HRVATSKI LIST, 24. travnja 2008. by imota dinaroid

, { t t

i]OTEL K0LO\''ARE ZADAR

It =

lry-

It*tfifrti*if,r I.Hr 24.TRAVNJA 2008.

Iz sadriaja ITITRUIU lvicaARBANAS. umirovlieni nukovnik biv5i zaooviednik ogranegrada Vukovara. danasnredsjednik Hvidre u Zadru:

lleladie[ilo u

m0di[iti nrua$li braniteli, a ilanas [i nelida ihnema u [egisttu! str.16

ga POUIITST

ilfiullt0

- zawlni Paveli6:'DoZivljaji' prikazkniiee

Euro pove6avaeuropskecijene

lfflogmm trumnin

u]rancusloi ruslunio

Gatl.lt0Ro$to llalauto$msEetallruatslu ulaslom uturoffituuniiu? str. 22 zo P0llTllil

Svibanj, mjesec te5kih hrvatskih obljetnica

Snom-enlk ilnnnalomunirmi ula0roDu! rudignud 30 RTPORIdI PutovanieSvetomzemliom lemfia mira[ermirht se B0$il4| lltRGIG0Ulil[ Unaprijedseznaiu pobiedniciPremiierlice

llogbrhotna mafiialietinila $i[0,f,ryatci Bo5nlatc uBiil

Itatosriflrgoslauonsll r0enU umollll mrnsnenfia I lllorofr fi tllana$ufflarla? 44 [UHURN USdlluruGoo IcsUurlhrur$le ilrame I autonlo0a lilNll$ta tarullGeulilanl 47 IIOTGERI Sue suemno n loncen lonnylrtrufua ulrdru 48 G1[IB[

Iakoje do dodjeleovogodi5njeg Porina ostalomalo wemena,vedinaizvodaila odludilaje bojkotirati ovu diskografsku nagradu

ldilr lolalrenunffililo

Telefon:0231305-277. Fax: 023/309cr .A\4vItltnpNrK r DTRDKToR: rvrcl ulnr.rlild;

e-mail:

poMoeNrcAGLAvNocAuREDIIIKA:,lxorya Crymvrc

R-EDAKCIJA: McE lt{arijaiiC, An&ea Cemivtr, T@istrv Jelid,Mtkie Rebid,Rw Golovi6,Tomirlav Di6; SURADNICI Deir Peford4 Lukr Podrug,Drwr Doerer lrtro, Milc MuiC, Miloro Sibl, Mirela Pavi6,Miljenko pajali6; LEKTI RAT Mairs Maijaliq cnAflCffl ITREDNU(: Arbnio Mlikoti, cmdl: hnrah,[rt@r|.t{oBhr TicdDik !ehnit@. N.q$: i prumidtbdc porutp pri@ wdog rlrnr, orh rcrildlc, od s3d dn rS o[; TRETPLATA: 6 rrscd - 4f6 b!, f2 n sod - Sg2h.i pRETPLATA ZA INOANETVO; llg Emps - lEo m (12 mjced); SAD - 2lD m (U ded); Nr}hdtik (Dogm pK' d.m., VeIebiElo 6, 23 000 ZADAFg Tlrek: Tbkm Zrrcb tLoc ; RrdniCkEccEtaZl0, l00OOZaSrb; Dist tUotcri a trftcRf:"fgk'd.o.o-zagrb;.Di'tipm"d.o'o.Zagrb;aEkoYet'tLoc-zada[Uvonik|d!rb|butcrndIteBlF:gInbrhar'do.c,FnDmidLatr,tagdi68u.u,,Sho&is6-bnhnt: 250@9-1101060289;MdIni broJr 1662511:Drvlad n{u,EypoAlpeAdrlrDe*;7001-7,1806 a (Dogm PH &oo', zdl; swift: HAABHR22; iBA}r: HR68 25000091 toto eizt c

10toptematjedna Mirjana Pukanid- SludajPukani6i daljeje top temasvih medija.Nitko sevi5ene bavi atentatom I Ir _ na vei njegovomsuprugomkojaje otkrilakakoju O j" zlostivijao, a piizrialaje i i<akosu Smrkili kokain.Nedavnoje podiglakaznenuprijavuprotiv supruga, a policijaje u njihovustanuprona5lakokain. I

MrZnja nelustriranosakomunista

'Zalosnoje ati istinitoda su ustaie imali izdainu pomoe veeegadijela katoliikoga klera koji i danaskao posljednji bastionbrani taj poredak.' Ivan FUMIC, predstavniktzv. Savezaantifa5istidkih boraca

Zasu5ljivost 'Danas mi se gadi

disati zrak s tajkunima i kriminalcima. A, ito da radim?Ostajemijedino gadenje.' Igor MAI\DId, kniiZevnik kritidar Perasneraad astra! 'Ziuietismo bez novca, za ruiak iveieru imale smo iajnu paitetu.' SanjaJOVANOVIC,svjetska u plivanju rekorderka KrIma isnredSkole 'Ako se usvoji Prijedlogzakona

o odgoju i obrazovanju u ikolama, o ikolskom programu odluiivat ee bkalni gostioniiari, mesarii komunalci.' Zeljko STIPIC,predsjednik sindikata'Preporod' Sram bilo Talijane!

'l trefi je put Berlusconi izabran za talijanskoga premijera! No kako fe Talijani moei pogledati u oii Beikeru, Grubiii, Elizabeti Gojan i gotovo svim drugim hruatskim novinskim dopisnicima iz ltalije i komentatorima tamoinji h pol itiiki h zbivanja?' Milan IVKOSIC,kolumnistTeiernjeglista proglasitizloiincima! Onda6ei ekonomiste 'Kao ito smo u Domovinskom ratu bili ugroieni pa nam je trebala Hrvatska vojska da se obranimo, tako smo i sada ekonomski ugroieni i treba nam izvoz da se obranimo.' DarinkoBAGO,predsjednik uprave'Kondara'

I SmanjenjePDV-a - PremijerIvo Sanadernajavioje 4.mogu6nost da Vlada smanjistopuPDV-aod 22 posto Stobi bio njihov odgovorna sveudestalijirastcijenaenergeproizvoda. natai prehiambenifi' ! Vlada u tredoj ili petoj brzini - Sanadersenaljutiona J rsvoju koalicijskupartnericuDurttuAdle5ii koja je rad Vladeo-cijenilavirZnjomu tre6ojbrzini. Premijersina:nada voze u petoj pa ie se njih dvoje ipak morati dogovoritio kojoj je brzini rijed. A Suilenje generaliJna - Haa5ko sudenjehrvatskim gene:lrralima Gotovini, Cermaku i Markadu i dalie -svjedoka, ie top tema. TuZiteljswo je do sida izvelo nekoliko svojih a obrana gelgrlla jo5 jednom je pokazala kako se raili o m6nIfanlm pncama. Bu4t srednjo5kolaca - Udenici zagrebadkih srednjih ( Jo5kola prosvjedovali su zbog nedistih zahoda.Udenici su Skole gadali jajima i rajdicama, a neki su i privedeni. Prije njih udenici su Strajkali u Rijeci jer ne Zele da ih se zakljudava u Skolama. 4( Pljaike - Trojicu zaititaru Sokol Mari6a naoruLanirazlUe bojnik napaoje i opljadkao dok su dostavljali novac u banku. Napadadje odnio weiu od milijun kuna, a unatod tome Sto su za5titari pucali za njim, uspio je pobjedi. l/ Rijeika banka - Zaw5eno je suttenje Sestorici biv5ih / rzaposlenika Riiedke banke koii su optuZenida su banku o5tetiliza 96,2 milijuna dolara. Eriuard Nodilo osudenje na Sestgodina i pet mjeseci zatyora,dok su ostali oslobod-eni.

O Farma- RealityshowNoveTV i dalieprivladioaZniueleOe datelia.Ulaskoinnovihstanara Famiaie dobili naiairowsnosti,a i podetriklanovisusepodeliraz5ijatizbogtadanja. (l Prodaia Luke Modrifla - Odlazak Luke Modri6a iz T.Dinamla ponovno je postao aktualna tema. Davor Suker preporudio ga je delnim ljudima Real Madrida, azanjegase zanima i Barcelona.

{ Jl Bilidevahimna - IzbornikSlavenBili6 ovih je dana T. tl.u LiLi zbivania,ali ne zbosnovosauqovorai ffNSom. Bilii je, naime,napisaotekstlglazbri zaiovu navijadku himnupod nazivomVatrenoludilo za kojuje sasvojimbendomu Splitusnimiospot.

