Dijabetes 2-2018 by HSDU

b pr espl im at jer ni ak

PREUZMITE ČASOPIS

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

www.dijabetes.hr

Dijabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

ž i v o t

Broj 2 - travanj 2018.

Tema broja

Prehrana i dijabetes Intervju

Pekarnice su fast food u Hrvata Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane

HALO HALO INFO TELEFON Prehrana djece i adolescenata Dijabetes

DIAEURO

www.dijabetes.hr

LJETNI KAMP

RECEPTI I PREHRANA

IZ UDRUGA

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+troškovi poštarine)

Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+troškovi poštarine) • glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

Naručite na: 01 4847 807 • 091 3131 020 • www.dijabetes.hr 4

uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807

SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 2/2018., godina izlaženja XXV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

PREHRANA I DIJABETES 5 UVODNIK

TEMA BROJA

Najbolje dijete za prevenciju i terapiju dijabetesa

Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić, mag. ing. techn. graph. Lektura/Redaktura: Branimir Markač

Voće i povrće koje volimo kod šećerne bolesti

Tisak: Tiskara Zelina d.d. Tiskano: travanj 2018., u 30 000 primjeraka

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Pekarnice su fast food u Hrvata!

Prehrana djece i adolescenata

Glavna urednica: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

INTERVJU

DOGAĐANJA I AKCIJE

DIAEURO - prijave! LJETNI KAMP ZA MLADE - prijave! HALO HALO INFO TELEFON

RECEPTI I PREHRANA

Lan - bogatstvo koje pridonosi zdravlju Recepti 43 IZ UDRUGA

Dijabetes

www.dijabetes.hr

UVODNIK

Teška vremena za oboljele od dijabetesa Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Tema ovog broja našeg časopisa Dijabetes je prehrana. Ona je jedan od načina na koji možemo dobro regulirati svoju bolest i provođenjem smjernica o dijabetičkoj prehrani regulirati svoju tjelesnu masu, održavati je u optimalnim granicama te uz sve ostale mjere odgoditi ili spriječiti moguće komplikacije. U časopisu možete pročitati pregršt tekstova stručnjaka različitih profila, koji, svaki sa svog aspekta, govore o važnosti pravilne dijabetičke prehrane koja treba biti individualno prilagođena svakoj osobi, a sve s ciljem prevencije nastanka šećerne bolesti, ali i dobroj regulaciji šećerne bolesti. Vjerujem da ste dosta savjeta dobili od svojih liječnika, medicinskih sestara, dijetetičara i nutricionista, putem predavanja i radionica u svojim udrugama te razmjeni iskustava i informacija s dijabetičarima s kojima se družite, ali nije loše ponoviti naučeno i naučiti nešto novo o prehrani koja nam ponekad i „život znači“. Tome nam naš časopis Dijabetes/Slatki život i služi. Od početka 2018. godine svjedočimo neshvatljivim zbivanjima kojima se smanjuju prava dijabetičara, s nesagledivim posljedicama i za dijabetičare i za financijsku održivost HZZO-a. Tim povodom Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je konferenciju za medije kako bi upozorili javnost na odluke HZZO-a koje će negativno utjecati na gotovo 300.000 osoba s dijagnosti-

Dijabetes

www.dijabetes.hr

ciranim dijabetesom u Hrvatskoj. Smatramo da će promjene koje uvodi HZZO, a nemaju uporište u stručnim smjernicama liječenja i u troškovnim analizama, ugroziti prava oboljelih, dovesti u pitanje ishode liječenja, a u konačnici dovesti do drastičnog porasta troškova HZZO-u i u inače najskupljem segmentu liječenja, liječenju komplikacija bolesti. Hrvatski savez dijabetičkih udruga kao predstavnik svih udruga oboljelih od šećerne bolesti želi biti uključen u proces donošenja odluka jer smatramo da pacijent treba biti u središtu zdravstvenog sustava. Stoga, s obzirom na sva zbivanja, planiramo u suradnji sa stručnim društvima i mjerodavnim institucijama organizirati okrugli stol. Smatramo da se odluke koje se tiču prava oboljelih od šećerne bolesti ne smiju donositi bez onih na koje se te odluke odnose i čije eventualne posljedice će oboljeli snositi. Stog, apeliram na sve dijabetičare i njihove predstavnike u udrugama širom Hrvatske da se međusobno podupiremo, budemo složni jer samo se tako možemo izboriti za ostvarenje svojih prava. Ne dopustimo da nas osobni interesi razjedine jer će to iskoristiti oni koji nas promatraju sa strane. Svjedoci smo teških vremena koje možemo prebroditi samo ako smo zajedno i držimo se onoga što nas veže, a ne razdvaja, a to je dijabetes. I ne zaboravimo, puno je lakše rušiti nego graditi.

Intervju Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane, rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb

Pekarnice su fast food u Hrvata! Nisam pobornik samo određene vrste hrane, već raznovrsnog, dobro izbalansiranog i umjerenog obroka. Raznovrsnost namirnica smanjuje mogućnost deficita pojedinih prehrambenih tvari. To je najbolji put da loše prehrambene navike zamijenimo dobrim Nataša Gajski Kovačić

Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, Eva Pavić, mag. spec. dipl. ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Predavačica je na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te autorica i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane. Eva Pavić je bila članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece

u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama te voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama. S obzirom da je i dopredsjednica Udruge za nutricionizam i dijetetiku, te da su područja njenog interesa upravljanje prehranom i dijetoterapija, Eva Pavić je idealna sugovornica za sva pitanja i dileme koje nas muče vezano uz prehrambena pravila, standarde i navike.

Koje namirnice bi osobe koje boluju od šećerne bolesti trebale jesti svaki dan? Koje namirnice je dobro uvrstiti na tanjur? Uravnotežena prehrana koja u svom dnevnom sastavu sadrži namirnice iz svih šest osnovnih skupina hrane (žitarice, povrće, voće, mlijeko i/ili fermentirane mliječne proizvode, meso i/ili njegove zamjene i kvalitetne masnoće), preduvjet je očuvanju zdravlja. Nisam pobornik samo određene vrste hrane, već raznovrsnog, dobro izbalansiranog i umjerenog obroka. Raznovrsnost namirnica smanjuje mogućnost deficita pojedinih prehrambenih tvari. To je najbolji put da loše prehrambene navike zamijenimo dobrim. Hraniti se zdravo ne znači kupovati hranu samo u trgovinama zdrave hrane i ne zasniva se na rijetkim i posebnim namirnicama, već na raznovrsnom unosu i povoljnom omjeru svih namirnica koje inače jedemo. Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost imaju zaštitnu ulogu u organizmu i učinkovito mogu prevenirati ili održavati dobru glikemiju kod svih oblika šećerne bolesti. Nasuprot tome, nepravilna prehrana i sjedalački način života imaju dalekosežne posljedice i jedan su od glavnih uzroka loše glikemije i uzročnik razvoja komplikacija kod osoba sa šećernom bolesti. Kada govorimo o hrani koju je dobro uvrstiti na tanjur idealno je da ga vizualno podijelimo na četiri djela, od toga jedna četvrtina tanjura neka bude kruh i zamjene ili žitarice, četvrtina meso i zamjene, a polovica tanjura neka čini povrće. Dobro je dan započeti voćem, konzumirati ga između doručka i ručka te između ručka i večere. Fermentirani mliječni proizvod dobro je jesti za doručak ili eventualno prije spavanja. Postoji značajan broj namirnica koje su poželjne na jelovniku osobe sa šećernom bolesti češće, ali uvijek u preporučenim jedinicama serviranja kao što su brokula, mahune, gljive, kiseli kupus, luk, bobičasto voće, jabuke, citrusno voće, zobene pahuljice, heljda, plava riba, maslinovo ulje, bosiljak, cimet, zeleni čaj, čaj od koprive i sl.

Kako izgleda jelovnik uravnotežene prehrane, pritom ne mislimo isključivo na osobe koje već imaju razvijenu šećernu bolest već na sve nas kako bismo prevenirali neželjena stanja? Zagovornik sam mediteranskog stila prehrane. Tradicionalna „Mediteranska prehrana“ sastoji se od visokog unosa maslinovog ulja, voća, orašastih plodova, povrća, žitarica, mediteranskih začina; umjerenog unosa (konzumacije) ribe i peradi, mlijeka i mliječnih proizvoda, niskog unosa mesa industrijskih mesnih proizvoda i slatkiša; te vina u malim količinama, uz obrok. Znanstvena istraživanja govore da je prehrana na mediteranski način izravno povezana s osjetnom redukcijom mortaliteta ljudi. Odavno se smatra modelom prehrane koja pruža zaštitnu ulogu i prevenciju upalnih procesa, bolesti srca i krvnih žila, šećerne i druge bolesti. Međutim, povoljan utjecaj nije rezultat samo jedne namirnice nego upravo sinergije svih namirnica koje čine temelj mediteranske prehrane. KBC Zagreb i KB Dubrava već niz godina za svoje pacijente imaju mediteransku dijetu kao jednu od opcija koja se nudi u bolnicama. Dijabetes

www.dijabetes.hr

Upravo ovakav način prehrane sastavljen je prema svim postulatima mediteranske prehrane. Promocija mediteranske prehrane ne bi trebala biti samo u mediteranskim zemljama, nego s obzirom na njene korisne učinke na prevenciju pretilosti ovaj stil života trebao bi biti dio strategije prevencije pretilosti u zemljama EU. Takav način prehrane obiluje „zdravim“ ugljikohidratima, dobrim i kvalitetnim proteinima, „zdravim“ masnoćama, visokim udjelom vlakana, antioksidansa, magnezija i nezasićenih masnih kiselina, što dodatno doprinosi pozitivnom učinku mediteranske prehrane na prevenciju i tijek kroničnih nezaraznih bolesti kao što je šećerna bolest koja je u značajnom porastu upravo zbog načina i stila života.

U kojem smislu, kada je o prehrani riječ, po vašem iskustvu, dijabetičari najčešće griješe? Koje su, pak, najčešće prehrambene greške koje svi manje ili više radimo? Najčešći je problem u prevelikom unosu energijski bogate, a nutritivno siromašne hrane. To je u velikoj mjeri industrijski prerađena hrana koja je bogata lošim masnoćama, solju i jednostavnim šećerima. Nadalje, to je svakodnevno preskakanje doručka ili navika da se pojede nešto usput, kupi se u pekari, a s druge strane konzumira se velika količina hrane za druge obroke. Jedemo li dovoljno povrća, voća i ribe? Znanstveno je dokazano da unosom pet ili više porcija voća i povrća na dan rizik od smrtnosti od srčanožilnih bolesti smanjuje se za 26 posto. Dok konzumacija ribe dva do tri puta tjedno zadovoljava potrebu za omega-3 masnim kiselinama. Čitamo li deklaracije, trudimo li se skuhati nešto svježe i zdravo svaki dan? Skloniji smo osuđivanju, nego da se sami potrudimo za bolje sutra. Kao da je netko drugi odgovoran za naše zdravlje, a ne mi sami. Mislim da je veliki problem nedovoljna educiranost, nekako više volimo vjerovati onome što nama odgovara, nego onome što je znanstveno utemeljeno i definitivno točno.

Zbog čega je pretilost sve veći problem koji pogađa sve više samo zapadne zemlje, ne samo odraslu dob, nego sve više i djecu? Premalo kretanja, previše kalorija, previše unesene soli i šećera. Samo jedna vrećica kokica za mikrovalnu ima oko pet grama soli, a to je preporučena količina soli za cijeli dan. Povećan unos soli izravno je povezan s povišenim krvnim tlakom, a mi danas imamo sve više adolescenata s povišenim krvnim tlakom uzrokovanog nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i pretjeranom konzumacijom loše hrane. U samo pola litre zaslađenog gaziranog napitka imate oko 50 do 60 grama (12-13 kockica) dodanog šećera ili dodanog visoko fruktozno glukoznog sirupa koji je još gori od šećera. Znanstvene studije su uspjele dokazati da je pretjerano konzumiranje hrane i pića koje sadrže visoko fruktozno glukozni sirup izravno povezano s pretilošću i masnom jetrom. Prema riječima prof. dr. George Bray, M.D. Clinical Obesity and Metabolism, Pennington Biomedical Research Center, nema boljeg školskog primjera kako jedna promjena u prehrambenim navikama može imati tako velike i značajne implikacije na zdravlje ljudi. To se dogo-

Čitamo li deklaracije, trudimo li se skuhati nešto svježe i zdravo svaki dan? Skloniji smo osuđivanju, nego da se sami potrudimo za bolje sutra. Kao da je netko drugi odgovoran za naše zdravlje, a ne mi sami kovit pristup kontroli glikemije bazira se na izboru zdravije hrane i kontroliranju veličine porcija. Edukacija o brojanju ugljikohidrata ili procjeni njihove količine u obroku može poboljšati kontrolu glikemije. Poduka o pravilnoj prehrani treba biti individualno prilagođena, pri čemu treba obratiti pozornost na dob bolesnika, način života, socio-ekonomski status, tjelesnu aktivnost i eventualne ostale bolesti.

Rukovoditeljica ste Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. Tko najčešće dolazi po savjet u Dijetetičko savjetovalište, KBC Zagreb i koliko se pacijenti pridržavaju uputa nutricionista? Za sve bolesnike KBC-a Zagreb kojima je za uspješniji oporavak prema procjeni njihovih liječnika potreban poseban režim prehrane, na raspolaganju je bolničko Dijetetičko savjetovalište. Radimo s bolesnicima za vrijeme boravka u bolnici, ali i za sve ambulantne bolesnike, bilo da ih pošalju naši liječnici preko interne uputnice ili su poslani od liječnika opće prakse. Savjetovanje je moguće za sve pacijente s uputnicom A3 i naznakom za nutricionističko savjetovanje. Naravno, svakodnevno na savjetovanju su nam osobe sa šećernom bolesti, ali jako puno radimo i s osobama s rijetkim metaboličkim bolestima, dislipidemijom, pretilošću djece, adolescenata i odraslih. Ipak, možemo zaključiti da je sve veća svijest o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane. dilo Americi, sada se događa u Europi, ali i nama. Reforme zajedničke poljoprivredne politike smanjuju cijenu šećera i liberaliziraju proizvodnju visoko fruktoznog kukuruznog sirupa. Mislim da netko treba dignuti glas o tome, te da dugoročno moramo osigurati da poljoprivredna politika promiče zdraviju prehranu, prvenstveno okrenutu lokalnim proizvođačima hrane. Definitivno takav način proizvodnje hrane ima višestruke koristi za zdravlje naše nacije, ali i direktnu korist na povećanje BDP-a. Recimo, jeste li znali da u 100 grama napolitanki imate preko 500 kcal, a da biste to potrošili trebali bi hodati više od dva sata ili 40 minuta trčati.

Zbog čega je dijabetes toliko usko povezan s pogrešnom prehranom i može li samo prehrana utjecati na razvoj dijabetesa? Hrana je osnovni činilac izazivanja, pogoršavanja i kontrole šećerne bolesti, jer hrana na više načina djeluje na šećernu bolest. Pretjerano uzimanje određenih namirnica koje dovode do naglog porasta glukoze u krvi predstavlja dodatni teret za gušteraču i lučenje inzulina. Smanjeno uzimanje takvih namirnica održava vrijednost glukoze ujednačenom. Temeljne sastavnice prehrambenog plana su energijski unos, broj obroka, sastav nutrijenata, unos vlakana i eventualno dodaci prehrani. Jednostavan i učin-

Bili ste član radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Voditeljica ste projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama. Ipak, kritike na račun, posebno bolničke hrane i prehrane u školama, vrlo su česte. Zbog čega? Drže li se bolnice i škole preporuka? Dobra organizacija službe prehrane proizlazi iz stručnosti njenih kadrova. Za osoblje koji skrbi o pacijentima potrebna je kontinuirana edukacija iz područja kliničke prehrane. U tu svrhu donesen je i Standard za prehranu bolesnika, NN 59/15 u kojima je opisano 50 različitih dijeta kao smjernica i alat za lakši rad dijetetičarima i nutricionistima. Svakom bolesniku u bolnici određuje se dijeta sukladno njenoj namjeni. Kroz karakteristiku dijete dana je uputa za vrstom, količinom, načinom pripreme i brojem serviranja određene hrane.Upravo ovom Odlukom u svim bolnicama na području Republike Hrvatske trebala bi se osigurati jednoobrazna primjena dijeta kod određenih bolesti i ujednačena kvaliteta prehrane. Znam da se mi svi u KBC Zagreb iznimno trudimo, te smo s kompletnom

primjenom svih dijeta započeli odmah nakon donošenja propisa. Slični propisi doneseni su i u vrtiće i škole. Ima predivnih ljudi, stručnjaka koji se trude za zdravlje svoje djece, obitelji, ali i institucija u kojima rade. Ali, nekako mi se čini unatoč sve većim naporima državnih institucija još je uvijek veliki dio prepušten entuzijazmu odgovornih pojedinaca. Da donosimo dobre smjernice i pravilnike to znam, ali da ih uglavnom ne provodimo, tome smo isto tako svi svjedoci. Imamo izvrsne Nacionalne normative i smjernice za prehranu djece u školama s vrlo poučnim preporukama i konkretnim prijedlozima jelovnika, a koliko ih škola koristi i provodi u praksi? Imamo puno primjera gdje roditelji dovode djecu u vrtić, a prije toga ih obavezno odvedu u pekarnicu gdje uzmu za dijete krafnu, slanac i sl., a onda prigovaraju za variva, povrće i sl. što se nudi u vrtiću. Jesu li pekarnice fast food u Hrvata? Apsolutno, mislim da jesu. Često, upravo agresivni pojedinci znaju utjecati na vodstvo institucija da vrate loše, stare navike. Naravno, ima i predivnih primjera vrlo konstruktivnih roditelja, koje uvijek rade na dobrobit sve djece. Mnoge znanstvene studije pokazuju da pravilna prehrana djece i adolescenata postupno dovodi do povećanog unosa voća i povrća u odrasloj dobi. Stoga, mnoge zemlje EU-a krenule su u akciju prevencije, edukacijom djece u vrtićima i školama te adolescenata kako bi spriječile ili prevenirale negativne zdravstvene posljedice prekomjerne težine i loših prehrambenih navika.

