Ponedjeljak, 8. kolovoza 2005.
stranica
12
SCENA s c e n a @ v j e s n i k . h r
F. F. Coppola snima film ≈Na cesti√
Pjesma Boba Dylana »Like a Rolling Stone« na provedenom za časopis »Uncut«. Svoje mišljevrhu je popisa 100 pjesama, Þlmova, televizijskih nje dali su, između ostalih, Paul McCartney, Noel emisija i knjiga koje su »promijenile svijet« pre- Gallagher, Robert Downey Jr., Keith Richards i ma mišljenju glazbenika, glumaca i stručnjaka iz Lou Reed. Na trećem mjestu su The Beatles sa industrije zabave. Dylanov singl iz 1965. potukao »She Loves You«, a slijede ih The Rolling Stones je Presleyjev »Heartbreak Hotel« u ispitivanju sa »(I Can't Get No) Satisfaction«.
Američki redatelj i producent Francis Ford Coppola uskoro će ostvariti svoju dugogodišnju želju da snimi slavni roman »Na cesti« Jacka Kerouaca. Coppola koji je prije 26 godina kupio prava na snimanje jednog od najslavnijih romana svjetske poslijeratne književnosti zadovoljit će se samo pro-
ge, rere, ojkavice, guslara i diplara, koji se održava na velikoj ledini u centru Biorina. Ove su godine na pozornici nastupila 24 pjevača i svirača iz Imotske krajine i zapadne Hercegovine, područja iz kojih ganga dolazi. Tajna gange krije se u dva jednostavna i skromna deseterca kojima izvođači na lucidan način »pogađaju u srž problema« o kojem pjevaju. Vjesnikovim reporterima, koji su Festival pratili zajedno sa stotinama ljubitelja gange, rere i ojkavice, grlati imotski pjevači odmah su pojasnili da se svaka pjesma pjeva da bi se nešto kazalo, a »ako hoćeš da te drugi razumiju, moraš im to reći glasno i jasno«. Da ne bi bilo zabune, stari pjevač, diplar i guslar Ante Biočić iz Runovića kazao nam je da njegovi zemljaci ne pjevaju reru, jer je ona karakteristična za sinjsko, odnosno za cetinsko područje. »Guslam i pjevam od sedme godine života. Dosad sam napisao oko tri tisuće pjesama. Ima ih svakakvih: složenih, jednostavnih, veselih i tužnih, a za svaku mi treba 25 minuta. Recite mi ime, prezime i zanimanje i odmah slažem rime«, priča Biočić. Osim što govori o aktualnim političkim događajima, svakodnevnici i ljubavi, ganga je poznata i
Josip Galiot iz Uništa
GANGA
P
LUKA DRAGIÈEVIÆ
rva subota u kolovozu već je osmu godinu za redom rezervirana za održavanje Festivala gange, rere, ojkavice, guslara i diplara, koji se održava na velikoj ledini u centru Biorina
!
Najmlađi guslač i pjevač ganga Jure
Janjetina i bron ane statue najboljima Uz gangu obvezno ide i domaća janjetina s ražnja, koja se u Biorinama okretala cijelu noć. Tom poslasticom nagrađeni su najbolji izvođači: u ženskoj gangi grupa Tri Imoćanke, u muškoj sastav bez naziva u kojem pjevaju Imoćani Ivan Matić, Filip Grubišić i Dinko Šučić, te najbolji u guslanju, braća Jure i Damir Miloš. Uz slastan zalogaj, pjevačima su uručene i brončane statue lokalnog umjetnika Borisa Šituma, izrađene u zagrebačkoj radionici akademske kiparice Mare Ujević. [M.J.]