10.000 euramogu whunski kuhari zaradivati mjesednoovoga ljeta u brvatskim hotelima na obali. 613 komada zabranjenogaoruLja,862 dopu5tenoga,13.591 komada raznih mina i 1.450 kg eksploziva watili su gradani MUP-u u pro5lih Sestmjeseci. 280.000 kuna iznosi Stetakoju su Zagrebadkojbanci podinila dvojica Zadrana radunalnim prijevarama.

r--."..;':.*... Hrvatskilikovii grimase

luan]umi6- nGumolni $iritGliUouota mtZniG Svojimekstremistifkim izjavama lvanFumi(nikako ne doprinosistabilizacijhrvatskoga dru5tvai stoga se postavljapitanjekojaje svrhadavanjaprostora takvimgovornicima koji umjestoda po5tujuZrtve, nad njihovimgrobovima5iregovormrlnje

Ivan Fumi6

PiSe:ROMANACAI,OVIC

remaZivotopisu,Fumi6je roden26. prosinca1930. nik na ne5tolto sene smijeponoviti.A to sene 6e dogoditi godine,ave6 18.kolovoza1942.stupiojeunarod- ukoliko se o Zrtvamabude govorilo na nadin kako to dini je da Fumi6u svojim izjavama pokret.Zanimljivoje daje ve6kao gospodinFumi6.Zadutluju6e nooslobodiladki jedanaest je jo5 k tormri biv5i sudac,tako godina djedak s bio toliko ideolo5ki pravnik, pa desto, iako bio I -Isazrioda seje znaopolitidki opredijeliti.Meilutim, drastidnozanemaruje opiepoznatedinjenicekao Stoje porisadau starijojZivotnojdobi,6estoiznenaduje nesuvislimtvr- canjedesetkatisu6apartizanskihZrtava. dnjamau svojim politidkim govorima,kao i udestalimpro- Obitelji stradalihjednakosu proZivljavalesvojeosobnetaclubljivanjemjaza medu}lrvatima, Stoosobito iritira mladu gedijei gubi-tak najbliZihbilo da suubijeniu Jasenovcu ili na generacijuneoptereienurazlikamavidenja pro5lostisvoj- Bleiburgu.Zivotne pride nikada nisu crno-bijele,stogani stvenustaradkojpopulaciji. Fumi6 bez dokazane moZe dijeliti Lrtve na nevine Zrtve O_biljeZavanje 63. godi5njiceprobojazatodenikaiz koncen- Jasenovcai zlodinceu Bleiburgu.Svojim ekstremistidkim tracijskogalogoraJasenovac Fumi6je iskoristioza obraduns izjavana nikako ne doprinosistabilizacijihrvatskogadru3tva whom Katolidke crkve u Hrvatskoj. i stogasepostavljapitanjekojaje swhadavanjaprostoratak,,Mnogisu svedeniciorganiziraliusta5e,w5ili pokatolidava- vim govomicima,koji umjestoda po5tujuZrtve,nad njihooi., pu i samisudjelovaliu raznimakcijamalikvidacijeSrba vim grobovima Sire govor mrZnje, ovoga puta prema iZidova. Zatosvedeniciu velikomluku zaobilazeJasenovac, Katolidkojcrkvi. a odlazeu Bleiburg", kazaoje Fumi6 i dodaoda Crkva kao Fumi6 svakim svojim govoromuspijevauznemiriti hrvatsku posljednjibastionbrani usta5kiporedak. javnost. S obzirom da seto dogatladesto,pitamoje li mu to S obzirom da za twdnju po kojoj su hrvatski <mnogisvede- moZdajedini cilj?! Isto tako Ivan Fumii je 4. svibnja2004. nici> toboLesudjelovaliu likvidacijamaSrbai Zidovanema godineu Kumrovcu rekao:,,Politika drugaTita bila je pretepovijesnopotwtlenih dokaza,kao Stonema ni dokazada u dadana5nje ujedinjeneEurope.Osimtoga,mi smoantifa5izwemenu u kojem Zivimo Katolidka crkva Stiti usta5kipore- mom ve6jednom bili u Europi, a sadkad su nas ekstremisti dak, ovakvesu izjave u najmanjuruku neodgovorne,a da ne watili pedesetgodinaunagad,moramoopet ponavljatiisti kaZemi wlo opasnekadaseplasirajuu javnost.Fumi6je isto puf', zakljudioje Fumi6.Cini se da je Ivan Fumii izgubio tako olakodaoizjavu daje na Bleiburguubijenodvadesetak svakikontaktsastvarno56ujer bi gatrebaloupitatijesuli nas ljudi, 5toje wlo diskutabilnoi usudifabih sere6i bezobrano pedesetgodinaunatag watili <ekstremistil> ili smo nazadoza dovjelrakoji Stiti nevine Lr*e. ZrWebilo kojegazlodina vali ponajvi5ezbogagresijeJNA na Hrvatsku,oneJNA kojoj jednakosu Zrtvei nitko ih nemapravapodcjenjivati,a isto je on desetlje6imasluZiokao vojni tuZitelj, vojni sudaci takobitnoje da seza njih znai dau budu6nosti budupodsjet- predsjednikvojnogasuda? I

Neuspjela smjena ELITE,piSe DAMIRPESORDA u rubrici "Sveta politika" na 10. i ll.. stranici

'Regija'im je prioritet, pj5e MILOVAN SIBL u rubrici "Svoj na svome" na 35. stranici

Jednom. brzo doile. pi5eMIRELAPAVIC u rubrici "Pla5ikacija" na 41. stranici

Pismaireakcije AnJo Daoi6- umijedenreiivliavania (4) Odqovor gosnodinuDuvnjaku:

Slavonske bankete kod ugovaranja gradenjaautocesta s talijanskomtwtkom (Astaldi)i na slidnimugovorima.U javnosti"se s tlm u.svezlpostavljalu-mnoga pitanjakako bi se otkrili pravi uzroclI aktenpropusq.kojiLudo togadoveli,a na kojimanaSa driav1 nepotrebnogubi milijardskeiznose.predsjednikMesi6 rekaoje, nakonizbijanjana vidjeloposljedicatih Sietnihugovora, da.totrebaodgovarajude islritatile u-tvrAitimogu6ukriinju i Unutarfenomena_politike postojehvalewijednimodeli i nadini sankcionirati.odgovome_subjekte u tom poslu.ASio bi drugona pona5?nja. Na Zalost,{Togo.od tog poziiivnogne stanujena to mogao redi?! Tako velikc stvari i propustine mogusegumuhrvatskimprostorima.Primjerice,do-sljednost, bilo u pratrticira- ti pod tepihpa da seposlijestalnoni t6 ,potepljario,.Uioliko n1usvjetonazora bilo u odrZavaniuizredenogpa daki bbe6anoe. sene utwdi zatonellja odgovornost, onda odeovornost na sebe Jednaod tih deficitamihsastavnicabrvatske-folitikeje i - lojaTn9st.Loj.qlnostjeu.poli i svojewsniekvivilentlju6aviu Zin- preuzimavlastkoja bi_timebila tajno obiljeZina.Zbognespo_ nemapotrebe-da ditavasianta' iti sko-mu5kimodnosima.Za pimjer istaknuobih sid ve6 tuZnu sobnihi trapavihpojedinaca partija.budeocrnjena.pate pojedincetrebaimenovati.postoji Netomje urnro,a vei supode:yaUtot p.o.kgjnoglpredsj.ednika. mogu6nost dasuoni koji susastaviliili potpisalitalrve li nelaofili -brvatskepolitike svojewsnu ,katf,z\,, ali ob'mute teoretska Stebre ugovore udinili moZdato namjemo,u d6govorus tim nakane.Orri 5to s,Jg? n vnjeme LivoIa uzdrzalikao sveca, stanim ugovaradima,pa da eventualn6 participiraluu rezultati_ pode5e gablatompr.ovladiti."Aizvukao je ih iz Se5ira i gle,posta_ ma,StosvakakoUskoki DrZavnoodvjetni5tvo treLajuistraZitii do5e,,ve6im od velikoga".Caksu im i slikeve6e.I tii.oio. Slc ocijeniti i o tomuobavijestitijarmostkoja takveStedreugovore mundi. lojalnost spadau wline. Jasnoje, sva_ ..locirati.id'entifilrqnsit.glgnq Vato kako, kako i osobakoja je predmeiomlojalnosti,mori imati neZelini trpjetini pla6ati,a ondakrivce-treba pitanieie, radi li sei u bro_ cirati, uhititi i transferiratf'na sud. kontinuitetosobnosti.Ne{o.mu6qnisjaj. I dosljednort.S tog Ui dqsra$i.o slidnimStetnim-ugovorima nikon kojih nastajuznaserazlogag.ospodin Duvnjak_izOsrj66 bezSt6teza svoj difni- tni na.gradnji brodovaza sftanenarudiielje,a icoji se je prava5,.odredi .gubitci iako let.pogao lojalnostigospodinubap'ieu poslijepravdajuniskimtedajemUSA dolarapo kojemsubrbdo_ IroJl19pravasompredstavlja,ali ako pravaStvotumadimo-kao vi ugovorenii porastomcijenadelikaod koleg segradebrodop_olitidkuba5tinuOcaDomovine,ondagospodinDapii to nije. vi. Takvaograydanjg nisu sasvimna mjestuj6r veEi wapci na Naime,-politidkamisao Oca DomovinJ svewemenska je i ire godinaopidupu po$"ie3e tumadenjui proizvoljnom prilagodavanjutrenutku krovupjevajuda wijednostdolarave6desetak je.ugov-aranje rzgafujg brodovau toj valuti kruJnJ.ristintno'te sada5njosti. Primjerice,kad OtacDomirvineveli - iri s pestom u konadnicidajegubitke.Stosetide-poveianja cijenabrodskoondajejasno kako i sadiz vjednostiupravodoviku_ ga.delika,.kao gr -s_Bedgm preteZnoga materijalau gradnjibrddova,o tomu - ni s Beogradom j{fiulru ni s Bruiellesom,a pogotovune trebavodltl raOuna s Washingtonom ,1-o5. fo{ ugovaranjai osiguratise. To sve ni s Moskvom.Da ne govorimoo siomenici- znaJu,Jos 1.p+og9vtSeI bofe od mene,u na5imikverovima,no Jedini njega dostojan spomenik bilibi nezatiisna^Ilrvatska. 41. zbog tr\ruzloga idu u gubitke,to trebapitaNikakavdrugi, daki neuzimaju6injegovuZeljuu obzir.S druee za5todopuStaju.da stane, kad govorimoo koalicijaniau Osiiei<u,kako to da'ie ]t ry-m.Ako_trebamograditi brodoves gubitcima,onda takve brg{oyg radije-gradimo za domaienaruditeSe. Svi spomenuti poniZenje ggpg$ Ou^pi6.prihvatio slijevaiodsiupiood odajfi- gubitcii itete, koji semoraju plaiati drZavnirirnovcem,groao dki Zeljenefotelje,a ni-jgto isto prihvatios tobdZnjedesnice. opteredujudrZavnefinancije i izravno utieduna na5dni5tveni IstrnaJ_e u sve.mu tomekakosugratlaniOsijekahtjeliimjerokaz, standard,_uf edunaniskeplaie radnika,socilalnadavanjai Zivot a dobili y.yjetuokaq.Opravdanjakakoje to za ilobrobit grada -inade gggana..qtgC..a hiurotrebapoduzetimjeredi seto ubudu6esprinalrl( su Zeljama,,rnistca''za mir u svijetui situAfriku. I jedi pa bi bilo poftebnoda se ministarsospodarswa Dainir bi sustavtrebaobiti tako postavljenda o onoj stvamojdobrobi_ Zurnotime pozabavi,a dapustipri-vaiizacijubrodograti.gnda ili nekedrugeforme_zajednice, brinupla6eniiodgovor- TgF*. dili5tajer bi ostvarenjem pnvatizaâ&#x201A;Źije do5lodo dodatnihte5lo_ ni profesionalci a ne sfihiji sklonii podloZniiolitidari. Kioetan ca i gubitaka u drZavnom (narodnom) gospodarshu. ne-vrtikormilo,on samo_ zadajeodrbdi5te i rutu.Stosetid6pro_ lvljenjapapidanekimoblicimaizdajedomovine,poputodustaIVAN MAJI{ER, RO\TNJ janlaodZerpa,to mu svakakoteba ubroiitiu plui irz'matuzadr_ podivana.sumnji: je bi talco bilb da kojim sludajem 'tzazovu !i ftr,tpjf putâ&#x201A;Źxom mekefotelje (vidi pririrjer tand6ma Marko Bu5id:Bori6 je uvijek bio na krivoj strani! $o.btr4 PetF- Fri5did), apomavajuli njegov,,lii<i dj'elo.,,tao i Zivo_ toprs,onajpolitidld - naravno.Stoga,porukai poukagospodi_ ry QvAiaku, a_i ostalimigkrenimprbvaiima:'lojahist dajte OcuDomorinejerju on,ve6po priroili stvamostini 6" irn"uie_ riti, apodr5ku(uzpasku,jasno;onimatoii dosljednoi ne odshrpaJuclm mrlmrrha-provodg njegovuviziju jer to je jedini nadin opstankanarodai drZaveHrvata. 'toravaposla'kadaje ju Oa rnJarerJr Prijateljime me upozoravaJu da se seostavlm ostavim'corava posla' kada Je

0sfecani sus 0ail6em doillluletrolmz a nesmferokaz!

odgovor ltlafiuBu$t6u: lUoiposliednii nilmlmu dopfinos u [or[i ffotiu ilemalc lmmunizma zato izbiegauale odgouor! m o po1.*iranju sazamjg.nikgry

emigraii$j1S \umiryhrvafske MLADENSnprc-nmu, vRBovsKo je e IJrune Bu5idana jer daJeon naovome ovomesvrletu svijetuMarkom MarkomIBu5i6em Eruneljusrca 'mtko a-:.1-^:

^:YL-, r--r 1 '1 nitko Ii -ruSta'. ni5ta'. lpak Ipak kratko odgovaramna njegove nj ne ba5 inteligentnepoluistine i laZi, objavljene u 'Hrvatskome listu'od 10. tr-avnja.-.Imarq fotografsko pam6enje,no ne sje6am se ilrnogo diela i lika diela lika Marka Marka Bu3iia iz doba hrvatske emigracije emisraciie jer ier on 6n DrZavnefinancijete5kosu o5te6ene neodekivanimi nenormal- stvamo y njoj nije igrao nikalaru ulogu. Stoga i nij-e mogao pitanie o tomu nego odgovonti na moje odgovoriti moie pitanje neso se inilali FT izdatciTl zaplacanjev.elikihStetastanim ugovaradima,a o4govoriti inilali da je ie njegov niesov koje su uslijedile sklapanjemStetrih ugovora-kod prodije prinos borbi protiv komunizrna njegova osobnastvar! Veii sofi-

lhmoodlazl na5nouac?

Pismai reakcije Pr.[rl{rc{r--r &b$b*EEEbbA

drBr

zam nisam duo. Kao da je ta borba bila obradunizmedu seoskih kavgadLlja zbog privatnih stvari. SmijeSno! A sada odgovaram gq njegova konkretre twdnje. Boravio sam neko wijeme u Miinchenu, Rambergstrasse,u Studentskom domu ne samo za madarskenego i brojne druge sveudili5tarce.Bilo je medu njima Nijemaca, Egipdana, Ceha, Slovaka..., Sto Marko Bu5ii nije opazio. Nikad nisam stanovao s ing. Tonkom Viskovidem u njegovu stanu. Toliko o snazi pam6enja anonimnoga borca za neovisnost Hrvatske Marka Bu5i6a. A Sto se tide proslave otvaranja Doma kardinala Stepinca u Ktilnu, moja je mala zasluga bila ta da sam rgierodavnommisionaru, inade politidkom emigrantu fra Krsti Su5njari, napisao na njemadkoni prigodni govor za_otvorenjena kojemu je bio nazodankrilnski nadbiskup kardinal, Joseph Frings. Politidkih istrdavanja u tome govoru nije smjelo biti. Golema ve6ina na5ih ljudi na proslavi bili su tzv. paso5ari. OdrZana je svedana priredba s odretlenim dnevnim redom u kojemu nije bio predvitlen nastup predsjednika emigrantskog Hrvatskog Narodnog Odbora dr. Branka Jeli6a, i to s pravom jer bi to naveliko Stetilo na5im putovnidarima. Ali se Jelii nije toga drZaonegoje nakon zaw5etkasvedanostii poslije otpjevane hrvatske himne skodio na pozomicu da govori, premda 91 i njegova organizacija nisu imali nikakvih zasluga za uspostavljanjete ili bilo koje druge hrvatskekatolidke mis|le u Njemadkoj. I onda se meni sav odajanobratio fra Krsto SuShjara pitajuii me Sto da wadi. Odgovorio sam kako nepozvani ryT.aju prava glumatati s politidkim govorima jer to je bila iskljudivo vjerska i kultuma, a ne politidka svedanost,pa sam onda na njegovu uputu zatvorio struju za mikrofon i dr. Jali6 otiSaoje s pozomice bez prosvjeda, odito shva6aju6ida njegov nastupmoZe biti samo Stetan.Postupio sam todno po upuffra Krste Su5njare, a ne nekih tajnih snaga kako sugerira ni po demu zasluZni Marko BuSi6. Hrvatski anonimni iunak Marko BuSi6 ponormo neizravno podmede velikom hrvitskom rodoljubu, politidaru i meceni Ivi Rojnici da je po zadatku CIA-e nudio Bruni Bu5i6u neka napi5estudiju o lahosti i neuspje5nosti tzv. radnidkoga samoupravljanja,neobidno populamogaau zapadnim ljevidarskim krugovima, i ne samo u njima, koja bi se.prevelana engleski i tako bila dostupnavelikom svijetukoji mje ditao opskume publikacije Bu5i6eva 'dopora' drji je ideolog bio deklarirani fa5ist Mladen Schwartz. Apeliram-na sina pokojnoga Ive Rojnice Mladena, inade wsnoga strudnjakaza gospodarstvo,da demantiraizmi5ljotine i klevete posve nepoznaloga borca za hrvatsko osamostaljenje Marka Bu5i6a. Velikoga heroja hwatske borbe za slobodu i neovisnost Marka Bu5i6a sreo sam u Novom Zagrebuu tramvaju, ali nije govorio o onome Stoprida u svojoj replici, nego seje Zalio na hrvatsku i zagrebadkuvlast Stoje drugima, a ne njemu dodijelila stan u