Sigurnost hrane podrazumijeva sigurnu i zdravstveno ispravnu hranu duž cjelokupnog lanca prehrane. Po vašem mišljenju, koliko je hrana koju konzumiramo sigurna, odnosno što je najčešći uzrok nesigurnosti hrane? Osiguranje zdravstvene ispravnosti namirnica jedan je od najvažnijih čimbenika očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Zdravstvena ispravnost i sigurnost hrane su posljednjih godina postale bezuvjetan zahtjev, kako potrošača tako i domaćeg i međunarodnog zakonodavstva. Programi sigurnosti hrane usmjereni su na kontrolu i nadzor nad svim koracima vezanim uz proizvodnju, skladištenje, čuvanje, distribuciju i pripremu hrane temeljem kontrole

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Da donosimo dobre smjernice i pravilnike to znam, ali da ih uglavnom ne provodimo, tome smo isto tako svi svjedoci. Imamo izvrsne Nacionalne normative i smjernice za prehranu djece u školama s vrlo poučnim preporukama i konkretnim prijedlozima jelovnika, a koliko ih škola koristi i provodi u praksi? postupaka proizvodnje hrane i praćenjem njihove sljedivosti. Međutim, ne postoji hrana koja ima nulti rizik od te opasnosti. Rizici se mogu izbjeći dobrom informiranošću korisnika i primjenom sustava samokontrole (HACCP) u proizvodnji i pripremi hrane. Sva hrana koja je na tržištu mora biti zdravstveno ispravna, no je li ona i nutritivno ispravna?

Svako toliko možemo po medijima pročitati da neka namirnica koja se dotad smatrala zdravom ustvari i nije toliko dobra i obrnuto. Što je razlog takvoj pojavi? Znanstvene spoznaje se mijenjaju, svakodnevno smo svjedoci novoobjavljenih znanstvenih radova na tu temu. Ništa nije dobro konzumirati u prevelikoj količini, pa čak ako se radi i o najzdravijoj namirnici na svijetu. Pojedinci znaju zaista pretjerivati i izostavljati cijele skupine hrane, za koje su čuli, pročitali ili su uvjereni da nisu dobre. Svaki višak ili manjak prehrambenih sastojaka u svakodnevnoj prehrani izaziva manje ili veće poremećaje u metabolizmu i smanjuje obrambenu sposobnost, a u krajnjim slučajevima može biti uzrokom bolesti. Ne zaboravimo da su hrana i život međusobno povezani i ne mogu se odvojiti. Hrana može utjecati na naše zdravlje, emocije i izgled, a dugoročno predstavlja naše ulaganje u zdravlje. Stoga, upravljanje šećernom bolesti kroz prehranu nije hir liječnika i dijetetičara, već se radi o promjeni navike na bolje. Prehrana za oboljele od šećerne bolesti je najzdravija prehrana i kada bi se svi tako hranili bilo bi sigurno i manje bolesti i komplikacija bolesti koje su usko vezane uz prehranu. Zašto je to tako? Jednostavno zato što je ovakva vrsta prehrane umjerena, uravnotežena i dobro izbalansirana.

Novi troškovi liječenja šećerne bolesti u Hrvatskoj U 2009. godini Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je za liječenje šećerne bolesti utrošio 2,5 milijarde kuna, odnosno 11,49% svojeg proračuna

Tereza Šarić, dr. med.

Šećerna bolest, posebno tip 2 koji je povezan s pretilošću, jedna je od najvećih pandemija današnjeg društva te postaje ne samo zdravstveni nego i nacionalni problem. Veliki broj oboljelih te tijek bolesti obilježen razvojem kroničnih komplikacija razlogom su velikog opterećenja zdravstvenog proračuna neposrednim i posrednim troškovima bolesti.

Boljom prevencijom do manjih troškova Prema provedenim analizama u 2009. godini Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je za liječenje šećerne bolesti utrošio 2,5 milijarde kuna, odnosno 11,49% svojeg proračuna. Od tih troškova najveći udio (85,72%) imali su troškovi liječenja komplikacija bolesti koji su posljedica loše regulacije glikemije. Ostatak utrošenih sredstava bio je namijenjen redovitim kontrolama, dok je na lijekove za liječenje šećerne bolesti utrošeno 8,75%. Tadašnji ukupni troškovi liječenja šećerne bolesti ocijenjeni su kao visoki i zaključeno je da stanje hitno upućuje na potrebu bolje kontrole bolesnika i uspješnu prevenciju komplikacija. S tim u vezi naknadno su provedene simulacijske analize kojima je pokazano da dobrom organizacijom i povećanim aktivnostima zdravstvenog sustava kojima se može postići dugoročno uspješna regulacija glikemije, krvnog tlaka i lipida u bolesnika dovode i do smanjenja

razvoja komplikacija osoba sa šećernom bolešću. Samim time, potvrđeno je kako je stroža kontrola oboljelih i ranija primjena liječenja isplativa jer takvo liječenje donosi uštede u svakoj od kroničnih komplikacija. Uz to, postiže se bolja kvaliteta života jer oboljeli žive dulje bez razvijenih komplikacija. Unatoč činjenici da je očekivano trajanje života duže, manji su ukupni troškovi liječenja po jednom pacijentu. Istim simulacijskim analizama procijenjeno je da bi nastavak nepovoljnog trenda iz 2009. godine u 10-godišnjem razdoblju doveo do porasta ionako visokih troškova liječenja kroničnih komplikacija šećerne bolesti za 2,05 milijardi kuna. Nažalost, nepovoljan trend se nije mijenjao zadnjih godina, a provedene strategije liječenja nisu učinkovito prevenirale komplikacije što je dovelo do porasta troškova bolesti za 2 milijarde kuna u nepunih deset godina. U 2016. godini ukupan trošak liječenja šećerne bolesti tipa 2 iznosi 4,6 milijardi kuna što čini 19,8% proračuna HZZO-a. Troškovi liječenja komplikacija bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu (88,1%), a troškovi koji se odnose na osnovno liječenje oboljelih na svim razinama zdravstvene zaštite čine 1,3% ukupnih troškova liječenja uz dodatni dio sredstava za lijekove za liječenje šećerne bolesti (8,1%) i pomagala (2,5%) (Slika 1).

Slika 1. Raspodjela ukupnih troškova liječenja šećerne bolesti tipa 2 u RH za 2009. i 2016. godinu prema tipu troška 5000 4000 x 1 000 000kn

3000 2000 1000 0

Smanjenje porasta troškova liječenja i održivost zdravstvenog sustava sve više će ovisiti o uspostavi zdravstvenog modela temeljenog na ishodima koji ima za cilj bolje usmjeravanje sredstava zdravstvene zaštite uz podizanje kvalitete i učinkovitosti pružanja usluga Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Do toga je došlo zbog velikog porasta broja oboljelih kao i dalje prisutnog velikog udjela onih s kroničnim komplikacijama. Prema podacima istraživanja provedenih u Republici Hrvatskoj, približno 1% odrasle populacije koja ne boluje od šećerne bolesti godišnje razvije istu. Broj novooboljelih bolesnika se, prema CroDiab registru od 2009.-2014. godine, kretao u rasponu od gotovo 26.000 do 42.000 bolesnika. Ukupan broj osoba sa šećernom bolešću u 2016. godini iznosio je 284.185 što je povećanje za oko 140.000 osoba u zadnjih 10 godina. Uz procjene da i do 40% bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na preko 455.000.

Šećerna bolest među deset vodećih uzroka smrti Kronične komplikacije šećerne bolesti glavni su uzrok smrtnosti oboljelih osoba. Šećerna bolest se već dugi niz godina u Republici Hrvatskoj nalazi među deset vodećih uzroka smrti, a tijekom tog perioda prisutan je i trend porasta udjela šećerne bolesti u ukupnoj smrtnosti. U 2009. godini šećerna bolest je bila na 8. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti s 2,60% udjela u ukupnoj smrtnosti i 1.362 umrlih, a 2016. godine se popela na 5. mjesto i ima udjel od 3,66% i 1.889 umrlih. Prema tim podacima, prosječno je u 2016. godini svaki dan umrlo 5 osoba od posljedica šećerne bolesti. Uz to, provedene analize potvrđuju da mortalitetni podaci iskazani u službenim statistikama podcjenjuju učinak šećerne bolesti na smrtnost populacije dva do četiri puta zbog navođenja samo jednog uzroka smrti u službenim statistikama. Stoga je stvarni broj smrti čiji je osnovni uzrok šećerna bolest puno veći. Od komplikacija najčešće su kardiovaskularne bolesti koje su istodobno i vodeći uzrok smrti osoba sa šećernom bolešću. Procjenjuje se da je i više od 50% smrti oboljelih uzrokovano kardiovaskularnim bolestima te da one skraDijabetes

www.dijabetes.hr

ćuju život oboljelih za 5-10 godina. Naime, kardiovaskularne bolesti u osoba sa šećernom bolešću javljaju se i po 15 godina ranije i po 6 puta češće no u zdrave populacije. Javljaju se to češće što je šećerna bolest lošije regulirana, te nisu postignute zadovoljavajuće vrijednosti lipida, krvnog tlaka i tjelesne mase. Kardiovaskularne komplikacije vodeće su po udjelu troškova, a u 2016. godini njihov je udio 57% u svim troškovima liječenja komplikacija šećerne bolesti. U odnosu na 2009. godinu, troškovi liječenja kardiovaskularnih komplikacija porasli su za 617 milijuna kuna, odnosno 31%. Najveći dio tih troškova odnosi se na bolničko liječenje, a značajan dio se utroši na lijekove za liječenje ovih komplikacija. Dijabetička retinopatija je prema podacima u literaturi često zastupljena komplikacija šećerne bolesti (34,6%) po broju bolesnika i jedan od vodećih uzroka sljepoće. Prema analizi dostupnih podataka pregled očiju obavlja nedovoljan broj oboljelih, a objektivnu poteškoću predstavlja činjenica da nedostaje subspecijalista retinologa te da je njihova opremljenost često manjkava. Zahvaljujući ovakvom stanju danas u Hrvatskoj susrećemo nedopustivo visoki broj bolesnika s proliferativnim stadijem dijabetičke retinopatije. Po udjelu troškova u 2016. godini udio dijabetičke retinopatije je 20% u svim troškovima liječenja komplikacija šećerne bolesti. Periferna neuropatija, kao najčešći oblik dijabetičke neuropatije, je treća po učestalosti komplikacija s prevalencijom od 31%. Ona je značajan rizični čimbenik za razvoj dijabetičkog stopala i posljedične amputacije. U svim troškovima liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljena je sa 6%.

Smanjiti negativne učinke bolesti na društvo Podaci Nacionalnog registra za nadomještanje bubrežne funkcije ukazuju na šećernu bolest kao primarni uzrok bolesti bubrega te je u oko 30% novih bolesnika odgovorna za gubitak bubrežne funkcije. U trošku zbrinjavanja ove komplikacije najviše sudjeluju troškovi hemodijalize i transplantacije. Liječenje dijabetičke nefropatije predstavlja značajan trošak po jednom bolesniku i čini 5% udjela u troškovima liječenja komplikacija. Unatoč vrlo visokim aktualnim ukupnim troškovima skrbi, u budućnosti se očekuje njihov dodatni porast. Stoga, iako su uvijek najvažnije posljedice za bolesnike, od kritične je važnosti potaknuti razumijevanje svih troškova vezanih uz liječenje šećerne bolesti kako bi akcije i strategije liječenja i prevencije komplikacija zaista smanjile negativne učinke bolesti na društvo. Važnu ulogu imaju i oboljeli, kao ravnopravnih partneri s pružateljima zdravstvenih usluga i sustavom u cjelini, koji trebaju prepoznati i svoje odgovornosti. Smanjenje porasta troškova liječenja i održivost zdravstvenog sustava sve više će ovisiti o uspostavi zdravstvenog modela temeljenog na ishodima koji ima za cilj bolje usmjeravanje sredstava zdravstvene zaštite uz podizanje kvalitete i učinkovitosti pružanja usluga. Preduvjet funkcioniranja ovog modela je definiranje prioriteta prema uzroku opterećenja zdravstvenog sustava, a potom postavljanje ciljeva i definiranje algoritama za njihovo postizanje.

Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj

1 od 11

� Po podacima HZJZ-a u 2016. godini šećerna bolest je dijagnosticirana u 284.185 odraslih osoba.1

ODRASLIH IMA ŠEĆERNU BOLEST1

� Procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih sa šećernom bolesti tipa 2 u Hrvatskoj veći 450.0002

1 od 2

� 90% oboljelih ima dijabetes tipa 2

OSOBE NE ZNA DA IMA ŠEĆERNU BOLEST3

KOMPLIKACIJE

SR�ANI UDAR

� Dijabetes se u Hrvatskoj nalazi na petom mjestu me�u vodećim uzrocima smrti.1 � Procjenjuje se da je, zbog načina kodiranja, u odnosu na postojeće statističke podatke smrtnost

ZATAJENJE BUBRE�A

povezana sa šećernom bolešću u Hrvatskoj četiri puta veća.3 � Dijabetes je vodeći uzrok nastanka krvo�ilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova.4

SLJEPOĆA AMPUTACIJA UDOVA

� Komplikacije umanjuju kvalitetu �ivota oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja dijabetesa

PRAVILO POLOVICE � PRAVILO KOJE TREBA PROMIJENITI

Pravilom polovice tumači se� od ukupnog broja oboljelih samo je pola otkriveno. Od onih koji su otkriveni samo pola njih dobivaju skrb, a od tog broja otprilike polovica posti�e ciljeve liječenja. Od oboljelih kod kojih su postignuti ciljevi liječenja tek polovica nema komplikacije uzrokovane dijabetesom. Ukupan broja oboljelih

456.889

DIJABETES

62%

46%

21%

284.185

213.898

80.309

30.845

PRAVILO POLOVICE U HRVATSKOJ2 Procjenjuje se da je broj oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj veći od 450.000.

OTKRIVENI DOBIVAJU SKRB

POSTIŽU CILJEVE LIJE�ENJA

ŽIVE BEZ

KOMPLIKACIJA

Od tog broja 62% je o�kriveno, a tek 8% posti�e �eljene ishode tj. �ivo� �e� komplikacija dija�e�esa.

EKONOMSKI U�INAK DIJABETESA5 � Na liječenje dijabetesa HZZO je u 2016. utroši oko 4.6 miljardi kuna ili 19,8% svog bud�eta � Najveći udio troškova utrošen na liječenje dijabetesa tipa 2 (88%) odnosi se na troškove liječenja komplikacija, dok je na antidijabetičke lijekove potrošeno 8% i pomagala 2.5% � Od komplikacija najveći udio u troškovima imaju kardiovaskularne komplikacije 2.6 milijardi kuna (57% troškova liječenja komplikacija) � Komplikacije šećerne bolesti utječu i na iznimno visoke indirektne troškove zdravstva i javnog sustava općenito zbog invalidnosti, ranijeg odlaska u mirovinu i preuranjene smrti oboljelih ϭ͘ Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb 2017. 2. Pravilo polovice, Regionalni dijabetes forum „Ekonomski učinak dijabetesa“, Zagreb, 22. listopada 2014; Procjena prema podacima CroDiab registra, bazi podataka CEZIH-a i Međunarodne dijabetičke federacije iz 2016. 3͘ �ereza �arić, �amara Poljičanin, �eljko Metelko. �rošak liječenja komplikacija šećerne bolesti - �činak poboljšanja kontrole glikemije, krvnog tlaka i lipidnog statusa na pojavu komplikacija i troškove liječenja bolesti, Liječ vjesn 2013;135:162-171 4͘ International Diabetes �ederation: ID� Diabetes �tlas, 5t� ed. �russels, 2011 5͘ �arić �., Okrugli stol Večernjeg lista u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti 2017.

Radionica za roditelje i djecu

NAJAVA!

