HANFA k var talni bilten

4. Mirovinski fondovi 4. 1. Obvezni mirovinski fondovi U drugom kvartalu 2008. članstvo u obveznim mirovinskim fondovima poraslo je za 1,47%, s tim da je u tom razdoblju u fondove stiglo 21.578 novih članova, dok su iz fondova u istom razdoblju otišle 764 osobe, a za promjenu fonda odlučilo se 25.594 osobe.

Ukupna neto imovina je u istom razdoblju porasla u svim fondovima, te je na kraju promatranog razdoblja iznosila 22 mlrd. kuna, što je povećanje od 5,32%.

Grafikon 4.1.1. Kretanje neto imovine OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Struktura ulaganja obveznih mirovinskih fondova se nije bitno promijenila, te se i dalje najviše ulaže u domaće vrijednosnice, odnosno državne obveznice, 60,24% ukupnih ulaganja.

Obvezni mirovinski fondovi su u drugom kvartalu ostvarili prosječan prinos od 0,10%, što je pozitivan pomak u odnosu na prethodni kvartal, kada je prosječan prinos bio -5,35%. Iako je samo jedan OMF poslovao s pozitivnim prosječnim prinosom, ostala tri su bitno smanjila svoje negativne prinose u odnosu na prethodni kvartal.

4. Mirovinski fondovi

Grafikon 4.1.2. Kretanje OJ-a i Mirex-a OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

35

36

HANFA k var talni bilten

Grafikon 4.1.3. Kretanje prinosa OMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

4. Mirovinski fondovi

4. 2. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Broj osoba koji su se učlanili u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove porastao je u drugom kvartalu za 5,54%, tako da na kraju razdoblja ovi fondovi imaju ukupno 117.507 članova.

Struktura ulaganja ODMF-ova je slična kao i u prvom kvartalu, a najveću promjenu od -4,97% bilježi ulaganje u domaće obveznice.

Vrijednost neto imovine ODMF-ova na kraju drugog kvartala iznosila je 727 mil. kuna, što predstavlja rast od 0,46% u odnosu na prethodno razdoblje.

Grafikon 4.2.1. Kretanje neto imovine ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

37

38

HANFA k var talni bilten

S obzirom na prethodni kvartal, kada su svi fondovi poslovali s negativnim prinosom, u drugom kvartalu Ä?ak tri fonda posluju s pozitivnim prinosom, a preostala tri su bitno smanjila svoje

Grafikon 4.2.2. Kretanje OJ-a ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

negativno poslovanje, a prinosi fondova su se kretali u rasponu od -2,23% do 1,40%.

4. Mirovinski fondovi

Grafikon 4.2.3. Kretanje prinosa ODMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

39

40

HANFA k var talni bilten

4. 3. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi U drugom kvartalu 2008. započeo je s radom još jedan zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih Autocesta.

Ukupna imovina zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) još je uvijek neznatna, pa tako 15.001 član ZDMF-ova raspolaže sa 128 milijuna kuna, što je porast od 8,3% u odnosu na prethodni kvartal.

U strukturi ulaganja dolazi do smanjenja ulaganja u novčana sredstva za -2,64%, a povećanja ulaganja u depozite (4,6%) i kratkoročne vrijednosne papire, s 0,38% na 4,26%, dok se ulaganje u dionice i GDR-ove smanjilo s 18,49% na 16,79% .

Grafikon 4.3.1. Iznos neto imovine ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

Prinosi u drugom kvartalu ZDMF-ova su se kretali u rasponu od -0,77% do 1,32%.

4. Mirovinski fondovi

Grafikon 4.3.2. Kretanje OJ-a ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

41

42

HANFA k var talni bilten

Grafikon 4.3.3. Kretanje prinosa ZDMF-ova u II kvartalu 2008. godine

Izvor: HANFA

5. Tr žište osiguranja

5. Tržište osiguranja Iako su i u drugom kvartalu 2008. u djelatnosti osiguranja ostvareni znatno lošiji poslovni rezultati nego u istom razdoblju 2007, oni su ipak bolji nego u prvom kvartalu 2008. godine.

U drugom kvartalu 2008. u dijelu životnih osiguranja ostvaren je gubitak od 58,4 milijuna kuna, dok je u prethodnoj godini u istom razdoblju ostvareno 19,5 milijuna kuna dobiti. U skupini neživotnih osiguranja ostvareno je povećanje poslovnog rezultata na 160,3 milijuna kuna u drugom kvartalu 2008. u odnosu na 135,4 milijuna kuna u istom razdoblju 2007, pri čemu su oba društva za reosiguranje ostvarila nižu razinu dobiti nego u istom razdoblju prethodne poslovne godine.

Na razini djelatnosti, 12 društava za osiguranje i 2 društva za reosiguranje ostvarila su neto dobit od 226,6 milijuna kuna, dok je neto gubitak djelatnosti osiguranja u visini 124,7 milijuna kuna rezultat poslovanja ostalih 12 društava.

Navedeni rezultati poslovanja uglavnom su posljedica značajnog pada prihoda od ulaganja nastalih uslijed negativnog trenda kretanja vrijednosnih papira zabilježenog na tržištu vrijednosnih papira u RH od početka godine.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, osnovano je 5 novih društava od čega su 3 društva dobila dozvolu za obavljanje poslova životnih osiguranja i 2 društva za obavljanje poslova neživotnih osiguranja.

Agencija je u drugom kvartalu 2008. izdala dozvole za sklapanje i ispunjavanje ugovora o osiguranju u skupini životnih osiguranja društvima KD životno osiguranje d.d. i Victoria životno osiguranje d.d, ali društvo Victoria životno osiguranje d.d. nije započelo s obavljanjem poslova osiguranja do kraja drugog kvartala 2008. godine.

Grafikon 5.1. Usporedni prikaz broja društava za osiguranje i društava za reosiguranje na dan 30.06.2007. i 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

43

44

HANFA k var talni bilten

Grafikon 5.2. Usporedni prikaz vlasničke strukture društava za osiguranje i društava za reosiguranje na dan 30.06.2007. i 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

Povećanje broja društava dovelo je i do promjena u vlasničkoj strukturi i to u korist društava u većinskom vlasništvu nerezidenata.

osiguranje u većinskom vlasništvu domaće pravne osobe, ali je njihov osnivač strana pravna osoba iz čega proizlazi posredno vlasništvo nerezidenata nad navedenim društvima.

