Iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine. Časopis za suvremenu povijest. God. 30,

I

tssN 0590-9597

IDK 949.75 "18/1 9"

MIJO KORADE Pudki misionari u Dalmaciji

TOMISLAV MARKUS Korespondencij a ban Jeladii-Bansko vij eie

ZORAN GRIJAK Shvaianje mladog Jurja Posiloviia

LUCIJABENYOVSKY Dobrotvorna gospojinska dru5tva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog svjetskog rata

HUSNIJA KAMBEROVIC Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

ZVONIMIR DESPOT Zivotopis hrvatskog publicista Milivoja Magdiia (1900.-1948.)

MARIO JAREB Odjek zlo(ina u Katynskoj (umi u tisku NDH

ZORAN GRIJAK Korespondencij a Posilovi6-Balenovi6

JURE KRISTO Ponovljena pljuska hrvatskim katolicima.

U povodu knjige Maria Streche

Prikazi

dSP 30, br. 1.,1.-226, Zagreb 1.998.

1998.

IIRVATSIil IN STITUT z.APUI/IJEST

1

949.75,18/19(

(05)

CODEN

CSUPER

ISSN 0s90-9597

HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST ZAGREB

CASOPTS

ZA SIJ\IR,EMENI.I

POVIJEST

CSP 30., br. 1., 1.-226., Zagreb 7998.

God. 30., br. 1., 95.-104.

Zagreb,1998.

UDK:

352.2 (497.6=84) >1946<

Izvorni znanstveni dlanak Primljerio: 76. 2. 1997.

Iryljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine 1946. godine HUSNIJA KAMBERO\'IE Institut za historiju, Sarajevo, BiH Na temelju izvorne arhivske grade u radu se analizira proces iseljavanja poljaka iz Bosne.i Hercegovine_1946. godine, uz osvrt ni njihov opei pbtoz"l neposredno nakon zavrletka Drugoga svjetskog rata.

odnos komunistidke vlasti prema nacionarnim manjinama na prostoru i Hercegovine nakon Drugoga wjetskog rata uveiike je bio bdreden opiim odnosom te vlasti prema nacionalnom p--itanju, ali i stratelkim usmjerenjem i odredenjem te vlasti prema bududoj strukturi druitva, te odnosom unutar .komunistidkoga kruga zemalja, kojemu je Bosna i Hercegovina, kao sastavni dio Jugoslavije, pripadala. odnos prema poljskoj nacional-noj manjini je,. medutimJ po mnogodemu karakteristiEan. priie "svega, radi se o stanovn-iStvu koje je do tada. dulje od pola stoljeia zivjelo u lrilidno kompaktnim skupinamarra pojedinim prostorima Bosne i Heicegovine, stanovniiivu koje je tijekom Drugoga *j"tt!og rata u znatajnoj mjerl sudjelovalo u partizanskoj vojsci, gdje su imali i jedan svoj bataljun, i, kbnadno, stanovnistvu dija je matidna domovina, Poljska, pripadala krugu komunistidkih zbmalja". uprkos tome, odmah nakon zavrietka"prijateljskih, rata pbdeti su pregovori i priglgTg za iseljavanje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u poljsku, sto 1e tiletbm 1946. i realizirano.

Poljaci su se u Bosnu i Hercegovinu naselili u vrijeme austrougarske vlaPostojale su dvije. grupe poljskih doseljenika: lednu su eiiiti poljaci 9u-u.tn". koji su govorili poljski jezik i bili su katorici, a drugu utrallnci s ukrajinskim jeziko.m i. unijatskom vjerom. I jedni i drugi su dosli iz Gahlije, Najveii aio ih s9 smjestio u prnjavorskom kotaru, te u kotarevima Derventi, Bosanska GradiSka, Banja Luka, Bosanski Novi i Prijedor.l Godine 1912. uiotaru prnjavor (rein polnischen) su bili Novi Martinac, Gumjera i Grabalnica sa 9r1J9 gotjstd 2273 Eranova, Rakovac i Kunova sa 1438, Devetina sa 4g2", Gajevi sa 76, Stara Dubrava sa 374, Kokorski Lug sa 86 dlanova; u kotaru Bos. Gradilka disto poljski su bili Miljevadka Kozara sa 134, derinovac sa 190, Bakinci Donji sa Bosne

.

t.fl::Purda,Poljski

Luka, 1968/69, str. 186.

naseljenici u Bosni, Zbomik krajiflkih

mweja,III, Banja

95

H. KAMBEROVId, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

God. 30., br. 1.,95.*104. (1998.)

265, Bakinci Gornji sa 278 du5a, dok je u srpskim selima Bukviku i Cerovljanima te godine bilo 253 Poljaka2. Uglavnom se radilo o seljacima-kolonistima, kojih je 1910. bilo 10.975 i imali su 12 kompaktnih kolonija3. U kasnijim je statistikama tedko pratiti kretanje broja Poljaka, jer su statistike evidentirale stanovniStvo po vjerskoj, a ne nacionalnoj pripadnosti. Raduna se da je u Bosni i Hercegovini Poljaka 1930. bilo oko 20.000, od toga katolika polovina, a druga polovina unijataa.