Hrvatski savez dijabetičkih udruga ponovno organizira „Edukativnu radionicu za roditelje i djecu“, koja će se održati 5. i 6. svibnja 2018., na Sljemenu, u hotelu Tomislavov dom. Tijekom dvodnevnog susreta pružit ćemo vam edukaciju i interaktivne radionice, što uključuje i puni pansion. Planirani početak/završetak radionice: subota 11,00 sati – nedjelja 16,00 sati. Cijena za članove Udruga: Odrasli/roditelji: 150,00 kn Dijete s dijabetesom: 50,00 kuna Brat, sestra u pratnji: 100,00 kn. Prijave za ovo nezaboravno iskustvo traju do 17. travnja 2018., odnosno do popunjenja kapaciteta, na: www.dijabetes.hr/radionicazaroditeljeidjecu Nakon prijave molimo da izvršite uplatu kojom osiguravate svoje sudjelovanje. Broj mjesta je ograničen. Prije uplate nazovite broj: 01/4847807 kako biste provjerili ima li još slobodnih mjesta.

P O P Dijabetes

www.dijabetes.hr

O N E J UN 15

POSTANI ČLAN DiaEuro MOMČADI! HSDU

Vjerujemo da ste već svi jako dobro upoznati s projektom DiaEuro – Europsko futsal prvenstvo osoba sa šećernom bolesti, koje se održava od 2012. godine. Hrvatski tim „slatkih reprezentativaca“ uspješno se, do sada, svake godine nalazi u samom vrhu ljestvice ovog međunarodnog natjecanja, u konkurenciji od šesnaestak država. Više o DiaEuro projektu možete naći na facebook stranici DiaEuro Team Hrvatska. S obzirom na to da ćemo i ove godine sudjelovati na natjecanju, okupljamo i upotpunjujemo tim! Pozivamo sve zainteresirane osobe starije od 18 godina koje se rekreativno ili profesionalno bave futsalom ili

nogometom, a osobe su sa šećernom bolešću i članovi su udruga, da se jave mailom na diaeuro@dijabetes.hr ili u ured HSDU-a. Svi kandidati bit će pozvani na treninge na kojima će se vršiti selekcija tima za nastup na prvenstvu.

Ovogodišnji DiaEuro 2018 održat će se od 21. do 29. srpnja 2018. u Bratislavi, Slovačka. Za više informacija slobodno nazovite ured HSDU-a na 01/4847 807.

Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolesti HSDU

Veseli nas pozvati vas na još jedno veliko druženje u Ljetnom kampu za djecu i mlade sa šećernom bolesti! Nakon godina pozitivnog iskustva Hrvatski savez dijabetičkih udruga nastavlja s organizacijom ovog uspješnog projekta u Premanturi kraj Pule u trajanju od 23. lipnja do 30. lipnja 2018. Cijena za sudjelovanje u kampu iznosi 2.000,00 kn po djetetu koje je član Udruge. Ostatak financijskih sredstava osigurat će Hrvatski savez dijabetičkih udruga. Kamp je namijenjen djeci između 10 i 16 godina starosti. Prijave traju do 31. svibnja 2018., odnosno do popunjenja mjesta, a prednost prilikom prijave imaju djeca koja nisu nikad bila u ovom edukacijsko-rehabilitacijskom kampu i članovi su udruge, a zatim oni koji su bili jednom ili više puta. Cijena za sudjelovanje u kampu djece koja nisu članovi udruga iznosi 4.000,00 kuna.

Zašto kamp?

Druženje u kampu sastoji se od mnoštva zabavnih aktivnosti poput plivanja, radionica, društvenih igara, sportskih aktivnosti te psiholoških radionica. Prehrana, samonadzor, inzulinska terapija glavne su teme kampa. Uz pomoć medicinskog tima, liječnika, psihologa i medicinskih sestara djeci se pružaju sve potrebne informacije o tome kako biti samostalan i odgovoran dijabetički bolesnik. Na temelju svog osobnog iskustva djeca kroz igru i učenje uz nadzor stručnjaka najbolje pomažu jedni drugima u situacijama Dijabetes

www.dijabetes.hr

kada nema roditelja. Sve to doprinosi boljoj regulaciji šećerne bolesti i najvažnije, smanjuje osjećaj izoliranosti i ograničenosti djece u njihovoj svakodnevici.

Organizacija kampa • 24-satna medicinska skrb

• smještaj u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama s vlastitim kupaonicama • prijevoz autobusom Zagreb-Premantura-Zagreb • puni pansion s pet obroka dnevno • osiguranje grupe

Prijave

Budući da se uvijek traži mjesto više požurite sa svojim prijavama na: www.dijabetes.hr/djecji-kamp. Prijave šaljite preko udruge kod kojih ste član. Više informacija potražite na:

www.dijabetes.hr 01/4847 807 Radujemo se druženju!

Prehrana djece i adolescenata sa šećernom bolešću tip 1 Preporuke o prehrani za djecu sa šećernom bolešću temelje se na preporukama za zdravu prehranu, prikladnu za svu djecu i odrasle te stoga i za cijelu obitelj Doc.dr.sc. Nataša Rojnić Putarek Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva RH Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb

Pravilna prehrana jedan je od temelja za adekvatno zbrinjavanje šećerne bolesti. U različitim zemljama i regijama značajno se razlikuje kultura, navike i socioekonomski status koji utječu i dominiraju prehrambenim navikama. Iako postoje dokazi o prehrambenim potrebama u mladih, znanstvena istraživanja za mnoge aspekte dijabetesa još su uvijek nedostatna i važno je individualizirati prehrambene preporuke i planiranje obroka u djece i adolescenata sa šećernom bolešću. Preporuke o prehrani za djecu sa šećernom bolešću temelje se na preporukama za zdravu prehranu, prikladnu za svu djecu i odrasle te stoga i za cijelu obitelj. Nutricionistički savjeti moraju se prilagoditi kulturnim, etničkim i obiteljskim tradicijama te psihosocijalnim potrebama pojedinog djeteta. Nadalje, oblik inzulinske terapije i način života treba također uzeti u obzir kod planiranja prehrambenih preporuka. Dijetetičar s iskustvom zbrinjavanja šećerne bolesti u dječjoj dobi trebao bi biti dostupan u sklopu pedijatrijskog interdisciplinarnog tima za zbrinjavanje šećerne bolesti kako bi osigurao obrazovanje, praćenje i podršku djetetu, roditeljima, njegovateljima, proširenoj obitelji, vrtiću i učiteljima. Pokazalo se da ujednačenost vremena uzimanja obroka i rutina u kojoj dijete i obitelj sjede i jedu zajedno pomaže u uspostavljanju boljih prehrambenih navika i praćenja unosa hrane, što je povezano s boljim glikemijama i metaboličkom kontrolom bolesti.

Ciljevi edukacije o pravilnoj prehrani • Poticati pravilne prehrambene i zdrave životne navike uz očuvanje društvene, kulturne i psihološke osobitosti pacijenta. • Tri glavna dnevna obroka u kojima je predviđena široka paleta hranjivih sastojaka iz svih skupina hrane, uz odgovarajuće međuobroke (ako su potrebni), pružit će sve bitne hranjive tvari, održavati zdravu težinu, spriječiti prejedanje i osigurati obrazac redovitog praćenja glukoze u krvi. • Osigurati dovoljnu i odgovarajuću potrošnju energije i hranjive tvari za optimalan rast i razvoj djeteta. • Postizanje i održavanje odgovarajućeg indeksa tjelesne mase i opsega struka, pri čemu je osim prehrane izuzetno važna tjelesna aktivnost. • Postići ravnotežu između unosa hrane, metaboličkih zahtjeva, potrošnje energije i djelovanja inzulina kako bi se postigla optimalna kontrola glikemije. Prevencija i liječenje akutnih komplikacija dijabetesa, poput hipoglikemije, hiperglikemijskih epizoda, bolesti i regulacije glikemije tijekom vježbanja. • Smanjiti rizik od mikro i makro-vaskularnih komplikacija te održavati i sačuvati kvalitetu života.

Ravnoteža unosa i potrošnje energije Kod postavljanja dijagnoze šećerne bolest, apetit i energetski unos često su visoki kako bi se vratio prethodni katabolički gubitak težine. Taj je energetski unos potrebno smanjiti kada se uspostavi odgovarajuća težina te je osobito u prvih šest tjedana nakon postavljanja dijagnoze nužno pratiti odgovarajući dobitak na težini. Energetski unos u svakodnevnom se životu jako razlikuje ovisno o dobi, brzini rasta, tjelesnoj aktivnosti i drugim Dijabetes

www.dijabetes.hr

Kontrolu šećerne bolesti moguće je poboljšati obraćajući posebnu pažnju na pravilnu prehranu i individualizirani pristup edukaciji, a temeljna pretpostavka uspješnog provođenja plana prehrane je razvoj povjerljivog odnosa između zdravstvenih radnika, djeteta i njegovih roditelja, što olakšava promjene prehrambenih navika tijekom djetinjstva i razdoblja adolescencije važnim čimbenicima okoliša, kao što su vrsta i dostupnost hrane. Unos energije trebao bi biti dovoljan za postizanje optimalnog rasta i održavanje idealne tjelesne težine, a da bi se to postiglo potrebna je fleksibilnost u savjetovanju o količini unesene hrane za različite energetske potrebe. Nadalje, planiranje obroka treba redovito revidirati kako bi se zadovoljile promjene u apetitu i inzulinskoj terapiji i kako bi se osigurao optimalan rast. S druge strane, dozu inzulina treba prilagoditi djetetovu apetitu i načinu prehrane. Nije poželjno tjerati dijete da jede ako nema apetita ili izostaviti hranu kako bi kontrolirala glikemija jer to može nepovoljno utjecati na rast i razvoj. Osim toga, tijekom puberteta energetski unos i prehrambene potrebe značajno se povećavaju uz značajno povećanje doze inzulina.

Održavanje pravilne tjelesne težine Pretilost u djetinjstvu poprima razmjere epidemije diljem svijeta uslijed pojačanog unosa hrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. U djece sa šećernom bolešću postoje i dodatni čimbenici koji mogu doprinijeti nastanku pretilosti, a to su neadekvatno velika doza inzulina, međuobroci te povećan unos ugljikohidrata koji se koriste za izbjegavanje ili liječenje hipoglikemije. Prevencija prekomjerne težine i pretilosti jedna je od osnovnih sastavnica liječenja šećerne bolesti pri čemu je neophodno u edukaciji o prehrani dati jasne smjernice za odabir hrane i odgovarajuće veličine obroka te količine energije u hrani, rutinu dnevnog rasporeda obroka za cijelu obitelj, kao i redovite tjelesne aktivnosti (2). Važni elementi prevencije prekomjerne tjelesne težine je praćenje tjelesne težine i visine prema centilnim krivuljama, što je redoviti dio svakog pregleda u ambulantama pedijatrijskih dijabetologa.

Preporuke za pravilnu prehranu Optimalni unos i distribucija makronutrijenata može varirati ovisno o individualnim potrebama djeteta ili adolescenta. Nacionalne smjernice za odrasle i djecu s dijabetesom u Australiji i Kanadi preporučuje unos ugljikohidrata od 45-60% ukupnog unosa hrane. Međutim, ako je unos ugljikohidrata manji, vrlo je važno paziti na pravilan unos masnoća. Studije su pokazale da su djeca sa šećernom bolešću koja jedu manje ugljikohidrata sklona unošenju većih količina zasićenih masti

Ujednačenost vremena uzimanja obroka i rutina u kojoj dijete i obitelj sjede i jedu zajedno pomaže u uspostavljanju boljih prehrambenih navika i praćenja unosa hrane, što je povezano s boljim glikemijama i metaboličkom kontrolom bolesti

Tablica 1. Raspodjela ukupnog dnevnog unosa energije prema komponentama hrane (prema preporukama ISPAD, International Society for Pediatric and Adolescent Diabetes) Ugljikohidrati 50-55% • Umjereni unos šećera (saharoze) - <10% Masti 25-35% • Zasićene masti + trans masne kiseline - <10% • Polinezasićene masne kiseline – <10% • Mononezasićene masne kiseline - >10% odnosno 20% ukupnog unosa energije Bjelančevine 15-20%

Komponente hrane Ugljikohidrati Postoji međunarodni sporazum da djeci i adolescentima sa šećernom bolešću tip 1 nije preporučljivo ograničiti ugljikohidrate u prehrani, jer to može imati vrlo nepovoljan učinak na njihov rast i razvoj. S druge strane, potiče se izbor zdravih izvora ugljikohidrata, kao što su primjerice kruh i žitarice od cjelovitog zrna, grahorice (grah, grašak, mahune, leća), voće, povrće i mliječni proizvodi s niskim udjelom masti (punomasni u djece mlađe od 2 godine). Jednostavni šećer (saharoza) Šećer ne povisuje razinu glukoze u krvi više od izokalorijskih količina škroba, ali bi njegov unos trebalo ograničiti na manje od 10% dnevnog unosa ugljikohidrata i tome prilagoditi dozu inzulina. Osim toga, treba imati na umu da unos zaslađenih pića dovodi do debljanja te veći unos takvih namirnica dovodi do hiperglikemije i teško ih je adekvatno pokriti inzulinom. U zamjenu se djeci sa šećernom bolešću u posebnim prilikama mogu dati dijetna pića s manjim postotkom dodanog šećera. Korisna svrha šećera je da se može koristiti umjesto glukoze ili dekstroze kod liječenja ili sprečavanja hipoglikemije.

Vlakna U većini zemalja unos vlakana u prehrani djece je općenito manji od preporučenog, što bi trebalo biti oko 14 g na 1000 kcal unesene hrane. U prehrani djece sa šećernom bolešću treba poticati unos namirnica s većim udjelom vlakana kao što su grahorice, voće, povrće i žitarice od cjelovitog zrna. Topljiva vlakna u povrću, mahunarkama i voću osobito su korisna jer pomažu u smanjenju razine lipida u krvi, dok je voćni pektin s druge strane koristan jer povećava zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Netopljiva vlakna koja se nalaze u žitaricama potiču zdravu funkciju crijeva. Uvođenje vlakana u prehranu treba biti relativno sporo kako bi se spriječili grčeviti bolovi u trbuhu koje ona mogu poticati, te svako povećanje unosa vlakana treba biti popraćeno povećanjem unosa tekućine. Hrana koja sadrži više vlakana može pomoći u povećanju osjećaja sitosti i zamijeniti energetski jaču hranu.

Masti

Smjernice za pravilnu prehranu opće populacije djece ne preporučuju unos masti veći od 30-35% ukupnog dnevnog energetskog unosa. Pokazalo se da visoka ukupna količina masti u prehrani povećava rizik od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Nadalje, veći unos zasićenih i trans-masnih

kiselina povezan je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja su pokazala da djeca i mladi ljudi sa šećernom bolešću tip 1 konzumiraju masti (zasićene masti također) u količinama većim od prehrambenih preporuka. Glavni cilj prehrambenih preporuka je smanjiti unos ukupnih masti, a posebno zasićenih masnoća i trans masnih kiselina.

Zasićene masti i trans masne kiseline Preporuke za unos zasićenih i trans masnih kiselina u djece i adolescenata sa šećernom bolešću ne razlikuju se od onih u općoj populaciji i unos se ograničava na manje od 10% od cjelokupnog unosa masti. Zasićene masti su glavne prehrambene odrednice kolesterola lipoproteina niske gustoće u plazmi (LDL), a nalaze se u punomasnim mliječnim proizvodima, masnim dijelovima mesa i grickalicama s visokim udjelom masti. Trans-masne kiseline nastaju kada se biljna ulja prerađuju i skrutnu (hidrogeniraju), a nalaze se u margarinu, mastima nastalim prženjem, mastima za kuhanje i proizvodima kao što su slastice i kolači. Potrebno je maksimalno zamijeniti zasićene masnoće nezasićenim mastima tako da se u prehrani više koriste mesa s manjim udjelom masti, ribe, mliječni proizvodi s niskim udjelom masnoća. Najbolji primjer takve uravnotežene prehrane je upravo Mediteranska dijeta, koja odgovara i kulturološkim i sociološkim zahtjevima u većem dijelu naše kulture.

Nezasićene masne kiseline Nezasićene masne kiseline čine važnu komponentu lipidnih membrana stanica. Preporučuje se energetski unos oko 10-20% iz ovih izvora, posebno mononezasićenih masnih kiselina. Mononezasićene masne kiseline (posebno u cis-konfiguraciji) koje se nalaze u maslinama, sezamu i repi te u orašastim plodovima, doprinose kontroli razine lipida i zaštiti od kardiovaskularnih bolesti te se njihova upotreba preporučuje umjesto zasićenih masnih kiselina. Manje od 10% dnevnog energetskog unosa energije preporučuje se od polinezasićenih masnih kiselina koje se nalaze u namirnicama biljnog porijekla kao što su kukuruz, suncokret, šafran, soja ili morske ribe s većim udjelom masti. One također mogu pomoći u smanjenju razina lipida kada zamijene zasićene masti.