Društva Cardif osiguranje d.d, KD životno osiguranje d.d. i Victoria životno osiguranje d.d. u većinskom su vlasništvu nerezidenata, dok su društva Velebit osiguranje d.d. i Velebit životno

Promjena većinskog vlasnika Osiguranja Zagreb d.d. u drugoj polovici prethodne poslovne godine dovela je i do promjene vlasničke strukture, odnosno društvo koje je bilo u vlasništvu rezidenata1 postalo je društvo u vlasništvu nerezidenata2.

1 Prema odredbama Zakona o porezu na vište. U širem smislu rezident je fizička ili stor, a ne državljanstvo. Rezidenti su sve konom precizno definiraju, te se određuju

dohodak (Narodne novine br. 177/04) rezident je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno borapravna osoba koju zakon određene države tretira kao domaću osobu. Kriterij za određivanje rezidenta je propravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u određenoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. Rezidenti se zanjihova prava i obveze (podliježu odredbama o deviznoj kontroli, poreznoj kontroli i ostalim oblicima regulative).

2 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04) nerezident je fizička osoba koja u RH nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. U širem smislu, a za potrebe ovog izvješća, nerezident je i pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu, koja samostalnim radom obavlja gospodarsku djelatnost u inozemstvu.

Izvor: HANFA 2,4

7,6

UKUPNO

UKUPNO društva za reosiguranje

UKUPNO društva za osiguranje

Croatia Lloyd d.d.

Allianz reosiguranje d.d.

Osiguranje Zagreb d.d.

96.964.407

1.194.396.820 1.218.608.642

1.194.396.820 1.218.608.642

102.423.910

102,0

102,0

94,7

0,0

0,0 100,0

100,0

0,0

100,0

0,0 100,0

0,0

8,0

0,0

8,6

0,0 0,2

0,0 0,0

Velebit osiguranje d.d.

Velebit životno osiguranje d.d.

3,2

0,0

10,5

7,9

0,0

0,0

0,0

2,2

10,6

4,9

0,0

2,5

0,0

3,7

2.362.552

10.236.770

333.258.963

I - VI / 2007.

9.248.102

11.570.944

378.066.978

I - VI / 2008.

241.016.629 3.924.786.977 4.249.352.622

237.195.163

108,3

101,6

102,7 108,7

41,9

76,7

116,5

100,7

139,9

99,2

115,1

104,8

600,9

86,5

104,6

122,8

107,2

107,7

239.231.380

232.930.071

1.785.249

107.664.485

19.695.581

40.623.669

170.413.147

99.113.035

13.983.291

170.525.109

348.057.111

54.321.536

37.002.889

81.603.241

72.783.986

541.769.188

51.249.375

3.687.591.814 4.008.335.993

4.265.092

140.341.374

34.868.796

169.165.900

70.831.136

14.095.413

148.183.128

332.206.343

9.039.596

42.790.413

78.024.096

59.262.417

505.439.597

47.594.930

106,4

113,0

113,4

2008/2007

Indeks

NEŽIVOTNA OSIGURANJA

13,9 1.692.252.943 1.800.644.326

3,2

0,0

2,5

0,0

18,0

8,7

2,9

34.159.467

Uniqa osiguranje d.d.

130,5

3,0

44.573.502

0,0 111,1

Triglav osiguranje d.d.

39.593.544

35.634.700

Sunce osiguranje d.d.

10,2

Merkur osiguranje d.d.

104,6

90.504.507

122.015.782

Kvarner VIG d.d.

127.684.905

0,0 0,0

Jadransko osiguranje d.d.

106,3

95,6

10,3

KD životno d.d.

96.240.888

26.898.258

75,0 104,6

0,0

28.150.580

Osiguranje Helios d.d.

128.884.756

HOK osiguranje d.d.

Grawe Hrvatska d.d.

6,6

79.046.401

123.208.852

Generali osiguranje d.d.

59.258.298

3,7

70,0 0,0

31.045.892

Erste Sparkassen osiguranje d.d.

Euroherc osiguranje d.d.

0,0

13,6

Croatia zdravstveno osiguranje d.d.

44.335.789

112,6 104,5

2,9

39.276.006

34.896.196

161.884.728

Cosmopolitan Life VIG d.d.

Croatia osiguranje d.d.

169.230.944

0,0

98,5

2,6

30.594.341

17,9

7,8

2008.

2007.

Cardif osiguranje d.d.

31.070.124

102,5

114,6

I - VI /

I - VI /

Basler životno osiguranje d.d.

219.823.914

Indeks 2008/2007

0,0

214.394.219

Allianz Zagreb d.d.

106.176.436

I - VI / 2008.

svih društava u %

udjel u premiji

Basler osiguranje d.d.

92.671.563

I - VI / 2007.

Agram životno osiguranje d.d.

DRUŠTVA ZA REOSIGURANJE

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I

ŽIVOTNA OSIGURANJA

100,0

6,0

94,0

5,9

0,1

3,6

0,0

0,0

0,9

4,3

1,8

0,4

3,8

0,0

8,5

0,2

1,1

2,0

1,5

12,9

0,0

1,2

43,1

0,0

0,0

0,0

0,3

8,5

0,0

2007.

I - VI /

232.930.071

4.265.092

242.765.284

69.028.263

204.800.600

70.831.136

136.111.195

238.687.635

332.206.343

9.039.596

70.940.993

201.232.948

138.308.818

505.439.597

44.335.789

47.594.930

1.854.137.672

34.896.196

31.070.124

10.236.770

547.653.182

92.671.563

I - VI / 2007.

239.231.380

1.785.249

204.628.892

2.362.552

19.695.581

85.197.170

210.006.691

99.113.035

141.668.197

266.765.997

348.057.111

54.321.536

63.901.148

210.487.996

132.042.284

541.769.188

31.045.892

51.249.375

1.969.875.271

39.276.006

9.248.102

30.594.341

11.570.944

597.890.892

106.176.436

I - VI / 2008.

