Dijabetes 2/2017

b pr espl im at jer ni ak

PREUZMITE ČASOPIS

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

www.dijabetes.hr

Dijabetes s l a t k i

Časopis za zdrav život

ž i v o t

Broj 2 - ožujak 2017.

Tema broja

EDUKACIJA

Ljetni kamp za djecu i mlade

Edukacija roditelja i djece

Dijabetes

INFO TELEFON

www.dijabetes.hr

Edukacija kao dio liječenja šećerne bolesti PALEO PREHRANA

ZAŠTO VOLIMO TRŽNICE?

RECEPTI

3

Mi u Novo Nordisku vjerujemo da znanjem možemo poboljšati život ljudi s dijabetesom.

Saznajte više na: www.mijenjamo-dijabetes.hr

4

Izdanje: 1-17.3.2014.

Znanjem možemo ukloniti nejasnoće o životu s dijabetesom.

SADRŽAJ HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Dijabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 2/2017., godina izlaženja XXIV. Zagreb, Ilica 48/II, tel./fax: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

4

8 Edukacija kao dio liječenja šećerne bolesti Edukacija roditelja i djece Proljeće u Krašogradu Važnost edukacije u ljetnom kampu

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA Glavni urednik: Davor Bučević, prof., mr.oec.

Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Printera Grupa d.o.o., Sveta Nedjelja Tiskano: ožujak 2017., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

UVODNIK

18

DOGAĐANJA I AKCIJE

Ljetni kamp za djecu i mlade HALO-HALO Info telefon

28

RECEPTI I PREHRANA

Edukacija školske djece o pravilnoj prehrani Paleolitska(paleo) prehrana i dijabetes Zašto volimo tržnice?

Recepti

5

Demokracija je procedura ...ususret redovnoj izbornoj skupštini HSDU-a za razdoblje 2017.-2021. godina Davor Bučević, prof., mr.oec.

Približava se naša Redovna izborna skupština HSDU-a koja će se održati 6. svibnja 2017. godine, na kojoj ćemo birati voditelje našeg Saveza za mandat 2017.-2021. godina.

Kao što sam već javno najavio nekoliko puta, osobno se, nakon 8 godina obnašanja funkcije dopredsjednika i 12 godina funkcije predsjednika HSDU-a, time vlastitog doprinosa, ugradnje 20-godišnjeg kamenčića u HSDU-ov mozaik razvoja i djelovanja, više neću kandidirati za predsjednika našeg Saveza. Naravno, i nadalje ću punim srcem i stečenim iskustvom sudjelovati u unapređivanju društvene skrbi o osobama s dijabetesom i njihovim obiteljima.

Duboko vjerujem kako će sljedeća Skupština, na doneseni prijedlog Izvršnog odbora na sjednici od 10. veljače 2017. godine, podržati i izmjenu Statuta o najdužem mandatu predsjednika/ce od 4+4 godine, kao najvišem standardu demokracije danas (predsjednik/ca Hrvatske, SAD-a…). Time ćemo kao pojedinci podsvjesno shvatiti da smo prolazni kamenčić, segment mozaika u izgradnji, u našem slučaju, velikog civilnog saveza udruga, zajedničkog nam HSDU-a.

Izvršni odbor je na sjednici 10. veljače 2017. godine donio odluku da se: - kandidature iz udruga za članove IO-a i predsjednika/cu dostave u ured do 31.3.2017. godine (e-mailom ili poštom), nakon čega će kandidacijske liste biti dostavljene u sve udruge HSDU-a. Prijedlozi moraju biti ovjereni od strane udruge.

6

- omogući predstavljanje kandidata za predsjednika/ cu na 13. kongresu u Vodicama.

U tu svrhu podsjećam na sljedeće: 1. Na Izbornoj skupštini biramo članove Izvršnog odbora čiji je izbor određen Statutom HSDU-a. On određuje izbor a) predsjednika/ce HSDU-a b) regionalnih predstavnika u Izvršnom odboru po sljedećem principu: Članak 50. Izvršni odbor Saveza broji 13 (trinaest) članova od kojih je 11 (jedanaest) članova izabrano na Skupštini Saveza među svojim redovnim članovima, a 2 (dva) su člana imenovana.

Imenovani članovi Izvršnog odbora: - 1 (jednog) člana Izvršnog odbora imenuje Društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora - 1 (jednog) člana Izvršnog odbora imenuje Referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske pri Sveučilišnoj klinici za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KBC-a Merkur, Zagreb.

Izabrane članove Izvršnog odbora (11) bira Skupština Saveza, od toga 10 članova poštujući regionalni princip zastupljenosti. Regionalna zastupljenost postiže se određivanjem sedam regija Hrvatske iz čijih se udruga delegiraju članovi Skupštine, na sljedeći način:

1. regija Sjeverozapadna Hrvatska

Županije: Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-Križevačka Bira se: 1 član

2. regija Zagrebačko – središnja Hrvatska

Županije: Zagrebačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka Bira se: 2 člana

3. regija Sjeveroistočna Hrvatska

Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko--baranjska, Vukovarsko-srijemska Bira se: 2 člana

4. regija Lika i Primorsko–goranska Hrvatska Županije: Primorsko-goranska, Ličko-senjska Bira se: 1 član

5. regija Dalmacija

Županije: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska Bira se: 2 člana

7. regija Grad Zagreb Bira se: 1 član

Jedan (1) član Izvršnog odbora neposredno je izabrani predsjednik Saveza po postupku određenom člankom 35. ovog Statuta.

Mandat izabranih i imenovanih članova Izvršnog odbora Saveza je 4 (četiri) godine i iste osobe mogu biti ponovo izabrane odnosno imenovane.

Predloženi kandidati za članove Izvršnog odbora, kao i za predsjednika, moraju: - biti nazočni Izbornoj skupštini - prije izbora moraju iznijeti svoj program rada Vraćajući se na naslov ovog uvodnika kako je demokracija zapravo poštivanje procedura u društvu (statuta, pravilnika… ili drugih zajednički donesenih dokumenata), po kojoj se izglasava nova odluka (nekada nešto što i sami želimo, zastupamo, ali nekada i nešto što osobno ne želimo, zastupamo, jer je većina bila za suprotni prijedlog).

Duboko vjerujem kako će naše novo okupljanje na Izbornoj skupštini biti demokracija na djelu i veselje za sve.

Prema ugledu HSDU-a kojeg smo zajednički u Hrvatskoj izgradili.

6. regija Istra

Županije: Istarska Bira se: 1 član

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Veseli bili!

7

SA 13. KONGRES OSOBA VATSKE štaja i R H I T S E L O troškove smje B je u č M ju O kl N u R ja E ŠEĆ resu ko vanja na kong . ciju Kongresa Cijena sudjelo 8

a na te organiz punog pansio i 1.650,00 kn soba po osob a tn e ev kr o n Jed i 1.250,00 kn soba po osob a tn r/kongres e ev kr vo D ww.diabetes.h w a n ve ja ri p ije i ženju!

Sve informac jedničkom dru za e s o Veselim

Poštovani sudionici 13. kongresa Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, izražavam iznimno zadovoljstvo pozdraviti vas i zaželjeti vam uspješno sudjelovanje u programu kongresa. Nama s dijabetesom uspješnu nadogradnju osobnih znanja i kompetencija u njegovoj kontroli i samokontroli, vama medicinskim djelatnicima nove ideje učinkovite skrbi i protokola, a nosiocima zdravstvene i društvene skrbi nove efikasnosti u provedbi donesenih nacionalnih programa i medicinskih protokola.

Prilika je svake dvije godine na našim kongresima, osjetiti zadovoljstvo osobnog ili profesionalnog sudjelovanja u novom okupljanju i susretima s ljudima okupljenima oko istih misija i vizija. Uz mnoga stručna predavanja

i interaktivne radionice osjetit ćemo zadovoljstvo osobnog ili profesionalnog sudjelovanja, zajedno s preko 600 osoba iz Hrvatske i naših gostiju iz susjednih zemalja Europe.

Zahvaljujemo i društveno odgovornim podupirateljima, sponzorima i donatorima, koji sudjeluju u organiziranju 13. edukacijskog kongresnog okupljanja članova naših 56 udruga iz Hrvatske.

Zajedno sa Splitskim dijabetičkim društvom, suorganizatorom kongresa u Vodicama, unaprijed se veselimo novim međusobnim susretima i stjecanju novih znanja na kongresu.

Predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Davor Bučević,prof.;mr.oec.

ČETVRTAK 20 | 4 | 2017 Dolazak, registracija Otvaranje Kongresa

PETAK 21 | 4 | 2017 Blok 1 Blok 2 Blok 3 Blok 4

Suvremeni pristup u liječenju osoba sa šećernom bolešću Edukacijske mogućnosti Psihološki pristup Sinergija obiteljskog liječnika i dijabetologa

SUBOTA 22 | 4 | 2017 Blok 5 Blok 6

Važnost sporta u regulaciji šećerne bolesti Projekti udruga HSDU-a Okrugli stol: Učinak Nacionalnog programa, Saborske rezolucije i Hrvatskog modela borbe protiv šećerne bolesti

NEDJELJA 23 | 4 | 2017 Blok 7

Djeca i mladi

PRIJAVE ZA KONGRES VRŠE SE PUTEM: www.diabetes.hr/kongres

Dijabetes

www.dijabetes.hr

9

Edukacija je sastavni dio liječenje šećerne bolesti baš kao i inzulin ili bilo koji drugi lijek koji naši bolesnici upotrebljavaju.

Svrha edukacije je promjena stava bolesnika prema bolesti te tako učiniti bolesnika aktivnim subjektom liječenja

Mladen Grgurević 10

dr. med., spec. internist

Dnevna bolnica, SK Vuk Vrhovac, KBC Merkur

Edukacija kao dio liječenja šećerne bolesti Aktivno sudjelovanje bolesnika u liječenju predstavlja provođenje tzv. temeljnih mjera. I pravilna primjena lijekova i temeljne mjere jednako su vrijedne i nužne u liječenju s ciljem sprečavanja ili odgode pojave kroničnih komplikacija bolesti kojih se i bolesnici i liječnici s pravom najviše pribojavaju

Šećerna bolest jedna je od rijetkih bolesti koja zahtjeva aktivan pristup bolesnika u liječenju, možete li to malo pojasniti našim čitateljima? Šećerna bolest kronični je poremećaj metabolizma koji osim pravilne primjene lijekova zahtjeva i aktivno sudjelovanje bolesnika u liječenju. To aktivno sudjelovanje predstavlja provođenje tzv. temeljnih mjera. I pravilna primjena lijekova i temeljne mjere jednako su vrijedne i nužne u liječenju s ciljem sprečavanja ili odgode pojave kroničnih komplikacija bolesti kojih se i bolesnici i liječnici s pravom najviše pribojavaju.

Upravo prijenos znanja o važnosti i nužnosti provođenja temeljnih mjera liječenja, odnosno aktivnog sudjelovanja bolesnika u liječenju šećerne bolesti vrši se putem edukacije u svakodnevnoj kliničkoj praksi te započinje samim otkrićem bolesti. Cilj provođenja edukacije je promjena postojećih životnih navika te usvajanje novih s implementiranim temeljnim mjerama.

U liječenju bolesti osim pravilne primjene lijekova važne su, dakle, i temeljne mjere liječenja. Što su one uopće?

Temeljne mjere liječenja predstavljaju pravilnu prehranu, svakodnevnu tjelesnu aktivnost te terapijsku edukaciju u užem smislu, odnosno podučavanje bolesnika o prirodi bolesti, vještinama samokontrole i prilagodbe primjene lijekova.

Kako se radi o poremećaju metabolizma, prije svega ugljikohidrata, pravilna prehrana iznimno je važna. Kada kažem pravilna prehrana, mislim na spoznaju o tome što unosimo u organizam hranom. Spoznaju o sastavu makronutrijenata u hrani (ugljikohidrata, masti i proteina) te kako oni utječu na razinu glukoze u krvi, kao i kolika im je kalorijska vrijednost, odnosno koliko nas debljaju. Vrlo je važno biti svjestan utjecaja tjelesne težine na kvalitetu regulacije bolesti te onda i održavati tjelesnu težinu prihvatljivom za dob i tip bolesti.

Svakodnevna tjelesna aktivnost smanjuje potrebu za inzulinom, bilo unesenim izvana u obliku terapije, bilo našim preostalim inzulinom te tako posredno dovodi do boljih vrijednosti glukoze te ju je iznimno važno provoditi.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Tjelesna aktivnost jako je važna, ali treba biti primjerena dobi i mogućnostima bolesnika, kao i dogovorena s medicinskim osobljem.

Lijekovi, pravilna prehrana i svakodnevna tjelesna aktivnost nužni su u liječenju šećerne bolesti, ali spomenuli ste i tzv. terapijsku edukaciju u užem smislu. Što je ona te zašto je važna za bolesnike?

Terapijska edukacija u užem smislu predstavlja podučavanje bolesnika o prirodi bolesti, vještinama samokontrole i prilagodbe primjene lijekova. Ona je vrlo važna jer utječe na promjenu postojećeg stava bolesnika prema bolesti i obvezama vezanim uz bolest.

Terapijska edukacija utječe na promjenu stava kroz tri komponente:

• kognitivni - racionalni stav, zdravstveno informiranje koje pruža medicinsko osoblje svojim znanjem; • emotivni – okolina i obitelj na koju je bolesnik usko vezan razvija emotivnu komponentu koja jače djeluje na osobu; • akcijski – skupina osoba s istim problemima navodi na akciju da se nešto promijeni.

Cilj je edukacije povezati sve tri komponente kako bi kroz poduku prihvatljivu za bolesnike oboljeli pravilno usvojili potrebno znanje za samozbrinjavanje i dobili volju, snagu i motiv za donošenje pravilne odluke o provođenju brige za vlastito zdravlje, a time održali ili poboljšali kvalitetu života.

Kako živimo u 21. stoljeću, znanje je našim bolesnicima široko dostupno te se edukacija o svemu navedenom može provoditi na više načina.

Postoji nekoliko načina edukacije, odnosno dva osnovna: aktivna i pasivna edukacija. Aktivna edukacija predstavlja strukturirano učenje i provodi se najčešće u zdravstvenim ustanovama, a može biti individualna ili grupna. Edukacija u malim grupama je efikasnija i obuhvaća više ranije spomenutih komponenti te bih je preporučio kao najkvalitetniji oblik edukacije našim bolesnicima.

11

Aktivna je edukacija u zdravstvenim ustanovama, napose ona grupna, multidisciplinarna. Obuhvaća nekolicinu specijalista, prije svega dijabetologa, medicinsku sestru, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta. Upravo se takav oblik edukacije bolesnika već 20-ak godina uspješno provodi u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac na što sam kao liječnik na Vuk Vrhovcu jako ponosan.

Osim aktivne edukacije postoji i pasivni oblik, odnosno prosvjećivanje putem predavanja, pisanih materijala dostupnih u medijima ili na Internetu što je u javnozdravstvene svrhe također vrlo važno.