metropoliTipidngbalkansko'delanje'za nepostoje6e zasluge. I nalraju, akoZelisamatikakvesamidejezastupao o tome-Sto udiniti nakonuspostavljanja hwatskedriave,nekaproditamoje posljednjeraSdlambe u 'tirvatskoj reviji'i proffiatske dlairke u 'Poruci slobodne}kvatske'. Ne iamo da-sampredvidio propast Jugoslavije nego i uspostavljade hrvatske drlave, mn_ogo vedeno Stoje danas,demokratske, pluralistidkei prozapa&9r a ne gqakvekalcrrusu zagovaraliBusi6i njegovilcajnji dg.snigaridiji je ekstemizamnajvi5eStetionjima, t Ilrvatdkoj nije bio ni od kakvekoristi.Tko je bio na pravoj,a tko na krivoj strani u borbi za slobodnui demokratskullrvatsku, ne moZeocijeniti onaj koji uopie nije u tome sudjelovaokao NepozratiNitko i Veliko Ni5tapo imenuMarko BuSi6,negoto moZeudiniti hrvatskapolitidka i intelektualnajavnost u kojoj dotidnine igra spomenawijednuulogu. coJKo BoRrC, KoLN

EUi llAT0Dledstaulfafu uladaiuGlma bllegododgouomo$tl! Uprtajmo se kakva smo mi nacija kada nam aktualni delnici dri:avekroje i odreclujusudbinuu budu6nost.Koje li naivnosti, ali i neodgovornosti na svimanamakadasmoih uop6eizrtbr:tli za19de,njihove strankei njih osobno.Krivnja zatakavpromaSajjest na nama,svim biradima,ali ipak i posebnona sposobnim i aelim, obrazovanim,intelektualnimhrvatskimpojedincima od kojih seodekivaloi odekujeseda sebai oni kandidiraju, da smogru snagei ohrabrese,da poslulaju glassvojesavjesiii l<rgnuu osvajanjesimpatrjabtraEa,a ne da samoZive u sjeni i tek powemenosejave kakvim rzjavamaili dlancima.Sanideri Mesi6nemajunikakvihpredrasuda ali ni etidkihmjerawijednosti; kao naivni dogmatidarisrljaju kamohodebez obzkai stida, a naroditolaZu6ii znajuli da to bimdi ne 6e prepozratiodmah jer su nairmi.Ponadalismoseda ne 6epro6i na zaaniimizborim.a,afi naZalostjo5 sutu. Ogrezlisuu svojimuvjerenjimadaih 4 gole Zalosnedinjenicena5estvarnostine mogu razuvjeriti. Kao parlamentamadr*avajo5 nekakobismo Mesi6ai mogli je dozlogrdiou svojoj twdoglavooqtayitipo stani, ali Sanader sti, laZnimobedanjima,inatu.Ni Sanaderni Mesi6nisu uspjeli nadvladatiuvjetovanostod straneEU-a (er su lo5i politid-arii diplomati,jednostavnokukavice).Dostojevskikaie-za takve i njima sli6ne: 'Ogranidenomudovjeku nije ni5ta lak5e nego golqaziti se daje neobidani originalandovjek pabez ikalcva kolebanjauZivau tome'. Iz njih dvojice ne naEi bai nikakva moralnani autoritativnasnaga,a kako i moZekad im sepo djelima vidi neogranideninemarprije svegaza ljudska prava i dostojanstvo.Oni jednostavnouZivaju u samouvjerenostii ispravnostisvojih rijedi i djelakao i svi ta5ti,tvrdoglavii samoljubivi ljudi. A tko je na kaju u pravu?Mi ili njih dvojica?U pravusu oni kojih setide i koji trpe posljedice,ali tko naspita. Da su u stanjuprepoznatiuzrokepatnje vedinestanovni5tvai svakojakihneredau drZavi, onda bi bili u stanju i poduzeti mjere.Medutim,kako su oni samina samomewLu tih uzroka, jednostavnoih ne Zeleprepoznati ti jer vlastje mo6,a mo6je slatka. tkq,pogotovo Dosotovokod takvih ta.5tih, ta5tih.twdoglavih, twdoelavih-samoliubivihsamoljubivih,a uz to i kukavica. kukavica.Vodilja Vodilja im im je ova ovamisao: misao:brigo predi na brigo moja, moja,predi na EU EU i NATO NATO samo samoda da nas nasdvojica dvojica ne ne moramo moramomisliti misliti i radrtr. radrtr.Zato Zato i

jesu dlanstvo u tim dvjema zajerlnicama proglasili prioritetima hrvatske politike jer im ba5 to omogu6uje pranje ruku. I to je jo5 jedan beslaupulozni bijeg od vlastite odgovornosti i nemaia.

BORrSsTULrc.Z.qOen

Pismai reakcije plvol,Ii

daseHnahfttllst Uudl,zatie mogu6c pisati usuillo o PaueliGeuoi lmiizi? Ne Zelimseba5mnogoosvrtatina poznatuireku, uzvik pozratoga sportskogizvjestiteljaMladenaDeliia 'L_judi,zar je to mogu6e',a nekadavoditelja tjelovjeZbeu CasnidkojSkoli OruZanihsnagaNDH, ali smatramda mi ova izreka najbolje odgovaranazivuovoganapisa.Ovo ne spominjemiz nekakvih posebnihnamjera,ali laatko obrazlaLem za5tosamstavioovakav nazivnapisa.Naime,kadasamu broju 184.i 185.va5eg tjednika vidio i proditao pikaze knjige <DoZivljaji III> o dr. Anti Pavelidu,usta5tvui NDH, nisammogaopovjerovativlasti-

Proglrslll smo

tim odima da se o tome ipak usudio pisati va5 tjednik i da ima nrnogo razloga pisati na tu temu pa sam se i ja odludio. Usput napominjem da moja sje6anjana ljude i dogatbje seZudo listopada 1934. kada sam se watio iz pudke Skole kao clak prva5i6 i primijetio da neki ljudi u mojoj ku6i ne5to 5ap6u,pogledavaju se boje6i se glasno govoriti. Kada sam upitao majku Stose dogodilo, pokazala mi je na zidu obiteljsku sliku i rekla mi je 'IJbili su kralja, ovoga na slici'i naravnoda sam tadaprvi put duo za kralja i od tada podinjao pamtiti vahre ljude i dogatlaje. Isto tako napominjem da sam intenzirmo pratio ved kao djedak politiku Ikvatske seljadke sfranke i da je ta politika usadila u mene osje6aj domoljublja i spoznajudajednom narodubez njegove samostalne drZave nema opstanka i da do toga moramo do6i i mi Hrvati. Sa izvanrednim veseljem i rado56u dodekao sam uspostavu Nezavisne DrZave lkvatske. Ve6 kao wlo mladi gimnazijalac u5ao sam u sastavhrvatskih oruZanih snaga,dlan Usta5kog pokreta nisam nikada bio, ali sam se povladio s naSomvojskom prema zapadu, do5aodo Bleiburga pod oruZjem koje sam morao tu predati i proveo kao takav na 'KriZnom putu'todno 33 dana. Po dosluZenjutzv. 'vojnog roka'uspio sam se odmah zaposliti, uz rcd pozaw5avati zaoslale ranede srednje Skole, vi5u Skolu kao i na kraju fakultet, radio u wlo odgovornim poslovima, viSe puta pozivan u SKOJ i KPJ, ali sam uvijek ostao dosljedan i vjeran prisezi koju sam dao hrvatskoj drZavi. U biv3oj drZavi proditao sam gotovo sve knjige pisane o dr. Pavelidu, usta5kom pokretu i NDH. Posebnosam 'upijao'ono iz knjiga dr. Franje Tutlmana kao Sto su npr. 'Velike ideje i mali narodi', 'Bespu6a' i slidno. U napisima raznih autora iz bivSe driave bilo je te5kih pljuvanja ne samo po pojedincima, duZnosnicima iz NDH ve6 i po cijelom hrvatskom narodu. Bilo je nekoliko objektivnih ocjena kao na primjer u knjizi 'Hitler i Paveli6' gdje izrnetlu ostaloga stoji da je dr. Paveli6 bio uvijek wlo hrabar dovjek pa i u prigodi svoga drugoga posjeta ovome, iznosio wlo dwsto svoje stavove i zahtjeve, nimalo impresioniran njegovom tada5njom velidinom. Poznati mu je stav bio, destoputa izreden, 'na ljutu