5,7 100,0

237.195.163 5.119.183.797

241.016.629 5.467.961.264

106,8

101,6

107,1

102,7

41,9

84,3

123,4

102,5

139,9

104,1

111,8

104,8

600,9

90,1

104,6

95,5

107,2

70,0

107,7

106,2

112,6

98,5

113,0

109,2

114,6

2008/2007

Indeks

UKUPNO

94,3 4.881.988.634 5.226.944.635

5,6

0,0

2,5

0,0

0,5

1,0

4,0

2,3

0,3

4,0

0,0

8,2

1,3

0,9

1,9

1,7

12,7

0,0

1,2

42,4

0,0

0,2

0,0

0,3

8,9

0,0

2008.

I - VI /

svih društava u %

udjel u premiji

udjel u premiji

100,0

4,6

95,4

4,6

0,1

4,7

0,0

0,0

1,3

4,0

1,4

2,7

4,7

0,0

6,5

0,2

1,4

3,9

2,7

9,9

0,9

0,9

36,2

0,7

0,0

0,6

0,2

10,7

1,8

2007.

I - VI /

100,0

4,4

95,6

4,4

0,0

3,7

0,0

0,4

1,6

3,8

1,8

2,6

4,9

0,0

6,4

1,0

1,2

3,8

2,4

9,9

0,6

0,9

36,0

0,7

0,2

0,6

0,2

10,9

1,9

2008.

I - VI /

svih društava u %

5. Tr žište osiguranja

Tablica 5.1. Zaračunata bruto premija osiguranja društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn) 45

46

HANFA k var talni bilten

Grafikon 5.3. Udjel skupina osiguranja u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji društava za osiguranje i društava za reosiguranje za razdoblje siječanj-lipanj 2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Grafikon 5.4. Struktura zaračunate premije društava za osiguranja i društava za reosiguranja po vrstama osiguranja za razdoblje siječanj – lipanj 2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

5. Tr žište osiguranja

Tablica 5.2. Struktura aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn) život

neživot

ukupno

30.06.2007.

ukupno udjel (%)

život

neživot

ukupno

30.06.2008.

ukupno udjel (%)

Indeks 2008/2007

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital Nematerijalna imovina Materijalna imovina Ulaganja

8.617.453

97.349.957

105.967.410

0,5%

6.719.479

93.106.923

99.826.402

0,4%

94,2

65.888.971

1.794.140.083

1.860.029.054

8,1%

67.645.757

2.020.624.698

2.088.270.455

8,3%

112,3

8.244.624.288

7.829.858.889

16.074.483.177

70,4%

9.450.148.595

8.582.566.992

18.032.715.587

71,3%

112,2

259.450.604

1,1%

380.230.777

380.230.777

1,5%

146,6

Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja

259.450.604

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

256.231.021

730.087.646

986.318.667

4,3%

214.254.011

839.229.703

1.053.483.714

4,2%

106,8

1.003.296

1.330.650

2.333.946

0,0%

31.911.124

31.562.670

63.473.794

0,3%

2719,6

Potraživanja

308.101.451

2.470.541.525

2.778.642.975

12,2%

227.893.754

2.482.756.457

2.710.650.211

10,7%

97,6

Ostala imovina

128.740.741

399.804.364

528.545.106

2,3%

131.493.216

454.504.570

585.997.786

2,3%

110,9

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

82.738.577

160.421.543

243.160.120

1,1%

101.710.585

191.125.119

292.835.704

1,2%

120,4

9.355.396.402

13.483.534.657

22.838.931.058

100%

10.612.007.297

14.695.477.132

25.307.484.430

100%

110,8

Odgođena i tekuća porezna imovina

UKUPNO AKTIVA

Izvor: HANFA

47

48

HANFA k var talni bilten

Grafikon 5.5. Usporedni prikaz strukture aktive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

5. Tr žište osiguranja

Tablica 5.3. Struktura pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u kn) život

neživot

ukupno

30.06.2007.

Kapital i rezerve

687.179.552

3.482.505.548

4.169.685.100

Obveze drugog reda (podređene obveze) Tehničke pričuve Tehničke pričuve životnih osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja, bruto iznos

ukupno udjel (%) 18,3%

život

neživot

ukupno

30.06.2008.

780.466.176

3.766.605.283

4.547.071.459

0,0% 7.800.363.031

8.687.387.497

259.168.541

ukupno udjel (%) 18.0%

Indeks 2008/2007 109.1

0.0%

16.487.750.528

72,2%

8.948.439.693

259.168.541

1,1%

381.460.760

9.643.890.907

18.592.330.600

73.5%

112.8

381.460.760

1.5%

147.2

Ostale pričuve

41.110.741

47.018.499

88.129.240

0,4%

55.804.955

46.730.185

102.535.140

0.4%

116.3

Odgođena i tekuća porezna obveza

14.733.551

4.292.711

19.026.262

0,1%

3.407.349

4.929.732

8.337.080

0.0%

43.8

235.600.285

25.299.207

260.899.492

1,1%

188.452.707

21.652.420

210.105.127

0.8%

80.5

37.210.161

37.210.160

0,2%

7.085.655

131.972.752

139.058.407

0.5%

373.7

269.021.398

1.125.716.588

1.394.737.987

6,1%

189.839.518

987.033.084

1.176.872.602

4.7%

84.4

48.219.303

74.104.445

122.323.748

0,5%

57.050.483

92.662.771

149.713.254

0.6%

122.4

9.355.396.402

13.483.534.657

22.838.931.058

100%

10.612.007.297

14.695.477.132

25.307.484.430

100%

110.8

Depoziti zadržani iz posla predanog u reosiguranje Financijske obveze Ostale obveze Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja UKUPNA PASIVA

Izvor: HANFA

49

50

HANFA k var talni bilten

Grafikon 5.6. Usporedni prikaz strukture pasive društava za osiguranje i društava za reosiguranje (u %)

Izvor: HANFA

6. Leasing

6. Leasing Broj aktivnih leasing društava u RH u zadnjih godinu dana se smanjio kao posljedica obveze usklađivanja društava s odredbama Zakona o leasingu1 .

Aktiva društava, odnosno broj i vrijednost aktivnih ugovora kontinuirano rastu, te djelatnost leasinga zauzima sve važniji položaj na financijskom tržištu, što pokazuju i sljedeći podaci:

Tablica 6.1. Pregled stanja u djelatnosti leasinga u razdoblju 30.06.2007-30.06.2008. godine

Broj leasing društava

Ukupna aktiva (mlrd. kn)

30.06.2007.