Koncem Drugoga svjetskog rata u Bosni i Hercegovini je Zivjelo vi5e od 15.000 Poljaka. Oni su na konferenciji 1. srpnja 7945. izrazlli namjeru watiti se u Poljsku. S takvim zlhtjevom njihova se delegacija obratila predsjedniku Vlade BiH Rodoljubu Colakovi6u, koji je obe6ao pomo6i im da se isele.

Nakon toga poljski predstavnici, koje su predvodili Jan Komu5, Jan Urban i izvjesni RozmuZ, obratili su se Ambasadi Republike Poljske u Beogradu, gdje su, takoder, dobili podriku za svoje namjere. Rodoljub Colakovid je o tome razgovarao i s Josipom Brozom. Kada je na toj razini dobivena suglasnost, poljska delegacija je krenula u Poljsku da razgovara s poljskim vlastima o svome povratku. Sastala se s poljskim predsjednikom, ministrima vanjskih i unutralnjih poslova, i nakon pozitivnih odgovora posjetila Donju Sleziju, gdje je izabrala teren za naseljavanje.

Medutim, problem je nastupio onoga trenutka kada Vlada Jugoslavije nije htjela priznati oddtetu za stedenu imovinu, tj. ku6e i zemlji5te koje Poljaci ostavljaju. Jugoslavija je dak traLila da Poljska plati Jugoslaviji stoku i LiveLne namirnice koje Poljaci sa sobom povedu tokom preseljenja. Zbog toga su se delegati poljske manjine u Jugoslaviji 6. prosinca 1945. jednim pismom obratili Josipu Brozu u kojemu su traZili da se pitanja oko njihova iseljenja rije5e 5to pravednije. Oni su izjavljivali sljedeie: >>1. Za dobivene zemlje i ku6e u Poljskoj moramo u obrocima odpla6ivati, a ovdje u Jugoslaviji ostavljamo iste bez ikakve nadoknade. 2. Za na(u stoku i LiveLne namirnice, koju izvozimo, Poljska bi morala platiti, a mi koji smo zainteresirani morali bi ponovo od Poljske DrLave da kupimo svoju vlastitu imovinu. 3. Ovdje smo mnogo Zrtvovali u Narodno-Oslobodiladkom Pokretu u kwi, gdje su najbolji sinovi dali svoje Zivote za slobodu, a ujedno davali smo u naravi mnogo za izdrLavanje N.O.V i pasivnih krajeva. 4. Okupator a osobito detnici, zato Sto smo kompaktno udestvovali u N.O.P. , opljadkali su, popalili i pobili mnoge od nas. 5. I dan danas poljska naselja u Bosni izloLena su teroru detnika, te skoro pola stanormiStva izbjeglo je iz svojih naselja i sklonilo se sa neito sirotinje u gradove

ili

slavonska sela, gdje gladna, gola i bosa traZe spasa<.5

U ovom su pismu Poljaci tek na kraju, pomalo bojaZljivo, ukazali na veoma lo5e stanje u kojemu su Zivjeli. Vasilj Semak, narodni poslanik iz Prnja2

Kriegsarchiv, Wien, Oskar Potiorek, Nachlass, k. 1, br. 46.

Iljas Hadzibegovic, Postanak radniike klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine, Sarajevo,1980., str. 118. a Artur Burda, Poljski naseljenici u Bosni, Zbomik kraji"ikih muzeja,III, Banja Luka, 1968/69, str. 186.

5 Arhiv Jugoslavije (AJ), fond Vlada FNRJ (50), 35. - 73., Pismo upuieno Josipu Brozu, 6. prosinca 1945.

3

96

H. KAMBEROVIC, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

God. 30., br. 1.,95.-1M. (1998.)

vora, koncem kolovoza 7945. o njihovom poloZaju op5irnije je pisao ministru unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine. Semak veli da u Prnjavoru seljaci Srbi pale ku6e Poljaka, Ukrajinaca i Ceha >i to pod firmom detnika<. Kako bi potwdio taj svoj iskaz, Semak prilaLejedan zapisnik koji je napisala Anka Demanjduk iz sela Rasavice kod Prnjavora, izkojega se vidi da Srbi seljaci >>tr zajednici sa detnidkim elementima< pljadkaju i ubijaju Poljake w5e6i na njih pritisak da se isele u Poljsku. U zapisniku koji su potpisali Vaso Cvilj i Ivan Dutko, stoji: >Odbornici sela Rasavac izjavljuju sledeie: Seljaci Srbi kaZu: Sto ne selite Galicijane? Selte iz na5e zemlje ili iemo vas poklati. Ako vi sami ne iselite mi 6emo vas poklati. Predsjednik sela (ime sela i ime predsjednika nije ditko napisano, op. H. K.) wlo je dobar dovjek i brani nas na svakom koraku, a jednako i on je miSljenja kako kaZe: Sta ie5 brate, raja je raja. Ona se buni i neie vas,..6 Odjeljenje za unutralnje poslove OkruZnog narodnog odbora Banja Luka javilo je 4. prosinca 1945. Ministarstvu unutra5njih polova Bosne i Hercegovine da su Semakovi navodi istiniti. OkruZni odbor kao razlog za ovakvo ponaianje srpskih masa prema Poljacima (i Ukrajincima) navodi >stav tih manjina prema NOP-u".