Vrlo je važna edukacija i razmjena znanja i iskustava bolesnika u sklopu udruga oboljelih od šećerne bolesti.

sami sebi liječnici. Prema izmjerenoj glikemiji, planiranom unosu ugljikohidrata hranom te tjelesnoj aktivnosti određuju dozu inzulina na temelju preporuka dijabetologa. Nužno je da bolesnici znaju aplicirati inzulin bilo putem pena ili inzulinske pumpe te da se znaju koristiti glukometrima ili senzorima za kontinuirano mjerenje glukoze. Edukacija obuhvaća i tehnički dio svladavanja korištenja medicinskih uređaja u liječenju šećerne bolesti. Kako iz dana u dan na tržište dolaze novi proizvodi s ciljem bolje glukoregulacije, tako je usvajanje novih znanja i vještina nužno ne samo bolesnicima nego i medicinskom osoblju koje sudjeluje u liječenju šećerne bolesti.

Kako tehnologija iz dana u dan napreduje, tako se mijenjaju i načini primjene lijekova, ali i načini nadzora nad glukozom u bolesnika te je i to dio koji bolesnici moraju svladati?

Edukacija je sastavni dio liječenje šećerne bolesti baš kao i inzulin ili bilo koji drugi lijek koji naši bolesnici upotrebljavaju.

Svrha edukacije je promjena stava bolesnika prema bolesti te tako učiniti bolesnika aktivnim subjektom liječenja. Drugim riječima, objasniti bolesniku da je regulacija šećerne bolesti, a tako i kvaliteta njegova života, temeljena na njegovim postupcima i odlukama te da se komplikacije događaju kao posljedica loše, a ne dobre razine glukoze u krvi.

Tako je, pod pojmom samokontrola podrazumijeva se svakodnevni nadzor nad razinom glukoze, najčešće u krvi, te prilagodba terapije koju bolesnici svakodnevno koriste. Bolesnici, prije svega oni na inzulinu, svakodnevno su, možemo reći,

INVERTNI ŠEĆERNI SIRUP Ukusni podizač energije

BRZ I DUGODJELUJUĆ

Zaključno, koja je Vaša poruka čitateljima?

Skin Care Cream FINGER CREAM

for dry skin Sa 10% uree za posebno intenzivnu njegu

Idealna za njegu prstiju kod dijabetičara

• • • • • •

• Umiruje • Regenerira

Veže vlagu u koži Smanjenje hiperkeratinizaciju kože Pomaže u zacjeljivanju rana Ublažava svrbež Štiti od bakterija i gljivica Bez mirisa i boja

• Njeguje kožu

S 10% uree

S okusom naranče!

Wellion Fingercreme krema za prste sadrži biljne sastojke poput aloe vere, ekstrakta nevena i ekstrakta kamilice - za brzu regeneraciju oštećenih vrhova prstiju.

KREMA ZA NJEGU VRHOVA PRSTIJU 12

S okusom vanilije!

NJEGUJE SUHU KOŽU

MED TRUST d.o.o.

Utinjska 3E • 10 000 ZAGREB Tel.: +385 (0)1 551-4025 • Fax: +385 (0)1 551-4028 e-mail: info@medtrust.hr • www.medtrust.hr

Edukacija roditelja i djece doc. dr. sc. Nataša Rojnić Putarek, pedijatar, endokrinolog i dijabetolog, Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva RH, Zavod za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes, KBC Zagreb

Slika 1. Radionica za djecu s novootkrivenim dijabetesom koja je održana u organizaciji društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ u subotu 11.2.2017 g., a održale s je prim.dr. Jasenka Ille, pedijatar endokrinolog i dijabetolog, prof. psihologije Marina Grubić, klinički psiholog i medicinska sestra edukator za dijabetes Jasna Radanović, bacc.med.techn

Edukacija je glavni element u liječenju šećerne bolesti, a strukturirana edukacija koja dovodi do uspješne samokontrole bolesti ključ je do uspješnog ishoda Edukacija je ključ uspješnog zbrinjavanja dijabetesa. Dokazano je da kvalitetna i strukturirana edukacija u djetinjstvu i adolescenciji ima povoljan učinak ne samo na metaboličku kontrolu bolesti, već i na psihosocijalne ishode.

Za povećanje učinkovitosti kako konvencionalne terapije dijabetesa tako i naprednih metoda u liječenju dijabetesa te korištenja osnovnih i naprednih tehnologija (npr. samonadzora glukoze u krvi, primjena analoga inzulina, korištenje inzulinskih pumpi, uređaja za kontinuiranog mjerenja glukoze i dr.) izuzetno je važno da je edukacija dostupna svim mladim ljudima s dijabetesom i njihovim roditeljima.

Multidisciplinarni edukacijski tim koji ima iste ciljeve i ujednačene metode edukacije ima važnu i nezamjenjivu ulogu u postizanju dobrih metaboličkih i psihosocijalnih rezultata.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Zdravstveni radnici koji provode edukaciju dijabetesa moraju sami proći odgovarajuću specijaliziranu edukaciju o načelima i praksi podučavanja da bi uspješno mogli implementirati svoje znanje i vještine u edukaciju koja ima za cilj osnaživanje mladih ljudi i njihovih roditelja za provođenje samoregulacije. S druge strane, sadržaj i provedba strukturiranog obrazovanja treba redovitu reviziju i nadogradnju kako bi se razvijala u skladu s potrebama pojedinaca te promjenama u liječenju i praćenju dijabetesa.

Obrazovni programi Edukacija je glavni element u liječenju šećerne bolesti, a strukturirana edukacija koja dovodi do uspješne samokontrole bolesti ključ je do uspješnog ishoda.

13

Edukacija je, osim toga, i poveznica između kliničke prakse i istraživanja. Istraživanje dijabetesa, ali i edukacijskih metoda, nosi ključnu ulogu u unaprjeđenju ishoda liječenja, što bi s obzirom na povećanje učestalosti dijabetesa i u svijetu i u nas trebala biti odgovornost svake države i jedan od nacionalnih prioriteta.

Obrazovni programi moraju biti pažljivo planirani te imati specifične ciljeve s obzirom na to da uspješnost inzulinske terapije u djece i adolescenata prvenstveno ovisi o njihovom znanju i znanju njihovih roditelja, samokontroli, usvajanju vještina potrebnih za zbrinjavanje bolesti te motivaciji mlade osobe s dijabetesom, ali i cijele obitelji.

Učinak edukacije jače je izražen kod djece s dijabetesom nego u odraslih pacijenata, a edukacija je najučinkovitija kada je integrirana u dnevnu rutinu i provedena uz sudjelovanje roditelja. Nadalje, zdravstveni radnici uključeni u edukaciju koji su od strane pacijenata percipirani kao ‘motivatori’, mogu potaknuti bolju samokontrolu i pridržavanje terapije.

Ako postoji visoka razina motivacije i entuzijazma od strane zdravstvenih djelatnika – edukatora, ona može poboljšati biomedicinske rezultate što čini tumačenje obrazovnih istraživanja složenom znanošću. Naime, DCCT studija još je 90-ih godina prošlog stoljeća pokazala nedvosmislene dokaze da intenzifikacija inzulinske terapije dovodi do smanjenja učestalosti kasnih mikrovaskularnih komplikacija, a da bi se ona postigla potrebna je i intenzifikacija samokontrole dijabetesa. Ono što je najvažnije, učinkovitu samokontrolu možemo postići samo uz visoku razinu edukacije te trajnu potporu mladim pacijentima i njihovim obiteljima. S druge strane, osobe s dijabetesom koje nisu adekvatno educirane imaju veću šansu za ranijim razvojem kasnih komplikacija dijabetesa.

Problem postoji osim toga i što ponekad postoje velike razlike i praznine u edukaciji, psihološkoj podršci i naučenim vještinama samokontrole što dovodi do nezadovoljavajuće i varijabilne metaboličke kontrole bolesti. Stoga je izuzetno važno da edukaciju provodi multidisciplinarni tim zdravstvenih djelatnika (pedijatar dijabetolog, medicinska sestra edukator za dijabetes, dijetetičar, psiholog, socijalni pedagog) koji imaju znanje i iskustvo u razumijevanje posebnih i promjenjivih potreba djece i adolescenata te njihovih obitelji tijekom različitih faza odrastanja.

Razine edukacije Edukacija dijabetesa se provodi na nekoliko razina. Primarna razina edukacije obuhvaća osnovnu edukaciju kod postavljanja dijagnoze dijabetesa kao sveobuhvatnu osnovu za uspješno liječenje, ali i pozitivan psihološki pristup koji će olakšati djetetu i njihovim roditeljima prihvaćanje bolesti i pratiti ih tijekom života.

U ovoj fazi osnovno je objasniti kako je postavljena dijagnoza dijabetesa i zašto su nastali simptomi, na jednostavan način objasniti nejasnost uzroka bolesti i otkloniti nepotreban osjećaj krivnje, objasniti zašto postoji potreba za davanjem inzulina i kako inzulin djeluje, što je glukoza i koje su normalne razine glukoze u krvi te koji su ciljevi terapije, usvojiti praktične vještine (mjerenje razine glukoze u krvi, davanje inzulina i dr.), dati osnovne savjete o pravilnoj prehrani uključujući i određivanje količine ugljikohidrata u hrani, objasniti što je hipoglikemija, kako se prepoznaje, prevenira

14

i liječi; objasniti kako se zbrinjava dijabetes tijekom bolesti (praćenje ketona, modifikacija inzulinske terapije i dr.), kako zbrinjavati dijabetes u školi te kakav je utjecaj tjelesne aktivnosti na razinu glukoze u krvi; objasniti važnost nošenja identifikacijske kartice kao i važnost učlanjenja u udruge, pružiti psihološko savjetovanje djeci i roditeljima, potaknuti integraciju samokontrole dijabetesa u svakodnevni život i aktivnosti te dati podatke o hitnim telefonskim kontaktima i redovitim kontrolnim pregledima.

Svi članovi tima uključeni u edukaciju trebali bi imati jednaku metodologiju i jednake ciljeve edukacijskog procesa.

Edukacija bi trebala biti praćena pisanim smjernicama i materijalima koji su u skladu s dobi i zrelosti djeteta i adolescenta, a prate uobičajene terapijske ciljeve i cjelovit pristup te koriste jasan jezik i stil pisanja.

Ovaj dio edukacije u Zavodu za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb započinje odmah po postavljanju dijagnoze dijabetesa te se provodi u jasno dogovorenim terminima, svakodnevno u trajanju 7 do 10 radnih dana. Edukaciju uz pedijatra dijabetologa provodi visoko educirana medicinska sestra edukator za dijabetes. U edukaciju su uključeno dijete i oba roditelja a prilagođena je djetetovoj dobi i stupnju razvoja. Nakon provedene edukacije roditelji prolaze evaluaciju znanja i vještina potrebnih za zbrinjavanje bolesti kod kuće. Važan dio edukacijskog programa i početne prilagodbe je psihološko savjetovanje koje u našem centru prolaze oba roditelja i dijete.

Druga ili sekundarna razina edukacije obuhvaća teme važne za razumijevanje bolesti koje čine objašnjenje patofiziologije, epidemiologije, klasifikacije dijabetesa i metabolizam glukoze; objašnjenje sekrecije inzulina, njegovog djelovanja i fiziologije, vrsta inzulina, načina inzulinske terapije, apsorpcije inzulina na mjestu davanja i njegovog djelovanja, varijabilnosti i prilagodbe; edukacija o osobitostima terapije inzulinskom pumpom; provođenje plana prehrane - savjeti o kvalitativnom i kvantitativnom unosu ugljikohidrata, masti i bjelančevina te vlakana, suočavanje s posebnim prilikama vezanim uz prehranu (npr. rođendani, restorani...), rast i dobivanje na težini, upotreba namirnica „za dijabetičare“, umjetnih sladila i pića; prevencija poremećaja prehrane; edukacija o nadzoru razine glukoze i ketona, objašnjenje glikoziliranog hemoglobina i njegove važnosti te ciljeva metaboličke kontrole; objašnjenje hipoglikemije i njezine prevencije, prepoznavanja i liječenja uključujući i primjenu glukagona; objašnjenja vezana uz liječenje interkurentnih bolesti, hiperglikemije, ketonemije i prevencija ketoacidoze; poznavanje kasnih komplikacija dijabetesa i njihove prevencije te važnosti redovitih kontrola; planiranje tjelovježbe, godišnjih odmora i putovanja uključujući i edukacijske kampove; objašnjenje utjecaja pušenja, alkohola i droga; pitanja vezana uz pohađanje dječjeg kolektiva, škole, fakulteta, zapošljavanja i vožnje automobila te pitanja vezana uz seksualnost, kontracepciju, trudnoću i porođaj.

Edukacija prilagođena dobi i razvoju pojedinca U našem centru dio sekundarne edukacije provodi se kod postavljanja dijagnoze uz primarnu edukaciju, a dio se nastavlja kao kontinuirana edukacija tijekom redovitih kontrola u ambulantama pedijatrijskih dijabetologa, ali i tijekom različitih edukacijskih i psiholoških radionica koje u okviru

društva „Veliki za male sa šećernom bolešću“ organiziramo unutar ili izvan bolničkog okruženja te u edukacijskim kampovima.

Da bi edukacija djeteta bila kvalitetna i učinkovita mora biti prilagođena dobi i razvoju pojedinca. Tako su u različitim dobnim skupinama primjenjivi različiti nastavni planovi i edukacijski materijali, kao i za roditelje djece s dijabetesom.

U dobi dojenčeta i malog djeteta karakteristična je potpuna ovisnost o roditeljima ili drugim njegovateljima po pitanju davanja injekcija inzulina, pripreme i davanja hrane te provođenja metaboličke kontrole. Majke djeteta ove dobi mogu osjećati pojačan stres, ali i smanjenu povezanost s djetetom ili depresiju, no takvi osjećaji nisu specifični za dijabetes već se odnose na većinu kroničnih bolesti djece u ovoj dobnoj skupini. Mala djeca su nepredvidiva po pitanju prehrane i aktivnosti, kod njih postoje teškoće u razlikovanju normalnog ponašanja od onog uzrokovanog promjenama glikemije. Nadalje, mala djeca često doživljavaju veći strah od inzulinskih injekcija i mjerenja glukoze u krvi. Hipoglikemije su češće te ih je važno izbjegavati zbog mogućnosti trajnih posljedica na kognitivni razvoj djeteta, dok je s druge strane dugogodišnja hiperglikemija također štetna. Stoga je posebno u ovoj dobnoj skupini edukacija o prevenciji, prepoznavanju, rizicima i liječenju hipoglikemija izuzetno važna.

Poseban dio edukacije odnosi se na njegovatelje u jaslicama i dječjim vrtićima.

Društvo „Veliki za male sa šećernom bolešću“ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje već 14 godina organizira Edukacijske radionice za njegovatelje u vrtićima i prosvjetne radnike u školama. Cilj edukacijskih radionica je povećavati znanje i vještine prosvjetnih djelatnika i utjecati na njihove stavove o kronično bolesnom djetetu. Na taj se način izbjegavaju nepotrebna ograničenja koja često proizlaze iz neznanja i straha, olakšava se komunikacija s roditeljima. Edukacijom unapređujemo odnos s bolesnim djetetom te pomažemo u prihvaćanju djeteta oboljelog od šećerne bolesti u zajednicu koja ima izuzetno važnu ulogu u njegovu psihosocijalnom razvoju.