53

30,2

941

147.545

35,9

30.09.2007.

26

30,8

951

151.731

37,4

31.12.2007.

25

30,3

997

158.407

39,2

31.03.2008.

24

31,8

1.006

164.386

41,5

30.06.2008.

25

33,7

1.015

170.855

43,3

Datum

Broj Broj aktivnih Financirana/ugovorena vrijednost zaposlenih ugovora aktivnih ugovora (mlrd. kn)

Izvor: HANFA

Ukupno iskazani temeljni kapital iznosio je 397,2 milijuna kuna, od čega je udjel kapitala nerezidenata iznosio 64,0% ili 254,3 milijuna kuna, dok se 36,0% ili 142,8 milijuna kuna odnosilo na temeljni kapital u vlasništvu rezidenata.

Na dan 30.06.2008. u 25 leasing društava bilo je zaposleno 1.015 djelatnika.

Grafikon 6.1. Struktura portfelja djelatnosti leasinga - usporedba broja aktivnih ugovora u 2007. i 2008. godini

Izvor: HANFA 1

Narodne novine br. 135/06.

51

52

HANFA k var talni bilten

Grafikon 6.2. Struktura broja aktivnih ugovora na dan 30.06.2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

Grafikon 6.3. Usporedba vrijednosti financiranih/ugovorenih aktivnih ugovora u 2007. i 2008. godini (u mil. kn)

Izvor: HANFA

6. Leasing

Grafikon 6.4. Struktura financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora na dan 31.03.2008. godine

Izvor: HANFA

6. 1. â&#x20AC;&#x201A; Struktura portfelja aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma Tablica 6.2. Broj svih aktivnih ugovora djelatnosti leasinga prema objektima leasinga/zajma

Broj aktivnih ugovora na dan Objekt leasinga/zajma

Udjel

109.586

69,2%

120.703

70,6%

110,1

Gospodarska (teretna + prijevozna) vozila

29.462

18,6%

29.322

17,2%

99,5

Strojevi i oprema

14.805

9,3%

15.427

9,0%

104,2

Postrojenja

64

0,0%

72

0,0%

112,5

Nekretnine

1.533

1,0%

1.627

1,0%

106,1

Plovila

2.029

1,3%

2.194

1,3%

108,1

Ostalo

928

0,6%

1.510

0,9%

162,7

158.407

100,0%

170.855

100,0%

107,9

Osobni automobili

UKUPNO Izvor: HANFA

30.06.2008.

Udjel

Indeks 30.06.2008/ 31.12.2007.

31.12.2007.

53

54

HANFA k var talni bilten

Tablica 6.3. Financirana/ugovorena vrijednost aktivnih ugovora (u kn)

Financirana/ugovorena vrijednost aktivnih ugovora na dan Objekt leasinga/zajma

31.12.2007.

Udjel

30.06.2008.

Udjel

Indeks 30.06.2008/ 31.12.2007.

Osobni automobili

13.847.741.857

35,3%

15.385.826.849

35,5%

111,1

Gospodarska (teretna + prijevozna) vozila

7.496.005.973

19,1%

8.058.952.527

18,6%

107,5

Strojevi i oprema

7.476.886.980

19,1%

7.580.833.104

17,5%

101,4

Postrojenja

61.463.713

0,2%

67.098.775

0,2%

109,2

Nekretnine

7.519.942.930

19,2%

8.481.209.127

19,6%

112,8

Plovila

2.182.725.199

5,6%

2.724.129.763

6,3%

124,8

Ostalo

637.182.220

1,6%

997.203.310

2,3%

156,5

100,0% 43.295.253.456

100,0%

110,4

UKUPNO

39.221.948.873

Izvor: HANFA

Grafikon 6.5. Usporedba strukture broja i financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora prema objektima leasinga/zajma na dan 30.06.2008. godine (u %)

Izvor: HANFA

6. Leasing

55

6. 2. Imovina, kapital i obveze Kapital i rezerve na dan 30.06.2008. smanjene su za 32,9 milijuna kuna u odnosu na 31.12.2007, zbog toga što je društvo Locat leasing Croatia d.o.o, koje je bilo aktivno na dan 31.12.2007. i imalo upisani kapital u iznosu 39,0 milijuna kuna, prestalo poslovati u prvoj polovici 2008, a dobit tekućeg razdoblja nije bila dostatna da pokrije preneseni gubitak iz 2007. godine.

Ukupna aktiva aktivnih leasing društava na dan 30.06.2008. iznosila je 33,7 milijardi kuna i bila je veća za 3,4 milijarde kuna ili za 11,1% u odnosu na ukupnu aktivu iskazanu na dan 31.12.2007. godine.

Najznačajniji udjel u dugotrajnoj imovini (38,7% ukupne aktive) činila su potraživanja u iznosu od 13,0 milijardi kuna, dok su unutar kratkotrajne imovine potraživanja iznosila 2,6 milijarde kuna ili 7,6% aktive.

Tablica 6.4. Usporedni prikaz skraćene agregirane bilance djelatnosti leasinga (u kn)

Opis

31.12.2007.

Indeks 30.06.2008/ 31.12.2007.

30.06.2008.

Apsolutna promjena 30.06.2008/ 31.12.2007.