Bjelančevine Preporučen dnevni unos bjelančevina smanjuje se tijekom djetinjstva od približno 2 g/kg/d u ranom djetinjstvu do 1 g/

kg/dan starosti od 10 godina i do 0,8-0,9 g/kg/dan u kasnijoj adolescenciji. Unos bjelančevina u svijetu uvelike varira ovisno o ekonomskim prilikama i dostupnosti. Bjelančevine doprinose rastu djece samo ako se unose uz dostatan ukupan energetski unos. Tako da visoko proteinska dijeta (unos bjelančevina veći od 25%) nije preporučljiva u djece i adolescenata sa šećernom bolešću jer može kompromitirati rast, ali i adekvatan unos vitamina i minerala kojima su one siromašne. Visoka količina bjelančevina i dodataka prehrani općenito nisu potrebni djeci sa šećernom bolešću. Nadalje, u prehrani djece sa šećernom bolešću važno je osim bjelančevina animalnog porijekla (riba, nemasno meso, mliječni proizvodi s manjim udjelom masti), poticati unos i onih biljnog porijekla kao što su mahunarke. Ako se u djeteta ili adolescenta sa šećernom bolešću nađe perzistirajuća mikroalbuminurija ili je dokazana dijabetička nefropatija, pretjeran unos bjelančevina (> 25% energetskog unosa) može biti štetan.

Vitamini, minerali i antioksidansi Djeca sa šećernom bolešću imaju iste potrebe za vitaminima i mineralima kao i druga zdrava djeca. Nema jasnih dokaza o korisnosti nadomjestaka vitamina ili minerala u djece sa šećernom bolešću koja nemaju dokazan manjak. Individualiziranim planiranjem obroka može se optimizirati izbor hrane kako bi se zadovoljio preporučeni prehrambeni dopušteni, odnosno referentni unos za sve mikronutrijente. Svježe voće i povrće prirodno je bogato antioksidantima (tokoferoli, karotenoidi, vitamin C i flavonoidi) i stoga se preporučuju u svakodnevnoj konzumaciji mladih sa šećernom bolešću. Nadomjestak vitamina D u dojenčadi i male djece preporučuje se slijedeći nacionalne smjernice za zdravu djecu. Ako su razine vitamina D niske, potrebno ih je dopuniti u skladu s preporukama za opću populaciju.

Sol U djece sa šećernom bolesti unos soli trebao bi biti ograničen prema preporukama za opću populaciju (2,5 g soli/dan kod mlađe djece od 1-3 godine, 3g soli/dan za djecu 4-8 god, odnosno 3,8 g soli/dan za djecu u dobi od ≥9 god). Sol se dodaje mnogim prerađenim namirnicama tako da se od njegovog ukupnog dnevnog unosa samo oko 20% odnosi na kuhanje. Unos soli je previsok u mnogim zemljama zbog visokog unosa procesirane hrane te se preporučuje smanjiti unos obrađene hrane cijeloj obitelji, a dijetetski savjeti obitelji trebaju uključivati smanjenje dodataka soli za kuhanje ili obroke i smanjen unos slane prerađene hrane koliko god je to moguće.

Alkohol Konzumacija alkohola u adolescenata sa šećernom bolešću opasna je jer alkohol dovodi do supresije glukoneogeneze i može izazvati dugotrajnu hipoglikemiju (do 10-12 ili više sati nakon konzumacije, ovisno o unesenoj količini). Alkohol je zabranjen u mnogim društvima i dobno je ograničen u većini, ali uvijek postoji potencijalna opasnost nelegalne konzumacije. Stoga je edukaciju o djelovanju alkohola potrebno provesti u svih adolescenata te u mladih Dijabetes

www.dijabetes.hr

odraslih prije prijelaza u skrb interniste dijabetologa. Prije ili tijekom konzumacije alkohola potrebno je konzumirati hranu bogatu ugljikohidratima. Također je potrebno korigirati dozu inzulina, posebno ako se alkohol koristi tijekom ili nakon intenzivnije tjelesne aktivnosti. Posebnu pažnju treba pridati preveniranju kasnih noćnih hipoglikemija te se preporučuje uzeti manji ugljikohidratni obrok prije spavanja i monitorirati razinu glukoze u krvi češće nego inače tijekom noći i narednog dana, barem do ručka. Također, u takvim je situacijama važno nositi identifikacijske oznake za šećernu bolest.

Umjetna sladila i gotovi proizvodi Gotovi proizvodi za osobe za šećernom bolešću ne preporučuju se jer nisu potrebni, skupi su, često imaju visoki udio masti i mogu sadržavati umjetne zaslađivače s laksativnim djelovanjem kao što je sorbitol. Saharin, aspartam, ciklamat i drugi umjetni zaslađivači koriste se u „light“ pićima, dijetetskim proizvodima s ciljem poboljšanja okusa i ne postoje znanstveni dokazi koji upućuju na njihovu štetnost u dozvoljenim koncentracijama.

Glikemijski indeks hrane Glikemijski indeks hrane je mjerna jedinica za brzinu kojom razina šećera u krvi poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane. Glikemijski indeks je pokazatelj koliko svaki gram dostupnog ugljikohidrata u namirnici (ne računajući vlakna) povisuje razinu glukoze u krvi, u odnosu na čistu glukozu. Pokazalo se da upotreba glikemijskog indeksa hrane dodatno doprinosi poboljšanju kontroli glikemije. Kontrolirane studije provedene u djece koja su zamijenila hranu s visokim glikemijskim indeksom s onom s manjim glikemijskim indeksom pokazala je značajno poboljšanje kontrole glikemije nakon 12 mjeseci na takvoj prehrani. Konzumacijom hrane s niskim glikemijskim indeksom kao što je npr. kruh, tjestenina ili žitarice od cjelovitog zrna, povrće, mliječni proizvodi, neko voće može se smanjiti postprandijalni vršak hiperglikemije što je potvrđeno u nekoliko studija

Zaključak Pravilna prehrana djece sa šećernom bolešću je zahtjevna. Zbrinjavanje šećerne bolesti određeno je međuodnosima unutar obitelji, ali i okolišnog socijalnog okruženja, društva vršnjaka, pubertetskog razvoja i odrastanja do neovisnosti s krajnjim ciljem postizanja dobre kvalitete života. Cijeli taj proces zahtijeva dobro razumijevanje odnosa između oblika inzulinske terapije i fizioloških promjena koje uključuju rast, fluktuacije apetita povezane s promjenama brzine rasta, različite potrebe za makro i mikronutrijentima i fizičku aktivnost djeteta sa šećernom bolešću. Dosadašnja istraživanja potvrdila su da je kontrolu šećerne bolesti moguće poboljšati obraćajući posebnu pažnju na pravilnu prehranu i individualizirani pristup edukaciji, a temeljna pretpostavka uspješnog provođenja plana prehrane je razvoj povjerljivog odnosa između zdravstvenih radnika, djeteta i njegovih roditelja, što olakšava promjene prehrambenih navika tijekom djetinjstva i razdoblja adolescencije.

Najbolje dijete za prevenciju i terapiju dijabetesa Preporučeni prehrambeni režim za oboljele od dijabetesa predstavlja vid uravnotežene, pravilne prehrane koji može koristiti čitavoj populaciji, a ne samo oboljelima od dijabetesa Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender Vitamini.hr

Dijabetes je vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama, a brojke govore u prilog tome da bolest poprima epidemijske proporcije u zemljama u razvoju i nedavno industrijaliziranim zemljama za koje su karakteristični nezdravi obrasci prehrane. Loše liječen i nekontroliran dijabetes rezultira razvojem brojnih kroničnih komplikacija poput neuropatije, otkazivanja rada bubrega, gubitka vida, makrovaskularnih bolesti i amputacija. Kako bi se bolest što uspješnije kontrolirala i time umanjila incidencija kroničnih komplikacija, postoje brojne smjernice za liječenje i prevenciju dijabetesa i s njime povezanih komplikacija. U sklopu smjernica, uspješno tretiranje dijabetesa uključuje kombinaciju medicinske nutritivne terapije (MNT), lijekova, tjelesne aktivnosti, redovito praćenje razine glukoze u krvi te kontinuiranu edukaciju bolesnika. Preporučeni prehrambeni režim za oboljele od dijabetesa predstavlja vid uravnotežene, pravilne prehrane koji može koristiti čitavoj populaciji, a ne samo oboljelima od dijabetesa. Na temu dijete, prevencije i terapije dijabetesa bavio se i panel stručnjaka koji je za online izdanje časopisa U.S. News&World Report preuzeo na sebe tešku zadaću odabira top dijeta u brojnim kategorijama, poput najbolje dijete općenito, najbolje dijete za pravilnu prehranu, najbolje biljne dijete itd. I dok je DASH dijeta ponovno proglašena najboljem dijetom općenito, u kategoriji najboljih dijeta za prevenciju i terapiju dijabetesa poredak je malo drugačiji.

Najbolje dijete za prevenciju i terapiju dijabetesa 1. Mediteranska prehrana 2. DASH dijeta 3. Fleksitarijanska dijeta

Mediteranska dijeta Desetljećima se tradicionalna mediteranska prehrana bogata maslinovim uljem, žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i ribom, ali siromašna industrijski obrađenom hranom i mesnim proizvodima povezuje sa zaštitom od srčano-žilnih bolesti. Međutim, tijekom posljednjih godina sve je više istraživanja koja ukazuju kako je mediteranska prehrana ujedno odličan model za prevenciju dijabetesa tipa II, a preporučuje se i kao dijeta za mršavljenje i održanje poželjne tjelesne mase. Štoviše, zbog ohrabrujućih blagotvornih djelovanja, mediteranska prehrana danas se smatra zlatnim standardom i u dijetoterapiji dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da su visok unos prehrambenih vlakana, brojnih biološki aktivnih biljnih spojeva i jednostruko nezasićenih biljnih masnoća, a nizak unos trans masnih kiselina zaslužni za zaštitno djelovanje mediteranske prehrane. Istraživanja pokazuju kako sljedbenici mediteranske prehrane imaju niži rizik od mnogih bolesti današnjice, poglavito kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, hipertenzije, različitih upalnih i neurodegenerativnih bolesti te psihičkih bolesti, poglavito depresije. Dijabetes

www.dijabetes.hr

Temelji mediteranske prehrane su integralne žitarice, niskokalorično te nutritivno bogato voće i povrće kao i namirnice koje obiluju korisnim masnoćama. Ovaj način prehrane karakterizira i nizak udio zasićenih masti, crvenog mesa i šećera te visok udio orašastih plodova, mahunarki i ribe. Također, važna karakteristika mediteranske dijete je svakodnevna, no niska do umjerena konzumacija vina uz obroke. Obroci se konzumiraju u krugu obitelji i prijatelja, a iznimno je važna i tjelesna aktivnost i boravak na otvorenom. Popodnevni odmor također čini bitan dio mediteranskog načina života. Ekstra djevičansko maslinovo ulje esencijalna je namirnica tipične mediteranske prehrane i smatra se da uvelike doprinosi blagotvornosti takvog načina prehrane. Samo najkvalitetnija, ekstra djevičanska ulja bilježe zapanjujuće povoljne učinke na kardiovaskularno zdravlje, ali i na cjelokupno zdravlje čovjeka. Odlike takvih vrhunskih gurmanskih ulja su niske vrijednosti slobodnih masnih kiselina (<0,8%) te visok udio polifenola, vitamina i drugih prirodnih antioksidansa koji su odgovorni za zaštitni učinak. Ekstra djevičansko maslinovo ulje izvorna je funkcionalna hrana koju kao da je priroda skrojila upravo za dijabetičare i osobe s kardiovaskularnim bolestima i sve one kojima te bolesti prijete. Maslinovo ulje ima iznimno povoljan sastav masnih kiselina u kojima dominira jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina, ali i cijeli niz antioksidacijskih biološki aktivnih spojeva. Među tim spojevima posebno se ističu polifenoli koji uz antioksidacijska svojstva posjeduju i protuupalno djelovanje, preveniraju oksidaciju tjelesnih masnoća, reguliraju razine masnoća u krvi, poboljšavaju funkciju stijenke krvnih žila i posjeduju antitrombotska svojstva. Specifičan sastav maslinovog ulja doprinosi boljoj kontroli glikemije, prevenira inzulinsku rezistenciju, povećava „dobar“ HDL kolesterol te snižava „loš“ LDL kolesterol i trigliceride. Dodatno, doprinosi i sniženju povišenog krvnog tlaka koji je čest pratitelj dijabetesa, debljine i kardiovaskularnih bolesti.

DASH dijeta Znanstvenici u SAD-u su razvili i brojnim kliničkim studijama ispitali DASH dijetu za hipertenziju (Dietary Approaches to Stop Hypertension – Svladavanje hipertenzije prehranom) koja se temelji na visokom unosu voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda i soli. Dijeta se pokazala vrlo učinkovitom i moguće ju je prihvatiti dugoročno, kao način života. Rezultati su vidljivi već nakon dva tjedna, a kod dijabetičara je jednostavno ovaj model prehrane kombinirati s klasičnom dijabetičkom dijetom, budući da imaju mnogo dodirnih točaka. Kod osoba oboljelih od hipertenzije bitno je još naglasiti da veliki značaj ima omjer i količina elektrolita, gdje je kalij poželjan mineral i potrebno ga je unositi u što većoj količini, a unos soli (natrija) ograničiti na maksimalno 5 g dnevno (1 čajna žlica). Banane, rajčice, zeleno lisnato povrće su namir-

nice koje su dobar izvor kalija i treba ih kombinirati u svakodnevnom jelovniku. Uz kalij, važnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka imaju i minerali kalcij i magnezij. Osnovna ideja DASH dijete je ograničiti unos masnoća, posebice zasićenih masnih kiselina te soli. To se ostvaruje tako da se iz jelovnika izbacuje masno meso i masni proizvodi (poput mlijeka i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti), a ograniči unos plodova mora i mesa peradi na 3 porcije tjedno.

Fleksitarijanska dijeta Malo po malo, tipične namirnice vegetarijanske prehrane postale su dio kulinarske svakodnevice i okorjelih svejeda, pa smo tako prigrlili raznovrsne mahunarke i njihove prerađevine, sjemenke, alge, raznovrsne žitarice i brojne druge zdrave i ukusne namirnice. Tome je zasigurno pridonijela popularizacija zaboravljenih, ali i novootkrivenih namirnica, ali i sve veći broj spoznaja o tome kako prehrana temeljena na biljnoj hrani ima povoljno djelovanje na zdravlje. Štoviše, preporuke za prevenciju, ali i suportivnu terapiju brojnih bolesti danas podrazumijevaju proširenje jelovnika u korist raznovrsnih namirnica biljnog porijekla. Iz tih se trendova razvila i posebna sintagma „prehrana temeljena na biljnoj hrani“, što podrazumijeva prehranu koja sadrži 2/3 hrane biljnog porijekla i 1/3 hrane životinjskog porijekla. Ta vrsta prehrane preporučuje se kao novi model „pravilne prehrane“, a posebno je korisna ženama u menopauzi, osobama starije dobi, osobama s raznim metaboličkim i zloćudnim bolestima.

O sve većoj popularnosti biljne prehrane svjedoči i pojava fleksiterijanstva. Naime, sve je više onih koji koketiraju s vegetarijanstvom, deklariraju se kao vegetarijanci, ali zapravo povremeno jedu meso ili ribu. To su fleksitarijanci. Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso.

Fleksitarijanska prehrana se temelji na sljedećim namirnicama: • tzv. „novom mesu“ koje uključuje tofu, soju, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja (preporuka je što manje unositi životinjske proteine, a što više biljne) • povrću i voću • cjelovitim žitaricama • mliječnim proizvodima (po mogućnosti s manjim udjelom masnoća) • začinima, prirodnim sladilima (izbjegavati šećer). Jasno je da prehrana dijabetičara mora biti raznolika i uravnotežena, ali istovremeno individualizirana s obzirom na prehrambene navike i zdravstveno stanje oboljelog. Stoga, ako bolujte od dijabetesa, prije usvajanje bilo kojeg prehrambenog režima savjetujte se s liječnikom i nutricionistom.

Humanitarna akcija „Jaglac“ HSDU

S dolaskom proljetnog vremena i prvih jaglaca, Lions klub Lenuci iz Zagreba organizirao je humanitarnu akciju „Jaglac“ za djecu oboljelu od dijabetesa. Akcija je održana u subotu, 10. ožujka na Cvjetnom trgu u Zagrebu i bila je vrlo posjećena od strane naših sugrađana koji su iskoristili lijep i sunčan dan i sudjelovali u ovome plemenitom događaju. Radilo se ovdje o zajedničkoj humanitarnoj akciji Lions kluba Lenuci, Veleučilišta Velika Gorica, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“, Gradskih ljekarni Zagreb i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, a pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Akcijom se željelo ukazati na problem dijabetesa kod djece, pa se uz prigodno druženje s građanima Zagreba i osobama iz javnog života koje su došle podržati ovu akciju održalo i niz javnozdravstvenih i edukativnih aktivnosti. Polaznici i osoblje Veleučilišta Velika Gorica obavljali su besplatnu

Dijabetes

www.dijabetes.hr

kontrolu vida, na pultu nastavnog zavoda „Dr. Andrija Štampar“ mogla se obaviti besplatna kontrola šećera, tlaka i odrediti indeks tjelesne mase, magistri Gradskih ljekarni Zagreb dijelili su farmakološke savjete zainteresiranima, a mi smo dijelili informativne i edukativne materijale o šećernoj bolesti. Članovi Lions kluba Lenuci svima koji su novčano poduprli akciju darovali su žute i plave jaglace. Osim informiranja i edukacije, cilj ove akcije je bio prikupljanje financijskih sredstva za ovogodišnji boravak u ljetnom kampu djece oboljele od dijabetesa, koji se i ove godine u lipnju organizira u Puli. Zahvaljujemo Lions klubu Lenuci na organiziranju akcije, a posebno dr. sc. Sanji Kalamburi koja se nesebično trudila u tehničkom dijelu organizacije!