Uključivanje u obrazovni proces U djece školske dobi osobitosti edukacije se odnose na prilagodbu na promjenu u kući i u školi, razvoju samopoštovanja i uspostavi kvalitetnih vršnjačkih odnosa. U ovoj dobi djeca pomažu i dijelom samostalno provode neke od vještina vezanih uz zbrinjavanje dijabetesa (npr. korištenje nekih postavki inzulinske pumpe, mjerenje glukoze u krvi, davanje inzulina pomoću pena i dr.). Progresivno se poboljšava prepoznavanje znakova hipoglikemije, povećava se razumijevanje dijabetesa i samokontrola. Važan dio edukacije odnosi se na prilagodbu dijabetesa školskim programima, obrocima, tjelovježbi i sportu uključujući praćenje razine glukoze u krvi te davanje inzulinskih injekcija odnosno bolusa inzulina pumpom u školskom okruženju. U ovom razdoblju započinje savjetovanje roditelja o postupnom razvoju neovisnosti djeteta s progresivnim preuzimanjem odgovarajućih odgovornosti uz nadzor roditelja. Stoga je tijekom edukacije i redovitih kontrola, djecu školske dobi potrebno uključiti u obrazovni proces.

Za adolescente je s druge strane izuzetno važno da prihvate značajnu ulogu roditelja u kontinuiranoj kontroli uz istovremeno poticanje odgovornog ponašanja i samokontrole odgovarajuće stupnju razumijevanja i zrelosti mlade osobe te dobi. Znanje o dijabetesu je ključno za dobru metaboličku kontrolu. Nadalje, u ovoj je dobi pojačana potreba za kontrolom težine, ali i prevencije poremećaja prehrane, razumijevanje i raspravljanje o emocionalnim problemima i odnosima s vršnjacima, učenje o načinima rješavanja problema koji nastaju kod nepridržavanja preporučene prehrane, bolesti, hipoglikemija, oscilacija glikemije koje su fiziološki prisutne uslijed puberteta, sporta, pušenja, konzumiranja alkohola, droga te pitanja spolnog zdravlja. Posebna se važnost u edukaciji adolescenata pridaje redovitom davanju inzulina, jer zaboravljanje davanja bolusa inzulina nije rijetko u ovoj dobnoj skupini, dok je kod dogovaranja ciljeva metaboličke kontrole potrebno voditi računa da su shvaćeni, prihvaćeni i ostvarivi.

Kvalitetna edukacija koja je prilagođena dobi i razvoju djeteta i vođena od educiranog multidisciplinarnog tima ključna je za učinkovito liječenje i zbrinjavanje dijabetesa te prevenciju akutnih i kasnih komplikacija bolesti.

Slika 2. Medicinska sestra edukator za dijabetes Jasna Radanović, bacc.med.techn provodi primarnu edukacija roditelja i djevojčice s novootkrivenim dijabetesom u Zavodu za endokrinologiju i dijabetes KBC Zagreb

Dijabetes

www.dijabetes.hr

15

PROLJEĆE U KRAŠOGRADU

Radionica za roditelje i djecu Pozivamo vas na radionicu, 25. i 26. ožujka 2017., u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u Eko parku Krašograd (www.ekopark-kras.hr/foto_galerija) gdje možete naučiti i nadopuniti znanja kako živjeti sa šećernom bolesti.

Unutar radionica ćete imati predavanja o prehrani i ophođenju sa stresom. Upoznat ćete se sa najboljim pedijatrima i nutricionistima koji vam mogu znatno pomoći i olakšati suživot sa šećernom bolesti.

Tijekom dvodnevnog susreta, nudimo vam puni pansion koji uključuje kućice za spavanje i obroke, predavanja i radionice. Prijaviti se možete za sudjelovanje do 10.03.2017. za ovo nezaboravno iskustvo online na: OBRAZAC PRIJAVE (www.dijabetes.hr/radionicazaroditeljeidjecu ) Iznos participacije iznosi 150 kn za odrasle, a za djecu sa šećernom bolesti radionica je besplatna.

Ako želite povesti sa sobom i ostalu svoju djecu za njih je iznos participacije 75 kn po djetetu.

16

Teme koje će biti obuhvaćene radionicom su: Živjeti s dijabetesom Hipoglikemije Psihološka radionica Povezivanje, umrežavanje Značaj socijalizacije i osamostaljenja djece u kampovima Inzulinske pumpe, kontinuirani mjerači Prehrana Animacija za djecu

Sve dodatne informacije možete dobiti u uredu HSDU-a na telefon 01 4847 807 ili nam se javite mailom na dijabetes@dijabetes.hr Veselimo se skorom susretu i razmijeni iskustva u Eko parku Krašograd.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Svakodnevna rješenja za svakog ponaosob.

Eli Lilly (Suisse) S.A. Predstavništvo u RH, Ulica grada Vukovara 269 G, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 2350 999, Fax: +385 1 2305 870, www.lilly.com.hr HRDBT00289, 17.8.2016.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

17

18

Važnost edukacije u Ljetnom kampu za djecu i mlade sa šećernom bolesti Prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Znanje i neprekidna edukacija djeteta sa šećernom bolesti i njegovih roditelja ključni su u postizanju i održavanju dobre regulacije glikemije

Stara kineska poslovica kaže - Ako čovjeku daš ribu, nahranit ćeš ga za jedan dan; ako ga naučiš uloviti ribu, nahranit ćeš ga za cijeli život.

Ova poslovica odlično oslikava činjenicu da su upravo znanje i neprekidna edukacija djeteta sa šećernom bolesti i njegovih roditelja ključni u postizanju i održavanju dobre regulacije glikemije. Učenje je proces koji započinje u trenutku otkrivanja bolesti, obično prilikom prve hospitalizacije, kada je bitno usvojiti osnovna znanja o načinu liječenja šećerne bolesti, akutnim komplikacijama i mjerama samokontrole.

Edukacija se potom nastavlja na redovitim ambulantnim kontrolama, pri čemu se znanje upotpunjuje, pa time raste i sposobnost djeteta i roditelja da sami riješe većinu problema vezanih uz svakodnevne životne situacije i izazove.

Naravno, u širenju znanja i informacija o bolesti značajnu ulogu imaju pisani materijali, ali i neposredno druženje te razmjena iskustava samih bolesnika i njihovih obitelji putem udruga, radionica i kampova. Uvijek treba imati na umu da je svako upotpunjavanje i obnavljanje znanja vezanog uz šećernu bolest od strane roditelja i djece dobrodošlo te da zasigurno izgrađuje temelj koji pridonosi dobroj regulaciji ove kronične bolesti.

Jedan od manje formalnih načina edukacije djece i mladih sa šećernom bolesti odvija se tijekom boravka u ljetnom kampu. Nakon završetka škole, naravno, nikome nije do učenja… Stoga se u kampu znanje manjim dijelom usvaja kroz „službenu“ edukaciju zasnovanu na kratkim predavanjima i radionicama, a većim dijelom „kroz praksu“, razgovor i zajedničko donošenje određenih terapijskih odluka. Primjerice, premda se ukupan dnevni kalorijski unos unaprijed

okvirno određuje za svako dijete, ono samo bira između ponuđenih namirnica te važe svoj ugljikohidratni dio obroka, usvajajući pri tome „brojanje ugljikohidrata“. Mlađa djeca često tek u kampu nauče razlikovati hranu koja im podiže razinu šećera u krvi od one koja to ne čini u znatnijoj mjeri te shvate kako je važno dodatni unos hrane, primjerice sladoled, „pokriti“ inzulinom. Također, već tradicionalno ide se u restoran na pizzu, pa sudionici kampa „uživo“ iskuse kako takav obrok bogat masnoćama podiže razinu šećera u krvi kroz duže vremensko razdoblje, što unatoč prilagodbi inzulinske terapije pred sam obrok često zahtijeva i kasniju primjenu dodatnih doza inzulina - korekciju. U pogledu inzulinske terapije, mlađa djeca uče sama primjenjivati inzulin ili mijenjati infuzijski set inzulinske pumpe, a starija sudjeluju u donošenju odluka vezanih uz doze inzulina koje će primijeniti pred obroke, za korekciju kod hiperglikemije ili za bazalne potrebe. Budući da je boravak u kampu obogaćen nizom tjelesnih aktivnosti, mladi imaju priliku vidjeti kako tjelovježba utječe na razinu šećera u krvi - potreba za inzulinom se obično smanjuje, a često je uz prilagodbu inzulinske terapije potreban i dodatni unos ugljikohidrata kako bi se izbjegle česte hipoglikemije. Naposljetku, premda ne manje važno, provođenje samokontrole obavezni je dio dnevne rutine. Šećer u krvi mjeri se često, pa djeca stječu iskustvo koliko je važno odrediti razinu glikemije da bi se aplicirala primjerena doza inzulina pred obrok ili za korekciju u slučaju hiperglikemije. Usvajanje znanja i primjena naučenog svakako predstavljaju jedno od važnih postignuća ljetnih kampova, što uz osnaživanje samopouzdanja, stjecanje prijateljstava i nezaboravne uspomene doprinosi budućem uspješnijem suživotu sa šećernom bolesti.

U Kampu se znanje manjim dijelom usvaja kroz „službenu“ edukaciju zasnovanu na kratkim predavanjima i radionicama, a većim dijelom „kroz praksu“, razgovor i zajedničko donošenje određenih terapijskih odluka Dijabetes

www.dijabetes.hr

19

Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolesti Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

24. lipnja – 1. srpnja 2017.

Ljeto, more, sunce i super ekipa! Zvuči odlično, zar ne?

Pridružite nam se i ove godine u Ljetnom kampu za djecu i mlade sa šećernom bolesti Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Boravak u kampu zamišljen je kao spoj odmora, rekreacije, edukacije, zabave sporta. Dok polaznici ljetuju i bezbrižno uživaju u zelenilu prirode, imaju mogućnost nešto i naučiti. Stoga vas osim vrhunske zabave čeka mnoštvo edukativnih i informativnih sadržaja i igara.

samo 1.300,00 kn. Ostatak financijskih sredstava osigurava Hrvatski savez dijabetičkih udruga koji svake godine pokušava prikupiti sredstva i omogućiti što nižu cijenu kampa.

U cijenu su uključeni: 24-satna medicinska skrb, smještaj u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama s vlastitim kupaonicama, prijevoz autobusom Zagreb-Premantura-Zagreb, puni pansion s pet obroka dnevno, osiguranje te brojne druge aktivnosti unutar kampa.

Budući da je dijabetes stanje koje zahtijeva stalno praćenje i kontrolu, za sigurnost djece i cjelodnevnu skrb za vrijeme boravka u kampu zaduženo je stručno medicinsko osoblje, iskusni tim liječnika, psihologa i medicinskih sestara. Djeca u kampovima uče kako pravilno donositi odluke, postaju odgovorni, samostalni, ali i sudjeluju u timskom radu, razvijaju svoju kreativnost, samopouzdanje i povjerenje. Kroz takav oblik edukcije u trajanju od sedam dana polaznici će najlakše usvojiti nova znanja o dijabetesu i načinima kako se najbolje nositi sa stresnim okidačima brojnih bolesti svakodnevice.

I ove godine kamp će se održati u već svima dobro poznatoj Premanturi kraj Pule od 24. lipnja do 1. srpnja. Vaš minimalni doprinos sudjelovanju u kampu ove godine iznosi

Ako imate između 10 i 16 godina, želite se družiti sa svojim vršnjacima, steći nova poznanstva i razmijeniti iskustva o svom dijabetesu, prijavite se do 31. svibnja 2017., odnosno do popunjenja mjesta na linku:

20

www.dijabetes.hr/djecji-kamp Požurite jer je broj mjesta ograničen!

Sve dodatne informacije možete pronaći na: https://web.facebook.com/diabetes.hr ili telefonom na: 01/4847 807 Veselimo se vašem dolasku!

Važnost edukacije kroz projekte Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Prepoznavanje važnosti dijabetesa prethodilo je osnutku Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga prije nešto više od 60 godina. Danas savez okuplja preko 50 civilnih udruga i čini jednu od najvećih takvih mreža u Hrvatskoj. Osnovni smjer djelovanja saveza je unapređivanje zdravstvene, socijalne i sveukupne društvene skrbi o osobama sa šećernom bolesti u Republici Hrvatskoj te podizanje svijesti o šećernoj bolesti na nacionalnoj razini. Kroz dugi niz godina udruge i njihovi članovi surađivali su na brojnim projektima s ciljem edukacije i informiranja pacijenata i njihovih obitelji o mogućnostima borbe s tom podmuklom bolesti, kao i njihovim pravima te novostima na tržištu lijekova.

Organizacije civilnog društva važan su sudionik zdravstvenog sustava budući da organiziraju i pružaju brojne, često vrlo vrijedne programe i usluge za članove društvene zajednice. One predstavljaju nadogradnju zdravstvenog sustava u onim segmentima koje zdravstveni sustav ne može potpuno zahvatiti, a potrebni su za ostvarenje javnozdravstvenih ciljeva. Osim toga, umrežavanje i razvoj partnerstva među organizacijama civilnog društva i s ključnim zdravstvenim institucijama posebno je važno u urbanim sredinama u kojima je potrebna izgradnja i definicija uloga, kapaciteta, znanja, postignuća i izbjegavanje dupliciranih usluga. Nadalje, organizacije civilnog društva u zajednici često pružaju uslu-

Dijabetes

www.dijabetes.hr

ge i podršku marginaliziranim, ugroženim i stigmatiziranim skupinama i pojedincima.

Budući da se šećerna bolest u Hrvatskoj nalazi na osmom mjestu među vodećim uzrocima smrti izrazito je važno kontinuirano educirati pacijente i promicati njihovu svijest.

Dijabetičar mora biti sam svoj doktor, dijetetičar i laborant.

Programi prevencije imaju najveći utjecaj ako započnu što prije, još prije ulaska u srednje i starije životno doba, kada postaju manje podložni na zdravstveno odgojni rad. Istraživanja su pokazala da mjere prevencije (zdrav načina života - adekvatna prehrana i redovita fizička aktivnosti) imaju veći učinak nego dugotrajna medikacija, što ima velik ekonomski i materijalni značaj. U primarnoj prevenciji, važna je uloga edukatora o dijabetesu da osobama s rizikom razjasni rizike i postave realne ciljeve za poboljšanje zdravlja.

Kontinuirana edukacija bolesnika s dijabetesom i njegove okoline jedna je od najvažnijih metoda kojom se bolesnik motivira i pruža mu stalnu potporu u tome da ustraje na što boljoj kontroli bolesti i tako odgodi ili spriječi kasne komplikacije dijabetesa. Hrvatski savez dijabetičkih udruga već godinama iz tog razloga okuplja brojne medicinske stručnjake, specijaliste, psihologe, nutricioniste s ciljem pružanja korisnih informacija oboljelima kroz razne projekte koje provodi.

21

Planirani projekti Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u 2017.