AKTIVA POTR. ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

0

0

0

0

26.919.867.002

29.744.424.290

110,5

2.824.557.288

23.923.950

25.202.967

105,3

1.279.017

11.294.451.466

12.793.774.798

113,3

1.499.323.331

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

4.500.081.387

3.907.447.859

86,8

-592.633.528

DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA

11.101.410.199

13.017.998.667

117,3

1.916.588.468

3.230.570.417

3.764.285.792

116,5

533.715.375

96.778.311

53.545.375

55,3

-43.232.936

1.799.018.962

2.559.171.457

142,3

760.152.495

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

959.288.501

718.671.711

74,9

-240.616.790

NOVAC NA RAČUNU I BLAGAJNI

375.484.643

432.897.249

115,3

57.412.606

PL. TR. BUD. RAZD. I NED. NAPL. PRIHODA

153.427.937

153.789.528

100,2

361.591

30.303.865.356

33.662.499.610

111,1

3.358.634.254

760.153.190

768.321.027

101,1

8.167.837

DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva) NEMATERIJALNA IMOVINA MATERIJALNA IMOVINA

KRATKOTRAJNA IMOVINA ZALIHE KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA

UKUPNA AKTIVA Aktivni izvanbilančni zapisi PASIVA

0

KAPITAL I REZERVE

766.771.702

733.846.980

95,7

-32.924.722

Upisani kapital

428.756.400

397.156.400

92,6

-31.600.000

25.551.998.605

27.594.159.098

108,0

2.042.160.493

3.369.447.373

4.590.009.862

136,2

1.220.562.489

615.647.676

744.483.669

120,9

128.835.993

30.303.865.356

33.662.499.610

111,1

3.358.634.254

760.153.190

768.321.027

101,1

8.167.837

DUGOROČNE OBVEZE KRATKOROČNE OBVEZE ODG. PLAĆ. TROŠKOVA I PRIHOD BUD. RAZD. UKUPNA PASIVA Pasivni izvanbilančni zapisi Izvor: HANFA

56

HANFA k var talni bilten

6. 3. Financijski rezultat poslovanja Na razini djelatnosti leasinga u razdoblju 01.01-30.06.2008, iskazana je dobit nakon oporezivanja u visini od 76,7 milijuna kuna od čega je dobit u iznosu od 107,9 milijuna kuna ostvarilo 15 društava, dok je gubitak u iznosu od 31,2 milijuna kuna ostvarilo 10 društava.

Tablica 6.5. Usporedni prikaz skraćenog agregiranog računa dobiti i gubitka djelatnosti leasinga (u kn)

Opis

01.01.200731.12.2007.

01.01.200830.06.2008.

Indeks 2008/2007

Apsolutna promjena

PRIHODI OD KAMATA

1.176.081.245

667.201.035

56,7

-508.880.210

RASHODI PO OSNOVI KAMATA

1.164.578.152

707.214.235

60,7

-457.363.917

DOBIT/GUBITAK OD KAMATA

11.503.093

-40.013.201

-347,8

-51.516.293

PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA

35.569.877

17.930.964

50,4

-17.638.913

RASHODI ZA PROVIZIJE I NAKNADE

19.491.999

9.812.037

50,3

-9.679.962

DOBIT/GUBITAK OD PROVIZIJA I NAKNADA

16.077.878

8.118.926

50,5

-7.958.951

OSTALI POSLOVNI PRIHODI

11.794.800.209

7.127.643.893

60,4

-4.667.156.317

OSTALI POSLOVNI RASHODI

11.500.351.700

6.824.252.089

59,3

-4.676.099.611

DOBIT/GUBITAK IZ OSTALIH PRIHODA I RASHODA

294.448.509

303.391.803

103,0

8.943.294

DOBIT/GUBITAK PRIJE REZERVIRANJA

322.029.479

271.497.529

84,3

-50.531.950

Rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja

318.391.555

168.044.515

52,8

-150.347.040

UKUPNI PRIHOD

13.006.451.331

7.812.775.891

60,1

-5.193.675.440

UKUPNI RASHOD

13.002.813.407

7.709.322.877

59,3

-5.293.490.530

3.637.924

103.453.014

2.843,7

99.815.090

Porez na dobit

89.269.894

26.710.626

29,9

-62.559.268

DOBIT/GUBITAK NAKON POREZA NA DOBIT

-85.631.970

76.742.388

-89,6

162.374.358

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT

Izvor: HANFA

6. Leasing

6. 4. Indeksi koncentracije u djelatnosti leasinga u RH Herfindahl-Hirschmanovi indeksi koncentracije (u daljnjem tekstu: HH indeksi) čine osnovu za sustavno praćenje tržišne strukture, odnosno koncentracije djelatnosti leasinga u RH. Isti su

analizirani kao omjer aktive, vrijednosti/financirane vrijednosti zaključenih ugovora te financirane/ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora po razdobljima.

Grafikon 6.6. HH indeksi djelatnosti leasinga po razdobljima

Izvor: HANFA

Koncentriranost tržišta leasinga mjerena HH indeksima, nakon iskazanog povećanja u drugom polugodištu 2007, bilježi blagi pad u prvom polugodištu 2008, što je djelomično uzrokovano

povećanjem udjela društva Unicredit leasing Croatia d.o.o. u ukupnom volumenu financiranja zaključenih i aktivnih ugovora, te povećanjem udjela navedenog društva u ukupnoj aktivi djelatnosti leasinga.

57

58

HANFA k var talni bilten

7. Factoring Od deset factoring društava, tri društva se nalaze u neposrednom većinskom vlasništvu nerezidenata dok je njih sedam u vlasništvu rezidenata. U posrednom vlasništvu nerezidenata nalaze se četiri factoring društva. Devet društava je organizirano kao društvo s ograničenom odgovornošću, dok je jedno društvo organizirano kao dioničko društvo.

Na dan 30. lipnja 2008. aktivno je bilo devet društava koja se bave poslovima factoringa te su predmet ove analize. Pored devet aktivnih factoring društava u analizu je uključeno i društvo Raiffeisen factoring d.o.o. koje do 30. lipnja 2008. nije obavljalo poslove factoringa, već eskont mjenica, ali zbog svoje veličine ima značajan utjecaj na tržište. U navedenu analizu nisu uključena društva Novi faktor d.o.o. i Faktor plus d.o.o., koja su bila uključena u analizu djelatnosti factoringa u Godišnjem izvješću Agencije za 2007, s obzirom da u financijskim i statističkim izvješćima za razdoblje 01.01–30.06.2008. nisu iskazala prihode od poslova factoringa, a veličinom aktive čine zanemariv utjecaj na tržište.

U factoring društvima zaposlene su 124 osobe.

7. 1. Aktiva Tržište factoringa u Republici Hrvatskoj karakterizira visoka koncentracija zbog toga što društvo koje je iskazalo najveću aktivu zauzima 58,02% ukupne aktive svih factoring društava, dok udjel prva dva društva po visini aktive iznosi 81,47% ukupne aktive.

Tablica 7.1 Ukupna aktiva factoring društava u razdoblju 2005–30.06.2008. godine

Broj obuhvaćenih društava Aktiva na dan (kn) Apsolutna promjena (kn) Relativna promjena (%) Izvor: HANFA

31.12.2005.