Konferencija za medije povodom smanjenja prava oboljelih od dijabetesa Hrvatski savez dijabetičkih udruga smatra da će promjene koje uvodi HZZO, a nemaju uporište u stručnim smjernicama liječenja i u troškovnim analizama, ugroziti prava oboljelih, dovesti u pitanje ishode liječenja, a u konačnici dovesti do drastičnog porasta troškova HZZO-u i u inače najskupljem segmentu liječenja, liječenju komplikacija bolesti HSDU

Hrvatski savez dijabetičkih udruga 18.02.2018. održao je konferenciju za medije kako bi upozorio na neshvatljiva zbivanja kojima svjedočimo unazad nekoliko mjeseci, a kojima se smanjuju prava dijabetičara s nesagledivim posljedicama i za dijabetičare i za financijsku održivost HZZO-a. Uz predstavnike Saveza, na konferenciji su sudjelovali doc. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Lea Smirčić Duvnjak, predstojnica Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac i Tereza Šarić, dr. med., farmakoekonomistica i autorica studije o troškovima šećerne bolesti u Hrvatskoj.

I svjetske i hrvatske, i dijabetološke i troškovne, analize jasno ukazuju - jedini mogući način ostvarivanja VELIKIH ušteda u liječenju dijabetesa jest postizanje bolje kontrole bolesti. Tako se izbjegavaju ili odgađaju dijabetičke komplikacije koje su najskuplji segment u liječenju dijabetesa. Suprotno tome, HZZO uvodi uštede u segmentu kojega plaća najmanje, u segmentu antidijabetičkih lijekova i pomagala. U javnoj komunikaciji HZZO se hvali tim „uštedama“, ali svjesno ili nesvjesno toj istoj javnosti prešućuje činjenicu da 88% troškova koje snosi HZZO za dijabetes jesu troškovi liječenja komplikacija dijabetesa. Tim činom HZZO dovodi u opasnost cijelo hrvatsko zdravstvo jer nam prijeti eksplozija u troškovima liječenja komplikacija.

Prvo smo svjedočili smanjivanju cijena svih trakica za mjerenje šećera u krvi u Hrvatskoj. Svjesni smo da je racionalizacija cijena potrebna, no kada uđemo u sferu dampinških cijena pitamo se koje će to trakice ubuduće biti dostupne hrvatskim dijabetičarima. Zatim smo svjedočili prijedlogu, za sada odgođenom, kojim se predlaže smanjivanje broja trakica na koje dijabetičari imaju pravo. Prijedlog je suprotan stručnim nastojanjima da se dijabetičare potakne na što češću kontrolu šećera u krvi. Umjesto da se „nagrađuju“ dijabetičari koji često mjere razinu šećera u krvi te evidentiraju izmjerene vrijednosti u dnevniku samokontrole ili u memorijama samih aparatića, ovakav će prijedlog HZZO-a najviše „kazniti“ baš najmotiviranije dijabetičare koji ozbiljno i odgovorno liječe svoju bolest i pridržavaju se uputa liječnika. Trećoj promjeni upravo svjedočimo – uvodi se doplata za neke antidijabetičke lijekove za liječenje dijabetesa tipa 2. Trenutačna zbivanja na području liječenja dijabetesa u Hrvatskoj možemo povezati s nedavno objavljenim poraznim rezultatima Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa. Njime je u 2017. godini hrvatski zdravstveni sustav zauzeo 26. mjesto od 35 europskih zemalja i samo u godini dana pao na ljestvici za sedam mjesta. U Hrvatskoj najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Stopa smrtnosti od ovih bolesti gotovo je dvostruko veća od prosjeka zemalja EU. Još veći je problem u oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj gdje gotovo 2/3 dijabetičara umire od kardiovaskularnih bolesti, a one su ujedno i najskuplji segment u troškovima liječenja dijabetesa koje snosi HZZO. Na njih otpada 57% od ukupnih troškova dijabetesa. U Hrvatskoj postoje samo dva lijeka koja istodobno liječe šećernu bolest i sprečavaju nastanak kardiovaskularnih komplikacija. Stoga je upitna utemeljenost odluka HZZO-a da jedan od ta dva lijeka odmah uvrsti na Dopunsku listu lijekova uz visoku doplatu, dok to isto sada radi i drugom takvom lijeku. Apsolutno smo svjesni da će svoju odluku HZZO opravdati postojećim Pravilnikom o mjerilima i načinu određivanja cijena lijekova te nužnošću da se cijena oba lijeka uspoređuje s cijenama ostalih lijekova u skupini. Stoga unaprijed želimo demantirati ovakve izjave. Pravilnik definira da se uspoređuju cijene lijekova podjednakog učinka i neškodljivosti. Mislimo da je i laicima jasno da lijek koji djeluje samo na liječenje dijabetesa i lijek koji istodobno djeluje i na liječenje dijabetesa i sprečavanje razvoja kardiovaskularnih komplikacija očito NEMAJU podjednaki učinak. Stoga smo putem medija željeli u ime gotovo 300 tisuća osoba s dijagnosticiranim dijabetesom u Hrvatskoj uputiti apel svim institucijama da prestanu neutemeljeno donositi odluke kojima dovode u pitanje financijsku održivost cijelog zdravstvenog sustava. Također, putem ove konferencije za medije željeli smo dobronamjerno upozoriti sve ostale bolesnike, sva stručna društva, sve udruge pacijenata koji se trude i nastoje definirati stručne smjernice za liječenje, napraviti registre Dijabetes

www.dijabetes.hr

bolesnika, kreirati nacionalne programe liječenja – to očito nije dovoljno!!! Dijabetičari u Hrvatskoj imaju i stručne smjernice za liječenje, i „Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću“, i „Registar dijabetičara“, i „Saborsku rezoluciju o šećernoj bolesti“ i troškovnu analizu koja jasno evidentira kako i gdje se u dijabetesu najviše troši. Imamo i troškovne analize koje sugeriraju kako je moguće ostvariti velike uštede u području liječenja šećerne bolesti. Uza sve navedene dokumente HZZO očito ne smatra važnim ni djelomično provoditi zaključke te je sve što smo naveli, nažalost, mrtvo slovo na papiru.

GRAD ZAGREB

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01 55 30 503

Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a. Nastavljamo s radom u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima! Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane koji se bore sa šećernom bolesti, ili žive sa njom. Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema. Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici dijabetolozi, neurolozi, nutricionisti, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta) i odgovaraju na sve vaše upite. HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa kao i njihovim obiteljima i prijateljima, te vas potičemo da zovete i porazgovarate sa našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom. Razgovor sa stručnjacima je potpuno anoniman.

Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima. Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i facebook stranici HSDU-a.

Raspored travanj-svibanj-lipanj 2018.

04.04.2018.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom.

11.04.2018.

NEUROLOG Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za neurološke komplikacije u šećernoj bolesti .

Prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju, KBC Sestre Milosrdnice, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr.med., neurolog, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

18.04.2018.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, terapiju, regulaciju, itd.

Mladen Grgurević, dr. med. spec. internist, endokrinolog-dijabetolog, Dnevna bolnica, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

25.04.2018.

NUTRICIONIST Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom nutricionisticom možete joj postaviti različita pitanja vezana za prehranu, namirnice, planiranje obroka, o nutritivnim vrijednostima namirnica.

Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane, dijetetičar Rukovoditelj Sektora za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

02.05.2018.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit.

Marija Perak, PRAVNA KLINIKA Grupa za zaštitu prava pacijenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

09.05.2018.

Doc.dr.sc. Nataša Rojnić Putarek, dr.med., spec. pedijatar, endokrinolog i dijabetolog Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes RH, Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Klinika za pedijatriju KBC Zagreb

16.05.2018.

NEUROLOG Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za neurološke komplikacije u šećernoj bolesti .

23.05.2018.

Mladen Grgurević, dr. med. spec. internist, endokrinolog-dijabetolog, Dnevna bolnica, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

30.05.2018.

Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane, dijetetičar Rukovoditelj Sektora za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb

06.06.2018.

Marija Perak, PRAVNA KLINIKA Grupa za zaštitu prava pacijenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

13.06.2018.

20.06.2018.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr.med. neurolog, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

Prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju, KBC Sestre Milosrdnice, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Mladen Grgurević, dr. med. spec. internist, endokrinolog-dijabetolog, Dnevna bolnica, SK Vuk Vrhovac, KB Merkur

Voće i povrće koje volimo kod šećerne bolesti Ne postoji potpuno zabranjena hrana, već količine serviranja kojih se treba pridržavati. Najbolja kontrola šećerne bolesti postiže se svakodnevnim zdravijim odabirom namirnica i načinom pripreme jela Sandra Bival, mag. nutricionizma Valentina Uroić, mag. nutricionizma Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb

Odabir hrane je važan kada imate šećernu bolest. Ne postoji potpuno zabranjena hrana, već količine serviranja kojih se treba pridržavati. Čak i hrana koja se ne preporučuje može biti povremeno obrok u maloj količini, onako „za gušt“. Najbolja kontrola šećerne bolesti postiže se svakodnevnim zdravijim odabirom namirnica i načinom pripreme jela. Zato je važno hladnjak napuniti upravo takvim namirnicama. S obzirom da je sada još uvijek hladnije vrijeme, preporučuje se upravo zimnica. Do ožujka se najviše konzumiraju zimnice pripremljene od voća i povrća u fazi pune zrelosti. To su kiseli kupus, repa, cikla, paprika, kuhana rajčica i slično te voće i povrće koje je prikladno uskladišteno nakon berbe. S početkom travnja na stolove nam dolaze zelena salata, brokula, cvjetača, kelj, kupus, krastavci, radič, rikola, mrkva, rotkvica, mladi luk, poriluk i matovilac. Od skupina hrane koje se ističu kao dobrotvorne smatramo povrće, cjelovite žitarice i voće. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Diabetologia 2017. godine, ako jedemo hranu bogatu antioksidansima kao voće i povrće, možemo smanjiti rizik od šećerne bolesti tipa 2 za oko 27%.

Povrće nam osigurava vlakna, a sadrži vrlo malo soli i masnoća. Povrće koje je škrobno brojimo kao izvor ugljikohidrata, na primjer krumpir, batat, grašak ili kukuruz. Najbolja je opcija stoga odabrati svježe povrće koje se konzumira sirovo na salate, kao grickalica za međuobroke ili kuhano te pečeno na žaru, s minimalno masnoće. Smrznuto je povrće također zdrav odabir te se također može pripremiti kuhano ili na pari. Zeleno lisnato povrće kao blitva, raštika, prokulice, kelj ili špinat te razne salate odličan su odabir i prilog za glavne obroke. Ako upotrebljavate konzervirano povrće, obavezno ga isperite pod vodom prije dodavanja kuhanom jelu ili salatama. Koristite povrće svih boja, od žute do tamnozelene, narančaste do crvene, pa i ljubičaste kao što su patlidžani. Smjernice preporučuju barem 2,5 šalice povrća dnevno. Ako bolujete od hipertenzije, pripazite na unos soljenog povrća kao što su kisele salate, kupus ili krastavci. Voće je izvor ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala za vaš organizam. Većina voća također ne sadrži masnoće ni sol, odnosno vrlo malo. Međutim, voće sadrži više ugljikohidrata od povrća. Najbolji su izbor svježe te smrznuto voće ili pak konzervirano bez dodanog šećera. Lošiji odabir čine kandirano suho voće, slatke marmelade i džemovi te voćni sokovi.

BO B I Č ASTO VOĆ E Prema smjernicama American Diabetes Association, ADA, bobičasto se voće svrstava u odličan izbor za šećernu bolest jer je prepuno antioksidansima, vitaminima i prehrambenim vlaknima, a s niskim sadržajem ugljikohidrata. Oko 3/4 šalice (110 g) svježih borovnica sadrži 64 kcal i 15 g ugljikohidrata.

NAR ANČE Jednom narančom unijet ćemo dovoljno vitamina C za cijeli dan. Sadrži 15 g ugljikohidrata i 62 kcal te folat i kalij, koji može pomoći u regulaciji krvnog tlaka.

JA BU KE Jedna jabuka na dan uistinu čuva zdravlje. Sadrži oko 60 kcal i 15 g ugljikohidrata. Jabuke su bogate vlaknima i dobar su izvor vitamina C.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

K RU ŠK E Kruške obiluju kalijem i prehrambenim vlaknima. Tekstura i okus im se poboljšava nakon branja. Skladištite ih na sobnoj temperaturi, dok ne sazru te ih tada možete pohraniti u hladnjak.

KI V I Ukusan kivi također je dobar izvor kalija, prehrambenih vlakana i vitamina C. Jedan veći kivi sadrži oko 60 kcal i 14 g ugljikohidrata te čini dobar izbor u prehrani kod šećerne bolesti. Kiviji su dostupni skoro tijekom cijele godine.

TA M N O ZE LE N O LIS N ATO POVR ĆE Tamno lisnato povrće kao što su špinat, rikola, blitva, raštika, cikorija ili šparoge savršena su hrana kod šećerne bolesti. Izvor je kalcija, vitamina A, B, C i K, magnezija, željeza, prehrambenih vlakana i folata. Oko 230 g blitve sadrži 3 g ugljikohidrata i samo 24 kcal.

KUPUSNJAČ E Ovo povrće sadrži sumporne spojeve koji su izuzetno korisni u borbi protiv kancerogenih tvari, a daju gorak okus povrću. Izvor su vitamina C i K, željeza, kalija, folne kiseline, kalcija, prehrambenih vlakana i fitokemikalija. Oko 130 g kupusa sadrži 4 g ugljikohidrata. Kuhanjem na pari zadržat ćete najviše korisnih nutrijenata.

MA H U N E Izvor su vlakana, vitamina A i C, flavonoida, fenolne kiseline, kalija, željeza te imaju snažna antioksidativna svojstva, dok su siromašne kalorijama i ugljikohidratima. 110 g zelenih mladih mahuna sadrži 2,5 g ugljikohidrata, a žute mahune sadrže 5 g.

LU KOV IČ AS TO P OV RĆE Poznato je po antiseptičkim i antibakterijskim svojstvima, pomaže u kontroli visokog krvnog tlaka i regulaciji LDL-kolesterola. Oko 80-100 g sadrži 5 g ugljikohidrata.

MR KVA Bogata je beta karotenom, vitaminom A, B, C i K, magnezijem, folnom kiselinom i prehrambenim vlaknima. Mrkva je dobar izbor radi zaštite očiju od dijabetičke retinopatije ili oštećenja krvnih žila u oku. Jedna mrkva od 70 g sadrži 6 g ugljikohidrata.

R e c e p ti

Cikla sa svježim špinatom | Za 4 osobe Sastojci: 650 g kuhane cikle 115 g baby špinata Preljev: 3 jušne žlice maslinovog ulja, sok od jedne naranče, sol i papar Upute: Skuhajte ciklu, ogulite ju i narežite na kocke. Popržite sezam kratko dok ne pozlati, na suhoj tavici. Pomiješajte špinat i ciklu u zdjeli, dodajte sok od naranče i sjemenke sezama te začinite. Možete po serviranju dodati nekoliko polovica oraha. *100 g cikle … 36 kcal, 7.6 g ugljikohidrata, 1.7 g bjelančevina, 1.9 g vlakana, 380 mg kalija, 23 mg magnezija

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Salata od boba s parmezanom i bosiljkom | Za 4 osobe Sastojci: 400 g očišćenog svježeg ili smrznutog boba 2 nasjeckane rajčice ili 12 cherry rajčica 3 jušne žlice svježeg bosiljka 4 jušne žlice naribanog parmezana Preljev: 1 žličica octa, 1 usitnjeni češanj češnjaka, 4 jušne žlice maslinovog ulja, sol i papar Upute: Skuhajte bob u proključaloj vodi 3 minute, procijedite. Pomiješajte nasjeckane preostale sastojke s bobom i posipajte rajčicom, bosiljkom i parmezanom. Poslužite na sobnoj temperaturi. * 100 g boba … 81 kcal, 11.7 g ugljikohidrata, 8 g bjelančevina, 6.5 g vlakana, 280 mg kalija, 56 mg kalcija

High Fat Low Carb Popularna dijeta...mit ili stvarna pomoć? Najlakše je posegnuti za ponuđenim brzim rješenjima kao što je HFLC dijeta, ali uvijek treba razmišljati dugoročno - jer nam se pretjerani unos zasićenih masnoća i kolesterola može negativno odraziti na naše zdravlje Doc.dr.sc. Dario Rahelić, dr.med. Pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Eva Pavić, univ. spec. techn aliment., dipl. ing. preh. tehn. Rukovoditelj Sektora za prehranu i dijetetiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb Valentina Uroić, mag.nutricionizma Dijetetičarka/nutricionistica Sektora za prehranu i dijetetiku Kliničkog bolničkog centra Zagreb

Poznato je kako dijetoterapija ima važnu ulogu u kontroli šećerne bolesti i smanjenju rizika od kroničnih komplikacija. Budući da je šećerna bolest karakterizirana povišenom koncentracijom glukoze u plazmi (šećera u krvi) zbog smanjene osjetljivosti perifernih tkiva na inzulin i smanjeno izlučivanje inzulina, čini se da je bitna kontrola unosa ugljikohidrata, glavnog makronutrijenta koji utječe na glikemiju. Upravo iz ovog razloga prehrana s niskim unosom ugljikohidrata stoljećima je činila standardnu terapiju za šećernu bolest tipa 2. No, otkrićem oralnih hipoglikemika, poglavito lijekova koji smanjuju inzulinsku rezistenciju, prehrambene smjernice su se mijenjale i sadašnje preporuke za prehranu osoba sa šećernom bolešću imaju relativno visoki udio ugljikohidrata. Zbog takvih preporuka neke osobe sa šećernom bolešću nikada ne prihvate preporučene smjernice i eksperimentiraju s novim pomodnim dijetama. Jedna od njih je i High Fat Low Carb (HFLC) - visokomasna nisko ugljikohidratna dijeta koja osobama sa šećernom bolesti „demistificira“ i sugerira novi način prehrane. U HFLC dijeti osnovne namirnice su meso, perad, riba, jaja, masti, suhomesnati proizvodi, majoneza i povrće. Unutar osnovnih namirnica navedene dijete, dopušteno povrće je samo ono koje raste iznad zemlje poput kupusa, brokule, mahuna, špinata. Korjenasto povrće, tj. povrće koje raste u zemlji, je nepoželjno i ako se konzumira, preporuka je smanjiti unos, primjerice mrkve, cikle, korabe, a namirnice poput krumpira i batata isključivo su zabranjene. Zabranjuju se i žitarice – riža, pšenica, heljda i svi proizvodi od brašna i žitarica! Nadalje, zabranjuje se grah, jer iako raste iznad zemlje to je „značajno ugljikohidratna“ namirnica. Voće je također tabu tema. Limun, grejpfrut i neke vrste bobičastog voća su dozvoljeni, međutim sve ostalo voće se smatra slatkišem iz prirode i treba ga se izbjegavati jer je nepotrebno. Ovakva vrsta prehrane iznimno je siromašna prehrambenim vlaknima.