• Časopis Dijabetes/Slatki život Dvomjesečnik, izdajemo ga 6 puta godišnje u pojedinačnoj nakladi od 30.000 primjeraka (siječanj, ožujak, svibanj, srpanj, rujan, studeni) koji su za krajnjeg korisnika besplatni. Časopis je prvenstveno edukativnog, ali i informativnog karaktera i njegovo čitateljstvo je dobra baza za širenje svijesti o šećernoj bolesti i sprječavanju nastanka njezinih komplikacija.

Siječanj – prosinac 2017.

• Halo-halo info-telefon HSDU-a

Posebna telefonska linija koja je aktivna jedan dan u tjednu i pozivom na koju zainteresirane osobe s dijabetesom, članovi njihovih obitelji, njihovi prijatelji i znanci ili ljudi koje zanima mogu nazvati i dobiti odgovore na svoja pitanja. Iz tjedna u tjedan na liniji po nekoliko sati je moguće razgovarati sa stručnjacima iz raznih područja: medicine – liječnicima dijabetolozima, pedijatrima, psiholozima, pravnicima (ili socijalnim radnicima). Raspored i imena objavljuje se na www.dijabetes.hr.

Siječanj – prosinac 2017.

• 11.-12. veljače 2017.

Radionica za mlade lidere u dijabetesu, Zagreb Svrha radionice je uživo okupiti mlade osobe s dijabetesom koji se inače druže uglavnom virtualno, putem društvenih mreža. Na ovom edukacijskom vikendu okupljaju se mladi iz cijele Hrvatske i organizirana su im predavanja stručnjaka i radionice vezane za osnaživanje njih samih u borbi s bolešću te sprečavanju nastanka komplikacija, potiče ih se na okupljanje i umrežavanje što većeg broja mladih ljudi koje muče isti problemi odrastanja, školovanja, traženja radnog mjesta i sl. uz šećernu bolest te ih se potiče na aktivniji rad u svojim lokalnim udruženjima.

22

• 25.-26. ožujka 2017.

Radionica za roditelje i djecu oboljelu od šećerne bolesti Svrha radionice je okupiti sve zainteresirane roditelje čija su djeca oboljela od šećerne bolesti i njihovu djecu na jednom mjestu gdje će im se kroz dva dana pružiti mogućnost odgovora na sva pitanja koja ih muče, bilo da se po prvi puta u životu susretnu s kroničnom bolešću unutar svoje obitelji ili žive s dijabetesom u obitelji već neko vrijeme. Kroz predavanja stručnjaka i psihološke radionice, kroz dragocjena iskustva osoba s dugim dijabetičkim stažem i pozitivnim primjerima života s dijabetesom prilika je to svima za druženje, razmjenu iskustava i međusobno povezivanje.

• 7. travnja 2017.

Aktivnosti povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zdravlja, referentnim centrom za dijabetes u RH klinikom Vuk Vrhovac, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma i ostalima organiziramo javna mjerenja i medijsku kampanju o osvješćivanju javnosti o šećernoj bolesti te postavljamo plakate/postere po zdravstvenim institucijama.

• 20.-23. travnja 2017.

13. kongres osoba sa šećernom bolesti Hrvatske, Vodice, hotel Olympia Kongresi su edukativnog karaktera. Najveći je naglasak na predavanjima i radionicama eminentnih hrvatskih medicinskih djelatnika, jer sudionicima znanja i pitanja nikad dosta.

Dosadašnji kongresi okupljali su više od 500 sudionika. Svakako je ovakav vid okupljanja dobra prilika za interakciju pacijenata, članova njihovih obitelji s medicinskim djelatnicima, liječnicima, medicinskim sestrama koje inače susreću samo u formalnom okruženju zdravstvene ustanove.

Okupljanja i edukacije na našim kongresima znatno doprinose motivaciji i remotivaciji u aktivnom odnosu prema kontroli vlastitoga zdravlja.

Važnu ulogu imaju i druženja i iskustava s kolegama i prijateljima iz međunarodnog okruženja koji nas uvijek rado posjećuju na kongresima.

• 24.6.-1.7. srpnja 2017.

Kamp za djecu i mlade osobe sa šećernom bolesti, Premantura – Pula Kampovi za djecu i mlade podrazumijevaju sedmodnevni boravak djece dobi 10-16 godina u odmaralištu uz 24-satnu medicinsku skrb. Prilika je to djeci i mladim osobama da se odvoje od roditelja, a pratećem osoblju pripada dužnost i odgovornost djeci pružiti punu pažnju i sigurnost boravka te potrebnu edukaciju, kako bi u budućnosti sami mogli birati i u vlastitom društvu odlaziti kamo god požele.

• 23.-30. srpnja 2017.

DiaEuro 2017, Bucharest, Rumunjska Međunarodno malonogometno prvenstvo za osobe sa šećernom bolešću. Ove godine održava se po peti puta, nakon zemalja domaćina Ukrajine, Hrvatske i Mađarske, s 14 europskih zemalja sudionica. Ponovno okupljamo HR tim te se nadamo da ćemo i ove godine moći dati svoj doprinos sudjelovanjem na ovakvom hvalevrijednom međunarodnom skupu i igranjem na prvenstvu.

• 30. kolovoza -2. rujna 2017.

Edukacijska radionica za osobe s tipom 2 šećerne bolesti, Pula

• 29. rujna-1. listopada 2017.

Radionica za mlade lidere u dijabetesu 2, Zagreb

Svrha radionice je uživo okupiti mlade osobe s dijabetesom koji se inače druže uglavnom virtualno, putem društvenih mreža. Na ovom edukacijskom vikendu mladi dolaze iz cijele Hrvatske i organizirana su im predavanja stručnjaka i radionice vezane za osnaživanje njih samih u borbi s bolešću te sprečavanju nastanka komplikacija, potiče ih se na okupljanje i umrežavanje što većeg broja mladih ljudi koje muče isti problemi odrastanja, školovanja, traženja radnog mjesta i sl. sa šećernom bolešću, kao što ih se i potiče na aktivniji rad u svojim lokalnim udruženjima.

• 14. studenoga 2017.

Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti

Nizom javnih aktivnosti, kampanja o podizanju svijesti građana o šećernoj bolesti, organizacijom tribina, predavanja, sudjelovanjem u medijskim istupima (tiskani i elektronski mediji) obilježavamo Svjetski dan šećerne bolesti.

• 3.-9. prosinca 2017.

Svjetski kongres Međunarodne dijabetičke federacije (IDF-a) AbuDhabi,UAE

Svrha edukacijske radionice je okupiti osobe s tipom 2 šećerne bolesti, članove udruga diljem Hrvatske, da im se, zbog učestalih potraživanja, omogući dodatna edukacija o vlastitim stanjima koja se javljaju kod regulacije šećerne bolesti, uz stručnu medicinsku pomoć i predavanja te boravak i program u rehabilitacijskom centru kroz 3-4 dana.

Cijele godine radi se i održava Internet stranica HSDU-a www.dijabetes.hr, kao i www.plavi-grad.com, kao i adekvatni Facebook profili.

Pored navedenih planiranih aktivnosti za ovu godinu, moramo reći da nam je želja izdati priručnik Uravnotežena prehrana te Priručnik za djecu i mlade sa šećernom bolesti, kao i letke u obliku info i edu materijala.

Aktivnost HSDU-a u sudjelovanju u kreiranju javnih politika vezanih za zaštitu prava osoba sa šećernom bolesti je tijekom cijele godine intenzivna i redovito smo uključeni u javne rasprave.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

23

GRAD ZAGREB

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a 01 55 30 503 Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU) nastavlja s provedbom projekta Halo, halo – Info telefon HSDU-a u našem uobičajenom terminu - srijeda, od 16:30 do 18:30h - te se veselimo vašim pozivima i novim upitima!

Podsjećamo da je HSDU ovu posebnu telefonsku liniju uveo kako bi dodatno pomogao i savjetovao osobe s dijabetesom, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje i znance te sve ostale zainteresirane koji se bore sa šećernom bolešću.

Iz tjedna u tjedan na našoj liniji gostujući stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja i pomažu vam u rješavanju problema.

Na Info telefonu gostuju stručnjaci raznih profila: liječnici dijabetolozi, specijalisti za dijabetes kod djece, pravnici (specijalizirani za prava pacijenta) i odgovaraju na sve vaše upite.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od dijabetesa kao i njihovim obiteljima i prijateljima, te vas potičemo da zovete i porazgovarate sa našim stručnjacima o svemu što vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.

Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima.

Veselimo se Vašim novim pitanjima!

Svake srijede pozivom na broj 01 55 30 503 od 16:30 do 18:30 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom

24

Raspored gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i facebook stranici HSDU-a.

Raspored od ožujka do svibnja 2017.

22.03.2017.

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za regulaciju šećerne bolesti, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

29.03.2017.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom

05.04.2017.

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za regulaciju šećerne bolesti, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

12.04.2017.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

19.04.2017.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit

26.04.2017.

DIJABETES KOD DJECE Ukoliko ste zabrinuti da vaše dijete možda boluje od šećerne bolesti, ili je oboljelo i ima probleme s regulacijom u odnosu na dnevni ritam i obaveze, ili imate pitanja o vrstama terapija koje dolaze u liječenju tipa 1 šećerne bolesti, tada nazovite našu dežurnu liječnicu i posavjetujte se s njom

03.05.2017.

PRAVNA POMOĆ Ako trebate savjet ili pomoć kako riješiti neki problem vezan za prava pacijenata, ili samo pospješiti poznavanje svojih prava obratite se s punim povjerenjem stručnjacima, koji će odgovoriti na svaki vaš upit

10.05.2017.

DIJABETES OPĆENITO, INZULINSKE PUMPE Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, inzulinskim pumpama i sl.

17.05.2017.

DIJABETES OPĆENITO Ako želite porazgovarati ili se posavjetovati s našom dežurnom liječnicom možete joj postaviti različita pitanja vezana za regulaciju šećerne bolesti, liječenje tabletama i/ili inzulinom i sl.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

dr.sc. Kristina Blaslov, dr. med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

dr.sc. Kristina Blaslov, dr. med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

Tanja Župan, Pravna klinika, Grupa za zaštitu prava pacijenata, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prim. Lavinia La Grasta Sabolić, dr.med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju KBC Sestara Milosrdnica, Odjel za endokrinologiju i dijabetes

Tanja Župan, Pravna klinika, Grupa za zaštitu prava pacijenata, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist iz dnevne bolnice klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

dr.sc. Kristina Blaslov, dr. med., Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur

25

BROJKE U EUROPI

IDF Diabetes Atlas, 2015.

Europa 56 država europske regije IDF-a se sastoji od različitih vrsta ljudi; od Norveške na sjeveru, Rusije na istoku, Turkmenistana na jugu i Islanda na zapadu. BDP se razlikuje od države do države. Neke imaju visok dohodak, npr. 57.000 jedinica po glavi stanovnika u Norveškoj, Švicarskoj i Luxembourgu, dok druge kao što su Moldavija, Armenija i Albanija variraju na oko 10.500 jedinica. Dok će trenutačno odraslo stanovništvo ostati stabilno do 2040. godine, starije stanovništvo bit će izloženije dijabetesu i stavit će veliki teret zdravstvenim institucijama.

Rasprostranjenost Procjenjuje se da je broj osoba oboljelih od dijabetesa oko 59.8 milijuna (9.1% stanovništva između 20 i 79 godina) i to ne uključuje nedijagnosticirane slučajeve. Iako europska regija ima drugu najnižu dobnu specifikaciju u odnosu na druge regije, postoje mnoge države koje imaju visoke stope dijabetesa. Turska ima najvišu dobnu specifikaciju (12.8% usporedna rasprostranjenost, 12.5% nova rasprostranjenost) i treći najveći broj ljudi s dijabetesom u Europskoj regiji, nakon Njemačke i Rusije.

Situacija

2015.

2040.

Odraslo stanovništvo

Odraslo stanovništvo

Odraslo stanovništvo

9.1% 7.3% 59.8 milijuna 627.000

10.7% 7.6% 71.1 milijuna

156 milijardi

174 milijarde

4.8% 4.1% 31.7 milijuna

5.5% 4.3% 36.6 milijuna

Dijabetes (20-79) Regionalna rasprostranjenost Dobna usporedba Broj ljudi s dijabetesom Smrti uzorkovane od dijabetesa

Ulaganje u dijabetes (20-79) Ukupno u USD

Smanjena tolerancija glukoze Regionalna rasprostranjenost Dobna usporedba Broj ljudi

Tip 1 dijabetes Broj oboljele djece Broj novih oboljelih

26

140.000 21.600

Procjenjuje se da čak 31.7 milijun ljudi (4.8% odraslih između 20-79) živi sa smanjenom tolerancijom na glukozu i izloženi su dijabetesu.

Procjenjuje se da čak 31.7 milijun ljudi (4.8% odraslih između 20-79) živi sa smanjenom tolerancijom na glukozu i izloženi su dijabetesu. Vjeruje se da bi do 2040. godine 71.1 milijun ljudi moglo imati dijabetes u europskoj regiji. Dob je važan rizični faktor za tip 2 dijabetesa. U europskoj regiji 30.8% stanovništva između 50 i 79 godina imalo je dijabetes u 2015. godini, a vjeruje se da će se ta brojka povećati na 35.6% do 2040. godine. U velikom broju slučajeva, rasprostranjena pojava dijabetesa tipa 2 i smanjena tolerancija na glukozu su posljedica starosti stanovništva Europe.

Smrtnost Otprilike 627.000 ljudi između 20 i 79 godina umrlo je od dijabetesa u Europskoj regiji 2015. godine. Oko četvrtina tih smrtnih slučajeva (26.3%) bili su mlađi od 60 godina, što pokazuje raspodjelu stanovništva, ali se isto odnosi na poboljšanu stopu preživljavanja zbog boljeg zdravstvenog sustava. Veći je broj smrti ženskih osoba u odnosu na muškarce kada je u pitanju dijabetes (315.000 u odnosu na 312.000).

Ulaganje u zdravstvo Procjenjuje se da se 9% zdravstvenih ulaganja odnosilo na dijabetes u 2015. godini, što je otprilike $156 milijardi. Oko $2.610 po osobi za dijabetes na godinu. Isto kao što varira učestalost dijabetesa u regiji, ulaganje u dijabetes bilo je veliko u svim državama - od $10.083 po osobi u Luksemburgu do $122 po osobi u Tadžikistanu.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Europa ima najveći broj djece oboljele od dijabetesa tipa 1 u odnosu na druge zemlje IDF regije - oko 140.000. Finska ima najviše novih slučajeva oboljelih 63.3 nova slučaja na 100.000 djece na godinu. Europske države s najvećim brojem novih slučaja su Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija i Njemačka.

Izvor podataka Sveukupno, 58 podataka je korišteno iz 33 zemlje kako bi se generirali rezultati za dijabetes odraslih za 56 zemalja u regiji. Procjene za Dansku, Njemačku, Izrael, Portugal, Rumunjsku, Španjolsku, Švedsku i Tursku su se bazirale na istraživanjima koja su provedena u zadnjih 5 godina. Nedostajali su podaci za testove tolerancije oralne glukoze, što se odnosilo na cijelo stanovništvo u tim regijama. Samo ih je 14 država imalo i jedino su ih Portugal i Turska provodili u zadnjih 5 godina. U drugim državama je moguće da su ti brojevi još i veći nego što je zapisano.