tio se barba Ante. Josip Galiot iz Uništa na Festivalu je nastupio s diplama, tradicionalnim dvocijevnim sviraljkama s jednostrukim jezičkom poput klarineta, izrađenim od mješine životinjske kože. »Sviram već 15 godina i uživam u tome. Sam izrađujem svirala za otprilike dva dana«, pojašnjava Galiot koji nam je uspješno demonstrirao svoje sviračke vještine. Na pozornici u Biorinama nastupili su brojni iskusni pjevači i svirači, a među njima i najmlađi diplari osnovnoškolci - braća Jure i Damir Miloš iz Gruda. Gromoglasnim pljeskom pozdravljena je najstarija pjevačica, osamdesetosmogodišnja Matija, Imoćanka koja je stigla iz SAD-a u pratnji triju kćerki. Lola, Mile, Zvonko i Žuti, svi redom iz Gruda, na pozornicu su doveli i specijalnu gošću Anne Florance, Parižansku koja piše studiju o gangi. Među natjecateljima bio je i legendarni Mile Krajina, osječki Hercegovac poznat po brojnim narodnim pjesmama i snimljenim materijalima. Jedan od organizator Festivala Boris Đuzel kaže da ne postoji pisani zapis o počecima gange, koja je zapravo nastala iz ojkavice. »Prema jednoj legendi ganga vuče korijene iz staroga vijeka, a
13
dukcijom dok će režiju prepustiti Walteru Sallesu a scenarij Joseu Riveri koji su snimili »Dnevnik Che Guevere«. »Knjiga je jako teška za adaptaciju za snimanje i do sada nismo naišli na dobru kombinaciju redatelja i pisca«, kazao je Coppola. Za sada se ne zna tko bi
VJESNIK
Poznati guslač Mile Krajina iz Zasioka
r e r r e F m i h a r Ib
po erotskim stihovima, pa smo barba Antu pitali ima li i on takvih u svom repertoaru. »Ma, to vam mlađarija voli. Jesam i ja nekad, ali što je čovjek stariji, to više traži Boga«, objašnjava Ante. Ipak, na guslama nam je otpjevao nekoliko intrigantnih i poučnih stihova namijenjenih muškarcima koji se žele oženiti: Oženiš li neiskusnu mladu, s njom ćeš dosta provesti u jadu A ako staru, zla će biti puna, s njom ćeš teško doći do računa. Ako li ti bude žena lipa, svak će gledat rukom da je štipa Ti ćeš imat puno prijatelja, bar njezina to će biti želja…
Gangaši kažu da su u stara vremena dobri pjevači uvijek bili na glasu i imali status uglednih stanovnika svoga kraja, a djevojke su ih stalno oblijetale. »Bio sam prosječan momak, ali kada bih uzeo gusle u ruke i zapjevao, djevojke su dolazile same«, prisje-
vezana je uz vitezove koji su se dugo zadržali na ovim prostorima. Naime, jašući omamljeni na konjima, vitezovi su pjevušili bezobrazne pjesmice o djevojkama, velikanima i bojevima. Iako izgleda primitivno, ojkanje nije nimalo lako. Stari kažu da se ojkalo do prije početka Prvog svjetskog rata, nakon čega je došla ganga, kao jedna vrsta novokomponiranog melosa«, kaže Đuzel napominjući da ganga, za razliku od ojkanja, ima lakši i lepršaviji završetak, te harmoničnije suglasje tonova. Ganga je, tvrdi Đuzel, naš izvorni proizvod u kojem se kroz dvije, tri riječi mnogo toga kaže. »Nažalost, gangu njeguju većinom stariji ljudi. Ipak, nada ne umire, jer je nedavno pokrenut projekt gangawerk, zanimljivi spoj tehna i gange u kojem uživaju mlađe generacije«, ističe Đuzel. Vesela noć u Biorinama završena je na najbolji mogući način - još jednom rimom: »Gango moja da mi nije tebe, ni sam ne znam što bi sam od sebe«.
