Vjesnik, Subota/nedjelja 25. i 26. ožujka 2006.
VJESNIK 87
Subota/nedjelja 25. i 26. ožujka 2006.
DALMACIJA, ISTRA I KVARNER
Vjesnik istražuje: Što su glavni kninski aduti za uèinkovitiji razvitak turizma
SPLIT GUBI ATRAKTIVNE POSLOVNE PROSTORE
Sa Svilaje se vide i Kornati
DANILO PAVLETIĆ
JADRANKA KLISOVIĆ
Rijeka Geteway projektom postiže se uspjeh u povećanju prometa luke
Dio rijeèke luke preselit æe se na Škrljevo? RIJEKA – »Ni problem luèkih skladišta niti Brajdice nije plod neèijeg hira, veæ posljedica razvitka luke. To su ipak slatke muke, jer se Rijeka Geteway projektom postiže uspjeh u poveæanju prometa luke. Teret je lako izgubiti, ali ga je teško vratiti u luku«, kazao je u petak rijeèki gradonaèelnik mr. Vojko Obersnel novinarima nakon zatvorenog radnog sastanka s voditeljem misije Svjetske banke Michaelom Audigeom i njegovim suradnicima. Iako se taj projekt ostvaruje predviðenom dinamikom i na zadovoljavajuæi na-
Stipendijama do mladih struènjaka
Dubrovnik Babin kuk d.d. hotelska je kuća, koja iznimno skrbi o školovanju svojih budućih zaposlenika KATARINA BULIĆ DUBROVNIK – Dubrovnik Babin kuk d.d., najveæa dubrovaèka hotelska kuæa, predstavila je u petak u hotelu Dubrovnik President svoj prvi naraštaj stipendista - 17 uèenika struènih usmjerenja Turistièke i ugostiteljske škole Dubrovnik. Projekt stipendiranja pokrenut je radi osiguranja mladih buduæih kadrova za rad u objektima te hotelske kuæe. Mjeseèna naknada po uèeniku iznosi 800 kuna, odnosno 7200 kuna godišnje. Projekt je osmišljen u suradnji s tvrtkom Valamar hoteli i ljetovališta, vodeæom hrvatskom tvrtkom za upravljanje turistièkim objektima. Objekti kojima Valamar upravlja u vlasništvu su pet hrvatskih turistièkih kompani-
ja meðu kojima i Dubrovnik Babinog kuka d.d. Program i plan praktiène nastave, koji je napravljen za uèenike stipendiste jedinstven je u Hrvatskoj, a napravljen je u suradnji s Josipom Žuvelom, renomiranim struènjakom i autorom niza udžbenika namijenjenih upravo uèenicima strukovnih turistièkih i ugostiteljskih škola. Programom stipendiranja planira se ukljuèiti svake godine 15 uèenika, koji æe tijekom školske godine dobivati mjeseènu stipendiju, a obveznu praktiènu nastavu provoditi u objektima hotelske kuæe Dubrovnik Babin kuk. Turistièka i ugostiteljska škola pružila je tom projektu punu potporu, prepoznavši šansu za svoje polaznike, koji æe nakon završetka obrazovanja dobiti stalno zaposlenje.
Europa uložila 343.000 eura uristièka zajednica Knina ima velike planove u vezi sa zimskim turizmom na tom podruèju, koje ima sve uvjete za razvitak. To je podržano i programom CARDS 2002., koji je lani zajednièkom projektu kninske Turistièke zajednice, Lovaèke udruge Dinara-Knin i Športsko-ribolovne udruge Krka dodijelio bespovratnih 343.000 eura, što je najveæim dijelom veæ potrošeno. Višeslav Šikliæ, direktor Turistièke zajednice i Zdenka Gugo, koordinatorica za CARDS program, istièu da je dobar dio projekta veæ ostvaren. Na Promini je ureðeno podruèje na kojem æe se urediti botanièki vrt, a završena je obnova Planinarskog doma na Dinari u što je uloženo 49.000 kuna. Nedavno je u blizini slapa Krèiæ nedaleko od Knina poèela gradnja ribarske kuæe i drvenog amfiteatra na otvorenom za potrebe mladih ribièa. Dosad je za te radove potrošeno oko 24.000 kuna. Ureðuje se tridesetak kilometara bisciklistièkih i pješaèkih staza na Dinari i Promini.