Procjene za Dansku su se temeljile na dobno-stratificiranim podacima nacionalnog registra podataka. Izvještaj iz 2015. godine za Veliku Britaniju nacionalnih zdravstvenih usluga pokazuje da od 3,3 milijuna odraslih osoba s dijagnozom dijabetesa nije bilo dobno stratificirano, te nije bilo u moguće koristiti ih u izdanju IDF Diabetes Atlasa. Europska regija je dosad imala najbolje potpune i pouzdane podatke za djecu koja su imala tip 1 dijabetes. Veliki broj država ima registre koje pokriju ili većinu ili pak cijelu državu.

27

M Ž

Slika 1. Prevalencija (%) procjene dijabetesa (20-79 godina), 2015.

Slika 2. Smrti vezane za dijabetes, europska regija 2015.

Smrti uzrokovane komplikacijom dijabetesa

0.5%

20-29 god.

2.5%

30-39 god.

26% smrti su ispod 60 godina

28

5%

40-49 god.

18%

50-59 god.

31.5%

60-69 god.

42.5%

70-79 god.

Godišnje smrti zbog dijabetesa: 627.133 (314,701 žene, 312.432 muški)

Suradnjom do ranog otkrivanja komplikacija dr.sc. Kristina Blaslov, dr.med., Sveučilišna klinika „Vuk Vrhovac“ dr.sc. Ivo Dumić-Čule, dr.med., Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Pravilna regulacija razine šećera u krvi oboljelih od dijabetesa iznimno je važna, jer u suprotnom dolazi do niza akutnih i kroničnih komplikacija ove bolesti. Kronične komplikacije dijele se na mikro- i makro-vaskularne. Dok se mikrovaskularne komplikacije (retinopatija, nefropatija, periferna neuropatija) mogu detektirati specijaliziranim oftalmološkim, neurološkim odnosno nefrološkim pregledima, makrovaskularne komplikacije: oštećenje krvnih žila i stvaranja aterosklerotskih plakova je teško uočiti sve dok ateroskleroza ne zahvaća periferne krvne žile te se ne prezentiraju u vidu kardio- i cerebro-vaskularnih incidenata ili razvojem niza komplikacija na udovima, bubrezima i očima.

Proces stvaranja aterosklerotičnih plakova počinje na velikim krvnim žilama, a tek u poodmakloj fazi bolesti plakovi zahvaćaju perifernu vaskulaturu i uzrokuju simptome. Početno formiranje plakova na velikim krvnim žilama moguće je pouzdano uočiti skoro isključivo invazivnim metodama, točnije mjerenjem brzine protoka kroz aortu pomoću intravaskularnog katetera. Nažalost, invazivne metode nisu dostupne širokoj populaciji, a i ne postoji opravdanje za njihovu upotrebu u pacijenta bez simptoma.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Sustav pravovremenog prepoznavanja patoloških promjena stjenka velikih krvnih žila i procjenu rizika za mikrovaskularne komplikacije moguće je uspostaviti jedino uz korištenje modernih tehnologija i uspostavljanje multidisciplinarne suradnje. Multidisciplinarna suradnja pretpostavlja povećanu povezanost primarne zdravstvene zaštite, javnozdravstvenih ustanova i instituta, te udruga pacijenata. Na taj način moguće je organizirati regionalno raspoređene timove koji bi redovito pregledavali pacijente oboljele od dijabetesa te istovremeno podizali svijest o važnosti ranog otkrivanja vaskularnih komplikacija. Moderne tehnologije prvenstveno obuhvaćaju inovativne oscilometrijske metode procjene krutosti krvnih žila i mogućnosti slanja zapisa na očitanje educiranom specijalistu. Uz pomoć napredne tehnologije i složenih algoritama navedeni uređaji omogućuju neinvazivnu, brzu i točnu procjenu patoloških promjena na velikim i malim krvnim žilama.

Zaključno, smatramo da je neupitna važnost osmišljavanja ovakvih koncepata i povezivanja svih aktera u multidisciplinarnu cjelinu kako bi se dostupnost pravovremenog otkivanja komplikacija omogućila svim oboljelima od dijabetesa u Hrvatskoj. Vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima uskoro oformiti tim koji će omogućiti provedbu ovakvog projekta diljem Hrvatske.

29

Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi imati visok prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje, jer ima direktan utjecaj na bolje usvajanje novih znanja i pozitivne uspjehe u učenju

Edukacija školske djece o pravilnoj prehrani Eva Pavić, mag. spec. dipl. ing. preh. tehnologije Valentina Uroić, mag.nutricionizma Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb

Razvoj zdravih prehrambenih navika u djetinjstvu temeljni je korak za usvajanje zdravih prehrambenih navika kroz život Život i zdravlje ovise o vodi, kisiku i 40-ak esencijalnih elemenata koje unosimo hranom. Budući da niti jedna namirnica ne zadovoljava u potpunosti naše tjelesne potrebe, važna je raznovrsna prehrana da bismo dobili sve potrebne hranjive tvari. Djetinjstvo i adolescencija važan je period života u kojem se stvara temelj za odrastanje. Pravilna prehrana posebno je značajna u razdoblju odrastanja, jer je odrastanje

30

razdoblje intenzivnog fiziološkog, psihosocijalnog i kognitivnog razvoja pojedinca. Određene prehrambene navike, način života i ponašanja odraslih mogu značajno utjecati na djecu tijekom njihovog puta ka odrasloj dobi. Pokazalo se da je razvoj zdravih prehrambenih navika u djetinjstvu temeljni korak za usvajanje zdravih prehrambenih navika kroz život.

Stoga je iznimno važno da djeca zdravstvene navike koje su

naučili od malih nogu u vrtiću i školi mogu provoditi kod kuće i prenijeti ih na svoju okolinu. Većina zemalja na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, eng. The World Health Organization (WHO), donose prehrambene smjernice koje pružaju važne savjete o prehrani u odnosu na nutritivne hranjive tvari, osobito one koje su značajne za javno zdravstvo. To uključuje energijsko nutritivne preporuke, ali i preporuke za smanjenje unosa soli, šećera i trans masnih kiselina. Smanjenje unosa navedenih nutrijenata u dječjoj dobi direktno je povezano s manjim razvojem hipertenzije, dijabetesa, pretilosti, a samim time i srčanožilnih bolesti u odrasloj dobi.

Prioritet je visokokvalitetna hrana Djetinjstvo i adolescencija je kritično razdoblje za djecu koje zahtjeva iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi imati visok prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje, jer ima direktan utjecaj na bolje usvajanje novih znanja i pozitivne uspjehe u učenju. Sljedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima“ te „Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama“ Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama, uključujući žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl. Smjernice su osigurale znanstvene i stručne preporuke, samo ih treba provoditi u cijelosti.

Problem je previše šećera, soli i transmasnih kiselina Svjetska zdravstvena organizacija WHO dala je jasnu preporuku za opću populaciju da ukupni dnevni unos dodanog šećera bude manji od 10 %, a po mogućnosti manje od 5 % od ukupnog dnevnog unosa. Britanski znanstveni savjetodavni odbor za prehranu (UK Scientific Advisory Committee on Nutrition) dao je preporuku za ne više od 5% od ukupnog dnevnog unosa. Ako gledamo na ukupni preporučeni dnevni unos od 2000 kcal i pretvoreno u grame šećera 10 % je 50 g, dok je 5 % svega 25 g. Ako to pak pretvorimo u ovakva pića, većina istih u ½ L napitka ima više od 50 g šećera. Švedsko istraživanje pokazalo je da svakodnevno konzumiranje više od dva bezalkoholna zaslađena pića udvostručuje šanse za razvoj dijabetesa tipa 2, dok ozbiljna navika pijenja pet pića dnevno povećava vjerojatnost da se bolest razvije više od 10 puta. Općenito, bezalkoholna pića povećavaju rizik i za stanje koje se naziva latentni autoimuni dijabetes kod odraslih (LADA), koji dijeli osobine oba, tip 1 i tip 2 dijabetesa. Puno više treba brinuti o šećerima, pogotovo visokofruktozno glukoznim sirupima kojih ima i u hrani i u piću, koju najviše konzumiraju djeca i adolescenti, a manje o dobrim masnoćama koje su važne za normalno funkcioniranje i zaštitu organizma. Postoje i masti koje nisu preporučljive u prehrani jer osim što povećavaju tjelesnu masu, mogu i naštetiti zdravlju, povisuju LDL kolesterol (loš), i snizuju HDL (dobar) kolesterol, a to su trans masne kiseline. Ove masne kiseline stvaraju

Dijabetes

www.dijabetes.hr

se tijekom industrijske prerade pa se tako nalaze u brzoj hrani (hamburger, pomfrit i sl.), grickalicama (čips, napolitanke, keksi i sl.) i pekarskim proizvodima (krafne, industrijski kolači i sl.). Preporučljivo je hranu koja sadrži trans masne kiseline u potpunosti izbjegavati. Ovakve vrste masti na deklaracijama se navode pod nazivom djelomično hidrogenirano biljno ulje ili mast, djelomično očvrsnuto biljno ulje ili mast.

Energijski bogata, a nutritivno siromašna hrana Posebno izložena dobna skupina za ovakvu vrstu hrane su djeca i adolescenti, koji konzumiraju ovakvu vrstu hrane iz zabave, a najviše ispred malih ekrana. Lako dostupna, jeftina i nutritivno loša hrana nažalost je najdraži i najbrži odabir većini djece i adolescenata. Niz znanstvenih radova upravo je povezalo povećanje pretilosti između ostaloga i s ovakvim nesvjesnim jedenjem hrane uz gledanje TV-a. Drugi problem uz previše kalorija je previše unesene soli i šećera.

Samo jedna vrećica kokica za mikrovalnu ima oko 5 g soli, a to je preporučena količina soli za cijeli dan. Povećan unos soli izravno je povezan s povišenim krvnim tlakom, a mi danas imamo sve više adolescenata s povišenim krvnim tlakom uzrokovanog nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i pretjeranom konzumacijom loše hrane. Danas se prekomjerni unos soli povezuje i s prekomjernim unosom hrane, što izravno korelira s povećanjem pretilosti u djece. Slana hrana iziskuje i pijenje zaslađenih napitaka. U samo pola litre zaslađenog gaziranog napitka imate oko 50-60 g (12-13 kockica) dodanog šećera ili dodanog visoko fruktozno glukoznog sirupa koji je još gori od šećera. Znanstvene studije su uspjele dokazati da je pretjerano konzumiranje hrane i pića koje sadrže visoko fruktozno glukozni sirup izravno povezano s pretilošću i masnom jetrom. Prekomjeran unos fruktoze smatra se ako konzumiramo više od 50 g/dan (šećeri, fruktozno glukozni sirupi). Prema riječima prof. dr. George Brayja, M.D. Clinical Obesity and Metabolism, Pennington Biomedical Research Center, nema boljeg školskog primjera kako jedna promjena u prehrambenim navikama može imati tako velike i značajne implikacije na zdravlje ljudi. To se dogodilo Americi, sada se događa u Europi, ali i nas ne čeka drugačija sudbina. Reforme zajedničke poljoprivredne politike će smanjiti cijenu šećera i liberalizirati proizvodnju visoko fruktoznog kukuruznog sirupa u 2017. godini. Mislim da netko treba dignuti glas o tome te da dugoročno moramo osigurati da poljoprivredna politika promiče zdraviju prehranu, prvenstveno okrenutu lokalnim proizvođačima hrane. Ako već moramo grickati uz TV, možete i sami napraviti kokice bez dodataka soli i trans masti koje se nalaze u industrijski zapakiranim proizvodima. Odaberimo „zdravije“ inačice poput preprženih orašastih plodova i sušenog voće te isto tako čips od jabuka ili drugog voća ili povrća. Jedni problem je što su takvi proizvodi uglavnom neopravdano skupi kod nas u odnosu na cijene vani. Naravno, tu je i uvijek dobro prokušani recept, narezati voće na kriškice ili štapiće i ponuditi djeci i adolescentima. Probajte ih pitati hoće li jabuku, uglavnom će vam odgovor biti negativan. Ogulite ju, narežite i stavite ispred njih, pojest će ju u potpunosti. Recimo, jeste li znali da u 100 g napolitanki imate preko 500 kcal, a da bi to potrošili trebali bi hodati više od 2 sata ili 40 minuta trčati.

31

Ključne preporuke Pravilna prehrana školske djece sastoji se od tri obroka i dva međuobroka. U tim obrocima trebali bi biti zastupljeni proizvodi od cjelovitog zrna (kao izvor složenih ugljikohidrata), mliječni proizvodi (kao izvor proteina i kalcija), meso, riba, jaja (kao izvor visokokvalitetnih esencijalnih aminokiselina), povrće (kao izvor minerala i vlakana), voće (kao izvor vitamina i vlakana) i kvalitetne masnoće kao što su maslinovo ulje, sjemenke, orašasti plodovi i sl. (kao izvor viskokvalitetnih masnih kiselina). Da bi nam organizam mogao normalno funkcionirati važno je unositi i dovoljnu količinu vode.

Voda je svakodnevno potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Unosimo ju hranom, različitim napitcima te pitkom vodom. Preporuka za školsku djecu je 1,5 ml vode/kcal što ovisno o ukupnom dnevnom energijskom unosu iznosi oko 1,5-2,0 L.

Kako napraviti kvalitetnu i brzu večeru s djecom?

Pripremanje i konzumiranje zajedničkih obroka pruža veliku priliku za održavanjem obiteljske tradicije i pomaže djeci da nauče cijeniti održivost sustava hrane. Obitelji koje se trude jesti zajedno najmanje tri ili četiri puta tjedno, prema rezultatima brojnih studija, imaju više izgleda za psihičko i fizičko zdravlje. Djeca i adolescenti koji redovito jedu obroke sa

32

svojim obiteljima imaju zdravije prehrambene navike, bolje odnose, bolje rezultate u školi i manje psihosocijalne probleme. Prednosti obiteljske večere ovise o mjeri u kojoj zaista koristimo vrijeme da se bolje povežemo i komuniciramo. U ovoj eri pretilosti, zajedničko druženje uz večernji obrok s obitelji pokazano je kroz znanstvene studije da djeca pojedu manje hrane nego kad jedu sama ili pred televizorom, računalom i sl. Pretilost u djece i mladih čvrsto je povezana s mnogim zdravstvenim problemima kasnije u životu, uključujući bolesti srca, visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti kao i emocionalnih problema. Upravo zato je važna pravilna i raznovrsna prehrana od najranije dobi, s naglaskom ne isključivanja određene vrste hrane. Važnost kvalitetnih proteina, koje unosimo konzumacijom mesa, ribe, mliječnih proizvoda, voća, povrća i žitarica kao izvora minerala, vitamina i vlakana od presudnog je značaja za dobro zdravlje jer su to idealne namirnice za povratak snage na kraju dana i sl.