Trenutačne preporuke Američko dijabetološko društvo (ADA) je objavilo preporuke da bi osobe koje boluju od šećerne bolesti trebale znati brojati ugljikohidrate te da bi unos po obroku trebao biti između 45-60 grama. (1) Preporuka je unijeti više od 130 g ugljikohidrata jer sve manje od toga smatra se nisko ugljikohidratnim unosom. Analizirajući jelovnike osoba sa šećernom bolešću u našim bolnicama, dnevni unos ugljikohidrata je prosječno 190 g odnosno 45% od ukupnog dnevnog unosa, unos bjelančevina je 85 g odnosno 20%, a unos masnoća 65 g odnosno 35% od ukupnog dnevnog unosa. Naravno, u prehrani prevladavaju jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masnoće te je unos prehrambenih vlakana cca 30 g što rezultira visok unos voća, povrća, ma-

Kao idealno rješenje i kompromis preporučujemo Mediteransku dijetu koja je bogata masnoćama, ali u njoj prevladavaju jednostruko nezasićene masnoće iz maslinovog ulja, orašastih plodova i predragocjene omega 3 masne kiseline porijeklom iz raznih sjemenki i riba Dijabetes

www.dijabetes.hr

Bez pridržavanja dijabetičke dijete niti jedan lijek za šećernu bolest ne može postići dobru regulaciju šećerne bolesti. Pravilna prehrana i tjelovježba su bili, jesu i ostat će kamen temeljac u liječenju šećerne bolesti

hunarki i žitarica. Sve to ne možemo reći za HFLC dijetu, koja prosječno ima 3-4 puta viši unos zasićenih masti i kolesterola, istovremeno tri puta manje prehrambenih vlakana te je siromašna na unosu nekih minerala i vitamina. Trenutačne ADA smjernice ograničavaju provedbu nisko ugljikohidratne dijete na dvije godine upravo zbog nedostatka dokaza o utjecaju na dugoročnu sigurnost. Istraživači iz Švedske bili su pokretači ovog visoko masnog / nisko-ugljikohidratnog pokreta te su dobili i podršku zdravstvenih djelatnika, praćenih studijom provedenom na 16 pretilih bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, koji su zadržali unos od 20% ugljikohidrata od ukupnog dnevnog energijskog unosa (80-90 g) tijekom 44 mjeseca. Vrijednost glikiranog hemoglobina smanjila se u 44. mjesecu na 6,8% u odnosu na početni 8,0%, zadržano je smanjenje tjelesne mase za 7,5 kg. Nadalje, unos zasićenih masnih kiselina u HFLC dijeti značajno je veći nego u standardnoj dijabetičkoj prehrani. Masti u hrani usporavaju pražnjenje želuca i time smanjuju porast razine šećera u krvi dva sata nakon obroka, u odnosu na hranu s visokim udjelom ugljikohidrata. Međutim, povećan udio masti ima drugih nedostataka. HFLC dijeta često se navodi kao opcija za osobe koje primarno loše reguliraju šećernu bolest prehranom i tjelesnom aktivnošću te ovakvim načinom prehrane kratkoročno rješavaju manjkavosti trenutačnog životnog stila, uz gubitak tjelesne mase. Zvuči pomalo prejednostavno da bi bilo istina. HFLC može biti zanimljiv kratkoročan put za gubitak tjelesne mase za zdrave osobe ili osobe koje se bave profesionalnim sportom kako bi možda poboljšale određene karakteristike. Međutim, za osobe sa šećernom bolešću HFLC nosi određene rizike.

Iznimna važnost prehrane bogate vlaknima Smjernice Američkog dijabetološkog društva (ADA), Europskog društva za kardiologiju u suradnji s Europskim dijabetološkim društvom (EASD) daju gotovo identične preporuke u kojima nema govora o izbacivanju grupa hrane, poput izbacivanja voća, žitarica ili gomoljastog povrća u potpunosti iz prehrane, kao što je to slučaj u HFLC dijeti. Dnevna konzumacija voća i povrća, uz povećan unos žitarica koje su integralnog zrna, s naglaskom na smanjivanje unosa jednostavnih ugljikohidrata uz redovitu tjelesnu aktivnost, preporuka su za zdrav način života osobe sa šećernom bolesti. Kombinacijom žitarica s mahunarkama (grah, soja, grašak, mahune) postiže se cjelovit aminokiselinski profil, odnosno osigurava se unos svih esencijalnih aminokiselina. Ne samo da voćem, povrćem i žitaricama unosimo iznimno važne vitamine i minerale, razne bioaktivne komponente poput polifenola, antioksidansa, nego i iznimno važna prehrambena vlakna. Brojne su zdravstvene dobrobiti hrane bogate vlaknima.

Ona je bogata antioksidansima, dulje zadržava osjećaj sitosti i regulira probavu. Prehrana bogata vlaknima snižava koncentraciju kolesterola i šećera u krvi, sprječava nastanak hemoroida te karcinom debelog crijeva i koristi se u liječenju zatvora. Zbog toga što nas čini sitima, pomaže u lakšem mršavljenju i neizbježan je dio zdravih dijeta.

Opasnost upakirana u ‘brzim rješenjima’ Skroman gubitak na tjelesnoj masi može dovesti do kliničkih prednosti (poboljšanje glikemije, krvnog tlaka i/ili profila lipida). Najlakše je posegnuti za ponuđenim brzim rješenjima kao što je HFLC dijeta, ali uvijek treba razmišljati dugoročno - jer nam se taj pretjerani unos zasićenih masnoća i kolesterola može negativno odraziti na naše zdravlje. Naravno, pažljivim odabirom namirnica ni HFLC dijeta ne mora biti loše rješenje - ako je povećan unos masti posljedica uglavnom povećanog unosa nezasićenih masnih kiselina. Zato, kao idealno rješenje i kompromis preporučujemo Mediteransku dijetu koja je isto tako bogata na masnoćama, ali ovdje prevladavaju jednostruko nezasićene masnoće iz maslinovog ulja, orašastih plodova i predragocjene omega 3 masne kiseline porijeklom iz raznih sjemenki i riba kao što su srdele, tune, skuše, i sl., kao i lososa, kojeg bi mogli i u Hrvatskoj uzgajati da je više sluha za ovaj vid razvoja privrede. Naime, razmotrimo li ostala načela tzv. pravilne prehrane,

BEZ #Bez šećera #Bez glutena #Bez konzervansa #Bez umjetnih aroma i bojila

36www.bolerodrinks.com.hr

vidjet ćemo da je mediteranska prehrana odlična alternativa klasičnoj dijabetičkoj dijeti i da ne treba izmišljati toplu vodu nego držati se provjerenih i klinički potkrijepljenih preporuka za prehranu osoba sa šećernom bolešću. Medicina se danas temelji na dokazima i bilo kakvo odstupanje od takve medicine vodi nas u nepoznato, a katkad i opasno područje. A eksperimentiranje s dijetama u osoba sa šećernom bolešću to svakako jest. Umjesto da se iscrpljujemo s različitim dijetama trebamo raditi na edukaciji oboljelih o pravilnoj prehrani. Potrebno je educirati potrošače o izbjegavanju unosa trans masti (djelomično hidrogeniziranih masti/djelomično očvrsnutih masti) i interesterificiranih masti u prehrani jer bi izbjegavanjem istih mogli prevenirati tisuće smrtnih slučajeva! S druge strane, osobama sa šećernom bolešću treba ponuditi zdravu, ali i ukusnu alternativu. Mast više nije zabranjena namirnica. Čak i najnovije prehrambene smjernice upućuju na puno liberalniji pristup i veći unos masti u prehrani osoba sa šećernom bolešću. Ipak, pri unosu masti treba dati prednost jednostruko – i višestruko- nezasićenim masnim kiselinama, uz izbjegavanje zasićenih masti i transmasti. Samo tako možemo očekivati učinkovitost propisanih lijekova za šećernu bolest. Bez pridržavanja dijabetičke dijete niti jedan lijek za šećernu bolest ne može postići dobru regulaciju šećerne bolesti. Pravilna prehrana i tjelovježba su bili, jesu i ostat će kamen temeljac u liječenju šećerne bolesti.

UŽIVAJTE U 58 OKUSA BOLERO SOKOVA!

Zagrebačka cesta 164a 10 000 Zagreb

091/477-8878

ZA #Za dijabetičare #Za sportaše #Za djecu #Za cijelu obitelj

info@bolerodrinks.com.hr

Lan – bogatstvo koje pridonosi zdravlju Snježana Gaćina, dipl. med. techn. KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac

Podrijetlom iz Mezopotamije, biljka lan poznata je još od kamenog doba. Jedan od prvih zapisa o korištenju lana u kulinarstvu potječe iz doba antičke Grčke. I stari Rim cijenio je prednosti ishrane lanom koji je bio u širokoj uporabi. Nakon pada Rima, uzgoj i popularnost mu opada, da bi ga Karlo Veliki, car koji će biti poznat po oblikovanju europske povijesti, vratio na trpezu i tako zapravo utjecao i na prehrambenu kulturu Europe. Karlo je bio impresioniran mnogostrukim koristima lana. Rani kolonisti u Sjevernoj Americi lan su prvi put zasadili u Sjedinjenim Američkim u 17. stoljeću. Lan je prvi put predstavljen i zasađen u Kanadi, zemlji koja je trenutačno, uz Nizozemsku i Rusiju, glavni proizvođač ovog izuzetno korisnog sjemena.

Opis biljke

Na vrhu je biljke, koja naraste do pola metra, nježno plavi cvijet. Unutar zrelog ploda veličine graška nalazi se desetak malih sjemenki koje se razlikuju po boji, ovisno o mjestu uzgoja, od crne ili smeđe do žućkaste.

Sjemenke i ulje lana

Sjemenke lana koriste se cjelovite kao dodatak drugim jelima, mljevene u brašno za spravljanje ukusnih peciva i kruha i ulje dobiveno hladnim prešanjem. Ovako konzumiran lan izvor je spojeva koji pridonose zdravlju.

Laneno brašno

Žlica lanenog brašna sadrži 36 kalorija, 1,6 g bjelančevina, 2,3 g ugljikohidrata, 2,2 g vlakana, te 3,6 g masti, od čega 1,8 g omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline: Sjemenke lana najbolji su biljni izvor omega-3 masnih kiselina koje nalazimo i u ribama. 50 grama sjemenki lana ima otprilike istu količinu omega-3 masnih kiselina kao i 1,3 kg lososa. Lignani: Sjemenke lana jedan su od najboljih biljnih izvora lignana, vrste fitoestrogena koji mogu pomoći pri zaštiti od nekih vrsta karcinoma, uključujući karcinom dojke i prostate. Dijabetes

www.dijabetes.hr

Vlakna: Sjemenke lana sadrže i topiva i netopiva vlakna koja pridonose funkcioniranju probavnog sustava. Tablica 1: Prehrambena vrijednost lanenog sjemena količina: 2 jušne žlice (19.38) B: 3,4 g ; UH:5,6 g; M:5,6 g 95.33 kcal omega 3 masne kiseline mangan prehrambena vlakna magnezij folna kiselina bakar fosfor vitamin B6

iznos

dnevna vrijednost %

preh. gustoća

3.51 g 0.64 mg 5.41 g 70.14 mg 53.86 mcg 0.20 mg 96.49 mg 0.18 mg

146,2 32,0 21,6 17,5 13,5 10,0 9,6 9,0

27,6 6,0 4,1 3,3 2,5 1,9 1,8 1,7

Tablica 2: Distribucija masnoća u namirnicama namirnica

zasićene masnoće

riblje ulje maslac

nezasićene masnoće mono-

poli-

29,9

33,8

31,9

62,4

28,9

3,6

maslinovo ulje

13,5

73,9

10,0

laneno ulje

9,4

20,2

66,0

Dobrobiti uvođenja lana u prehranu: • Regulacija rada crijeva i sprječavanje opstipacije • Kontrola glukoze u krvi: većina je vlakana sadržanih u lanenom obroku topiva. Topiva vlakna apsorbiraju vodu i stvaraju gel kao tvar koja usporava proces probave i smanjuje tempo kojim se ugljikohidrati razgrađuju na šećer. Posljedično sporija apsorpcija ugljikohidrata može pomoći u održavanju niže razine šećera u krvi nakon jela. • Smanjenje rizika za nastanak srčanih bolesti, krvnih ugrušaka, moždanog udara i srčane aritmije smanjivanjem razine kolesterola, LDL (lošeg) kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka (gel nastao apsorpcijom vode u topiva vlakna veže na sebe masnoću iz obroka, sprječavajući tako njegovu resorpciju. Time pridonosi poželjnoj koncentraciji kolesterola u krvi.). • Pomažu smanjiti upale povezane s artritisom, Parkinsonovom bolesti i astmom (lignani su dobri antioksidansi, posjeduju antibakterijsko, antivirusno i antioksidativno svojstvo i sprječavaju slobodne radikale povezane sa starenjem i bolesti). • Pridonosi zdravlju žena (fitoestrogen sadržan u sjemenu lana uravnotežuju ovulaciju što znatno poboljšava šanse za začeće. Za žene u peri-menopauzi doprinose ublažavanju simptoma kao što su: nepravilan menstrualni ciklus, ciste na dojkama, glavobolje, poteškoće sa spavanjem, zadržavanje tekućine, tjeskoba, razdražljivost, promjene raspoloženja, dobivanje na težini, niski seksualni nagon).

Savjet 4: Jedan gram lanenog ulja daje 9 kcal, kao i ostala ulja, te tako doprinosi ukupnom unosu masnoća, za koje se ne preporučuje da prelaze 30% energetskog unosa. Mjere opreza: Osobe s gastrointestinalnim simptomima kod prvog uključivanja lanenog sjemena u prehranu mogu osjetiti nadutost zbog laksativnog učinka na debelo crijevo. Zbog toga se preporučuje započeti s malom količinom, kao što je jedna čajna žličica, i polako povećavati unos do ciljne količine. Osobit oprez osobama koje boluju od iritabilnog kolona, Chronove bolesti i drugih bolesti brzog pražnjenja crijeva.

Konzumacija lana

Savjet 5: Unos lana

Ako se laneno sjeme koristi za bolju probavu i protiv zatvora, onda se uzima neobrađen, a efekt je brz ako pijete dosta vode prilikom unošenja lana.

Kako se povećava unos lana (zbog vlakana koja su sposobna apsorbirati velike količine vode i tako vlakna pretvoriti u gel), tako treba povećavati i unos vode.

Savjet 1: Natopite 1 žlicu sjemena toplom vodom i ostavi-

Nekoliko ideja za brzo posluživanje

te da stoji preko noći da pusti sluz, ujutro ugrijte i popijte. Takva voda izgleda kao želatinozna masa, dobra protiv zatvora, za nadraženu sluznicu želuca. Ako želimo iskoristiti sve dobre sastojke lanenog sjemena, potrebno ga je isjeckati ili najbolje samljeti.