31.12.2006.

31.12.2007.

30.06.2008.

4

7

10

10

332.001.549,67

1.661.362.732,22

4.205.163.605,11

5.709.772.455,62

1.329.361.182,55

2.543.800.872,89

1.504.608.850,51

400,41

153,12

35,78

7. Fac toring

Tablica 7.2 Agregirana aktiva factoring društava na dan 30.06.2008. godine

AKTIVA na dan 30.06.2008.

Iznos (kn)

1

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

2

DUGOTRAJNA IMOVINA

3

KRATKOTRAJNA IMOVINA (4+8+9+10+11+12)

4

Factoring potraživanja (5+6+7)

Udio(%)

0,00

0,00

5.293.752,31

0,09

5.697.284.957,66

99,78

1.699.220.983,40

29,76

1.522.499.243,11

26,66

5

Domaći factoring

6

Izvozni factoring

47.852.008,94

0,84

7

Uvozni factoring

128.869.731,35

2,26

2.543.751.503,35

44,55

8

Eskont mjenica

9

Dani zajmovi

327.564.287,44

5,74

10

Dani depoziti

767.384.713,16

13,44

11

Novac na računu i blagajni

216.873.616,40

3,80

12

Ostala kratkotrajna imovina

142.489.853,91

2,50

13

PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

7.193.745,65

0,13

14

UKUPNA AKTIVA (1+2+3+13)

5.709.772.455,62

100,00

Izvor: HANFA

U RH su se razvile sljedeće vrste factoring poslova: domaći factoring, izvozni factoring i uvozni factoring. S obzirom na pravo regresa poslovi factoringa se mogu podijeliti na factoring s pravom regresa (‘nepravi’ factoring) i factoring bez prava regresa

(‘pravi’ factoring). U RH dominira domaći factoring bez prava regresa, odnosno factoring u kojem su predmet otkupa potraživanja fakture od domaćih kupaca, a rizik naplate potraživanja od kupaca prebačen na prodavatelja potraživanja.

Tablica 7.3. Factoring potraživanja po vrstama na dan 30.06.2008. godine

Vrsta factoringa Domaći factoring

Factoring potraživanja Factoring potraživanja s regresnim pravom bez regresnog prava

Ukupno factoring potraživanje

% u uk. factoring potraživanjima

1.104.244.945,80

418.254.297,31

1.522.499.243,11

89,60

Izvozni factoring

44.331.827,27

3.520.181,67

47.852.008,94

2,82

Uvozni factoring

0,00

128.869.731,35

128.869.731,35

7,58

1.148.576.773,07

550.644.210,33

1.699.220.983,40

100,00

67,59

32,41

100,00

Ukupno factoring potraživanje % u uk. factoring potraživanjima Izvor: HANFA

59

60

HANFA k var talni bilten

7. 2. Pasiva Tablica 7.4. Agregirana pasiva factoring društava na dan 30.06.2008. godine

PASIVA na dan 30.06.2008.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

KAPITAL I REZERVE DUGOROČNE OBVEZE (3+4+5) Obveze za kredite - domaće banke i financijske institucije Obveze za kredite - inozemne banke i financijske institucije Ostale dugoročne obveze KRAKTOROČNE OBVEZE (7+8+9) Obveze za kredite - domaće banke i financijske institucije Obveze za kredite - inozemne banke i financijske institucije Ostale kratkoročne obveze ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODI BUDUĆEG RAZDOBLJA UKUPNA PASIVA (1+2+6+10)

Iznos (kn) 127.453.519,54 1.486.995.280,91 85.636,00 1.486.313.767,20 595.877,71 4.087.797.365,98 351.548.525,78 3.439.298.325,72 296.950.514,48 7.526.289,19 5.709.772.455,62

Udio (%) 2,23 26,04 0,00 26,03 0,01 71,59 6,16 60,24 5,20 0,14 100,00

Izvor: HANFA

Factoring društva svoju imovinu, osim vlastitim kapitalom, 97,77% financiraju iz primljenih kredita od domaćih i inozemnih banaka i financijskih institucija te ostalim obvezama čija je struktura prikazana u nastavku.

Grafikon 7.1. Struktura obveza factoring društava na dan 30.06.2008. godine

Izvor: HANFA

7. Fac toring

7. 3. Račun dobiti i gubitka Tablica 7.5. Agregirani račun dobiti i gubitka factoring društava u razdoblju od 01.01- 30.06.2008. godine

RAČUN DOBITI I GUBITKA u razdoblju od 01.01.2008. do 30.06.2008.

1

PRIHODI OD KAMATA (2+6+7+8+9)

2

Prihod od kamata - factoring (2+3+4)

Iznos (HRK) 172.020.326,25 60.805.228,88

3

Domaći factoring

54.854.739,47

4

Izvozni factoring

1.550.199,70

5

Uvozni factoring

4.400.289,71

6

Prihod od kamata - eskont mjenica

75.700.219,36

7

Prihod od kamata - dani zajmovi

6.350.208,65

8

Prihod od kamata - dani depoziti

23.818.330,00

9

Ostali prihodi od kamata

10

RASHODI OD KAMATA (11+12+13)

11

Rashod od kamata - domaće banke i financijske institucije

17.527.228,95

12

Rashod od kamata - inozemne banke i financijske institucije

99.737.424,56

13

Ostali rashodi od kamata

14

DOBIT/GUBITAK OD KAMATA (1-10)

53.523.554,86

15

PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

26.072.836,81

16

RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

14.667.513,86

17

DOBIT/GUBITAK OD NAKNADA I PROVIZIJA (15-16)

11.405.322,95

18

OSTALI POSLOVNI PRIHODI

115.264.593,15

19

OSTALI POSLOVNI RASHODI (20+21+22+23)

134.729.454,43

20

Troškovi usluga

8.184.583,07

21

Troškovi osoblja

12.363.559,65

22

Troškovi ispravaka vrijednosti za gubitke od umanjenja

23

Ostali troškovi poslovanja

24

DOBIT/GUBITAK IZ OSTALIH PRIHODA I RASHODA (18-19)

-19.464.861,28

25

DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA NA DOBIT (14+17+24)

45.464.016,53

26

Porez na dobit

27

DOBIT/GUBITAK NAKON POREZA NA DOBIT (25-26)

Izvor: HANFA

5.346.339,36 118.496.771,39

1.232.117,88

6.784.484,41 107.396.827,30

8.476.415,99 36.987.600,54

61

62

HANFA k var talni bilten

7. 4. Volumen transakcija Volumen transakcija predstavlja kumulativni iznos otkupljenih faktura kod poslova factoringa, kumulativni iznos eskontiranih mjenica i kumulativni iznos danih zajmova u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 30. lipnja 2008. godine.