Zaključak Pravilna prehrana posebno je značajna u razdoblju odrastanja. Upravo u to doba stječu se životne i prehrambene navike koje ostaju za cijeli život, gdje edukacija djece i njihovih roditelja o pravilnoj prehrani ima izuzetno važnu ulogu.

Å KOLSKI OBROCI U SVIJETU

Dijabetes

www.dijabetes.hr

33

Svaka dijeta koja zadire i mijenja omjere makronutrijenata može imati i štetan učinak na zdravlje

34

Paleolitska(paleo) prehrana i dijabetes Tea Premoša, mag.nutr.

Neprilagođenost metaboličkih puteva i unosa novih vrsta namirnica u naš organizam smatra se glavnim razlogom nastanka mnogih kroničnih bolesti poput inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, hipertenzije i karcinoma

Paleo/paleolitska prehrana, pojam koji, ako ukucate u Google tražilicu, ima 70.300.000 rezultata. Naziv paleolitska prehrana je dobila prema svojoj osobnosti, jer se smatra da su se tako hranili naši preci prije 2 milijuna godina pa sve do 10.000 godina unazad, kad su počeli uzgajati biljke i domaće životinje, koji su bili lovci i sakupljači. Smatra se da su od namirnica animalnog podrijetla konzumirali nemasno meso, iznutrice, koštanu srž, ali ne i mliječne proizvode, dok su od namirnica biljnog podrijetla konzumirali voće, povrće, orašaste plodove, ali ne žitarice i leguminoze. U tablici 3. prikazane su osnovne razlike paleolitske i suvremene prehrane.

S obzirom na to da je, otkad se uzgajaju životinje i kultiviraju biljke, prošlo samo 1% evolucijskog vremena Homo sp. organizam, njegov genom, čovjek nije imao dovoljno vremena da se privikne na nastale promjene te se smatra da je

metabolizam današnjeg čovjeka još uvijek po prehrani bliži precima koji su se hranili preagrikulturalnom prehranom.

Neprilagođenost metaboličkih puteva i unosa novih vrsta namirnica u naš organizam smatra se glavnim razlogom nastanka mnogih kroničnih bolesti poput inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, hipertenzije i karcinoma.

Karakteristike paleo prehrane Najjednostavniji opis ovakve prehrane je sljedeći: što više svježeg povrća, osobito lisnato zeleno, nemasno meso, riba, jaja, orašasti plodovi, sjemenke i prirodne masnoće. Unos škrobnog povrća trebalo bi ograničiti ili svesti na minimum te ne konzumirati rafinirani šećer.

Tablica 3. Razlike između paleolitske i suvremene prehrane Komponente prehrane

Paleolitska prehrana

Suvremena zapadna prehrana

Ukupan energetski unos visok niski Energetska gustoća vrlo niska visoka Ukupan unos ugljikohidrata niski visok Dodani šećeri/rafinirani ugljikohidrati jako malo puno više Glikemijsko opterećenje relativno nisko visoko Voće i povrće dvostruko više upola manje Antioksidativni kapacitet viši niži Vlakna više manje Unos proteina viši niži Ukupan unos masti otprilike isti Ukupan unos polinezasićenih masti viši niži ω-6:ω-3 skoro isti daleko više ω-6 Dugolančane masne kiseline više niže Unos kolesterola jednak ili viši jednak ili niži Unos mikronutrijenata viši niži Na:K <1 >1 Kiselinsko-alkalni učinak alkalan ili kiseli kiseli Žitarice minimalan unos znatan unos Mlijeko samo majčino visok, doživotno Unos vode visok nizak

Dijabetes

www.dijabetes.hr

35

Smjernice za osobe s dijabetesom tipa 2 preporučuju unos hrane niskog glikemijskog indeksa radi bolje kontrole glukoze u krvi i otpuštanja inzulina, a prema jednom istraživanju na temelju rezultata tromjesečnog ispitivanja bolesnika s di-

jabetesom tipa 2, te usporedbom paleolitske prehrane i prehrane za dijabetičare pokazalo se da je paleolitska prehrana korisna kod poboljšanja kontrole glukoze.

Tablica 4. Razlike u prehrambenim preporukama danas i paleolitske prehrane Komponente DRI Smjernice paleolitske prehrane Ukupan unos ugljikohidrata (%) 45-65 35-40 Dodani šećeri (%) <10 2 Vlakna (g/dan) 38 muški, 25 žene >70 Ukupan unos proteina (%) 10-35 25-30 Ukupan unos masti (%) 20-35 20-35 Unos zasićenih masti (%) <10 7.5-12 Kolesterol (mg/d) <300 500+ EPA i DHA (g/d) 0.65 0.7-6.0 Vitamin C (mg/d) 90 muški, 75 žene 500 Vitamin D (IU/d) 1000 4000 (sunčeva svjetlost) Kalcij (mg/d) 1000 1000-1500 Natrij (mg/d) 1500 <1000 Kalij (mg/d) 4700 7000

Iako su prehrambena vlakna bitna za održavanje crijevne mikroflore, smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i karcinoma te snižavaju glukozu u krvi i pomažu kod regulacije tjelesne mase, paleolitskom prehranom se unosi značajno više vlakana nego prema DRI-u. Unos ekstremno velikih količina vlakana može kao posljedicu imati smanjenu apsorpciju vitamina, mineralnih tvari i proteina. Također, preveliki unos prehrambenih vlakana može izazvati i gastrointestinalne smetnje poput dijareje, opstrukcije debelog crijeva, napuhanosti i flatulacije.

Potreban oprezan pristup S obzirom na to da je kod paleolitske prehrane niži unos ugljikohidrata, treba joj pristupiti oprezno, jer su moguće neželjene posljedice koje su pratile i ostale popularne dijete sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, poput Atkinsove i South Beach dijete. Najčešće sljedbenici takvih dijeta postanu neoprezni i povećaju unos masti i proteina da bi kompenzirali manjak unosa ugljikohidrata te time povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

U paleolitskoj prehrani je povećani i unos proteina, a smatra se da prehrana s visokim udjelom proteina može dovesti do ketoacidoze, bolesti jetre i bubrega te smanjenja koštane mase, osteoporoze. Međutim, iako prehrana s visokim unosom proteina može biti povezana s povećanjem kalciurije (pretjerano izlučivanje kalcija urinom), smatra se da je kod starijih osoba neadekvatan unos proteina mnogo veći problem za zdravlje kostiju nego višak unosa. Također, visok

36

unos proteina nije štetan ako se prehranom osigura omjer kalcija (mg): proteina (g) ≥ 20:1 i prehrana s 20% kcal iz proteina povećava apsorpciju kalcija što kompenzira gubitke urinom. Još jedan problem može biti i dehidracija izazvana visokim unosom proteina, zbog povećanog izbacivanja uree, te da bi se to spriječilo preporučeno je uzimati veće količine tekućine.

Dobra strana paleolitske prehrane je kontrolirani unos masti, a time i kvalitete masnih kiselina. Smatra se da unos zasićenih masnih kiselina povećava ukupni kolesterol, no u nekim istraživanjima je dokazano da se količina LDL-kolesterola značajno povećala zamjenom ugljikohidrata s mastima nego samim unosom zasićenih masnih kiselina. Potencijalne štete kod zamjene zasićenih masnih kiselina ugljikohidratima su povećanje LDL-kolesterola, smanjenje HDL-kolesterola, povećanje triglicerida, povećana incidencija dijabetesa i pretilosti. Potencijalne štete kod zamjene zasićenih masnih kiselina s omega-6 masnim kiselinama (biljna ulja) su povećani rizik od raka, povećan rizik od koronarne bolesti srca, kardiovaskularnih bolesti, povećana oksidacija LDL-kolesterola, koja za posljedicu stvara plak te nastaje ateroskleroza i ukupna smrtnost.

Ako se netko odlučuje za ovakav način prehrane trebao bi se prvo educirati ili potražiti stručan pristup i nadgledanje nutricionista. Svakako valja kritički pristupiti prema ovakvom načinu prehrane, jer svaka dijeta koja zadire i mijenja omjere makronutrijenata može imati i štetan učinak na zdravlje.

Zašto volimo tržnice? mr. sc. Tanja Kocković Zaborski, viša kustosica, Etnografski muzej Istre/ Museo Etnografico dell’Istria

„Tržnica je za mene kao izložba umjetničkih slika. Sve bi kupila, mladu salaticu, radić – primo tajo, prekrasno voće, ribice...Tržnica je opuštanje, radost, veselje, susreti, uživancija.“ (Elda, Pula)

Dio svakodnevice većine ljudi koji žive u gradu je odlazak na tržnicu, plac, pijacu, markat, placu... To je mjesto gdje kupujemo svježu ribu, meso, mlijeko, povrće, voće, jaja, sve ono što nam treba za (do)ručak koji ćemo pripremiti našim ukućanima. No, tržnica nije samo mjesto gdje kupujemo namirnice. To je mjesto gdje komuniciramo. To je mjesto gdje ćemo sresti svoje susjede, prijatelje. Prokomentirat ćemo političku situaciju, utakmicu koju smo sinoć gledali, TV seriju koju pratimo ili potražiti savjet kako najbolje pripremiti ono što smo upravo kupili na tržnici. Tržnice su mjesta gdje, za razliku od supermarketa, možemo dotaknuti, pomirisati, kušati i razgovarati sa samim proizvođačima. Iako zbog „sve bržeg“ načina života, ali i sve manje kupovne moći, ljudi najčešće odlaze u velike trgovačke centre u bilo koje doba (prilagođeno prema njihovom slobodnom vremenu) te u potrazi za što jeftinijim namirnicama, tržnice i danas ne gube na svojem značaju. To su mjesta koja „govore“ o identitetu grada, gdje se može čuti lokalni dijalekt, vidjeti što se uzgaja i priprema za objed, ali to su mjesta koja svojom arhitekturom pokazuju posjetiteljima svoju bogatu povijest.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

Grad ili tržnica?

Teško se ne upitati što je bilo prije – grad ili tržnica? Grad je uvijek bio usko povezan s trgovanjem jer su upravo gradovi nastajali na mjestima gdje su se presijecali trgovački putevi, na mjestu trgovine. U vrijeme kada je putovanje ljudi i robe bilo iznimno opasno, ali i sporo, sajmeni dani su bili određeni dani u godini kada bi se kupci i prodavači okupljani na jednom mjestu (najčešće organizirani oko religijskih festivala, odnosno datuma). Prostori na kojima se trgovalo postaju s vremenom trajni, dolazi do potrebe uređenja pravila trgovanja, mjera, valuta. Naselja prerastaju u gradove, a osim povremenih sajmova postoji potreba za mjestima gdje se organizira svakodnevna trgovina namirnicama za potrebe života u gradu. To je mjesto gdje se sada ‘sastaju’ ljudi i namirnice koje se proizvode na površinama oko grada i stanovnici koji žive u gradu.

Prema podacima iz literature, pod utjecajem želje administratora tržnica već u 18. stoljeću u europskim gradovima kreće se u smjeru poboljšanja regulative. Uvode se povišeni štandovi, a napušta se izlaganje prehrambenih proizvoda na

37

zemlji. Reguliraju se pravila, tzv. tržni redovi prema kojima se prodavači i kupci trebaju ponašati na tržnicama. Isto tako dolazi do gradnje posebnih zatvorenih paviljona u kojima se smještaju prodavači na tržnicama. Mišljenje tadašnjih gradskih vlasti išlo je u smjeru zaštite zdravlja i higijene kupaca, zaštite prodavača od vremenskih uvjeta te bolje regulacije i provedbe novih tržnih pravila. Naravno, kao što je to vidljivo i danas, nisu nestali prodavači i štandovi koji su smješteni izvan takvih novih građevina. Tako su od novih materijala (željeza) i inovativnim tehnikama na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće nastale tržnice u Puli, Rijeci, Zagrebu, Splitu...

Potrebno je istaknuti da su navedeni gradovi, kao i ostali gradovi u Hrvatskoj, imali dugu tržišnu prošlost. Trgovina se odvijala na mnogim dijelovima grada, tijekom vremena se premještala pa se u nekim gradovima smjestila u zatvorene tržničke zgrade. U drugima su pak tržnice ostale nenatkrivene sve do danas.

Tržni redovi Ranije spomenuti tržni redovi zanimljivi su izvori, ne samo etnolozima i povjesničarima. Iza suhoparnih pravila za-

38

pravo se nalazi riznica podataka o tome kako se trgovalo, kupovalo i prodavalo na pojedinim tržnicama. Na našim se tržnicama javljaju početkom 20. stoljeća. Iščitavajući ih nalazimo podatke o promijeni radnog vremena tržnica koje su radile cijeli dan do današnjih situacija, kada većina tržnica radi do 13, odnosno 14 h. Spominju se regulative oko prehrambenih artikala koje danas niti ne možemo naći na našim tržnicama, primjerice kako se izlaže i prodaje živa perad.

Regulira se „pristojno“ ponašanje prodavača – zabranjuje se glasno izvikivanje i pozivanje kupaca, zabranjuje se dolazak na tržnicu „šarlatanima i uličnim sviračima“ (Tržni red pulske tržnice iz 1926. godine). Iznimno zanimljivi izvori su i novinski članci. Tako riječki Novi list s početka 20. stoljeća spominje živežnog komesara Springehta koji je bio „strah i trepet“ prodavačica i prodavača na tržnicama u Rijeci. Pazio je na kvalitetu namirnica, ali i na pravilno vaganje istih. Tako je primjerice u proljeće 1914. godine zaplijenio gnjilu ribu i meso te kaznio ribara i mesara koji su nudili kupcima takvu nekvalitetnu robu visokom globom.

O prodavačima i kupcima Kao što svaka tržnica ima svoju priču, tako i svaka prodavačica/prodavač ima svoju. Jasno je svima da niti jedan supermarket ne može zamijeniti doživljaj osobnog kontakta s prodavačicom ili u još boljem slučaju s uzgajivačicom namirnica koje želimo kupiti. Većina stalnih kupaca na tržnici ima svoje kumice, none, placarice, šjore, tete, gospođe1 kojoj redovito odlazi kupiti svježe trešnje, nešpricane jabuke, mladu salatu ili domaću rajčicu.

Naše prodavačice već u rano jutro dolaze na tržnicu i vrijedno slažu svoje proizvode za prve kupce koji možda prije posla žure kupiti nešto što će pripremiti za ručak kada se vrate kući. Prodavačice ističu da su najvjerniji kupci ipak umirovljenici. Iako je generacija njihove djece naučena na kupovanje u supermarketima, umirovljenici redovito dolaze

na tržnicu i s velikom umješnošću troše svaku kunu kombinirajući povoljno i ukusno povrće i voće. I nikad ne ostaju dužni, naglašavaju prodavačice.

A tko ne bi odolio kada mu se pri dolasku na tržnicu prodavačice obraćaju s mila, draga, ljube, sunce ili zlato. Neke od prodavačica vas možda već i znaju po imenu i svakako znaju svoje vjerne kupce pa dodaju u vrećicu još jednu mrkvicu ili luk, izaberu bolju jabuku. To je svakako još jedan od razloga zašto kupci i dalje odlaze na tržnicu.