Savjet 2: Uvedite dobru naviku da svaki treći dan sameljete laneno sjeme i 2 jušne žlice dodate obroku (računajući kalorijsku vrijednost prema tablici) ili umiješate s jogurtom, omiljenim pahuljicama za doručak, miješate s brašnom i pravite pecivo i ukusan i zdrav kruh. Savjet 3: Bilo mljeveno ili cijelo, laneno sjeme ne držite u metalnim, nego u staklenim posudama. Nemojte prekoračiti dnevnu dozu od dvije žlice mljevenog lana.

Laneno ulje jako brzo oksidira i užegne, zbog čega se čuva u frižideru, u tamnim bocama. Upotrebljivo je mjesec dana po otvaranju, nakon čega užegne (oksidira jer obiluje polinezasićenim masnim kiselinama koje su sklone oksidaciji). Termo-labilno je, ne podnosi visoke temperature, zbog čega se ne koristi za pripremu jela, nego samo hladno kao dodatak salatama, siru i desertima.

Slika 1: Distribucija masnih kiselina u različitim vrstama ulja

• Pospite jednom malom žličicom svježe mljevenog lana vaše vruće ili hladno pripremljene žitarice. • Dodate sjemenke lana kao ukras kad pripravljanja kolača, sitnih kolačića ili kruha. • Kako biste kuhanom povrću popravili okus, pospite mljevenim lanom po obroku. • Dodajte žličicu lanenog ulja na voćnu kašicu sa zdrobljenim ledom (Vrlo je ukusno!).

1. MUFFIN 1/4 šalice lanenog brašna 1/2 žličice praška za pecivo 1 žličica cimeta 2 žličice sladila po izboru 1 jaje 1 žličica maslinova ulja Izmiješati sastojke i peći u kalupima za muffine. Posluživanje: 1 muffin sadrži 248 kalorija, 171 kalorija iz masti. Ukupno mast: 9 grama, 3 grama zasićenih masti, mononezasićenih masnoća ~ 7.3 grama, polinezasićene kiseline ~ 8.7 grama, 18 grama ugljikohidrata, dijetalna vlakna 10 grama; 3 grama proteina.

2. KREKERI 1 šalica lanenog brašna 1/3 šalice ribanog parmezana 1 1/2 žličice češnjaka u prahu 1/2 šalice vode

Priprema:

Pomiješajte sve sastojke zajedno. Izrežite krekere i pecite na 180º C, 15-18 min. Cijeli recept sadrži 6 g ugljikohidrata i 35 g vlakana. Ako izrežete pripravljeno tijesto u šesnaest krekera, onda svaki ima 69 kalorija (50 kalorija iz masti), ukupno masti 4,4 g, zasićene masnoće 0.8 g, ugljikohidrati 3 g (vlakna 2.7 g), protein 2.7 g.

3. LANENI KRUH 3 dcl tople vode 1 čajna žličica šećera 1 čajna žličica soli 600 grama integralnog brašna 50 grama lanenih sjemenki 1 žlica ulja 1 čajna žličica suhog kvasca Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto te ga ostavite na toplom mjestu da se digne. Nakon što se tijesto diglo, prebacite ga u željeni kalup i pecite oko pola sata na 180º C.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

4. FOCACCIA- LANENA HOSTIJA Za ovaj je recept potrebno: 1/3 šalice ulja 1/2 šalice vode 1 čajna žličica soli 1 žlica umjetnog sladila 1 žlica praška za pecivo 5 jaja (tučenih) 2 šalice lanenog brašna Zagrijte pećnicu na 180º C, zamijesite tijesto, pustite da stoji par minuta da se zgusne i pecite kao hostiju na papiru za pečenje.

Priprema: Narežite cikoriju na listiće, mrkvu i tikvice na kockice i popržite isjeckani luk na ulju. Dodati povrće. Nakon što je isparila voda iz povrća, pojačajte vatru i tostirajte rižu nekoliko minuta. Dodajte bijelo vino i pustite da ispari, te polako ulijevajte juhu, miješajući rižu lagano. Kada omekša, umiješajte maslac i sir i poslužite vruće. Energetska vrijednost po osobi: 350 kcal Ugljikohidrata 61 g Bjelančevina 9 g Masti 9 g

Priprema: Nakon što ste očistili i oprali gljive, odrežite im stabljike. Usitnite stabljike i pomiješajte ih s krušnim mrvicama, majonezom, vlascem, parmezanom i octom. Punite kapice gljiva sa smjesom i rasporedite ih u lagano nauljeni pleh. Pospite parmezanom i pecite na 200° C oko 30 minuta, dok ne postanu rumeno zlatni. Energetska vrijednost po osobi: 41 kcal Ugljikohidrata 5 g Bjelančevina 2 g Masti 2 g

Priprema: Potopiti slanutak najmanje 8 sati u vodu. Prokuhajte u dosta slane vode. Zdrobite slanutak i pokušajte ukloniti čim više kožica. Dodajte češnjak, luk i sitno sjeckani korijander te promiješajte. Zatim dodajte kumin, kim, sok od limuna i sol, pa miješajte dok ne dobijete glatko tijesto. Neka odstoji tridesetak minuta. Oblikujte odreske i pospite ih sezamom. Pripremite lim za pečenje s maslinovim uljem. Rasporedite odreske i pecite u pećnici na 165-170° C. Poslužite ih vruće. Energetska vrijednost po osobi: 210 kcal Ugljikohidrata 23 g Bjelančevina 11 g Masti 8 g

Priprema: Zagrijte pećnicu na 180° C. Namočite grožđice u toplu vodu. U teflonsku tavu stavite list lovora, maslinovo ulje i nasjeckani luk s celerom i češnjakom. Pirjajte na laganoj vatri dok povrće ne omekša. Izvadite lovorov list i dodati jabuku narezanu na komadiće. Kuhajte još dvije minute i dodajte grožđice (koje ste ocijedili i osušili) i bademe. Operite i osušite pileća prsa, prepolovite na pola i napunite smjesom. Zatvorite ih čačkalicom, posolite i popržite u tavi s malo ulja dok ne poprime zlatnu s obje strane, oko 5 minuta po svakoj strani. Stavite iz zatim ih stavite u posudu koju ste prekrili papirom za pečenje, dodajte malo ulja i pecite u pećnici 15 minuta. U međuvremenu zagrijte mlijeko s curryjem u prahu i brašnom. Miješajte dok ne dobijete glatku kremu. Izvadite piletinu iz pećnice, prelijte umakom i pecite još 10 minuta. Energetska vrijednost po osobi: 371 kcal Ugljikohidrata 20 g Bjelančevina 36 g Masti 16 g Dijabetes

www.dijabetes.hr

POPIS UDRUGA ČLANICA HSDU-A: DIJABETIČKA UDRUGA BJELOVAR

UDRUGA DIJABETIČARA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

Nataša Galović Veliko Korenovo 123 A, 43000 BJELOVAR mob: 091/50 33 288 e-mail: natasa.carek@gmail.com

Zrinka Rosić Kralja Petra Krešimira IV 13, 53000 GOSPIĆ mob: 092/ 28 73 492 e-mail: zrin.rosa@gmail.com www.gospic.hr

KLUB DIJABETIČARA CRIKVENICA Vinko Lolić Beata Ivančić-kontakt osoba Kotorska 13A, 51260 CRIKVENICA mob: 0998/25 18 248 e-mail: beata.ivancic@domzdravlja-pgz.hr UDRUGA MEĐIMURSKI SLATKIŠI Željka Đeri Mihovljan, Vladimira Nazora 16 40000 ČAKOVEC mob: 091/ 36 02 288 e-mail: medimurski.slatkisi@gmail.com DRUŠTVO DIJABETIČARA DELNICE Zlatko Majnarić Ljubica Vujnović-kontakt osoba Kranjčevićeva 12, 51300 DELNICE tel/fax: 051/81 13 36 e-mail: ljubica.vms.del@gmail.com DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA DONJI MIHOLJAC Mijo Rakitić Vukovarska 9, 31540 DONJI MIHOLJAC tel: 031/63 16 49 DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD ŠEĆERNE BOLESTI DUBROVNIK Ivo Bratičević Prijevor na Rivi 19, 20236 MOKOŠICA mob: 098/52 64 06 e-mail: ivo.braticevic@gmail.com UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA “SLATKI ŽIVOT” Željko Jaković Iva Račića 5, 20000 DUBROVNIK tel/fax: 020/42 28 55 mob: 098/73 28 00 e-mail: slatki.zivot@du.t-com.hr www.udruga-slatki-zivot.hr DIJABETIČKA UDRUGA GAREŠNICA

Ana Kovačević Branko Predragović- kontakt osoba mob: 091/53 54 041 V. Nazora 18, 43280 GAREŠNICA e-mail: garesnica.dug@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČARA IMOTSKE KRAJINE Ante Lažeta Put Jezerca 15, 21260 IMOTSKI mob: 095/86 23 399 e-mail: dijabetim@net.hr DIJABETIČKO DRUŠTVO JASTREBARSKO Velimir Mirt V. Mačeka 2, 10450 JASTREBARSKO mob: 091/90 45 990, 091/11 03 131 e-mail: diabetes.jaska@gmail.com velimir@mirtmedia.com DIJABETIČKO DRUŠTVO KARLOVAC Marijan Hrovat Domobranska 20C, 47000 KARLOVAC 099/22 36 453 e-mail: dijabetickodrustvokarlovac@gmail.com UDRUGA OBOLJELIH OD DIJABETESA KRAPINA Marko Štefanko Branka Gregurović-kontakt osoba Trg Ljudevita Gaja 12, 49000 KRAPINA tel: 049/37 05 93 mob: 091/51 84 252 e-mail: bgregurovic@gmail.com UDRUGA DIJABETIČARA GRADA BAKRA Mirjana Perković Krasica 145/A, 51224 KRASICA tel/fax: 051/76 62 93 mob: 098/29 21 36 e-mail: mirjanape@gmail.com KUTINSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO Svjetlana Koutnik A.G.Matoša 44, 44320 KUTINA tel: 044/68 24 98 099/84 45 634 e-mail: skoutnik@yahoo.com MAKARSKA DIJABETIČKA UDRUGA Milivoj Brkušić Put Požara 6a, 21300 MAKARSKA tel: 021/61 38 17 095/91 91 313 e-mail: milivoj.brkusic@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČARA CRES-LOŠINJ

DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA OSIJEK

Ivan Vlašić Vladimira Gortana 32/I, 51550 MALI LOŠINJ tel: 051/23 27 74 mob: 098/64 40 50 e-mail: ivica.vlasic@outlook.com npavesic47@gmail.com

Ivan Klanac Vijenac Kraljeve Sutjeske 2, 31000 OSIJEK tel/fax: 031/28 33 33 e-mail: dijabetes.os@gmail.com www.dijabetes-osijek.com

UDRUGA DIJABETIČARA NAŠICE

Renata Bockovac Vočarska 3, 31000 OSIJEK mob: 091/58 12 396 e-mail: renatabockovac@gmail.com www.ma-di.hr

Silvija Cindori Dore Pejačević 27, 31500 NAŠICE tel: 031/61 12 48 mob: 091/49 48 008 e-mail: vlcindori@gmail.com UDRUGA DIJABETIČARA NEDELIŠĆE Sanja Bratković Tatjana Kozar-kontakt osoba Antuna Mihanovića 14, 40000 ČAKOVEC 098/92 61 086 e-mail: udrugadijabeticaranedelisce@gmail.com UDRUGA DIJABETIČKIH BOLESNIKA NOVA GRADIŠKA Terezija Grgić Djeneševa 2, 35400 NOVA GRADIŠKA tel: 035/36 18 44 mob: 098/22 69 09 e-mail: terezija.grgic@gmail.com DIJABETIČKO DRUŠTVO NOVSKA Stjepan Karapetrić Mile Oljača – kontakt osoba Ljudevita Posavskog 18, 44330 Novska mob: 098/44 11 42 UDRUGA SLATKI OGULINCI Ljerka Medved Pešćenica 51, 47300 OGULIN mob: 091/53 72 947 e-mail: ljerka.medved@gmail.com

UDRUGA MALIH DIJABETIČARA MADI

UDRUGA “SLATKI” PLOČE Matilda Viskić Rogotinska 5, 20340 PLOČE tel/fax: 020/67 81 55 091/52 91 381 e-mail: slatki.ploce@gmail.com UDRUGA DIJABETIČARA GRADA POPOVAČA Renato Beronić Zagrebačka 20, 44317 POPOVAČA mob: 098/43 03 53 e-mail: udruga.dijabeticara.popovaca04@gmail.com DRUŠTVO DIJABETIČARA RAVNA GORA Karlica Krulić Vatrogasna 21, 51314 RAVNA GORA mob: 091/79 05 875 e-mail: karlica.krulic@gmail.com UDRUGA DIJABETIČARA “MELLITUS” RIJEKA Adriana Modrušan Stanka Frankovića 44, 51000 RIJEKA mob: 095/90 27 678 e-mail: info@mellitus-rijeka.hr www.mellitus-rijeka.hr UDRUGA SLATKI SAMOBORCI

Zdravka Šodan Poljički trg 8A, 21310 OMIŠ mob: 091/53 01 656 e-mail: zdravka.sodan@gmail.com

Udruga za podršku djeci i roditeljima djece s dijabetesom Ksenija Kolman Goreta Trg Antuna Mihanovića 6, 10430 SAMOBOR mob: 098/52 94 42 e-mail: slatki.samoborci@gmail.com

DIJABETIČKA UDRUGA ORAHOVICA

DIJABETIČKA UDRUGA “SLATKA STRANA ŽIVOTA”

Ivica Martinčević Vladimira Nazora 15, 33515 ORAHOVICA tel: 033/64 60 62 mob: 091/64 60 621 e-mail: martincevic.duo.orahovica@gmail.com

Irena Ivančić Trg na Križu 11, 52210 ROVINJ mob: 095/19 64 477, 091/11 23 131 e-mail: slatka.strana.zivota@gmail.com

DIJABETIČKO DRUŠTVO OMIŠ

DIJABETIČKA UDRUGA „ZDRAVLJE“ ORAHOVICA Stjepan Dujmić Bana Jelačića 21, 33515 ORAHOVICA mob: 099/70 34 573 e-mail: sdujmic5@gmail.com Dijabetes

www.dijabetes.hr

DIJABETIČKO DRUŠTVO GRADA SISKA Darko Velhes Trg grada Heidenheima 1, 44000 SISAK tel: 044/40 01 30; fax: 044/40 01 31 mob: 091/47 41 115 e-mail: dijabeticko-drustvo@net.hr www.dbsisak.wordpress.com

DIJABETIČKA UDRUGA SLATINA Katica Lisica Trg sv. Josipa 5, 33520 SLATINA tel: 033/55 06 63 mob: 095/56 42 234 e-mail: ivica.gacesa@vt.t-com.hr BRODSKA DIJABETIČKA UDRUGA Ivan Žajgar Slavko Lacković-kontakt osoba Petra Krešimira IV br. 2, 35000 SLAVONSKI BROD tel: 035/44 54 75 mob: 091/11 53 131 e-mail: slavko@dijabetes.hr SPLITSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO Branko Lulić Ban Mladenova 9/I, 21000 SPLIT tel/fax: 021/39 50 16 e-mail: info@diabetes-split.hr www.diabetes-split.hr DRUŠTVO DIJABETIČARA ŠIBENIK Davor Lambaša Stipe Ninića 36, 22000 ŠIBENIK tel: 022/21 81 80 mob: 098/18 86 946 e-mail: ddiabetessi@net.hr DIJABETIČKA UDRUGA TAR-VABRIGA Jadranka Radojković Istarska 8, 52465 TAR tel/fax: 052/44 31 88 e-mail: dijabeticka.udruga.tar.vabriga@gmail.com DIJABETIČKO DRUŠTVO TROGIR Katja Šćurla Ul. kardinala Alojzija Stepinca 74, 21220 TROGIR mob: 091/53 61 939 e-mail: kscurla@gmail.com www.cukar.info DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA VARAŽDIN Antonija Brlek Graberje 33, 42000 VARAŽDIN tel/fax: 042/39 31 55 mob: 091/39 31 555 e-mail: antonija.brlek@gmail.com VG DIJABETIČAR Marica Varjačić Trg kralja Tomislava 2, 10410 VELIKA GORICA mob: 098/19 67 196 e-mail: maricavarjacic1@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČARA VIROVITICE Zdenka Mikulčić-Drakulić Trg bana J. Jelačića 10, 33000 VIROVITICA mob: 098/92 95 450 e-mail: brankoizdenka@gmail.com DIJABETIČKA UDRUGA VOJNIĆ Veseljko Domjanović Jurga 38, 47220 VOJNIĆ tel: 047/ 88 34 23 mob: 098/17 93 242 UDRUGA CUKRIĆI ZADAR Doris Bailo Ariana Ivanov-kontakt osoba Briševski prilaz 2, 23000 ZADAR mob: 097/77 90 376 e-mail: udruga.cukrici@gmail.com www.http//cukrici-zadar.hr ZADARSKA DIJABETIČKA UDRUGA Serđo Mičić Zdravko Fain- kontakt osoba Bana Josipa Jelačića 6, 23000 ZADAR 099/59 59 981 e-mail: zdravkofain@yahoo.com ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO Manja Prašek Ana Špoljarić, Darija Cerin-kontakt osobe Antuna Bauera 19, 10000 ZAGREB tel/fax: 01/48 47 429 mob: 091/48 47 429 e-mail: info@zadi.hr www.zadi.hr UDRUGA DIJABETIČARA ZAPREŠIĆ Sandra Bršec Rolih Trg Mladosti 13, 10290 ZAPREŠIĆ mob: 091/31 31 045 e-mail: sandra.brsec@gmail.com dragica.lovric@inker.hr DIJABETIČKA UDRUGA ŽUPANJA Pavao Mach, Vlahe Bukovca 4, 32270 ŽUPANJA tel: 032/83 25 66 098/19 92 510 e-mail: pavomach@gmail.com

Edukativna predavanja Županja

Pavao Mach

U drugom dijelu prošle godine, kao i početkom ove godine, Dijabetička udruga Županja nastavila je sa svojim redovnim

aktivnostima koje uključuju i edukativna predavanja. Kao i do sada, teme na predavanjima su bile vezane za šećernu bolest kod članova naše udruge. Predavači na sastancima udruge bili su liječnici iz Županijske bolnice iz Vinkovaca s kojima uvijek rado surađujemo. Doktor Davorin Pezerović, internist gastroenterolog, održao je predavanje o dobroj regulaciji šećera u krvi, kao i o posljedicama loše reguliranog šećera u krvi. Ovim putem želio bih se zahvaliti dr. sc. Davorinu Pezeroviću na zapaženom predavanju za članove naše udruge. U sljedećem terminu također za članove naše udruge predavanje je održala doktorica Katica Liška Tominac, spec. dijabetolog iz Županijske bolnice Vinkovci. Tema ovoga predavanja bila je Novosti u liječenju dijabetesa tipa 1 i 2 lijekovima novije generacije. Oba ova predavanja održana su pod sponzorstvom farmaceutske tvrtke Abbott i predstavnice navedene tvrtke gospođe Nancy Lamza. Nismo često u prilici ugostiti ovakve liječnike za predavače, stoga im se još jednom zahvaljujemo kao i farmaceutskoj tvrtki Abbott. Nadamo se dobroj suradnji i ubuduće na korist ljudi oboljelih od dijabetesa.