T
Skijaške staze Gradile bi se dvije staze od kojih veæoj nedostaje samo tridesetak metara da ispuni uvjet za utrke Svjetskog kupa. S obzirom na V sve veæu po- Gradile bi se dvije pularnost tog zimskog skijaške sporta u staze od kojih veæoj Dalmaciji, osobito u ši- nedostaje benskoj i samo splitskoj re- tridesetak giji, nedvoj- metara da beno je da ispuni uvjet æe šira jav- za utrke nost prihva- Svjetskog titi taj pro- kupa jekt, koji bi rezultirao jaèanjem turizma na širem kninskom podruèju. Dinaru smo posjetili ovih dana i uživali u pogledu na njezine snježne vrhunce obasjane suncem. Još samo da nije bilo jake bure, koja je kvarila ugoðaj dok smo se približavali padinama u blizini Kijeva i Uništa. Na Dinari se nalazi i najviši vrh u Hrvatskoj, visok 1831 metar, te moderno ureðen planinarski dom Brezovica s pedestak kreveta. Na povratak smo krenuli preko još jedne snježne ljepotice, Svilaje, s èijeg smo vrha uživali u pogledu na kornatsko otoèje.
PULA – Čelnici SDP a, saborski zastupnici Ljubo Jurčić, Ivica Pan čić, Neven Mimica, Ingrid Antičević Marinović i drugi, u petak su u Istri predstavili projekt Eko forum radi kreiranja političke i go spodarske strategije održivog razvoja. U Puli je o temi »Održivi razvoj Jadrana« održan prvi u nizu okruglih stolova, koji će biti organizirani diljem Hrvatske. Istaknuto je da SDP želi kreirati proaktivnu, modernu politiku zaštite okoliša. Kad je riječ o Jadra nu kao vrlo vrijednom i osjetljivom resursu, drže da je izložen agresivnim pristiscima turizma, gospodarstva te problemima u prostornom planiranju. [S. B.]
ZADAR – U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak je odr žan prigodan program Dies academicus. Svečanost je počela pre davanjem prof. dr. sc. Stjepana Krasića o temi »Knjiga generalnog učilišta u Zadru (1684. 1790.) i hrvatsko visoko školstvo«. Pred stavljena je i monografije dr. Stjepana Krasića »Liber almi studii generalis S. Dominici Iadrae (1684. 1790.) Gra a za povijest vi sokog školstva u Hrvatskoj«. [M. V.]
Vatrogascima 1,6 milijuna kuna SPLIT – Za protupožarnu i civilnu zaštitu, Splitsko dalmatinska žu panija ove će godine izdvojiti 1,95 milijuna kuna. Glavina novca, odnosno 1,6 milijuna kuna, izdvojit će se za redovnu djelatnost županijske Vatrogasne zajednice. Za dodatne sezonske vatrogas ne jedinice potrošit će se još 100.000 kuna. Ove godine, 250.000 županijskih kuna pripast će i Gorskoj službi spašavanja. U Split sko dalmatinskoj županiji su procijenili da je GSS važan dio civilne zaštite i da je javna djelatnost od posebnog županijskog zna čenja, čije financiranje još nije institucionalno riješeno. [I. D.]
Na sedam rijeka Slap Krčić jedna je od velikih turističkih atrakcija Na Dinari je veæ ureðena velika stijena za penjanje, a uskoro æe se postaviti oznake i info-table, urediti vidikovac i pješaèke staze. Taj dio projekta vrijedan je tridesetak tisuæa kuna. Bespovratnim novcem kupljen je teleskop, koji æe se postaviti na tvrðavi u Kninu, a koštao je 6000 kuna.