"Srbi, koji su tokom rata proganjani, nisu sa simpatijama gledali na ove manjine". Koriste6i takvo raspoloLenje, detnidke grupe su podele terorom >uz potporu dobrim dijelom i srpskih masa da ubrzaju odluku Poljaka i Ukrajinaca da se iseleo.

Na nezavidan poloZaj Poljaka ukazuje i jedna informacija iz Srpca. Kotarski narodni odbor Srbac je 17, studenog 1945. javljao kako "Poljaci kao i Ukrajinci (s toga terena, op. H. K.) svakodnevno napu5taju svoje domove i bjeZe radi pljadke od strane srpskog stanovniStva (starosjedioca) koji pomaZu detnidke bande<7. U razdoblju od 25. prosinca 1945. do 25. sijednja 7946. iz Srpca je od 5700 Poljaka (860 obitelji) pobjeglo njih 2482, od toga 7241 u pravcu Prnjavora (579 domova),1123 u pravcu Dervente (197 domova) i i18 u Slavoniju Q2 doma)8. Poljski ambasador je 25. prosinca 1945. posjetio Prnjavor.

Rezultat ove posjete je bio taj da su Poljaci organizirali seoske straZe radi obrane svojih sela, a oruLje im je dala vlast, s tim Sto je njihova dobrovoljadka milicija radila pod kontrolom jugoslavenske milicije i narodnoga odbora u Prnjavorue.

Vjerojatno je ovaj posjet takoder pridonio da se ubrza potpisivanje Protokola Poljske i Jugoslavije o iseljenju Poljaka iz Jugoslavije. Protokol, >sastavljen u dva primjerka na srpskom i poljskom jeziku", potpisan je 2. sijednja 1946. godinelo. Prema tom Protokolu svaki iseljenik je pismeno izjavljivao da se iseljava dobrovoljno i da se odride nepokretnog imanja u Jugoslaviji. U tom smislu ie se obaviti fiktivna kupoprodaja. Iseljenici su mogli sa sobom ponijeti namje5taj, poljopriwedne strojeve i alate, zanatski alat, dva govedeta, dva konja, tri koze i tri winje. Protokol su potpisali u ime jugoslavenske vlade 6

Arhiv Bosanske krajine (ABK), fond OkruZni narodni odbor Banja Luka (ONO

BL), k. 125,br.799145, Vasilj Semak - ministru unutra5njih poslova Bi}J,22.8. 1945.

7 ABK, oNo BL, k. 125, br. 1,9914s, 8 ABK, ONO BL, k.I29,br. t7I9146, SNO Srbac - ONO Banja Luka, 25. t.1946. e Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), fond Vlada Bosne i Hercegovine (VLBH), k. 44,br.16146, ONO Banjaluka - Predsjedni5tvu Narodne vlade BiH, 10

rBorba<, 3. 1. 1946, str.

10. sijednja 1946.

1.

9',7

H. KAMBEROVIi, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

Vladimir Velebit, pomoinik ministra vanjskih poslova, a u ime Poljske Jan Karol Wendle, izvanredni i opunomo6eni ambasador Poljske Republike u Jugoslaviji. Za ianrienje ovog posla bilo je predvideno osnivanje mje5ovite jugoslaposao oko iseljavanja Poljakaoll. "koja ce obaviti ceo i Komisija za preuzimanje imanja Poljaka-kolonista, koja je 29. prosinca7945. izdala jedno uputstvo da se u svim kotarevima gdje ima Poljaka osnuje kotarska komisija, a pri svakom mjesnom narodnom odboru, gdje Zive Poljaci, da se uspostave mjesne uprave. Njihov je cilj bio da dostave imena svih Poljaka koji sele, da vode nadzor nad njihovom imovinom kako se ne bi uni5tavala i krala. Posebno se naglalava da >treba konkretno izvje5tavati o uni5tavanju, prodavanju zgrada, wata, prozora, Suma, voinjaka od strane samih Poljaka, koji svojevoljno napu5taju svoje kuie..1z.Uzroje Vlada Bosne i Hercegovine 24. sijednja 1.946. odludila da se osnuje jo5 jedna komisija na podrudju banjaludkoga okruga, 6e zadatak biti obavljanje povensko-poljske komisije

Od 1945. djelovala je

"diji

slova oko otpreme iseljenika i preuzimanje njihove imovine,,. Komisija je trebala imati ukupno 18 dlanova, a predsjednik bi bio MiSo Jokanovi613.

Medutim, buduii da je i osnivanje MjeSovite jugoslavensko-poljske komisije kasnilo zbog sporosti jugoslavenske strane da imenuje svoje predstavnike, na konferenciji odrZanoj 29. sijednja 1.946. o pitanju preseljavanja pripadnika poljske nacionalne manjine s banjaludkoga okruga odludeno je da se privremeno odrede dlanovi jugoslavenskoga dijela komisije (Mi5o Jokanovii, Riza Muhsinovii, Ljubo Mileti6, Tomo Munjiz, Zdravko Preradovii iDLemal Mahmuttehaji{ te po dvojica predstavnika iz svakoga kotara gdje je bilo Poljaka za iseljenje - Prnjavor, Srbac, Lakta5i, Bos. Gradi5ka i Banja Luka).