! »Glazba je posao koji radim s užitkom i kojem sam posvetio život baš kao i moje kolege Compay Segundo i Omara Portuondo«, rekao je u travnju prošle godine, uoči svog gostovanja u zagrebačkom Domu sportova, legendarni Ibrahim Ferrer, jedan od osnivača Buena Vista Social Cluba. I premda je do posljednjeg trenutka Ferrer ostao vjeran pozornici i glazbi bez koje život nije mogao ni zamisliti, vrativši se s višemjesečne europske turneje taj je sedamdesetosmogodišnji Kubanac zbog gastroenteritisa primljen u bolnicu u Havani u kojoj je u subotu umro. »Ibrahim se u srijedu vratio s europske turneje prilično bolestan, a kada mu se stanje pogoršalo, otišao je u bolnicu. Preminuo je nakon što mu je nekoliko organa otkazalo«, kazao je Reutersu njegov menadžer Daniel Florestan. Ferrer je rođen 1927. godine, glazbom se počeo baviti 1941., a popularnost je stekao pedesetih godina kada je nastupao sa sastavom Pacho Alonsa. U osamdesetima je odlučio glazbi reći zbogom, a tada je preživljavao prodavajući listiće lutrije i radeći kao čistač cipela na havanskim ulicama. Kada ga je pronašao Ry Cooder, pozvao ga je u Buena Vista Social Club. Nekoliko godina kasnije istoimeni film Wima Wendersa proslavio je njega i cijelu generaciju odličnih kubanskih glazbenika poput Compaya Segnuda, Rubena Gonzaleza i Omare Portuondo. Budući da je Ferrer u tom filmu nastupio kao pjevač i svirač, ali i kompozitor, mnogi su upravo njegovu ulogu smatrali najvažnijom.
U
subotu je u bolnici u Havani preminuo Ibrahim Ferrer, legenda kubanske glazbe i jedan od utemeljitelja Buena Vista Social Cluba
Ferrer je dobitnik tri Grammyja
29
mogao igrati glavnu mušku ulogu, ali će snimanje početi 2006. godine. »Na cesti« je najslavnije djelo Jacka Kerouaca (1922. do 1969) i djelo koje određuje »beat generaciju«, a priča o lutanjima »nebeskog klošara« po američkim cestama tijekom pedesetih godina u ukradenim automobilima.
Do kraja vjeran pozornici
za sva raspoloženja Pričaju stari Imoćani i Hercegovci da nema kontinenta na kojem se nije čula ganga, tradicijsko višeglasno pučko pjevanje u kojem jedan glas pjeva riječi stiha, a ostali ga prate. Ako i postoji neki kutak svijeta koji do sada nije čuo za gangu, uskoro hoće, jer će brojni gastarbajteri, koji su u subotu bili u Biorinama u Imotskoj krajini, svijetu prenijeti glas o toj jedinstvenoj izvornoj folklornoj glazbi. Naime, već osmu godinu za redom prva subota u kolovozu rezervirana je za održavanje Festivala ganOrganizator Boris Đuzel
stranica
≈Like a Rolling Stone√ promijenila svijet
glazba
MIRA JURKOVIÆ
Ponedjeljak, 8. kolovoza 2005.
RAJKO ŠOBAT
GLAS
obiteljski
28 VJESNIK
Nedugo poslije Ferrer je snimio debitantski solistički album »Buena Vista Social Club presents Ibrahim...« za koji je nagrađen i Grammyjem za debitanta godine, i to u 72. godini života. Njegov zadnji album »Buenos Hermanos« nagrađen je s još dva Grammyja, ali ih legenda kubanske glazbe nije primio jer njemu, kao ni ostalim kubanskim glazbenicima koji su te godine trebali doći na svečanost u Los Angeles, Amerikanci iz nepoznatih razloga nisu odobrili vize. Čelnih ljudi Buena Vista Social Cluba više nema, jer su pijanist Ruben Gonzalez i gitarist Compay Segundo preminuli 2003. godine. »Ibrahim je bio divan čovjek i treba ga se sjećati s divljenjem. Nije zablistao samo kao glazbenik, nego i kao otac i suprug«, rekla je novinarima njegova supruga Caridad Diaz. »Veoma je hrabro završio europsku turneju… Njegova nas je smrt sve veoma pogodila«. Ibrahim Ferrer je tijekom zadnje turneje, koja ga je dovela na Montreux Jazz Festival, u Veliku Britaniju, Nizozemsku, Austriju, Francusku i Španjolsku, izvodio kolekciju bolera koju je snimio i planirao objaviti iduće godine. Petra Boiæ Petraè