Tablica 7.6. Volumen transakcija u razdoblju od 01.01-30.06.2008. godine

Vrsta transakcije

Iznos (kn)

Struktura

1

Factoring (2+3+4)

2.474.024.812,32

45,56

2

Domaći factoring

2.174.383.040,71

40,04

3

Izvozni factoring

158.838.706,19

2,93

4

Uvozni factoring

140.803.065,42

2,59

5

Eskont mjenica

2.570.800.996,02

47,34

6

Dani zajmovi

385.126.061,93

7,09

7

UKUPNO (1+5+6)

5.429.951.870,27

100,00

Izvor: HANFA

8. Nadzor t vr tki na temelju rizika

8. Nadzor tvrtki na temelju rizika Nadzor tvrtki na temelju rizika predstavlja pristup zasnovan na procjeni rizika baziranog na podacima prikupljenim u nadzornom postupku. Model nadzora na temelju rizika osmislila je i razvila nadzorna agencija Velike Britanije, Financial Services Authority (FSA).

Model je primjenjiv za sve vrste financijskih institucija: • • • • • •

osiguravajuća društva investicijske fondove mirovinske fondove društva za trgovanje vrijednosnim papirima leasing društva pa tako i za banke.

Prema tom modelu tvrtke se nadziru s obzirom na količinu rizika kojim mogu ugroziti jedan ili više zakonski definiranih ciljeva: • • • •

Održavanje povjerenja tržišta Zaštita potrošača Poticanje svijesti javnosti Smanjenje financijskog kriminala.

Procjena rizičnosti tvrtke određuje prirodu i intenzitet nadzora, a sam nadzor se temelji na realnim ciljevima i ograničenim resursima nadzora. Drugim riječima, ne teži se potpunoj eliminaciji svih rizika, budući da bi to izazvalo dodatne troškove, nego se resursi fokusiraju na eliminaciju najvažnijih rizika. Na taj se način postiže najveći efekt na financijskom tržištu bez ugrožavanja konkurentnosti, dok klijenti imaju koristi od zdravog i konkurentnog tržišta.

Zbog svega navedenog pristup nadzoru na temelju rizika je optimalno rješenje za postupak nadzora. Regulator svoje resurse fokusira na najvažnije rizike i tako postiže najpovoljniji rezultat za financijsko tržište bez ugrožavanja konkurentnosti. Sa stajališta subjekata nadzora, uplitanje regulatora na tržište može se opravdati obzirom na stupanj rizika sukladno zakonskim ciljevima i posljedičnoj šteti koja bi se inače pojavila.

U postizanju zakonskih ciljeva regulator se rukovodi načelima dobre regulacije: 1. Efikasnost i ekonomija - resursi se koriste na najefikasniji i najekonomičniji način 2. Uloga menadžmenta – naglašava se odgovornost uprave za poslovanje tvrtke 3. Proporcionalnost – ograničenja, odnosno mjere, koje se provode za određenu industriju moraju biti proporcionalne koristima koja se očekuju kao rezultati navedenih ograničenja 4. Inovativnost – poželjnost olakšavajućih inovacija s obzirom na regulacijske aktivnosti 5. Međunarodni karakter – poželjan je međunarodni karakter financijskih usluga i tržišta te konkurentni položaj zemlje (uključujući suradnju s inozemnim regulatorima, kako u pogledu usklađivanja s međunarodnim standardnima, tako i u nadzoru globalnih tvrtki i efikasnosti tržišta) 6. Konkurentnost – podrazumijeva minimiziranje nepovoljnih utjecaja na konkurentnost koji mogu proizaći iz aktivnosti nadzora te podupiranje konkurentnosti između tvrtki koje se naziru

63

64

HANFA k var talni bilten

Nadzor na temelju rizika povezuje zakonske ciljeve i načela dobre regulacije, a temelji se na procesu upravljanja rizicima koji se sastoji od četiri naizmjenične faze: 1.

2.

3.

4 .

Prepoznavanje rizika Mjerenje rizika Smanjenje rizika Kontrola i izvješćivanje o rizicima

Zašto je važna procjena rizika?

• • • •

Određuje intenzitet nadzora Određuje mjere za smanjenje rizika Prebacuje odgovornost na visoki menadžment tvrtke Ključni faktor pri određivanju količine potrebnog kapitala

Regulator najčešće procjenjuje širi raspon rizika nego što tvrtke same procjenjuju.

Pristup procjeni je isti za bilo koji rizik koji se procjenjuje. Procjenjuje se: • UTJECAJ – Visina štete koju tvrtka može prouzročiti narušavanjem jednog ili više od 4 zakonska cilja • VJEROJATNOST – mogućnost da se rizik pojavi. Vjerojatnost realizacije rizika je veća što je proces upravljanja rizikom lošiji. Vrijedi i obrnuto.

prema zakonskim ciljevima

nepovoljnog događaja ukoliko se pojavi

nastupanja nepovoljnog događaja

Definicija rizika Da bi se nešto smatralo rizikom ono mora imati mogućnost stvaranja štete jednom ili više zakonskih ciljeva. Potrebno je prepoznati, procijeniti, dati važnost te nasloviti rizik sukladno zakonskim ciljevima i načelima dobre regulacije. Veličina rizika mjeri se procjenom kvalitete cjelokupnog procesa upravljanja rizicima.

U procjeni tvrtke, utjecaj se ponaša kao filter i određuje sveukupni intenzitet procjene rizika i odgovarajuće supervizije. Kombinacija visine utjecaja i vjerojatnosti daje ocjenu svih prouzročenih rizika prema zakonskim ciljevima. Takva ocjena se zatim koristi za vrednovanje rizika i za donošenje odluke o potrebnom nadzoru. Također se koristi za postavljanje strateških ciljeva i rezultata te za odlučivanje o rasporedu resursa baziranih na načelima dobre regulacije.