Sigurni smo da svaki kupac ima svoju mentalnu mapu kretanja tržnicom. Razlozi mogu biti mnogostruki – od poznanstava s prodavačima/cama, važnosti da se prije kupi riba/ meso, pa zatim povrće, voće, razni vizualni podražaji, mirisi ili nečeg sasvim drugog.

“Najprije izaberem ribu, zamolim da mi ju očiste, a za to vrijeme kupujem kruh, mliječne proizvode, meso, voće i povrće, novine pa idem po očišćenu ribu. Nikad se ne vraćam istim putem, nego napravim krug.“ (Elda, Pula) “Prvo ribarnica, pa mesnica, a onda sve ostalo, jelovnik smišljam u hodu.” (Goga, Rijeka) Tržnicom se može proći nakon što se popila kava s prijateljima i obavila druga kupnja, na povratku kući, kada nije toliko bitan raspored. Isto tako, smjer kretanja se razlikuje ako se kupuje radnim danom ili subotom. Subotom se sretnu prijatelji, poznanici, tempo je sporiji. Radnim danom se kupovina obavlja brže.

Kupcima je uvijek bilo važno da namirnice prenesu što sigurnije od tržnice do kuhinje. Tržni redovi su zabranjivali

Dijabetes

www.dijabetes.hr

zamatanje namirnica u novinski papir ili u krpe radi higijene. Zbog toga se primjerice riba ili meso zamatalo u čisti bijeli papir, papirnate škarnicle/škartoce ili u novije vrijeme u najlonske vrećice. Svako razdoblje nosi sa sobom i različite načine nošenja kupljenih namirnica kući. 1960-ih i 1970-ih žene su nosile pletene košare. 1980-ih se sve više upotrebljavaju plastične vrećice. Danas, kako su ljudi ekološki osvješteniji, vraćaju se u modu platnene vrećice ili torbe na kotačima koje su pogodnije za prenošenje većeg tereta kući. Nije samo bitno kako olakšati prenošenje namirnica, već i pri tome poslati poruku – ekološki, ali i modno osviještenog kupca.

Na kraju je važno znati da se izgled tržnice mijenja u skladu s godišnjim dobima. U proljeće i jesen najviše je voća i povrća. Mnoštvo boja, okusa i mirisa privlači svakog od nas da barem nešto kupimo. Šparoge, divlji radić, mlada salata boje tržnicu u zeleno. Ljeto je ponajviše rezervirano za pomidore (rajčice), tikvice, patlidžane, lubenice i dinje. Prevladava crvena, zelena i ljubičasta boja. Jesen je puna zrelog voća, pa su tu žute kruške, narančaste mandarine, crvene jabuke. Zima je u tamnim bojama i ograničena skromnom ponudom, ali ljudi uvijek trebaju svježu salatu, blitvu ili broskvu (lisnati kelj) kako bi se svježe i zdravo hranili.

Svaki dio tržnice ima svoju jedinstvenu vizuru, mirise i zvukove. Odlazak na tržnicu je doživljaj koji ostavlja trag na sva osjetila. Na otvorenim tržnicama miješaju se miris, smrad, žamor, boje sve u isto vrijeme. Upravo je to šarm tržnica koji posjetiteljima ostavlja neizbrisiv doživljaj i zovu ga da se ponovno vrati.

Literatura: Kocković Zaborski, Tanja, Šarić Žic, Ivana (2016). Tržnica trbuh grada, katalog izložbe, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka, Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria, Denona, Rijeka 1 Iako u tekstu većinom govorimo o prodavačicama, potrebno je naglasiti da je na tržnicama uvijek bio i biti će prisutan i određen broj prodavača

39

NAMAZ OD KRAVLJEG SIRA I TUNE (za 1 osobu) 30 g kravljeg sira 20 g tune iz konzerve (bez ulja) 1 češanj češnjaka sjeckani peršinov list 15 g kiselog vrhnja (12% masnoće), jedna jušna žlica sol i papar po želji

Priprema:

Kravlji sir propasirajte. Tunu dobro ocijedite, ako je u ulju te usitnite vilicom i dodajte kravljem siru. Češnjak dobro usitnite. Umiješajte u kravlji sir sve preostale sastojke, posolite po želji.

Energija (kcal) 65 Meso II i zamjene 1 jedinica Recept preuzet iz knjižice Šećerna bolest i mi Hrvatski savez dijabetičkih udruga

FRANCUSKI KRUMPIR (za 1 osobu) 200 g krumpira 1 jaje 30 g kiselog vrhnja (12% masnoće) 1 žlica sjeckanog lista peršina sol i papar po želji

Priprema:

Krumpir skuhajte u ljusci, ocijedite, ogulite i narežite na tanje ploške. Jaja skuhajte da budu tvrda, ohladite pod tekućom hladnom vodom, ogulite i narežite na tanke ploške (pomoću rezalice za jaja). U nauljenu posudu stavite pola krumpira, posolite te poslažite ploške jaja. Na to stavite dugu polovicu krumpira. U kiselo vrhnje dodajte 1 žlicu mlake vode, posolite, popaprite po želji te dodajte žlicu sjeckanog lišća peršina, time prelijte krumpir u posudi.

Zapecite u vrućoj pećnici na temperaturi od 220ºC 15 do 20 minuta. Poslužite uz zelenu salatu.

Energija (kcal) 290 Kruh i zamjene 2 jedinice Meso II i zamjene 1 jedinica Masnoće i zamjene 1 jedinica Recept preuzet iz knjižice Šećerna bolest i mi Hrvatski savez dijabetičkih udruga

40

SALATA OD CVJETAČE 50 g kuhanih cvjetova cvjetače 50 g zelene paprike narezane na kolutiće 50 g kuhane cikle 50 g ribane sirove mrkve 2 velike žlice soka od limuna 1 velika žlica gorčice (senfa) 1 velika žlica sjeckanog lista peršina sol i svježe mljeveni papar

Priprema:

Cvjetaču skuhati u slanoj vodi, pa odvojite cvjetove. Ciklu skuhajte, oljuštite i narežite na tanke ploške. Papriku operite i narežite na tanke kolutiće. Sve zajedno izmiješajte u zdjeli i salatu ostavite u hladnjaku sat do dva sata prije posluživanja.

Energija (kcal) 50 Povrće 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Šećerna bolest i mi Hrvatski savez dijabetičkih udruga

KREMA OD JABUKA (za 1 osobu) 150 g jabuke (jedna veća ili dvije manje jabuke) 1 bjelanjak umjetnog sladila prema ukusu

Priprema:

Od jednog bjelanjka istucite snijeg. Jabuke operite, osušite i kuhajte 15 minuta u vodi. Ohladite, ogulite i propasirajte.

Sastojke izmiješajte i dodajte umjetnog sladila u tekućini po ukusu te na umjerenoj vatri tucite na pari 10 minuta.

Energija (kcal) 48 Voće 2 jedinice Recept preuzet iz knjižice Šećerna bolest i mi Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes

www.dijabetes.hr

41

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za zdravu prehranu Promocija zdrave prehrane razvija se s vremenom i pod utjecajem je brojnih čimbenika i njihove međusobne interakcije.

Dohodak, cijena (koja utječe na dostupnost i pristupačnost zdrave hrane), osobne preferencije i uvjerenja, kulturološke tradicije, kao i zemljopisni, okolišni, društveni i ekonomski faktori, samo su neki čimbenici koji svojom složenom interakcijom oblikuju pojedine prehrambene navike. Stoga, promoviranje zdravog prehrambenog okruženja, koje uključuje prehrambene sustave koji promiču raznovrsnu, uravnoteženu i zdravu prehranu, zahtijeva uključenost brojnih sektora.

Tu se mogu spomenuti vlada, javni i privatni sektor te ulagači. Vlada ima ključnu ulogu u kreiranju zdravog prehrambenog okruženja koje omogućava ljudima da usvoje i zadrže zdravu prehrambenu praksu. Učinkovite mjere politike za stvaranje zdravog prehrambenog okruženja uključuju: o Stvaranje koherentnosti u nacionalnim politikama i investicijskim planovima, koji uključuju trgovinske, prehrambene i poljoprivredne politike s ciljem promoviranja zdrave prehrane i zaštite javnog zdravlja: o Povećati poticaje za proizvođače i trgovce na malo da uzgajaju, koriste i prodaju svježe voće i povrće; o Smanjiti poticaje za proizvođače prehrambene industrije koji i dalje nastavljaju ili pak povećavaju proizvodnju prerađene hrane sa zasićenim mastima i šećerima; o Poticati reformu prehrambenih proizvoda kako bi se smanjile količine soli, masti (i.e. zasićenih masnih i trans masnih kiselina) i šećera; o Implementirati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o promociji hrane i bezalkoholnih pića djeci; o Uspostaviti standarde za poticanje zdravih prehrambenih navika kroz osiguranje dostupnosti zdrave, sigurne i cijenom pristupačne hrane u predškolskim, školskim te drugim javnim ustanovama i radnim mjestima; o Istražiti regulatorne i dobrovoljne instrumente, poput marketinških politika i politika označavanja namirnica te ekonomskih poticaja (npr. poreza i subvencija) za promociju zdrave prehrane o Poticati transnacionalne, nacionalne i lokalne ugostiteljske objekte da poboljšavaju nutritivnu vrijednost njihovih namirnica, osiguraju dostupnost i cjenovnu pristupačnost zdravog izbora, te preoblikuju veličinu porcija. o Poticanje potražnje potrošača za zdravom prehranom i namirnicama.

42

SPONZORIRANI ČLANAK

Liječenje dijabetičkog stopala u Poliklinici Diamelli Kako se liječi dijabetičko stopalo?

Liječenje dijabetičkog stopala dugotrajan je i kompleksan proces, koji, nažalost, često ima neizvjestan ishod. Liječenje iziskuje suradnju dijabetologa, angiologa, vaskularnog kirurga, mikrobiologa, radiologa i ortopeda. Preduvjet dobrog cijeljenja rana je kvalitetna regulacije šećerne bolesti.

Pregledom arterija nogu color dopplerom dobiva se uvid u stanje (makro)cirkulacije, što nam daje odgovor o opskrbi krvlju o čemu uvelike ovisi dalji tijek bolesti. Naime, u slučaju dobre opskrbe krvlju rane će s većom vjerojatnošću dobro zacijeliti, no ukoliko postoji oštećenje cirkulacije, potrebne su dodatne pretrage vaskularnog kirurga, radiologa i kirurga.

Što stvara problem kod liječenja?

Najveći problem u liječenju dijabetičkog stopala svakako predstavlja infekcija. Za odabir pravilnog antibiotika (odnosno kombinacije antibiotika) potrebno je uzeti bris rane, te učiniti antibiogram, odnosno odrediti na koje antibiotike su nađene bakterije najosjetljivije. Liječenje odabranim antibioticima treba provoditi dovoljno dugo, te ovisno o nalazu (odnosno eventualnom širenju infekcije) ponavljati antibiogram te po potrebi mijenjati odabrane antibiotike.

Naime, osobitu opasnost predstavlja nastanak rezistentnih slojeva bakterija, odnosno otpornih na do sada korištene Dijabetes

www.dijabetes.hr

antibiotike. Tada može doći do širenja infekcije u dublje slojeve (zbog čega je uvijek potrebno učiniti i RTG stopala da se utvrdi jesu li infekcijom zahvaćene i kosti stopala) te osobito prodor bakterija u krv, nastanak sepse, sa širenjem infekcije u sve dijelove organizma. U tom slučaju više nije u pitanju samo liječenje oboljele noge (odnosno provođenje amputacije), nego i spašavanje života oboljelog.

Najnovija jedinstvena metoda liječenja Poliklinika za dijabetes Diamelli jedina u ovom dijelu Europe posjeduje lokalnu hiperbaričnu komoru kojom uspješno liječi problem dijabetičkog stopala.

Glavna odlika ovakvog liječenja rana na nogama je što kisik u lokalnoj hiperbaričnoj komori djeluje samo lokalno, odnosno na mjestima zahvaćenim oštećenjima uzrokovanim venoznim, dijabetičkim arterijskim i/ili neuropatskim ulkusima. Direktan utjecaj na problematično mjesto čini terapiju puno učinkovitijom od ostalih metoda.

Osim toga, ova metoda nema nikakvih kontraindikacija i može se ponavljati bezbroj puta. Ono što je osobito značajno napomenuti je, da tako visoka koncentracija kisika povoljno djeluje na infekciju (uključujući i na bakterije koje su postale otporne na dostupne antibiotike) te to predstavlja veliki iskorak u liječenju i kontroli infekcije. Takav način liječenja potiče stvaranje kolagena, kao i stvaranje novih krvnih žilica što omogućuje brže cijeljenje rana.

43

Tabu prelaska na terapiju inzulinom Claudine Colozzi, Équilibre, 2016.

Prelazak na terapiju inzulinom ne smije biti sinonim neuspjeha ili zadnje oaze spasa. To je prirodna evolucija kod dijabetičara

Pokazuje se da mnogo pacijenata s dijabetesom tipa 2 nije sklono liječenju primanjem injekcija inzulina. Akt ubrizgavanja injekcija, rizik od hipoglikemije, dobivanje na tjelesnoj težini, ovisnost o inzulinu: bojazni su mnogobrojne.

Sumnja u često krivo shvaćenu terapiju inzulinom kod dijabetičara koji su primorani na takvu terapiju često otežava život kod takvih pacijenata. Mnogo pacijenata radije odgađa prelazak na takvu terapiju što je duže moguće. ‘’Liječnici ne pripremaju dovoljno pacijente koji pate od dijabetesa’’, ističe doktorica Isabela Banu, endokrinolog u Kliničkom bolničkom centru Jean Verdier de Bondy. Od samog početka liječenja potrebno je ne dramatizirati upotrebu inzulina u liječenju objašnjavajući pacijentu da se radi o tretmanu koji može imati kraći ili duži vijek. U životu bolesti dijabetičara svi se sjećaju tog momenta kada su stavljeni na inzulin.

Poznata je činjenica da je liječenje dijabetesa tipa 2 nešto što

44

evoluira kroz godine. Za neke pacijente, evolucija se ogleda u prestanku uzimanja antidijabetika oralnim putem budući da se njihova efikasnost dovodi u pitanje kada se radi o dužem periodu uzimanja takve terapije. Prelazak na terapiju inzulinom omogućava lakše kontroliranje glikemije.

Važnost prisutnosti medicinske sestre

Zbog nedostatka informacija postoji puno krivih ideja o inzulinu. To doprinosi situaciji koja dovodi pacijente u nelagodan položaj. Izražena povučenost pacijenata dovodi do različitih posljedica: strah da neće biti podrške, strah da pacijent neće biti u stanju sam si davati doze inzulina, strah od nuspojava (dobivanje na tjelesnoj težini, hipoglikemija), strah od ovisnosti tijekom duljeg vremenskog perioda. “Zbog svih navedenih razloga postoji potreba za postojanjem kućne medicinske sestre“, inzistira doktorica Banu.