ranu - ljutu travu'. Nedavno sam proditao knjigu Vjekoslava Vrandiia 'Branili smo drZavu'u kojoj je ovaj visoki drZavni du?rosnik u vladi NDH, wlo energidan i operativan u obavljanju svojih duZnosti, do zadnjeg dana opstanka NDH, pravi 'terenski radnik'koji se imenovan od straneVlade NDH njezinim izaslanikom s posebnom punomo6i, da ponudi predaju hwatske vojske savemidkom zapovjedniku za Sredozemlje feldmar5alu Aleksanderu dije je sjedi5te bilo u Caserti kod Napulja, ali do toga cilja nije stigao. Bio je, dakle, to dovjek izvanredno wijedan, predan radu, odan domovini, izvanredno djelatan na podrudju Bosne, Hercegovine i Like. To je sjajna knjiga koju freba proditati svatko koga imalo zanima prava istina o hrvatskim ljudima, posebno vojnicima, kao i dogadajima u wijeme Drugog svjetskograta.Pi5u6io sludajuLorkovi6-Voki6, zapravonjihovu poku5ajuda se smijeni Pavelid s poloZajadrZavnoga poglav ara, a bez nj egova pristanka, pored nj egova izt anrednoga po5tovanja prema Mladenu Lorkovidu, wlo bliskom suradniku, wlo ugladenom gospodinu,_izvanredno-finogaodgoja,znanja, spremei sposobnostiza djelovanje na diplomatskom polju, Vrandidje ipak ostaoizvan ovoga kruga jerje ocijenio da to ipak ne bi bilo u skladu s njegovom vjerno56uprisezi, a posebno i zbog toga Sto u onom dasu medu Hrvatima nije vidio osobu koja bi bila u stanju nadomjestiti dr. Antu Paveli6akao drZavnogpoglavara ako bi se to udinilo bez njegova znanja i privole. Kako su u to wijeme ipak postojaleu NDH dvije vojske, Ikvatsko domobranstvo i Usta5ka vojnica kao njemu najvjerniji dio tih snaga, sasvim bi sigumo u sludaju takvoga nadina smjenjivanja doSlo do sukoba izmedu tih dviju grupa oruZanih snaga Sto bi imalo wlo te5ke posljedice za hwatski narod. Budu6i da do takvog nadina uklanjanja dr. Paveliia nije do5lo, iako je hrvatska vojska voljom velikih saveznika'pala'unatod svim neprilikama i nezgodama,ni jedan hwatski vojnik pri povladenju na zapad nije pao od kugle drugog hrvatskog vojnika bez obzia tko kalaru odoru, vojno makovlje ili din imao. Upravo sam pri dow5etku ovoga napisa dobio u ruke najnoviji broj jednog tjednika u kojemu ditam napis o raspravi povjesnidara, politidara i novinara na temu 'Paveli6 i Hrvati 1941. 2008. 'i u uvjerenju da je zaistakonadnokod nas nastupilo wijeme da svatko moZe iznijeti svoje stavove i to objaviti u tisku, odludio sam i ja ne5to napisati o svemu tome i na kraju samo nadodati sljedeie. U spomenutoj raspravi izgovorile su neke te5kekomunjarena isti nadin kao Stosmo to sve slu5aliod 1945. pa nadalje.Moram pizrrati da je bilo i po5tenih izjavai miSljenja, a spomenut 6u samo wlo kratko neke. - Nisu svi usta5ebili zlodinci (a ipak su svi potudeni). - Ne treba ipak usta5tvo svoditi na nekoliko pravnika, seljaka ili poluobrazovanih, bilo je tu i 'briljantnih dedki' iz najboljih gradskih familija poput Dide Kvaternika i Mladena Lorkovi6a (a dodao bih ja - i jo5 iz mnogo drugih). - Odnos lkvata prema toj proilosti i baitini Drugog svjetskog rata pa i odnos prema dr. Anti Paveli6u i usta5kom pokretu kre6e se od toga da je rijed o najve6em lkvatu nakon Dmitra Zvoninira i utemeljitelja hrvatske driave. Buduii da mlatli nara3taji znadu wlo malo o svemu tome ili potpuno iskrivljeno detrdesetpetogodi5njem jugokomunistidkom promidZbom, treba re6i ne3to viSe o istima i svemu tome. Za3to je preko 220.000 hrvatskih vojnika i bezbroj gradanapo5lo na put prema zapadt za svojim drZavnim poglavarom, treba ne3to vi5e reii o tome kakve je ciljeve imao usta5ki pokret i kakav je bio dr. Ante Paveli6. Da ja ne budem pristran, ako bude prilike, u idu6im 6u napisima o tome ne5to iznijeti, iz ponratih svjetskih enciklopedija. Za Hrvatsku - uvijek! MARI(O GROSH

pismai reakcije Dr. Ivan Rimac: Imamo onet oolitbirovske metodeu strankama(2)