Dobivena je i suglasnost Hrvatskih cesta za postavljanje turistièke signalizacije u Kninu. Rijeè je o projektu, koji košta 282.000 kuna. Oko 260.000 kuna ulaže se u ureðenje unutarnjeg dijela zidina kninske tvrðave. Na Promini je djelomièno obnovljen Planinarski dom, ureðeno od-
Kako pomoæi djeci sa psihièkim smetnjama u razvoju RIJEKA – Èlanovi rijeèkog Rotary kluba sv. Vid organizatori su predavanja o temi »Djeca s neurološkim ošteæenjima, smetnje uèenja i ponašanja u školi«, koje je u petak održano u Osnovnoj školi Centar. Predavanje je uprilièeno kao odgovor na potrebu za posebnim znanjima nastavnika u radu s djecom, koja zbog raznih neuroloških ili neuropsihièkih tegoba mogu imati smetnje u uèenju i ponašanju. Meðu sudionicima predavanja bili su nastavnici i struèni suradnici rijeèkih osnovnih škola, koji su veæ sudjelovali u projektu Rotary kluba u sklopu kojeg se održava predavanje »Život bez ovisnosti - za zdraviju mladost«.
Strategije održivog razvoja
Nove knjige o visokom školstvu
Česte su smetnje u učenju i ponašanju
Predavaèica je bila klinièka prihologinja specijalistica iz Zagreba mr. Snježana Bilaè s dugogodišnjim iskustvom u psihodijagnostièkoj procjeni djece s razvojnim teškoèama te u savjetovanju nastavnika i roditelja. Sudionici predavanja upoznati su s važnim informacijama o razvitku mozga i neuroriziènim faktorima, specifiènim deficitima, koji nepovoljno utjeèu na moguænost uèenja i rezultiraju teškoæama u ponašanju djece u školi. Posebno su istaknute upute za postupanje s djetetom s motorièkim smetnjama, s teškoæama pažnje, smetnjama pamæenja i teškoæama prostorne integracije. [Lj. M. P.]
morište i biciklistièke staze. Ti su radovi koštali 170.000 kuna. Lovišta u zakupu Novcem iz CARDS-a izradit æe se katalozi, promotivne brošure, vodièi, monografija Grada Knina, educiraju se poduzetnici, dovode strani turistièki no-
vinari... Lovaèka udruga Dinara-Knin, koja ima više od 300 èlanova i tri lovišta u zakupu, te Športsko-ribolovna udruga Krka s dvjestotinjak èlanova vrlo su aktivne. Imaju zanimljive programe od kojih se neki veæ primjenjuju, a promièu planinarski, lovni i ribolovni turizam.
aša je nakana razvijati na ovom podruèju izletnièki, konjièki, lovni, ribolovni, planinarski i ruralni N turizam za što imamo odliène uvjete, napominje Zdenka Gugo, istièuæi da se Knin nalazi na èak sedam rijeka, što je javnosti malo poznato, a veæina zna samo da Krka izvire nedaleko od Knina. »Dosad su turisti dolazili samo razgledati velebnu kninsku tvrðavu, a naši planovi su ambiciozniji«, ne krije mlada koordinatorica. »Turistima kanimo ponuditi i razgledanje kulturno-povijesnih spomenika i više arheoloških nalazišta te obvezan posjet tvrðavi. I to nije sve. Još smo lani uveli novu turistièku ponudu: vožnju kajacima po rijeci Krki i rafting na Zrmanji. Još malo, pa æe zaživjeti i seoski turizam. Na našim seminarima obuèeno je osam mladih poduzetnika, koji imaju velike planove na ovom podruèju. Speološka društva u zadnje doba sve više populariziraju posjete brojnim špiljama, a na Dinari æe se uskoro graditi uzletište. Jedna velika stijena veæ je odreðena za penjaèki sport«, kaže Gugo.