Vei sutradan je Ministarstvo unutra5njih poslova Jugoslavije imenovalo dlanove jugoslavenskoga dijela Komisije (Batos Radoje, Mlado Obradovii, Riza Muhsinovii, Tomo Munjiza i Milo5 Karapetrovi6).14 Vlada Poljske je nelto ranije imenovala svoje dlanove (Witold Maczka, nadelnik u Ministarstvu Zapadnih krajeva Poljske Republike, Jan Modrzejewski, inspektor Poljskog Ureda za repatrijaciju, Ewa Vasovicz i Kornel Klauzik, referenti Ministarstva zapadnih

krajeva Poljske Republike, te major poljske vojske Kozieradzl<t U lipnju je Kozieradzki podnio ostavku, a na njegovo je mjesto dolao Jan Ja5inski.l5 U 11

ABiH, VLBH, k.44,br.46145, Protokol o iseljavanju Poljaka iz Jugoslavije; ABK, ONO BL, k. 127, br. 98146, PredsjedniStvo Narodne vlade BiH - ONO Banja Luka, 5.

12

t. t946.

ABK, ONO BL, k. l72,br.

43325145,

Komisija za preuzimanje imanja Poljaka

- ONO Banja Luka, 29.12.1945.

13 ABiH, WBH, k. 44, br.46145, Pretsjednistvo

kolonista (Prnjavor)

narodne Vlade BiH

-

ONO

Banja Luka i ONO Doboj, 24. jantara 1946.; ONO Banja Luka - Pretsjedni5tvu Vlade BiH, Pitanje iseljavanja pripadnika poljske nacionalne manjine, 30. srjednja 1946 (trali se obja5njenje u vezi te Vladine naredbe).

14 ABiH, VLBH, k. 44,br.46/45, MUp FNRJ, Rjeienje o imenovanju dlanova

Komisije, 30. t. \946.

15 ABiH, VLBH, k. 44, br. 46145, Ministarstvo inostranih poslova Jugoslavije Saveznom Ministarstvu unutraSnjih poslova, Iseljavanje Poljaka iz Jugoslavije, 29. sijednja 1946. Isto, k. 16, br. L0I53146, Jugoslavenska komisija za repatrijaciju Poljaka

- PredsjedniSwu vlade BiH, 15. 6.1946.

98

H. KAMBERO\aI6, Iseljavanje poljaka iz BiH i946. godine

God.30., br. 1., 95.-104. (1998.)

pronadenim zapisnicima sa zasjedanja ove Komisije kao sudionici na sjednijugoslavenske strane se spominju sveto Doidevid, predsjednik, Mlado :am? I Stanii, sekretar, Rizo Muhsinovii, Miio5 Karapetrovie iitf -- ,"ui6.ru sjedi5te ove.Komisije bilo_je u prnjavoru do 20. svitnj a ti46.,ft;l; preseljeno u Bosansku Gradi5ku.lT p?tpitivanja prorokola obavtjate organizacijske pripreme za ,-^,,3,o^O-tf,ll ?d rse{enJe Poljaka, odvijao se i proces njihova konceniriranja i grupiranja raai uvjeta 2a pre.Liitjavanje do ronaenLg p"o*'utr.u ,, nori:IitlTl",ll"_:lgl*ilih tKl._ N^. konterenciji g. poljaka banjaludkoga okruga !ilun:.t*u is.eljgvanjl ts46. istaknuto je kako"je pri-j";"; d;;;s-ooserjavanja :11:*:,3; 'l.":1.lI pouskrn obrtel.| iz drugih kotareva u prnjavor-i njegovu-okolicu. po"l.1aci io

gralfaju "nesigurnodiu sera i njihove riine i imovin"ske bezbjednosti" zbog yp?d^ i opie armosfere nasilja nuo Forju"i*;:i'-;'.^taj proces ::tjll-u.._,",:fil Koncentracue Poljaka vlasti su optuZivale njih same, tr,rdeii kako se to oiobito powatka.pbljske delegacije t potsk;,-l;; ;;,,pojedini l,l::11'j3P :u\oT uuclr rz nJrlrov_e delegacije_koja je illa u poljsku, po svom pbvratku'govorili Poljacima da ie se seriti u,poljsku i dq p*iiei onli to.;i ,u;'"p"rtiri ,rio1" oomove.. ovo je bio uzrok da su mnogi 9e polS-'aci neorganilovuno'nupusturi i prilikom odlazenja nu tuti" rruSin" upro-pasdavali i osLiivali svoja 1manj1 stan*": i ostale zgrade kao i nasade i dume. foreO toga otrrC.ai s'pojedine

dijelove svoje imovine premda su znali da to ne smil"u dinitio. iolrske vlasti iz Srpca su saznale da ie medu poljacima sirita prir'a mr." e" ,,p*l seliti koji su ostali bez domov^a i koji budu bliZi komunikacijama, raoi'dega je oni i uslijedio njihov odlazak u Slavoniju, Derventu i rrnlavoi". /"-;;;;;"od prnjaygl" iSIpg3,Poljaci (oko 300 domova,;"t;;,- dijelom u ".tg!?tr.l?ktaSi Lijevde potjQ nisu panrdilii nije bilo puno neorganiziranogiieUauan;a, kao ni na prostoru Bosanske Gradiske_(oko 1g2 obiterji s oko g0dijuoi;. tstije srudaj bio.i na.prosroru kotara Banja Luka (49 obitetji s oto :iO iiuJil'i.Oi"o Sto ," ovdje nije dovoljno znaro odi li je preierjavanie dobrovorj",i ili;i;"ezno,.).1e oltuZbg reagirao je Jan Mordzejewst<i, izlavivSt da poljaci ..-,".I1"?.Y3,Y: >nlsu zasruzrrr da se o njima ovako_govori i da su se i oni uoiiti za ovu r"rnilu.