izvr5ilesusnafrriutjecajna slidneteorijeu Europi,pa i kod nas. Izlazetiiz ol<tttrateorije,feministidkisepokretodraZavau literaturi, filmu, kazali5tui svakodnevnom Zivotu.Karikirani oblik feminizmadanasje vidljiv u ameridkimfilmovima kad Lena prebijetri mu3karcada bi ih potom svezala,popljuvalai dokazalasvojuZenskujakost i superiornost.Mi smoskloni ponekad i nekritidkom imitiranju Amerike u ditavim oblastimaLivota. Kojj su razlozigubitkastraradkedemokracijei ponovnogaula- Da Zivimokao StoistideameridkisociologDavid Risman<po Zenjau jednopartijsko razdobljepolitidkogaZivotau Hrvatskoj, uzoru na druge>mogli bismo dokazatiditavim nizom TV i o demu govori sociolog dr.Ivan Rimac? (Hrvatski list novinskih naslovau kojima dominira opona5anje, dodvorava17.4.2008.)? Bez sumnjeima za to vi5e razlogaod kojih 6u nje, lasilni5tvo kao navodnouniverzalni model Zivljenja. ovdjespomenutisamojedanwlo bitan.Slobodau demokraciji -a Nemilo nasiljeprenosise i na obitelj kao i cjelokupnemedumoZepostojatisamona temeljimadwstih moralnihnormi, je druStvenadinjenicada neki ljudske odnose.Naime, pozr'aita njih danasnedostajeu potebnom opseguu javnomeZivotu mu5karcipremla6uju svojedjevojke,suprugepa daki djecuSto Hrvatske.Ponajprijeih nedostajezbogmoralnogarelativizna je svakakoza svakuosudu.Navedenonasiljeu obiteljibstavlja koji je posljediiaiiberalistidkogashia6anjada' slobodanije dugorodne posljedicekoje se odraZavaju negatirme kroz cijeli vezanauz istinu.Stovi5e,daje i sampojamistinerelativan. Zivotpa daki potomstvo.To je jednanemiladru$Wena pojlva A bezistinei odgovomostizanju,slobodasepretvaraili u ana- koju treba svakakoosuditi,podiniteljekazriti za primjer-drugirhiju ili u diktaturu.Drugi razlogpomanjkarijudwstih moral- ma.Korijene te nemilepojavenalazimou nepravilnomodgoju, nih normi u dana5njem politidkom ZivotuHrvatskehebatraZi nasilni5tvuu djetinjstvu itd. Navedenom pojbvombavesepsiti u poraznomdjelovanjupolustoljetnoga komunistidkoga men- hijahi, psiholozi,socijalnipdnisl, pravnici... Isto tako iom talitetakgji je ostaviohag u lkvatskoj. I najmanjepolitidko ruinom druStvenompojavomtebaju sebaviti i ostali,kako se nesliganjesmatraseurotom,politidki sevodepona5aJu dikta- to voli u nasre6i,obidniljudi iako smosvi obidni.tako Stoie torskinetolerantno, personaliztajusepolitidkiodnosiu stanci navedenogpodinitelja prokazati,pa ako trebai ukazatimu na takoda sesvi oni,koji ses voitomi u najmanjojpolitidkojstva- savjad i kukavidlukpodiniteljanasiljanad Lenama. Ako susjed ri ne slaZu,uklanjaju na rubove stanke ili se dak iz stranke premla6uje susjedu,ne smijemoostatinijemi kao da seto nas iskljuduju.TraZise potpunaodanostosobiprije negolistrana- netide. Ato sedestou nasdogatla.Mu3karackoji tudeZenusladkom programu.Posljedicaovogaje da danasu Hrvatskoj bi6je ali i bolesnikkojegatrebalijediti.Toje jednaopakadruimamo sve manje strudnih,kompetentnihi moralno hrabrih politidarai dapolitidaridestone radeonoStoznaju,ajo5 deS6e Stvenabolest kojoj fieba svi dopu5tenimsredstvimastati na kraj.Metlutim,kaoi mnogedinjenicenavedena pojadruStvena ne znaju ono Storade.lIkratko, ovaj naslijetlenikomunistidki va u nasprikazuje sekrajnjejednosfiano,a samimtim i netomentalitetstvaraljude koji politidki oportunizami karijerizam dno.Jednostranost nije u interesuniLenani mu3karaca. Ana5 stavljaju ispred svoje savjestii svogauvjerenja.Utj-ecajse doma6i feminizam karikirano je smije5an,ali i jednostrana ovoga naslijedenoga mentalitetadanasosje6ai u politiEkoj time i neistinit. Svakaje jednodimenzionalnost parcijalna, pasivnostial.aitfloga dijelagradanaHrvatske.Iakoonikod svo- necjelovitaa time i neobjektivna. jih politidarauvidajunjihovepogfelke, sluganstvo, korupciju, Naime,poaratje Eitavruzsludajeva nasiljaZenanadmu5karcinesposobnost, borbu za vlasl koja razaralrvatsko druS-tvoi ma.O tome na5im u tiskovinamani rijedi.Primjerice,u jednoj koja Skodivitalnim interesimazemlje,takvi segratlaniosje6ana5ojZupanijive6je stara pre5lau nepisaniobiju bespomodnima, maloduinimai ne vjerujuu svojupoliiieku daj da Zeneu Spicastim modakojaje cipelama tuku mu5karce. Isto tako pozmo6.Oni semire s mi5ljudaje neizbleLno da politidlii Zivotu najemniz m-u5karaca koji su se razveli tako Sto su iz ku6eliojoj I{,rriatskojmorabiti zagu5enliariierisiima, sluginima stranaca, su dalekovi5e doprinijeli oti5li s kaputomna ledima.I nikom6 ubibohnimmediokritedma, morainimpatuliciriai sitnimbaha- niSta.O tomesejednostavno piSe, ne a Zenske udrugeu takvim tim stranadkimdiktatorima.Ipak posioji itiek za ovaj osje6aj sludajevima ne ogla5avaju sekao u sludajuAne Maga5ili sad bespomo6nosti i fatalizma:oZivjeti i ohrabriti moralnusvijesi na3edoma6esapunice. hrvatgki! grattana,watiti im uvjerenjevlastitemo6i i ponosa, lgjlgvtje Mrjane Pukani6.Pogledajmo U njima su mu5karcinepotrebnai suvi3nastvorenjabez kojih uvjeriti 4 duj. bolje upaliti i jednuvo5tanicunegoproklinlati se moZe,glupesvinjekoje nisuni za Sto.I ne samomu5karci, tamu,i da demokracijazabtljevaod svakoggradaninanjegov qe wijednostiponiZavaju,posebnoobitelj koja je temelj dnevniplebiscit.Potrbbnoje ne samojednomsvakonelioiiko -sye_ ljudskoga druStva.Kao da Zivimo u wemenu povr5nosti'i godinabiratipolitidare,negoih i dnevnonadzirati,jerHrvatska kojemni5tanije svetoi uzvi5eno.Zenai mu5karac^dva sunezane smijebiti prepu5tena samopolitidarima. mjenjivai neponovljivabi6akojima dugujemosvoj nastanak, odgoj,obrazovanjei PRoF.BRANTMTR r,ux5re, spur pravni, originalni vjeru u stasanjudabudemoistinski ravnokao stabilnelidnosti koje se mogu uspje5no nositisasvimteiko6amanakojeu Zivotunailazimo.Sambzahvaljuju6ikohezivnojobitelji gdjeljubayi medusobno plvjeren1epovezujusvenjezinedlanoveformiramoseu slobodnelidnostikojimaje svakonasiljestrano.S ovim senikakonebi sloFeministice su sociolo5keteorije o poloZaju Zenau SAD-u pre- Zileradikalnefeministice koje supodutjecajemAdorna i cjelozentiraleu razliditim teorijama od kojih se moZe izdvojiti radi- kupneFranfurtske Skoleu ocu obitelji na5linasilnikakojega kalni, marksistidki, liberalni, cmi i-postmoderni feminizam. jednostavnoheba izop6iti. Zbogtogau nezamjenjivojljubivi Navedeneteorije udinile su mnogo za dalekobolja prava Zena pomaZimo jedni drugimabez obzkakojegasmospolajer samo o6 5ftsllvanja, z?po5ljavanja i op6enito primjeieriijih prava gemotako doprinijetizajednidkoj sre6i i prosperitetu- jer Zenau druStvu.Medutim, navedenisociolo5ki pristupi znali su istinskaljubavsve spaja,a mrLnjasverazara.

Itail sGpomuna odanost uofli, pruglamu! a nG$tlanaElom

Feminizam nana5doma6i na6in

oti6i u svoju krajnost ponajvi5ekod tzv. radikalnogafeminizna koji mu5karcima ne prinaje nikakva prava. Navedene teorije

TOMISLAV I. RAVLIC

SvernPorrrlrn

lleu$Riela smiena tllil

Neki biznismeninosedva revolveru,nekijedun. V. Pi5talozIskreni osmeh

ve tranzicijskezemlje koje pretendirajuna ilanstvou EUimalesu nekakavoblik lustracij starih komunistiikihstruktura.Sve, osim takozvan i h zapadnobalkanskih zemalja. Piia; DAMIR PnSOnna

Osnovnomailenjelatinskerijedi lustratioje "di36enjeod grijeha,ispitivaqie savjesti". HrvatskodruStvoriije lustrirano,Stone nadi da nije temefjito preoblikovano.Na Zalost,udinjeno je to tako da seu presudnomtrenutku, u ime politike pomirenja, zamuttlarazdjelnica iznedu komunistidkih "trenerastogo6e" i onih na kojimaje strogoiatrenirana.Ratje kao bujicana pow5inu rzbacionajrazliditije tipove ljudi, od iskrenihpatriota,preko starih maherapartijaiko-obavje5tajne provenijencijedo hrpeskorojevi6a.Spletom nuZdei sludajau obrambenomratu skrpanaetta funkcioniralaje kakotako dok je ratra opasnostfrajala. Dodimje oruZjeutihnulo,iskusnisocijalistidki veteranii dihovo upu6eno

Srijeda, 16.ftavnja T,agrebzIvi Bancupozlilo za vrijeme intervjua na radiju dok je govorio o sludaju Pr*anii. Udruga B.a-B.e. i dalje skriva Mirjanu hkani6 i deka nalaz inspekcije.I(oprivnica: Udenica (16) skodila s prozora srednje Skole.Benkovaq U prometroj nesedi lak5e odijetlen ministar obraneBrankoVukeli6.