Injekcije, učestalo i pravodobno nadgledanje glikemije tj.

razine šećera, prilagođavanje doza inzulina u skladu s fizičkim aktivnostima… „Puno pacijenata strahuje od tog izleta u nepoznato: hoće li sve to sami znati napraviti? Pouzdanje u sebe je u takvim slučajevima dovedeno u pitanje“, primjećuje doktorica endokrinolog.

Neki pacijenti također su u strahu od sekundarnih efekata inzulina, najčešće dobivanja na težini i hipoglikemije. Dobivanje na težini nakon prelaska na inzulin je sigurna realnost.

Inzulin otvara apetit. Potrebno je upozoriti pacijenta da će dobiti koju kilu viška, međutim ako izbalansira prehranu nema potrebe za strahom. Na kraju, osjećaj koji prelazak na inzulin izaziva kod dijabetičara je iritiranost. ‘’Inzulin ne smije biti sinonim neuspjeha ili zadnje oaze spasa. Treba se prisjetiti da je to prirodna evolucija bolesti i da potreba za inzulinom postoji već od samog otkrića dijabetesa te se s vremenom pogoršava/povećava“. Ta ideja vrlo često počiva kod obiteljskih predaka. „Neki odmah pomisle: gotov sam!

Samo zato što su u svojoj okolini bili u doticaju s nekim tko je preminuo.“

Uspjeh proizlazi iz podrške pacijentu Dopuštanje pacijentu da se izjasni po pitanju terapije inzulinom omogućava mu da izađe iz povučenosti i dobije odgovore na svoja pitanja bez banaliziranja i dramatiziranja. „Potrebno je ohrabriti i informirati pacijente o sredstvima koja imaju na raspolaganju. Malo pacijenata je upoznato s

AAMK SVEUČILIŠTE Boškovićeva ulica 26, Zagreb

01/4855-832

činjenicom da klasična metoda inzulinom podrazumijeva vrlo često minimalne doze inzulina (jedna injekcija inzulina prije spavanja)“. Informiranje omogućava da se pacijentima ukaže na različita ograničenja vezana za prelazak na inzulin, koja mogu biti nijansirana s ublažavanjem simptoma s ciljem uspostave uravnoteženog pacijenta s dijabetesom. “Katkada, možemo predložiti pacijentu test tijekom unaprijed definiranog perioda kako bi se vidjelo kako pacijent reagira“. Uspjeh prelaska na inzulin proizlazi iz podrške pacijentu otkuda dolazi i potreba da se uklone sve kočnice koje bi pacijente dovele do neuspjeha.

Elodie Roucelle, 30 godina

Dijabetičarka tipa 2 tijekom 10 godina. „Znala sam da će taj trenutak doći. Dolazim iz obitelji dijabetičara. Predložili su mi prelazak na inzulin tijekom perioda trudnoće, a do tada sam bila na oralnim antidijabeticima.

Nakon promjene terapije imala sam osjećaj kao da sam puštena u divljinu. Doktor dijabetolog mi je rekao ‘’sve će biti u redu’’, bez da me je mogao u to uvjeriti. Prva injekcija, dala sam si ju sama. Bila sam oduzeta od straha. Strah nije bio od same injekcije već strah od izazivanja hipoglikemije. Hoću li biti u stanju obuzdati je ako dođe do toga? Ignoriram ideju da se mogu vratiti natrag na oralne antidijabetike nakon moje trudnoće. Malo po malo privikavam se na ideju ostanka na inzulinu“.

AUTOŠKOLA - Od 1950. godine Cijena autoškole 5.874,00 kn.

Nudimo mogućnost obročnog plaćanja do 12 rata.

Svaki kandidat po položenom vozačkom ispitu, ukoliko želi, postaje član HAK-a.

Veselimo se Vašem dolasku!

Jeste li znali da svaki član autokluba Sveučilište i HAK-a ima pravo na besplatnu montažu i demontažu guma i balansiranje kotača do dva puta godišnje? Samim time članstvo se isplati! Uz to svaki član dobiva minimalno 2.000,00 kn bonusa koje koristi za pomoć na cesti (popravak i prijevoz). Sve to i još svašta za samo 200,00 kn GODIŠNJE. Budite sigurni na cesti uz HAK i AAMK Sveučilište! Više na www.hak.hr

AUTOSERVIS SVEUČILIŠTE Avenija Marina Držića 12A, Zagreb

Obratite nam se 01/370-0745 099/235-1453 098/237-156

E-pošta: aamk-sveuciliste@hak.hr Web: www.autoskola-sveuciliste.hr

Autoservis pruža usluge: • • • • • •

Automehanike i autoelektrike Izmjene i čuvanje pneumatika Pomoći na cesti (popravak ili prijevoz vozila u slučaju kvara ili prometne nesreće) Usluge tehničkog pregleda i registracije vozila Iznajmljivanje prikolice za prijevoz vozila Organiziranje svih ostalih popravaka vozila (koje mi ne izvodimo)

Članovi HAK-a ostvaruju popust na sve usluge. Ukoliko niste član, a želite postati, obavljamo Dijabetes www.dijabetes.hr Vaše učlanjenje u autoservisu

10% POPUST AUTOSERVIS SVEUČILIŠTE Ovim kuponom ostvarujete pravo na 10 % popusta na materijal i uslugu u Autoservisu Sveučilište, Držićeva 12a, 01/3700-745

45

ZAJEDNO MOŽEMO POSTIĆI VIŠE... ...u svakodnevnoj skrbi o šećernoj bolesti...

Naša je misija razvoj individualiziranih rješenja koja objedinjuju sve potrebe osoba oboljelih od šećerne bolesti. Modernim terapijskim mogućnostima, inovativnim medicinskim proizvodima i pouzdanim programima podrške, nastojimo omogućiti osobama sa šećernom bolesti svakodnevnicu kakvu žele.

Učinimo više zajedno 46sanofi-aventis Croatia d.o.o. | Heinzelova 70/II, 10 000 Zagreb | Tel: 01/6003-400; Fax: 01/6003-444 | www.sanofi.com | HR.DIA.15.04.01.

Kineska i dijabetička medicina: Što je ključno za razumijevanje?

Nathalie Doisy, Équilibre, 2016.

Kako se zapadna medicina i tradicionalna kineska medicina mogu međusobno nadopunjavati kako bi poboljšali kvalitetu života kod pacijenata?

Dugo vremena su zapadna medicina i tradicionalna kineska medicina bile u opoziciji i to iz sljedećih razloga: kulturne i tradicionalne razlike, nepovjerenje u dobivene rezultate, pristup čovjeku i njegovom okruženju, nepoznavanje materije… Sve je to doprinijelo suprotstavljanju ovih dviju metoda.

Dva sasvim različita pristupa…

Na zapadu – zemlji Aristotela, Platona i Descartesa – naviknuli smo razmišljati o ljudskom tijelu na anatomski način.

Kada određeni ljudski organ radi neispravno postavlja se dijagnoza i primjenjuje se prikladan tretman za liječenje. U slučaju dijabetesa radi se o uzimanju inzulina koji ili ne djeluje ili šteti, a cilj je liječenje hiperglikemije. Radi se o centripetalnom pristupu: koji je usmjeren prema centru, organu, glavnom patološkom uzroku. S druge strane, kod tradicionalne kineske medicine govorimo o centrifugalnom pristupu (orijentacija prema van). Čovjeka se sagledava u cijeloj njegovoj čitavosti, kao dio integralnog svijeta u kojem on evoluira. Bolest nema samo jedan jedinstveni uzrok, ona je rezultat neravnoteže u toku koji cirkulira u ljudskom tijelu i svemiru. Vodeći se tom činjenicom, tretman (koji se bazira na iskustvu starom 3.000 godina) uključuje parametre iz čovjekove okoline (krug obitelji, klimatski uvjeti, ostali sindromi…) kako bi se definirala terapija. U slučaju dijabetesa dokazano je da kineska medicina i njena farmakopeja (ljekarski preparati) popraćeni redovnim prakticiranjem (20-30 minuta dnevno) Qi Gonga – kineska medicinska gimnastika – znatno poboljšavaju kvalitetu života omogućavajući uspostavu glikemijske ravnoteže i izbjegavanje komplikacija.

…koji predviđaju efekt sinergije Jedna multicentrična studija u kojoj je sudjelovao INSERM 1995. godine (državni institut za zdravlje), pokazala je sinergiju između ove dvije metode. Tradicionalna kineska medicina u svakom slučaju našla je svoj ulaz na sveučilište u vidu kompletnog nastavnog plana za liječnike. Takav ulazak na sveučilište je također sredstvo koje onemogućava anarhistički razvoj te discipline koji provode ‘’divlji kabineti’’ i ‘’šarlatani’’ koji sami sebe nazivaju ‘’kineskim liječnicima’’.

U Europi 60 posto pacijenata priznaje da su potražili pomoć kod oba tipa medicine i to zato što su shvatili koliko su te dvije metode komplementarne i upotpunjuju jedna drugu.

Međutim, kako bi se izbjegle interakcije između dva tipa tretmana, koje bi mogle biti opasne, prijeko potrebno je da su liječnici s obje strane kompletno informirani o svemu.

Dijabetes

www.dijabetes.hr

47

Prava oboljelih od šećerne bolesti prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima Štrcaljke za inzulin s integriranom iglom

• osoba na 1 dozi inzulina - 400 komada godišnje tj. 100 komada svaka 3 mjeseca • osoba na 2 doze i više inzulina - 800 komada godišnje tj.

200 komada svaka 3 mjeseca

Inzulinski injektor za davanje inzulina

Za svaki inzulin propisuje se posebni injektor. Propisuje se na rok od 3 godine.

Igle za injektor za terapiju šećerne bolesti

• osoba na 1 dozi inzulina dnevno 400 komada godišnje tj.

100 komada svaka 3 mjeseca • osoba na 2 doze dnevno do 800 komada godišnje tj. 200 komada svaka 3 mjeseca • osoba na 3 i više doza inzulina dnevno do 1200 komada godišnje tj. 300 komada svaka 3 mjeseca

Set za brzo očitavanje količine šećera u krvi

Propisuju se na rok od 5 godina.

Osobi na terapija tabletama aparat prepisuje izabrani doktor, a osobi na terapija inzulinom prvi put prepisuje dijabetolog.

Uređaj za brzo očitanje glukoze u krvi za slijepe osobe Propisuje se na rok od 5 godina.

Dijagnostičke trakice za kontrolu ketona i glukoze u urinu • osoba na 1 dozi inzulina imaju pravo na 50 komada trakica godišnje.

• osoba na 2 doze i više inzulina do 7 godina ima pravo na 300 komada trakica godišnje.

• osoba od 7 godina do 18 godina ima pravo na 200 komada godišnje.

• osoba od 18 godina na 50 komada trakica godišnje.

Dijagnostičke trakice za kontrolu ketona u krvi • Djeca do 18 godina s lošom regulacijom mogu dobiti do 50 traka za ketone u krvi, ali tada ne mogu dobiti trake za ketone u urinu.

Dijagnostičke trakice za mjerenje glukoze u krvi uređajem • osoba koja se liječi tabletama ima pravo na 100 komada trakica godišnje tj. 50 komada svakih 6 mjeseci, • osoba na 1 dozi inzulina ima pravo na 360 komada trakica godišnje tj. 90 komada svaka 3 mjeseca

48

• osoba na 2 doze inzulina ima pravo na 720 komada trakica godišnje tj. 180 komada svaka 3 mjeseca, • osoba na 3 doze inzulina ima pravo na 1100 komada trakica godišnje tj. 275 komada svaka 3 mjeseca • osoba na 4 doze i više inzulina ima pravo do 1500 komada trakica godišnje tj. 375 komada svaka tri mjeseca, • iznimno djeca do 18 godine i trudnice s lošom regulacijom šećera imaju pravo na 2000 komada trakica godišnje tj. 500 komada svaka tri mjeseca, • djeca do 18 godina na inzulinskoj terapiji s lošom regulacijom mogu dobiti 2500 traka godišnje tj. 625 traka svaka 3 mjeseca.

Nova količina dijagnostičkih trakica za mjerenje šećera u krvi uređajem i lanceta za vađenje krvi iz prsta odobrava se isključivo uz predočenje dnevnika samokontrole ili ispisa iz evidencije uređaja za kontrolu šećera u krvi u količini usklađenoj s brojem samokontrola, a najviše do količine utvrđene u Popisu pomagala.

Lancete za vađenje krvi iz prsta za kontrolu glukoze u krvi • Broj lanceta istovjetan broju propisanih trakica Potrošni materijal za inzulinsku pumpu Osigurane osobe koje su na terapiji inzulinskom pumpom ostvaruju • Sustav za infuziju inzulinske pumpe (igle i kateteri) 120 komada godišnje tj. 30 komada svaka 3 mjeseca, • Spremnik za inzulin u inzulinskoj pumpi 120 komada godišnje tj. 30 komada svaka 3 mjeseca, • Baterije za inzulinsku pumpu do 4 pakiranja godišnje tj. 1 pakiranje baterija svaka 3 mjeseca, • Zaštitna navlaka za inzulinsku pumpu 1 komad godišnje, • Pojas za struk za inzulinsku pumpu 1 komad godišnje.

Propisivanje pomagala Prvo propisivanje pomagala obavlja izabrani doktor kao nadležni doktor, prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti.

Svako sljedeće propisivanje tromjesečne količine propisuje izabrani doktor na temelju praćenja potreba svojeg pacijenta, uz obvezu osigurane osobe da prema potrebi, izabranom doktoru dostavi nalaz nadležnog doktora specijalista odgovarajuće specijalnosti o provođenju terapije.

KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA Darja Lovšin

Veliki kuharski vodič za dijabetičare • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn (+ troškovi poštarine)

Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti

Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik

Jelovnici pravilne prehrane • spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima • bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik

Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn (+ troškovi poštarine) • glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti

N a r u č i t e n a : 0 1 4 8 4 7 8 0 7 • 0 9 1 3 1 3 1 0 2 0 • w w w. d i j a b e t e s . h r uplate izvršiti na IBAN HR6223600001101494782, kopiju uplatnice sa svim podacima za dostavu priručnika faksirati na: 01 4847 807

Dijabetes

www.dijabetes.hr

49

spriječiti komplikacije svladati prepreke

415 milijuna ljudi živi s dijabetesom polovina njih ne zna za bolest

prilike

zdravi životni stil

mijenjamo dijabetes urbane navike društveni i kulturni ćimbenici rizika

svjesnost

obitelj

Dijabetes je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice.

415 milijuna ljudi ima dijabetes. Do 2040. taj broj mogao bi narasti na 642 milijuna, a 3/4 njih živjet će u gradovima.1 Više od 90 godina vodstva u borbi protiv dijabetesa naučilo nas je da je za suzbijanje pandemije potreban izvanredan fokus.

Naš pristup mijenjanju dijabetesa je jasan - potrebno je ranije dijagnosticirati dijabetes, unaprijediti skrb o oboljelima i suzbiti porast dijabetesa u gradovima.

Pokrećemo promjene kako bismo pobijedili dijabetes

Saznajte više na novonodisk.com/changingdiabetes i podijelite svoje razmišljanje #ChangingDiabetes

501. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

Izdanje: 1-14.2.2017.

briga o sebi

podrška