Lolj^.i n_isu,bjeZali bez.potrebe odivojih kuia, nego:" t" uii" *ji oeuuuiju Zivota<. rgnjvz Kunezkile kazao kako ,,ima nepraiilnih portupur.a od strane milicije u odnosu_na porjake. porjaci ie nisu''''ogliJu-iuraniti od l-":?.gl: selima' jer je vojska samo prolazila terenom, dok se

ffj'J::Xil"t;l5;r:;,:J:?

16ABiH. VLBH. k, 11, br. 7016146, Zapisnik sa sjednice Mjes0vite Komisije . odrZane dana 10. 7. 1946; Isto, k. 1,3, b,t. Bi27r4o, zrjirnrt-r^ ;jJ;;; Mjesovire

Komisije odrZane 22.8. 1946.

ABiH, \',I-BH, k,j,^Pt._5j12l46, Jugoslavenska komisja za iseljenje poljaka - . it PredsjedniStvu Vlade BiH, 20. 5. 1946. " 18

ABiH, VLBH, k.

44,

br.

46145, Zapismk sa konferencije

WBH, k.

44,

br.

46145, Zapisnik sa

4Pitt, \ILBH, k.

44,

br.

46145, Zapisnik sa konferencije odrzane 29. januara

^. - godine.

1946. _

to .^.4FiH, 1946" godine.

to

^ - godine.

1946. .

.

-

odrzane 29. januara

konferencije odrZane 29. januara

99

H. KAMBEROVId, Iseljavanje poljaka iz BiH

1946. godine

God. 30.. br. 1., 95.-lM. (1998.)

trajao je od 28. oZujka do podetka studenog 1946. goclme. liansportiranje se o.bavrjalo vllkovima i,detiri kompozije od po"40 ^^^,*An:o^T^r_is,3-ljayanja va_ gona, koje je osigurara poljska vlada2l. u prvih sedam iru"ifortu tijekom oiyjk?. i travnja 1946. iz"kothreva.prnjavor, b"*"r,iu i Sru""lli"r.i"no j" ie3 obitelji sa 4657 dlanova22. u naredna detiri transporta, od podetka svibnja do ]]..svibnj.a, iseljene T j?ijj4:gitglji sa.2213 aggra.'n"riq J" j:. svibnja u 11 konvoja iseljeno j" obiterji-s ukupno 6g70 porjaka,'i to" rz kotareva Prnjavor i Derventa, te lzg? izbjegri e.o{1ci iz kotara Srbac.23"Svi ovi ionvoji su isri preko Slavonskoga Broda. Naredni konvoji, kgjima. tu ir"r1"ni pi"ortrr noSuci iz Srpca, te korareva Bos. Gradidka ; I-lt<tasi poraziri d ;;k;;;, i to preko -o"""tnJ, ieljeznilke stanice u okudanima. Najprije iz nliesia [otur ie Lakta_ 5i' 15. svibnja u dvanaestom transpor"tir ilsetleno 115 obitelii s ukupno 590 dla_ nova.2a u trinaestom ransportu 25. svibnja je sg ;"?0g dlanova iz sela Novi i Stari Martinac, kotar Srbac, te nekoriko "tisr" ouitetliiz "bii"lji osialih sera is_

toga kotara.25

ietrnaesti- tiunrp-rto- lo.iuiu"iu otm" ,u'id+ olir"r;r

sa 630 dlanova iz sela Grabadnice.- kotara Srbac, i n"iorlto oiit"rf iii"r" Inador, Rakovac, seliSta i Srdevii_istoga kotara. petnaestim t*"rpo'rio* 31. svibnja iseljene su 134 obiterji sa7r4 d-ianova iz sera Gumjera k;6, s;; i nekoliko obitelii iz sela Novoe Marti"e" i Dt[un""iZ" i, irile k;1;;;, ;;];dna obitelj iz Devetine - korar Laktasi. s.rnu"ttl.n-irunspo-rrom r. ripnja je iseljeno r43 obitelji y 676 dlanova iz sera Gumjera i Novog Martinca I rlot'"i srbac, te 45 obiteg iz Indrjg, uoj. tamo skronile jo5 tiwijeme r"t" iir.oi^reva prnja.r-y.r." vor i Srbac. Sedamnaesti transport je krenuo_12. irpnja i 115 obitelji ga 661 dlanom. ovim transpbrtom su ro"n"ii ilo4uli-i, "J,*;l;;"rjeno JJu'Noui rr.r^r_ -osarnnaestom tinac, NoZidki, Stari Martinac i Bukala kotar srbacl U .ie transportu.l6. lipnja iserjeno 96 obiterji sa 533 drana, 9 oui6r;i , ilotara prnja_ vor, a ostalo s kotara Srbac. Devetnaestim transportom 19. lipnja su iseljene 103 obitelji sa 562 drana, od kojih 7 obiterji iz kotara r_atiasi,'a'ostaro iz ko_ tara Srbac. Dvadesetim.transportom 25. ripnja sa 4g2 i" dlana, od kojih 26 obiterji s ko'tara nos. craii8ki,s ""r:*old "uilrii a osra_ ii{.I*iirii-or, lo iz kotara Srbac. Dvadbset prvim transportom 5._srqnjqieiseljeno g9 obiterji sa 426 dlanova, i to iz sela Gornji sakin6i kotar LaktaSi i petrovo Selo _ ko_ tar Bosanska Gradidka..Dvadeset drugim transportom 7. srpnja su iseljene 74 obitelji sa 343 drana, i to iz sera rrositja Karijzovac f"i;B;;anska