potomstvokrenuli suu juri5 na preosta,leresursepotisnuv5inesnalaZljive, a mnogei sitni5emkorumpirane,domoljubena marginu,te su iz hrpeskorojevi6a odabralijednekaopartrere,druge pak prepustili"institucijamapravne drLave".Na ruku im je iSlai medunarodnakonstelacijamo6i i globalizacijskih trendova. -I')f akoje za upravljanjedruStvom ipak potrebnastanovitavje5tina, l( I Lmedunarodni su semoinici pouzdaliu starekomunistidkesbrrkture radunaju6ina njihovu kakvu-takvu upravljadkukompetentnost,gotovo refl eksnuodanostnadnacionalnim ideolo5kimkonceptimai, svakako, nezajailjivt pohlepu.Oko5taledogme dij amatai fantazmagorijeo socijalisti-

eefvrtab 17. travnja Nastavaksu{lenjageneralimau H*go; svjedodio Andries Dreyer,biv5i SefsigumostiUNova sektoraJug.Splifi Premijer Sanadernajavio da se razrni3lja o promjeni stope PDV-a. Zagreb: Predsjednik Mesi6 posmrtno odlikovao Ivicu Raiana. Srednjo5kolciprosrjedovali ispredSkolazbogprljavih

dkom samoupravljanjupreko nodi su zamijenjene (pretvoriv5i se u hrpe papimatoga sme6a,rekao bi Du5an BilandZid) novousvojenim dogmama liberalnoga globalizma. Desetak godina, auz to i u sjeni rata i neposrednoga porata, nije bilo dovoljno da se dogodi smjena elita u Hrvatskoj. Skorojevi6i koji su "upali u igru" brzopotezno su se nakon budnidarsko-davorijskoga prenemaganjaprebacili na ples po taktovima novih-starih lutkara. Nakon 2000. stvari su se na ovim prostorima toliko brzo pokrenule naprijed da su se kotaii povijesli od silne brzine, kao u onoj pjesmi Emily Dickinson, podeli vrtjeti unatag! JoSmalo i eto nas tamo gdje smo, u smislu nacionalne samobitnosti, davno bili! Samodublje ...

zahoda.Mifana hikanii digla kaznenuprijavu protiv supruga. Petak, 18. traruja Zagrebl. Nepoznati razbojnici opljadkali za5titare Sokola Mari6a. Ministar zdravstva i socijal-neskrbi kazao kako je lijednica Luli6 protuzakonito naloZila privotlenje Mirjane Pukani6.Rijeka: SludajRijedka

banka;EduardNobilo osudenna Sestgodinai pet mjesecizatvora, ostali oslobodeni optuZaba. Karlovac: Beba pronadenana smetli5tunije rotlenaZiva. Subota,19. travnja Zagrebz Policija u stanu Pukanidevihprona5la kokain. Mesi6 sena Pantovdakusastao s gospodarstvenicima. Na sjed-

ogadaji - 5to stvami, lto organizirani - koji posljednjih dana, mjeseci i godina pune stupce

tiskovinai ekraneelektronskihmedija, zomo svjedodeo bijedi tzv. hrvatske elite.Najvi5imnagradama nagraclivani j unakhrvatskog slobodnognovinstva predodimazbunjenejavnostiraspada poputopasnoga sepo svim Savovima, kJincaiz ameridkoga filma B-produkcije s pi5toljemza pojasomi slu5alicama u u5imavrzna seispredpsihijatrijske ustanoveu koju je prethodno,navodno koriste6isevisokimdruStvenim vezama, stq)aovlastitu Lenv,a tu je i dudnovatiatentat,kokainu sefui sijaset drugih gadarija...Ministarvanjskih poslovaputujeEuropomi pregovara,a navodnone znao demupregovara. Stranadke voalene krzmajuse,ako treba,izbacitiiz strankesveonekoji su im preprekado ponovnogajednoglasnogaizborana delostranke.Jedna skupinapisaca,odcijepiv5iseod strukovneudrugei preuzev5igotovou potpunostimonopolnad "hwatskomknjiZermo56u", cijepasei daljeiskljudivo iz pekunijamihrazloga. Pustopoljinama hrvatskekultureinade muvajusetipovi iz kojih naprostozradi kulturakao takva,da doviekkad ih vidi makinalnoposeZerukomu dZep.Ne da izvadirevolver,negoda provjerije li mu novdanikna miestu!Sludenii u Skripacstjeranigeneralkre6eu svoj posljednjistravidnipohodprotiv vlasti tih suseljana. Heroinahrvatskoga sudi5tahaa5keinspiracijenakondugogodi5njegprocesazbogkradestotinjak milijuna,kradekoja sezamagljivanja rudi nazivarizidnimdilerskimtransakcUama,izridekaznuod ukupnoSest godinazatvora,i to samoza zaigranog dilera. Njegovi nadredenioslobodeni su.Kao, drZarmoodvjetni5tvonije dobropripremilo predmet.Mene samo dudijednastvar:kakoto daja, obidni gradaninbez ikakvogapravnidkoga

nici GlavnogaodboraSDP-aza novogapredsjednikakandidirali se Davorko Vidovi6 i Drasan Kovaievic. U poZarukoji-je buknuo u njegovoj ku6i ugu5io seZivko Markovina(58).

obrazovanja uvijek nepogrje5ivo naslutim kadadrZavnoodvjetni5wone 6e "dobro pripremitipredmet"?Granica izmedubiznisai kriminalapostajesve fluidnija tako da duhovitaopaska srpskogapiscaiz epigrafaovomtekstu itekakowijedi i u hrvatskomkontekstu.Razvikanestarletedoma6eea (ditaj:laZnoga!)glatnura,akoj6 vjerovati nekimmedijima,prostituirajuse da bi seprehranile,odjenulei opstale na ipici ... Ribaod glavesmrdi.Pase po uzorunapoznatesvevi5eponaSaju i ostaledruStvene skupinei pojedinci. Takoi postajemogudeda trinaestogodi5nji klinac ujednoj prigradskojSkoli nekolikosatimaltretiraostaleudenikei osobljeSkole,da sezatvorenicisaslobodnogavikenda"zaborave" watitr nazaduzatvor,da suna gradskimulicama svakomalo "duge cijevi" jer je netkoizveo oruZanupljadku,da su tzv. ozbiljni dnevnili$tovi prepunioglasa tipa:Lijepa susjedavoli seselaati na balkonu;Uiivajmo zajedno;Nazovitei slu"iajteiisti sel<s;Plavuiin orgazamitd. \ Ti na kaj mi pametinije da | \l moraliziram,jednostavnokonI \ statiramdinjenicekoje ukazuju na to da smoneurednoi neuredeno druStvo.DruStvou kojem sene ludi bitno tid nevalnog,dru5tvobez autoritetainstitucijaili pojedinaca, bezjasnih prioriteta,bezpo5tenauvidau vlastitu pro5losti predodibeo Zeljenojbuduinosti,druStvokoje se, izgleda,na Zalostjo5 nije konstituiralou samosvjesnupolitidkunaciju. Namjestoefekbrogzaw5etka,ispridat iu jedannedavnidoZivljaju kojemuse ncale i nekemoje osobnedileme.Bio samnedavnojedanod predstavljada wijedneknjigepolitidkeesejistike meni dragogaautora.Dvoranaje bila otuZnopraznjikava,tako da samsena trenutakdvoumio ima li uop6esmisla ditatipripremljenitekstili je bolje re6i nekoliko kurtoaznihfraza i sveto

Kosor. Ministar Mitinovid twdi da 6e stuka u sludajuhkani6, ako je pogrijeiila, i odgovarati. Zadar: Tomislav PeSa(35) i Marino Golei (28) zbog krivotvorenih kartica privedeni istraZnom sucu. Vuli5inac: Nedjelja, 20. travnja Danijel Skorak eksplozivom Jasenovac: Obljetnica strada- raznioku6uIvanaKoleka i smftvanja; govorili predsjednik no stradaote sadmomu glavu Mesi6, Luka Bebi6 i Jadranka ranio Kolekova sinaBnrna.