Zvjezdano selo Mosor
Uèenici u prirodi SINJ – Zvjezdano selo Mosor i Zajednica tehničke kulture Splitsko dalmatinske županije su ovih dana, potporom Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i škola, organizirali u prirodi niz zajedničkih akcija za učenike osnovnih škola iz cetinskog kraja i Splita. U Zvjezda nom selu Mosor bilo je stotinjak učenika. [N. M.]
U imotskom kraju zatvoreno 14 škola NEDJELJKO MUSULIN IMOTSKI – Sadašnji broj uèenika u osnovnim školama u Imotskoj krajini više je nego prepolovljen u odnosu na stanje prije 15 ili 20 godina. Od nekadašnjih 7000 uèenika od I. do VIII. razreda, taj je broj je spao na 3200 osnovaca. Ima škola, koje pohaða samo èetrdesetak uèenika, a jedna od njih je i škola u Studencima. Tako veliko osipanje posljedica je manjka djece, što je utjecalo na zatvaranje 14 osnovnih škola u imotskom kraju od kojih èetiri u samom Imotskom. Napuštene školske zgrade iz dana u dan sve
IVAN ŠEBELJA
LJILJANA MAMIĆ PANDŽA
èin, što je potvrdio i Audige, Obersnel je upozorio na problem, koji bi se uskoro mogao pojaviti, jer se bliži rok poèetku gradnje ceste preko Brajdice, koja bi u fukciji trebala biti do 2007. godine. Luka, kroz èije podruèje prolazi ta cesta, zahtijeva alternativnu lokaciju za svoje potrebe, pa je od Hrvatskih cesta zatražila naknadu za taj prostor. Problem je navodno kompromisno veæ riješen, pa bi se taj dio luke trebao preseliti na Škrljevo, ali zbog neriješenih imovinskih odnosa na tom lokalitetu ni to još nije moguæe. Rijeka Gateway projekt unaprijedit æe luèke djelatnosti, ali i odredište urbanog turizma kakvo je Rijeka.
TURIZAM
KNIN – Koncem ožujka, projektantska kuæa iz Zagreba Studio Modriæ predstavit æe kninskoj javnosti projekt gradnje velikog modernog skijališta na obližnjoj planini Dinari, koji je nastao zahvaljujuæi inicijativi Ministarstva pomorstva, turizma i mora. Jednogodišnja analiza uèestalosti padanja snijega, njegovom zadržavanju na tlu te drugim klimatskim obilježjima poazala je da postoji puna ekonomska opravdanost gradnje skijališta.
KARLO HAUVER
IMOTSKI – Vjerojatno su rijetki vrtiæi u kojima se meðu djecom tako njeguje etnobaština kao u Djeèjim vrtiæu »Imotski«. U njemu se radi s djecom po skupinama, podijeljenim po djeèjoj dobi, u kojima se ostvaruju razni edukativni projekti. Petogodišnjaci, djevojèice i djeèaci tog imotskog vrtiæa, pod vodstvom svojih teta Jelene Jukiæ i Ružice Matkoviæ, odnedavno sudjeluju i u etnoprojektu, a tako æe raditi do kraja pedagošle godine. »Djevojèice i djeèaci izraðuju predmete kakvima su se u životu koristili njihove bake i djedovi. To su drvene bukarice, zdjele, žlice..., a uèe i presti predivo od ovèje vune nakon što se opere, oèisti i izvlaèi. Uèe se i plesti i vesti, ali sve to u kroz igru. Svi se vole obuæi u izvorne narodne nošnje imotskog kraja. U planu nam je i stara imotska svadba, koju æe naša djeca uprizoriti«, rekle su Vjesniku tete Jelena i Ružica. Dodale su da æe djeca imotskog vrtiæa potkraj pedagoške godine predstaviti dio programa u drugim (pred)školskim ustanovama u svom kraju, a gostovat æe i u Domu za stare i nemoæne u Runoviæu. [N. M.]