8. Nadzor t vr tki na temelju rizika

Vrednovanje Visina utjecaja i vjerojatnosti, te rizik kao njihova kombinacija, rangiraju se pomoću jednostavne skale od 4 vrijednosti :

JI?:86?

K?:GD?6ICDHI >ok_ZhiVc g^o^`

K " k^hd`d

K " k^hd`d

HK " hgZYc_Z k^hd`d

HK " hgZYc_Z k^hd`d

HC " hgZYc_Z c^h`d

HC " hgZYc_Z c^h`d

C " c^h`d

C " c^h`d

* Izvjestan rizik – rizik koji se već pojavio, stoga je vjerojatnost 100%

Vrijednost utjecaja i vjerojatnosti određuje količinu rizika. Budući da rizik predstavlja produkt utjecaja i vjerojatnosti, količina rizika se može smanjiti smanjenjem utjecaja i/ili smanjenjem vjerojatnosti, i obrnuto. Ukupni rezultat odrediti će cjelokupni pristup i intenzitet nadzora.

Utjecaj Visina utjecaja određuje opseg nadzora tvrtke i predstavlja potencijalnu štetu koju tvrtka može prouzročiti s obzirom na zakonske ciljeve. Inicijalno se računa obradom numeričkih podataka iz dostavljenih izvješća tvrtke. Vrsta podataka koja se obrađuje ovisi o vrsti financijskog poslovanja kojom se tvrtka bavi. Sirovi se podaci dijele s određenim nazivnikom kako bi se dobio osnovni rezultat utjecaja. Dobiveni rezultat zatim se ponderira, ovisno o vrsti financijskog poslovanja kojim se tvrtka bavi. Na taj se način dobije konačni rezultat utjecaja za određenu tvrtku.

Konačni rezultat se zatim pretvori u jednu od kategorija vrednovanja: visok, srednje-visok, srednje-nizak i nizak. Vrijednost pondera i granice kategorija utjecaja određuje regulator prema nadzornim prioritetima i apetitima prema riziku.

Mjerenje utjecaja je u najboljem slučaju aproksimativno. Stoga se koriste i kvalitativni rezultati nadzora u slučajevima kada se brojčane mjere ne smatraju poštenim odrazom utjecaja tvrtke.

Vjerojatnost Nakon određivanja vrijednosti utjecaja tvrtke procjenjuje se vjerojatnost nastanka štete prema zadanim zakonskim ciljevima.

Procjena vjerojatnosti ovisi o utjecaju na temelju kojeg se određuje nadzorni pristup.

65

HANFA k var talni bilten

Model izračuna vjerojatnosti Da bi se izračunala vjerojatnost rizici se dijele prema deset grupa rizika. Ove grupe rizika dalje su podijeljene na elemente rizika te pokrivaju i poslovni i kontrolni rizik. Prilikom rangiranja vjerojatnosti za svaku grupu rizika, uzimaju se u obzir elementi

Kontrola

Klijenti, proizvodi i tržišta

Kontrola klijenata, proizvoda i tržišta

Poslovni proces

Kontrola financija i poslovanja

Prudencijalni rizici

Kontrola prudencijalnog rizika

Poslovni rizici

Kontrole

Nadzor i upravljanje Upravljačka kontrola i kultura

Poslovni model

rizika od kojih se grupa sastoji, ali i pregled cjelokupne tvrtke, prosuđujući i pozitivne i negativne aspekte svakog pojedinog elementa rizika tvrtke. Vjerojatnost se rangira prema skali od četiri vrijednosti: visoka, srednje-visoka, srednje-niska i niska.

Kontrolne funkcije

Okruženje

Rizici okruženja

66

Ostali faktori koji smanjuju rizik

Neto vjerojatnost Tretiranje klijenata i vođenje tržišta Operativni poslovi

Višak kapitala i likvidnosti

Financijska uspješnost

Nadzor i kontrola

Model zatim agregira rizike u dva smjera: horizontalni i vertikalni.

Horizontalno, rizici su podijeljeni u tri osnovne kategorije, prikazane u tri reda u gornjoj matrici: 1. TRETIRANJE KLIJENATA I VOĐENJE TRŽIŠTA - Rizici povezani s direktnom interakcijom tvrtke s malim klijentima i tržišnim drugim ugovornim stranama 2. OPERATIVNE AKTIVNOSTI - Rizici povezani s unutarnjim procesima tvrtke 3. FINANCIJSKA USPJEŠNOST - Prudencijalni rizici povezani s financijskom uspješnosti tvrtke

Vertikalno, grupe rizika raspoređene su u 4 kategorije: 1. POSLOVNI RIZICI – predstavljaju inherentni ili bruto rizik unutar tvrtke. Obuhvaćaju rizike koji nastaju kao posljedica poslovnih odluka i strategija tvrtke, okruženja u kojem tvrtka posluje, i mogućnostima tvrtke da pruža odgovarajuće proizvode i usluge svojim klijentima.

2. KONTROLE - primarna kontrola rizika tvrtke, koja može direktno smanjiti inherentni poslovni rizik tvrtke 3. NADZOR I UPRAVLJANJE – određuje sekundarnu i prodornu kontrolu unutar tvrtke 4. OSTALI FAKTORI KOJI SMANJUJU RIZIK – količina viška kapitala i likvidnosti koja se može upotrijebiti da bi se apsorbirali prudencijalni rizici

HANFA k var talni bilten

HANFA k var talni bilten

Impresum Izdavač: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Miramarska 24b 10 000 Zagreb web: www.hanfa.hr telefon: +385 1 6173 200 fax: +385 1 4811 406

Glavni urednik: Stjepan Morović

Suradnici: Anita Šimac Ana Peručić Toni Lukšić Krešimir Jelić Jadranka Grubešić Damir Maričić Jasna Borzić Ksenija Jozić Ljiljana Vučenik Paul Švaljek

Lektor: Nives Fett

Vanjski suradnik: Melita Marčeta

Dizajn i web izvedba NEOMEDIA :: kreativne komunikacije www.neomedia.hr

Molimo korisnike ove publikacije da prilikom korištenja podataka obvezno navedu izvor