U potrazi za korijenima
Bogata povijest roda Gojsalića Kostanje - rodna kuća Mile Gojsalić
U Poljicama, povijesnoj pokrajini istočno od Splita (područje planine Mosor), Gojsalići još od predturskog doba i srednjeg vijeka nastanjuju svoje matično selo Kostanje
P
rije kratkog vremena dospjela mi je u ruke knjižica “Gojslaići - najstarija povijest plemena” koju je napisao Mate Gojsalić, a nedavno objavila Matica hrvatska – Ogranak Imotski. Svaka je nova publikacija s područja hrvatskog rodoslovlja dragocjena, a posebno ovakve koje su u cijelosti posvećene pojedinom rodu. Dragocjene su zato što našoj genealogiji još umnogome manjka literature, posebice ako se usporedimo s nama sličnim europskim narodima. A da se imamo čime dičiti i u međunarodnim razmjerima, kao narod s izrazito bogatim rodoslovljem, potvrđuje i ova knjižica tiskana u samo 150 primjeraka. Dakle, kad čujemo za prezime Gojsalić, mnogima će prva pomisao biti Mila Gojsalić, poljička junakinja iz pučke legende koja je, zavevši turskog vojskovođu, digla u zrak osmanlijsku barutanu i tako omogućila pobjedu Poljičana nad Turcima. Ta narodna heroina inspirirala je mnoge pjesnike (August Šenoa, Drago Ivanišević...), a skulptura Mile Gojsalić kipara Ivana Meštrovića stoji nad kanjonom rijeke Cetine kod Omiša. Da Gojsalići nisu poznati samo po junakinji Mili, otkriva nam autor Mate Gojsalić. Saznajemo da je riječ o staroNapisao Hrvoje Salopek
hrvatskom plemićkom rodu iz Poljica, tzv. didićima. U Poljicama, povijesnoj pokrajini istočno od Splita (područje planine Mosor), Gojsalići još od predturskog doba i srednjeg vijeka nastanjuju svoje matično selo Kostanje. U jednoj se ispravi iz daleke, 1468. spominje prvi put jedan poljički Gojsalić - knez Dragiša. Poznato je, međutim, da je prapostojbina mnogih poljičkih rodova Bosna, koji su se doselili nakon prodora Turaka, a to je slučaj i s Gojsalićima. O njima svjedoče mnoge povijesne isprave, ponajviše iz dubrovačkih arhiva, jer su pojedini bosanski Gojsalići dolazili putem trgovine u vezu s Dubrovačkom Republikom. Osim pisanih tragova, o Gojsalićima u Bosni svjedoči i jedno ime naselja (toponim) – selo Gojsalići kod Kladnja u istočnoj Bosni, koje izravno upućuje na činjenicu da su ondje nekoć živjeli Gojsalići, iako ih u Bosni već
odavno nema. Autor smatra da je prvi Gojsalić koji se doselio u poljičko selo Kostanje upravo već spomenuti knez Dragiša. Dotični je prije dolaska u Poljica bio u više isprava zabilježen kao humski (hercegovački) knez. Rod se poljičkih Gojsalića tijekom stoljećâ povećavao, a mnogi rodovski ogranci dobivali su nova prezimena. Tako se zna da su poljički Amulići, Aljinovići, Banovići, Bašići i drugi, podrijetlom izvorni Gojsalići. To je razlog što je danas razmjerno maleni broj osoba s prezimenom Gojsalić. Prema popisu stanovništva iz 1948., osoba s prezimenom Gojsalić bilo je stotinjak od kojih je najveći broj živio u matičnom selu Kostanju, njih 82. Iako danas razmjerno malobrojna rodovska zajednica, njena je povijest toliko zanimljiva i bogata da će knjižica Mate Gojsalića “Gojsalići – najstarija povijest plemena” biti, zasigurno, zanimljiva ne samo Gojsalićima nego svima koji vole i cijene našu starinu. Još jednom valja pohvaliti trud autora da napiše i objavi knjigu o svom rodu. Neka to bude primjer i poticaj drugima. n
Zemljovid iz 18. st. koji prikazuje zaselak Gojselića u selu Kostanje
Prezime Gojsalić Osim u spomenutom obliku, prezime se pojavljivalo i u obliku Gojslavić. Nastalo je od rodonačelnikova narodnog imena Gojslav / Gojislav. Riječ je o vrlo starom hrvatskom imenu koje se danas uglavnom više ne rabi. (Ime Gojslav je nosio i manje poznati hrvatski kralj s početka 11. st.) Riječ je o tipičnom starom dvočlanom imenu čija je osnova goj koju nalazimo u nizu starohrvatskih imenima - Gojivoj, Gojimil, Gojmir. Riječ goj nekad je značila zdrav, a, kako je u starini pojam zdravlja bio povezan s debljinom, danas je pojam gojan, ugojen, gojazan sačuvan samo u značenju debeo, tust. Prezimena nastala od imena s osnovom goj jesu, osim Gojsalić - Goić/Gojić, Gojanović, Gojević, Gojković i Gojsović.
54
matica studeni/november 2006.