Dijabetes se širi, treba se znati zaštiti i adekvatno liječiti Vladimir Grgurić

Dijabetička udruga Orahovica održala je svoju redovnu, godišnju skupštinu na kojoj je prezentirala svoj iznimno aktivan rad. Predsjednik Ivica Martinčević naglasio je kako udruga radi isključivo za lakšu borbu svojih članova protiv ove opake bolesti, a paralelno aktivno radi na upozorenjima zdravima ljudima kako spriječiti potencijalno oboljenje, odnosno onima u počecima oboljenja daju savjete kako se adekvatno boriti da se bolest ne proširi.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Orahovica „Šećerna bolest il i dijabetes je postala gotovo epidemija u Hrvatskoj. Svaki deseti stanovnik Lijepe Naše je obolio od ove opake bolesti, stoga su ovakva udruživanja i aktivan rad iznimno važni. Mi se trudimo organizirati niz radionica, seminara, predavanja, akcija kontrola šećera i drugih aktivnosti kroz godinu kako bi upozorili i pomogli građanima. Pozivamo sve one koji su oboljeli, a nisu naši članovi neka se priključe jer zajedno lakše prebrodimo sve poteškoće koje nosimo s ovom bolešću“, rekao je Martinčević. Rad udruge pohvalili su i gosti iz udruge i cijele Slavonije, predstavnik Grada Orahovice Milan Babac, a posebnu pohvalu te nekoliko zanimljivih i vrijednih podataka iznijela je predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach. „Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2016. godini šećerna bolest je dijagnosticirana kod 284.185 odraslih osoba, a procjenjuje se da je danas ukupan broj oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 veći od 450.000. Dijabetes se u Hrvatskoj nalazi na petom mjestu među vodećim uzrocima smrti, a ova je bolest vodeći uzrok nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Moram svakako reći da komplikacije šećerne bolesti utječu i na iznimno visoke indirektne troškove zdravstva i javnog sustava općenito zbog invalidnosti, ranijeg odlaska u mirovinu i preuranjene smrti oboljelih. Orahovačka udruga je jedan od svijetlih primjera kako udruge oboljelih moraju raditi i koliko bi trebale biti aktivne, zahvaljujem im se i naravno da će podršku Saveza uvijek imati“, zaključila je Mach.

Izabrano novo rukovodstvo Velika Gorica Dana 6.2.2018. godine Udruga VG Dijabetičar održala je svoju redovnu izbornu skupštinu na kojoj je razriješeno staro rukovodstvo te izabrano novo koje čine Marica Varjačić, predsjednica, Nikola Tkalec, dopredsjednik te Ban Krunoslav, tajnik. Zahvaljujemo bivšem rukovodstvu na uspješnom vođenju udruge, uz srdačan pozdrav. Novo rukovodstvo

Održana prva skupština Željka Đeri

U petak 16.02.2018. godine Udruga “Međimurski slatkiši” održala je svoju prvu skupštinu. Članovi izvršnog odbora iznijeli su svoja izvješća o radu udruge od osnivanja do kraja 2017.

Čakovec godine. Uz većinu članova udruge, skupštini su prisustvovali i David Vugrinec, pročelnik upravnog odjela grada Čakovca, Dr. Dijana Uvodić Đurić ispred Zavoda za javno zdravstvo, Dr. Dejan Balažin, voditelj pedijatrijskog odjela ŽB Čakovec, Sanja Bratković, predsjednica Udruge Dijabetičara Nedelišće, Marija Goričanec, predsjednica Udruge oboljelih od celijakije SZ Hrvatske i Antonija Brlek, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin. Istaknuti gosti pohvalili su rad udruge i poželjeli da se ostvare zacrtani planovi za 2018. godinu. Za djecu najveseliji dio skupštine bio je trenutak kada su im podijeljeni FreeStyle Libre senzori i čitači za kontinuirano mjerenje šećera koje je udruga pribavila sredstvima od humanitarnih akcija i donacija. Cijena jednog kontinuiranog mjerača ili senzora je 60 eura, što nije mali novac ako uzmemo podatak da jedan senzor može kontinuirano mjeriti razinu šećera u međustaničnoj tekućini samo 14 dana te ga nakon toga treba skinuti i zamijeniti novim. Predsjednica udruge se na kraju zahvalila svima na dolasku te ih pozvala i na daljnju suradnju za dobrobit malih slatkiša.

Održana Izvještajna skupština Slavko Lacković

Slavonski Brod Kao i svake godine tako i ove mi iz Slavonskog Broda održavamo Skupštinu prvog ponedjeljka u ožujku. Na skupštinu uvijek pozivamo goste iz nama susjednih gradova iz Slavonije. Nekada smo bili brojniji, za razliku od danas kada su se u Slavoniji ugasile udruge u Vukovaru, Vinkovcima, Đakovu, Požegi i Gradini. Osim udruga koje su još aktivne, gosti su nam bili Zrinka Mach, predsjednica HSDU-a, liječnici iz OB ‘’Dr. Josip Benčević’’ Slavonski Brod, farmaceuti i ljekarnici. Na početku smo imali predavanje prof.dr.sc. Marice Jandrić Balen, dr. med. na temu ‘’Novosti u liječenju dijabetesa’’. Iza toga su slijedili izvještaji za prošlu godinu i prijedlozi dokumenata za tekuću godinu. Primjedbi nije bilo. Svi dokumenti su jednoglasno usvojeni. Gosti su imali priliku, što su i iskoristili, obratiti se skupu s pohvalama za rad i lijepim željama za uspješan rad ubuduće uz dobre šećere i dobro zdravlje. Nakon obveznog dijela uslijedilo je opuštanje uz čašicu pića i razgovora. Bilo je tu i slavonskih delicija da se može izdržati put do kuće.

Kontinuirano aktivni Ana Kovačević

Od posljednjeg javljanja Dijabetička udruga Garešnica s Klubom dijabetičara Hercegovac odradila je mnoge aktivnosti. Svjetski dan šećerne bolesti višestruko je obilježen, a ono što naši “šećeraši” od svih fizičkih aktivnosti najviše vole je ples. U skladu s tim, 10. studenoga 2017., u gradskom restoranu Vila Velebita, upriličeno je druženje uz večeru, glazbu i ples. Već 12. studenoga 2017. odvila se jedna od više šetnji kroz godinu. Prije i poslije šetnje mjerili smo nivo šećera u krvi, odnosno krvni tlak, a šetači su počašćeni kavom i pecivom. Akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka ponovljena je i na sam Svjetski dan šećerne bolesti 14. studenoga 2017. u jednom trgovačkom centru, te je tom prilikom u samo četiri sata izvršeno 190 mjerenja. Nekoliko dana kasnije, 23. studenoga 2017., u organizaciji HSDU-a, Ivan Andrašević, dr. med. održao je predavanje na temu “Kada, kako i zašto prijeći s tableta na

Garešnica inzulin”. Predavanje je bilo kvalitetno, slikovito, vrlo dobro posjećeno, a nakon predavanja uslijedila su i pitanja o inzulinskoj terapiji. Stalna aktivnost udruge, ne samo za članove udruge, nego i za građane, je savjetovanje uz mjerenje šećera u krvi, krvnog tlaka i kolesterola. Isto se i dalje odvija svaki utorak u prostoriji udruge, te jednom mjesečno u okolnim mjesnim odborima i općini Hercegovac. U svemu tome značajnu ulogu imaju obiteljski liječnici i sestre patronažne službe Maca, Anita i Mirjana. Na tim okupljanjima, u posljednje vrijeme, ljudi uz veliku zabrinutost postavljaju pitanja o posljednjim mjerama HZZO-a. Nove doplate, uz male mirovine, teško će ili nikako izdržati, što posljedično znači i lošije liječenje. Hoće li se tako pomoći zdravstvenom osiguranju, a posredno i mirovinsko-invalidskom osiguranju? Kako god, borba za ionako znatno smanjena prava osoba sa šećernom bolešću izuzetno je bitna. Udruga i dalje njeguje dobru suradnju s Domom zdravlja, lokalnom samoupravom, gradskim društvom Crvenog križa, Centrom za starije osobe, lokalnim gradskim radiom Krugovalom, te udrugom umirovljenika, čije se prostorije ponekad koriste za aktivnosti u organizaciji udruge. Aktivnosti u nadolazećem periodu su predavanje dijabetologa Marina Deškina dr. med., radionica u suradnji s Crvenim križem u đačkom domu, standardna “šetnja za bolje zdravlje”, jedan od više izleta, te godišnja izvještajna skupština udruge 23. ožujka 2018. Dijabetička udruga Garešnica, prije svega svojim vjernim članovima, ali i onima koji omogućuju da udruga i dalje nastavi rad, zahvaljuje na suradnji, podršci i pomoći. Svim udrugama i klubovima dijabetičara diljem Lijepe Naše, uspješan rad i pozdrav od “šećeraša” Garešnice.

Edukacija o dijabetesu u pubertetu Željka Đeri

Čakovec U ponedjeljak 11.12.2017. Udruga „Međimurski slatkiši“ odradila je još jedno u nizu predavanja, ovoga puta s temom “Dijabetes i pubertet”. U prostoru Zavoda za javno zdravstvo predavanje je održala Dr. Dijana Uvodić - Đurić te upoznala prisutne roditelje slatkiša, ali i same slatkiše s dijabetesom u pubertetu, dobrim i lošim stranama, te načinom kako što jednostavnije proći i kroz taj dio života. Po završetku predavanja djecu, ali i odrasle, ugodno je iznenadio Sv. Nikola koji je podijelio darove slatkišima i njihovoj braći, a koje je pripremila sama udruga uz pomoć velikodušnih donatora: IPA Međimurje, Galerija Sjever, NA-RU-RO d.o.o., Tupperware i Biovega. Zahvaljujemo se doktorici Dijani Uvodić-Đurić i Sv. Nikoli na odvojenom vremenu.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Brojne aktivnosti Branko Lulić

Nakon velebnog obilježavanja 70. godišnjice postojanja i djelovanja naše udruge i Svjetskog dana šećerne bolesti imali smo još snage za: - sudjelovanje na 81. Danima dijabetologa u hotelu „Radisson“ u Splitu koji su održani od 24.-26.11.2017. godine - sudjelovanje na Međunarodnom danu volontera u hotelu „Park“ u Splitu, gdje smo zahvalili našim volonterima i podržavateljima, 05.12.2017. godine,

Split - Grad Split nam je produžio najam prostora (85 m2) za sljedećih pet godina, - realizirali smo 17.12.2017. godine tradicionalni „Božićni program za djecu sa šećernom bolešću“ uz darivanje djece do 14 godina, - realizirali smo 22.12.2017. godine tradicionalnu „Večer slatkih“ u restoranu „Bolero“ u Splitu uz evociranje velikih uspjeha, ali i problema u radu tijekom godine, - realizirali smo 17.02.2018. godine prekrasan edukativni izlet na ski-odredište Blidinje u BiH, - reagirali smo s vodstvom HSDU-a na pokušaj HZZO-a za smanjenja prava na pomagala i stavljanje lijekova s A Liste na B Listu lijekova HZZO-a nužnih za dijabetičare, - kako su natječaji za udruge u tijeku, nastojimo se javiti na sve natječaje, - aktivno smo sudjelovali (djeca i roditelji) od 23.-25. veljače 2018. godine na Splitskom polumaratonu te smo zadnjeg dana po snijegu, hladnoći i jakoj buri opskrbljivali postaju maratona na predjelu Kaštelet, - pripremamo se za XXI. Koordinaciju udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije 28.04.2018. godine u Zadru.

Međimurski slatkiši na Adventu u Zagrebu Željka Đeri

Čakovec Udruga Međimurski slatkiši za sve svoje članove organizirala je izlet na Advent u Zagreb. Posebnost ovog izleta je ta što se na Advent išlo vlakom, što je djeci bio poseban doživljaj, a i pojedinim roditeljima koji su se prisjetili kako se nekad putovalo. Pedesetak članova, što djece, što roditelja, prošetalo je i upilo adventsko raspoloženje glavnog grada Lijepe Naše. Upravi odbor udruge „Međimurski slatkiši“ ovim se putem zahvaljuje Međimurskoj županiji i HŽ-u na pomoći kod realizacije ovog izleta te svima skupa želi sretnu i veseljem ispunjenu novu 2018. godinu.

Edukativno predavanje o umijeću življenja Velimir Mirt

Jastrebarsko U organizaciji Dijabetičkog društva Jastrebarsko već se tradicionalno organiziraju mjesečna predavanja za članove društva, kao i ostale građane, a gosti predavači nakon toga i sudjeluju u emisiji Radio Jaske: Zdravlje broj 1. Ovoga puta, a baš na 8. ožujka, odnosno Dan žena, predavač nam je bila predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Zrinka Mach, mag. soc. geront. Predavanje je bilo s temom: Starenje kao umijeće življenja. Interes za predavanje pokazali su ne samo članovi Dijabetičkog društva Jastrebarsko, nego i građani Jastrebarskog koji su solidno popunili mjesta u dvorani Centra za kulturu Jastrebarsko. Ovom edukativnom skupu prisustvovali su i predstavnici Udruženja šećeraša Bužim iz susjedne BiH, s kojima je potpisan sporazum o prekograničnoj suradnji na razini udruga/udruženja.

IN MEMORIAM

IVO FERJANČIĆ 1943.-2018. Nakon kratke i teške bolesti napustio nas je naš prvi predsjednik i osnivač udruge VG dijabetičar Ivo Ferjančić. Njegova požrtvovnost i upornost dovela je do tog da je Udruga prepoznata na razini drugih udruga kao i u lokalnoj samoupravi. Od njega smo puno naučili jer njegov vedar duh i upornost uvijek su nas gurali naprijed. Uvijek je bio tu za nas, bilo savjetom ili samo kao moralna podrška za boljitak udruge i sviju nas. Što više reci o velikom čovjeku i prijatelju Ivi, nego jedno VELIKO HVALA. Članovi udruge VG Dijabetičar. Varjačić Marica

Dijabetes

www.dijabetes.hr

spriječiti komplikacije svladati prepreke

415 milijuna ljudi živi s dijabetesom polovina njih ne zna za bolest

prilike

zdravi životni stil

mijenjamo dijabetes urbane navike društveni i kulturni ćimbenici rizika

svjesnost

obitelj

Dijabetes je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. 415 milijuna ljudi ima dijabetes. Do 2040. taj broj mogao bi narasti na 642 milijuna, a 3/4 njih živjet će u gradovima.1 Više od 90 godina vodstva u borbi protiv dijabetesa naučilo nas je da je za suzbijanje pandemije potreban izvanredan fokus. Naš pristup mijenjanju dijabetesa je jasan - potrebno je ranije dijagnosticirati dijabetes, unaprijediti skrb o oboljelima i suzbiti porast dijabetesa u gradovima.

Pokrećemo promjene kako bismo pobijedili dijabetes

Saznajte više na novonodisk.com/changingdiabetes i podijelite svoje razmišljanje #ChangingDiabetes

501. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

Izdanje: 1-14.2.2017.

briga o sebi

podrška