NA DINARI ÆE SE GRADITI VELIKO SKIJALIŠTE
ANTON HAUSWITSCHKA
POUKA O BAŠTINI KROZ DJEÈJU IGRU
VIJESTI DANA
NEDJELJKO MUSULIN
UKRATKO SPLIT – Od 430 splitskih gradskih poslovnih prostora u prvoj, tzv. ekstra zoni u staroj jezgri, po okonèanju postupaka o povratu, Gradu æe ostati samo desetak. Naime, gotovo svi ti prostori oduzeti su od vlasnika postupkom nacionalizacije ili nekim drugim prisilnim aktima, pa njihovi vlasnici pred nadležnim državnim uredom vode postupke. Prema rijeèima èlanice Gradskog poglavarstva zadužene za gospodarenje gradskom imovinom Slavice Radiæ, ako se zahtjevi za povratom odbiju ili uopæe nisu provedeni, ti prostori postaju državnim vlasništvom. Od svih tih prostora, Grad Split koristi samo šest. U nekomercijalne svrhe iznajmljeno ih je 105, odnosno 8870 èetvornih metara, a u komercijalne èak 319 prostora na površini 19.422 èetvornih metara. Za poslovne prostore do 50 èetvornih mezara, u ekstra zoni, cijena najma je 11,24 eura za èetvorni metar, a za veæe od 800 èetvornih metara 1,80 eura. Poèetne cijene prostora koji se dodjeljuju humanitarnim, kulturnim, društvenim i politièkim udrugama su od 0,76 do tri eura za èetvorni metar. [I. D.]
DALMACIJA, ISTRA I KVARNER
U Imotskom su zatvorene četiri osnovne škole
više propadaju, a iz njih je ukradeno sve što se moglo odnijeti. Problem je i u tome, što te zgrade postaju okupljalištem sumnjivih osoba. Dosad je bilo nekoliko zahtjeva da se napuštene zgrade prenamijene, obnove i stave u funkciju, da se u njima otvori kakav obrt, poduzetnièki pogon, no, školski odbori to nisu dopustili. Reèeno je da su škole vlasništvo Splitsko-dalmatinske županije, a ne lokalne sredine. Dobro upuæeni podsjeæaju na stav bivšeg Županijskog poglavarstva o tome da se mora poštivati odluka školskog odbora. Imoæani dodaju: »Ako nema dice, ima nemoænih staraca«.
TOMISLAV BEKAVAC
86 VJESNIK
Split se kandidirao za prestižna natjecanja na Poljudu
Obnova poljudskog stadiona SPLIT – Unatoč tome, što je Split s autorom stadiona na Poljudu, akademikom Borisom Magašem, već dogovorio izradu idejnog rješenja rekonstrukcije tog objekt, prema zakonu je obvezan za taj posao, vrijedan 244.000 kuna, raspisati natječaj. »Zakon o javnoj nabavi ne poznaje pitanje autorskog prava, pa natječaj moramo raspisati«, kaže član Poglavarstva zadužen za urbanizam Branko Poljanić. Da bi Split mogao biti domaćin prestižnih nogo metnih i atletskih natjecanja, za koja se već kandidirao, preure enje stadiona je neophodno. [I. D.]
Knjižnica sa 6000 èlanova ŠIBENIK – U šibensku knjižnicu »Juraj Šižgorić«, koja se prije tri mjeseca preselila u nove suvremene prostorije u središtu grada, ovih se dana učlanio 6000. korisnik. Riječ je o učeniku Ivanu Šu njiću (14) iz Vodica, kojem je ravnatelj knjižnice Milivoj Zenić pre dao prigodan dar. Tako veliki broj članova knjižnice iznanadio je sve, pa i samog ravnatelja. [J. K.]