-

Gra_

21

ABiH, VLBH, k, 1.6, Jugoslavenska komisij a za repatrrjaciju po!y,_10_1r53/46, Predsjedni5tvu Vlade BiH, S. e. p+A722 AJ 50 35 g45, Ministarstvo inostranih poslova FNRJ predsjedniStvu Vlade FNRJ,3. svibnja 1946. ljaka

-

-

-

-

-

a ABK, oNo BL,

o.T9 Bqgf Luka upuden predsjed_ \ 1?1,-Mi"t:_dli_izvjeiraj ni{! lozuja!

1e46.; ABiH, vr-"nH,i. ++, a1 dtns.u1"i"e-nl irul"st"J "is,yi ,, oiujak"1199 1946. oNo Banja Luka; AJ 59: 35 73, Jugoslov"nir." toirffi za repatrijar^i"51._i'i g.gr_pr" r"r:-.t^,'r+. svibnja :t:^t^qkli :,Pj:^oj:d^listvu_vlade.FNRr: ry4o. Uedan prrmlerak ov9g3 je upucen i Vladi BiH, afiH, VI.bH, t. S, U.. !ryjeitaja s096/4Q;1!.f - 50 - 35 - a4s, N4inistirsivo inostranih posrova'FlR]- p]Jorj"anis,uu Vlade FNRJ, 3. svibnja 1946.

t. j,^!r._S!31/46, Jugoslavenska .': ABiH, \aLBH, ^Predsjedniswu Vlade BiH, 20. 5.7946. " 2s

100

ABiH, VLBH, k.

16,

str. 70153146.

komisija za iseljenje poljaka _

God.30., br. 1.,95.-104. (1998.)

H. KAMBEROVIC, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

diSka. Dvadeset tredim transportom 10. srpnja je iseljena 91 obitelj sa 451 dla-

nom, i to s teritorija kotara Bos. GradiSka i Lakta5i. Dvadeset detvrtim transportom 14. srpnja je iseljeno 55 obitelji sa 316 dlanova, od kojih 41 obitelj s kotara Lakta5i i 14 obitelji izraznih drugih kotareva. U dvadeset petom transportu 23. srpnja iseljeno je 92 obitelji sa 324 dlana, i to iz sela Celinovac i Cerovljani sreza Bosanska Gradi5ka. Dvadeset Sestim transportom 26. srpnja je iseljeno 87 obitelji sa 458 dlanova, od toga 69 obitelji iz kotara Banja Luka i Bos. Novi, a 18 obitelji iz raznih drugih srezova. Nakon toga se iseljavanje znatno usporava, zbog toga Sto se sve viSe podinju okupljati Poljaci iz Hwatske, koji nisu naseljavali tako kompaktne teritorije kao u Bosni, zbog dega ih je i bilo teZe iseljavati. Poljaci iz Bosne su ponovo krenuli trideset prvim transportom 16.listopada, kada je iseljeno 65 obitelji sa272 dlana, i to s teritorije kotara Derventa, te pojedine porodice iz ostalih kotareva Bosne i Hercegovine26. U posljednjem, trideset drugom konvoju, koji je oti5ao 2. studenog, iseljen je preostali dio Poljaka iz Bosne.

Sudeii po ovim pojedinadnim izvjeitajima, iz Bosne i Hercegovine iseljeno je vi5e od 2941, obitelji s vi5e od 14.961dlanova. (Tablica 1).

TABLICA 1: Iseljavanje Poljaka iz BiH po pojedinim konvojima Datum Ostavili Ostavili Broj isBroj pravnih oSteienih obradive neobra- polaska koju su kuia koje kuia koje zemlje dive zem- konvoja (1946.) /ha\ lie /ha\ odveli su ostavili srr ostavilr ,| do 27. 4.

167Z 7524 ?

12.467 Broj

Broj obitelji

dlanova

Prvih sedam Osmi Deveti Deseti

765

4657

727

605

189

47

28

629,1

88.5

110

<ot

204

8-s

-5

506.7

66.3

6.5

92

525

121 67

7

224

26.8

10. 5

308.1

37.2

13. 5.

6

389.2

109.7

15. 5.

513.1

37.3

2s.5.

Broj konvola

Broj

stoke

Iedanaesti

115

491

272 749

Dvanaesti

15

590

189

89

Tii n r esfi

88

608

301

82

2'1.4.

tetrnaesti

104

630

282

61

4

332.3

41.7

30.

-s

Petnaesti

1.34

714

799

77

36

663.4

53,7

31.

-s

Sesnaesti

t43

6'76

246

55

19

584..

52,7

1.6.

Sedmnaesti

115

661

289

80

3

592.2

45,4

12.6.

Osamnaesti

96

533

29',l^

58

9

651,7

58.9

16. 6.

103

562 482 426

276

44

5

67-s,3

74.4

19. 6.

285

59

5

518,8

54.6

25.6.

302

31

2

256.5

87.6

5.7

271

40

3

317.5

11.4

91

343 451

245

28

t2

186.5

'))

Devetnaesti Dvadeseti Dvadese pn'l

96 89

.

Dvadese drusi Dvadese treii Dvadese detvrt

'14

5-s

316

88

26

10

181.3

53.9

Dvadese Detl

92

230

39

11

252 7

32,9

Dvadeset Sesti Tiideset prvi Tiideset drusi

87

324 458

24

6

272

289,9 95.4

138,6

65

t23 r92

7.7. r0. 7. t4.7 23.7.

26.7.

Ukupno

?

2641

",

,

1,4916

6087

29 ,)

7736

, 272

)

.

22.2

16. 10.

,|

,|

2.11

20.635.4

2788

26

ABiH, VLBH, k. 16, str. 10153146 (pojedinadni izvjeltaji za svaki transport upuieni od strane Komisije Predsjedni5tvu Vlade BiH).

101

H. KAMBEROVIi, Isetjavanje poljaka iz BiH 1946. godine

God.30., br. 1., 95.-104. (1998.)

Podaci o broju iserjenih poljaka i imovini koju su ostavili ili ponijeri sa b.oT, j e Jugo stave nska komi p;d;il';'a#i",jt sij

;r.p ;;;tiltd "

Foj 9

ti*o*

so_

i r_ vjestaju 2. srudenos 1946. dostavira vr-iJ'eorr," r fi;;;"g;;#, nesro se razlikuju od ovih poiataka ao rojir, r*o iJsr pru,"ei odrur;f ;;;k;ga pojedi_ nadnog konvoja:?, ari razrike nisu verike i uis. ru odraz tadasnjeg opieg trenda vodenja statistike, koia je opienito pokazivata znake nedosljednoiti, nego sto bitnije mijenjaju bit ditavog procesa. prema ovom sumarnom '!'|Jvo! izvjestaju, iselje_ no je 2649 obirelji sa 14.08-8 dta"ouu. guUiiu Z;.

TABLTCA 2: rs-etjavanje Pqljaka iskazano po kotarevima s brojem izvezenestoke pokretne imovine, te ostavljenom nepokretnom i_o"ioo*-'Broj

Naziv kotara

Srbac

Prniavor Derventa Laktadi Bos. Dubica

Obitelji

1318 539

Teslii Zavidovi6l Saraievo Bos. Novi

Bos. GradiSka Piskavice

Ukupno Starosna

Poljo-

Ostavili Ostavili obradive koju su i zanatskih ispravnih olteienih zemlje kuia kuia poveli alata koje (ha) su poniieli

7311 2824

t20

privrednih Ostavili

Ostavili Sume

(hu)

3042

1143

797

131

7326.4

1309

810.2

785

368

22

2349.1

222,8

356.4 22

1,256.6

60.0 281,6

348

166

77

1637

743

529

191

1

4

4

22

5 1

-5

4

2

9

0

+5

72

6

1,3

? )

0

0

0

16

0

2

1

0

0.3

q

327

rn.leoor Doboi Bos. Brod VareI Zenica

ilanova

stoke

9 10

36

4 10

0

1

0

0.3

6

2

0

8.4

1

0

0

0

0 0

0

0

0

6,0

0

2

1

0

6.1

4

0

5

4

0

6.8

0

63

303

72

24

18

JJ

205

4

84.2

40

1.6

-5

1

710

440

107

25

165,3 '784,6

1578

206

200 1

14.088

5

0

6400

31,23

i spolna jlTITr^

0

10 31

0

0

12.3s0,5

63,1 0 1495.8

poka",uje da je najviie bilo djece is_ 1:sorj, iJmustcaraca (3182). (Tabrica 3).

Do konca srpnja ie, dakre, is"tjauanie iz Rosne i Hercegovine bilo privedeno kraiu. u izvieltaju Komisije" oo io. t<otovoza konstalira se kako ,sa podrudja Bosne i Hercegovin" i"'L du ol;'ios j.aun tru*p"ri'p"'l:it, koji su nastanjeni u Sarajevu, nouoiu i srezu o"*'.ntrLo*, te pojedinadne porodice tz ostalih mjesta u Bosni i Hercegovini.r. -^

pod

isgl:_e^1in

18 godina (7405),.zatim.zena

27

ABiH, \fLBH. k- 16, str.

Potjaka, inezene store r poi<rei""

rudjaNR Bosne i Hercegovine)

10153/46 (Thberarni pregred

po

srezovima iseljenih i.""i""] ilt ,u"r1"'n.;d"i;.,* i;;vine s pod_

,ro" lrfo'#.Klf#;,lj'!,i;,Y''ro.ur'nJugosravenska 702

i

komisija za repatrijaciju por-

H. KAMBEROVIi, Iseljavanje Poljaka iz BiH 1946. godine

God. 30., br. 1.,95.-104. (1998.)

TABLICA 3: Starosna i spolna struktura iseljenih Poljaka Naziv kotara

Vulkaraca (iznad Zena (iznadl8

Djece ispod sodina

18 sodina\

oodina\

161 8

1706

3987

6'19

'726

1,419

Derventa

138

t64

294

LaktaSi

342

425

870

Srbac

Bo. Dubica

2

1

I

Priiedor

4

6

t2

Doboi

J

I

I

Bos. Brod

2

2

5

10

11

22

11

14

VareS

Zenica

Teslii

8

9

11

Zavidovl(,i \araicwn

2

4

5

l0

14

7

69

92

742

Bania Luka Bos. Novi Bos. Gradi5ka

46

41

1.12

23',1

279

498

3782

3501

Piskavica

J

Ukupno

18

5

7405

Iseljavanje Poljaka s ostalih prostora Jugoslavije trajalo je do 2. studenog 1946. godine,2e mada je prvobitno bilo planirano da se zavr5i u roku od Sest mjeseci. Poljska ambasada u Beogradu je u rujnu 1946. traLila od Ministarstva

vanjskih poslova da se produZi rok za iseljavanje. Ministarstvo je uvaZilo tu molbu i odludilo da se proces iseljavanja zaw5i do 3L. listopada 1946. gt dine.30 Razlog za to je bio u dinjenici >5to se uglavnom mislilo da ie se Poljaci iseljavati iz Bosne i Hercegovine gdje su oni bili kolonizirani u veiim grupama, dok se nije radunalo da ima prilidan broj Poljaka i u ostalim federalnim jedinicama< koje je takoder trebalo iseliti.3l Iseljavanje Poljaka iz drugih federalnih jedinica je bilo teLe nego iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, >s obzirom da Poljaci u tim krajevima nisu u veiim kolonijama grupisani<.32 Prema sumarnom izvje5taju Jugoslavenske komisije za repatrijaciju Poljaka, iseljena je iz Hrvatske 231 obitelj sa 999 dlanova, iz Srbije 45 obiteti sa 198 dlanova i iz Slovenije pet obitelji sa L6 dlanova.33 Dakle, od ukupno 15301 iseljenog Po2e

oBorba.., 24.

11,.

1946, str.2.

30

-

ABiH, VLBH, k. 15, br. 9360146, Jugoslavenska komisija za iseljavanje Poljaka Predsjedni5tvu Vlade BiH, 3. t0. t946. (citira se odluka Ministarstva vanjskih po-

slova od 24. septembra 1946. godine). ka

-

31 ABiH, VLBH, k. 13, br. 8227146, Jugoslavenska komisija za repatrijaciju PoljaPredsjedniSwu vlade BiH, 26. 8. 1946.

32

Isto.

ABiH, \'LBH, k. 16, str. 10153146 (Thbelarni pregled po srezovima iseijenih Poljaka, intezene stoke i pokretne imovine, te ostavljene nepokretne imovine sa podrudj a FNR Jugoslavije).

33

103

H. KAMBEROVIe, Iseljavanje Poljaka iz BiH i946. godine

God. 30., br. 1.,95.-104. (1998.)

jaka s prostora Jugoslavije na BiH otpada 14088, Ito dini vise od 92 posto. Svi oni su. wlo organizirano preseljeni, sto je bio prvi sludaj u komunistidkoj Bosni i Hercegovini kolektivnoga preseljavanja jedna nacionalne manjine.

SUMMARY THE EMIGRAIION OF POLES FROM BOSNIA AND HERCEGOVINA IN 1946

At the end of the Second world war, poles, who had come to Bosnia and Hercegovina as settlers at the beginning of the twentieth century, lived in the districts of Srbac, Prnjavor, Dewenta, Laktasi, Bosanska Dubica, prijedor, Doboj, Bosanski Brod, Bosanska Gradi5ka, Bosanski Novi, piskavica, Banja Luka, ano to a lliser extent, they could be found in parts of the counties of vare5, Zenica, Teslii, Zavidoviii and Sarajevo. There political situation_was very unfavourable, and they were frequently the objects of various kinds of attacks and terror.

Immediately following-.the r,var, lhey requested permission collectively to emigrate to Poland. This was allowed during 1946 on the-basis of the protocol iigned by Yugoslavia and Poland on January z, 1976. under its terms, each emigrant stated in writing that he was emigrating voluntarily and that he was ielinquishiig claim to all lTToyuu]: property in Yggo-s!1via. The mass emigration began in\ov".ib".. In totar, 2.64? ?Tiligs numbering 14 088 members left Bo;nia and H-ercegovina (this figure included 7405 children below eighteen years of age, 3501 adult *j-*n, *o glgz uoutt men). They left behind 6400 domesticated animals, 17g4 homes, 12 350.5 ha of arable farm land, and 1495.8 ha of forest. After the pores emigrated, tfieir lands and possessions were allocated for internal colonization.

ro4