nekakoprivesti kraju. U to su u prostoriju upaladvojicasrednjo5kolaca, u tiSinisjelai stalapozomoslu5ati govornikanakonkojegasamtrebaoja govoriti. Odludih seipak izreEiono Sto sampripremio, Stetabi bilo da ti mladi ljudi svjedodetome kako mi stariji preko volje otaljavamopreuzeteobveze. Sjetiosamseuostalomsebeiz tih godinai s kojim samstrahopo5tovanjem slu5aoizlaganja"ljudi od rijedi". Dobro,sad... nije da sampostao onakopametankao ljudi dijoj samse pametisvojedobnodivio, no s ove sam stranestola i mikrofona i valja mi re6i ono Store6i trebam.I dini mi seda sam govorio dobro.Od desetke,stotinetisu6amladih ljudi u gradudvojica su na{la za shodnonazoditipredstavljanju knjige koja zapravopoku5avapinrati pametisvijetu kojem6eoni Zivjeti. Malo? MoZda,ali dobri stari Heraklit ne bi tako mislio. Ono Stomenepomalo Zuljajest pitanje:Stosu ti mladi ljudi od na3ihgovoraponijeli kadasu napustili dvoranu?Ili, kad smove6 kod Heraklita,dujmo kako on to formulira: Ljudi se u spoznavanjuvezujuza vidljive stvari, sliino Homeru (a onje bio mudriji od svih Grkn). Njega su, naime,obmanulidjeiaci koji trijebiie uii rekavii mu: <tToito smoprimijetili i ubili ostavljamo,a ono ito nismoprimijetili, ni ubili, to nosimo.>t. |.flako 6ei onadvojicasrednjo5kolaca I vjerojatnopojmiti, s wemenom I nadrastii "ostaviti" na5eopservacije hrvatskestvamosti,ma koliko mudreili lude bile, a ponijeti ne5to drugodegami predstavljadiu svome nastupunismobili ni svjesni.Ho6eli im to biti od koristi u svdetukoji dolazi ili 6e im biti samobalast?Odgovorne znam,a od njega,baremdjelomidno, ovisi i to ho6eli seu doglednovnjeme u hwatskomdru3tvuetabliratikompetentna,nacionalnosvjesnai prema vanjskomsvrjetuotvorenaelita. I

Ponedjeljak"21. travnja Zagreb: Policija uzela uzorak koseIvi i Mirjani Pukani6.Ivo Pukanid od HHO-a zatraLio za5titu. Biskupi uzvratlli Mesidu kako je Crkva davno osudila ubojstva u Jasenovcu. Uhi6eni Zvjezdan Boto (30), Kresimir Potodi6 (33) i Vladimir Flijes (24) koji se sumnjide za pljadku zaltitara.

Ozalj: Grgo Peji6 (38) pucao na troje ljudi pa se ubio. Utorako 22. trwnja Nastavljeno haaSko suilenje hrvatskim generalima Cermaku, Markadu i Gotovini; svjedodio general Andrew Leslie. Pula: Podignuta optuZnicaprotiv peterostrukog ubojiceDamira Vo5kiona.

;*qi

H komunistidka Sutnjao parmasovnizloiin upravoPolustoljetna Jedinikoji opravdava tizanskim zlodinima na Bleiburgu nije 5to se moglo dogoditi bleiburJ e S t j e p a nM e s i i . P a r t i z a n s kzi l o i i n n a najgore Skim Zrtvama. Korak dalje oti5ao je Bleiburgu opravdava StjepanMesi6 koji opravdavato ubijaustaSkimu Jasenovcu. nje. To dini posljednjih godina; inadeje Zajednos lvanomFumicem onjo5 kusaotrov 90-ih na slidan nadin ooravdavao ustazlodine u Jasenovcu.Ni iedan destit t z ideoloikekonzervena kojojje odrastao Ske dovjek, posebiceako je jo5 iodgovoran drZavni duZnosnik, ne bi sebi dopustio takav moralni pad i pribjegavao perverzPiie..IVICA iUanr.lAdre noj opravdavaju6oj uzrodno-posljedidnoj vezi medu raznim zlodinima. Nikomu normalnom danas ne pada na pamet opravdavati ustaSke zlodine nespornom dinjenicom da je Prva Jugoslavija provodila shahovit teror nad ekoliko danaprije obiljeZa- zan u Slavoniji, a oni koji ga se sje6aju Hrvatima i da je Jasenovacodmazdaza yanja63. obljetniceproboja ne pamte ga po dasnompona5anju. Sve tal teror. logoraSaiz usta5kogalogora da i jest tako, dakle da su mnogi poginu- I predsjednik Stjepan Mesi6 i dlan tzv. Jasenovac, Jasenovac. hrvatski predored- li na Bleiburgu krivi za smrt onih u Saveza antifaSistidkih boraca Ivan J\ sjednik StjepanMesii iekao Jasenovcu,po kojoj je to etici dopu5teno Fumi6 selektivno tretiraiu to bolno razje, govore6i o partizanskom zlodinu na likvidirati i u iame bacati Hrvaie ratne doblje hrvatskepovijesti-. PreSu6uju, priBleiburgu da <treba re6i istinu da ni zarobljenike, djecu, starcei ostale civile. mjerice, da su nakon ustaia i partizani jedan poginuli u Jasenovcunije kriv ni q jednog na Bleiburgu, ali su mnogi na Bleiburgu l<rivi za mnoge u Jasenovtu>. U biti, dakle, Mesi6 opravdava partizanski zlodin na hrvatskim voinicirira i civilima surovo likvidiranima ira Bleibursu i time istodobno amnestira podinitElje jednoga od najve6ih zlodina podinjenih neposrednopo svr5etkuDrugog svjetsko rata. Samo nekoliko dana kasnije uspaljeno je govorio o usta5kom zlodinu u jasenovadkom logoru insinuirajudi kako postoje oni koji ga negiraju u cijelosti, jg rekao, gadovi, a on ie uvijek, Fft g iduie i svake druge godine dolaziii u Jasenvacna komemoraciju. Usput je po matrici Ivana Fumida optuZio Katolidku crkvu rekav5i da ie bilo svedenika koii su okrvavili ruke.Mesi6 je danasjedini javni duZnosnik koji brani jedan zlodin drugim, prijaSnjim zlodinom. Njegova logika doista je izopadenai nemoralna.Osim Sto je zasnovanana povijesnim falisifikatima, ima podlogu u njegovom nepoznavanju povijesti, ali vjerojatno i u partizanskom odgoju. Njegov otac je, naime, bio parti-

4"-

)lGnziua t ]umica nastavili s logorom Jasenovac. Zrtve partizanskoga zloi,ina, dakako, ne spominju kako, valjda, ne bi pokvarili idealiziranu sliku o svoiim uzorima- oartizanima, pripadnicima jednog pokr6ta koji je bio na strani antifaSistidkihsnaga,ali su mu tragovi pretvoreni u potoke krvi i nije se borio za samostalnu hrvatsku drLayu. Nitko razuman i relevantan u Hrvatskoi danas ne nijede ustaSke zlodine u Jasenovcu i drugdje. sporna je samo manipulacija tzv. antifa5istatim Lrtvama i brojkama, kao Sto nitko razuman vi5e ne osporava i ne opravdava partizanske zlodine.Jedini koji to javno dini upravo je StjepanMesi6. Danas u 21. stolje6u kad se Hrvatska ipak oslobodila ropstva svoje proilosti, kada je nestalnadlanica Vijeca sigurnosti, kada je pozvana u NATO i na praguje EU-a, Mesi6 u vra6a u tu pro5lost.On je sa svojim prista5ama prebacio u <rikverc>, koristi se komemoracijom u Jasenovcuda bi oZivio duh vremenaiz 1949.godine kako bi valjda, zajedno s Ivanom Fumi6em, podeo novu, Osmu neprijateljsku ofenzivu, ovoga puta protiv Crkve i nekih nedefiniranih gadova. Njih dvojica jo5 kusaju otrov iz vlastite ideolo5ke konzerve i upomo Zele njime zatrovati nara5taje kojima se naprosto gade gadovi koji im uporno kradu bududnost. Dokle ide izopa(,ena logika Stjepana Mesi6a, pokazuje dinjenica da je nedavno ustao u obranu ostarjelih partizana od kojih je policija htjela dobiti prve informacije o zlodinima nakon 2. svjetskog rata. Prije dva mjesecaHrttatski-list objavio je pridu o umirovljenom oficiru JNA Marku Proti6u koji je priznao da je ubijao hercegovadke fratre i da se ne kaje zbog toga, zapijetio reporterima HL-a da ne smiju pisati o tomu jer 6e se on potuZiti Mesi6u i Fumi6u. Taj samodeklariraniubojica mirno Zivi u Zagrebu. Veliki zagovornik <institucija prave drZave>StjepanMesi6 umjesto da je potaknuo istrage,za5titioje te krvnike i pred slaba5nim djelovanjem hrvatskih drZavnih tiiela.

'--'

J.)--

PouiiesnG neistine StiG[ana tllesiGa

i luana fumica

je bio samofra MiroslavFiU Jasenovcu lipovii,ali tri godineprijeFranjevaika ga je provincuaiskljudilaiz svojihredovai nijebio podjurisdikcijom ni jednogaordinarija. Fumiibi trebaoznatida nijebilo jer to po crkvenompravui pokrStavanja praksinijebilomoguee. Banjoludkije biskup u to vruemedopustioprijelaznekih pravoslavaca u Katoliikucrkvu i tako ih spasiood ustaikihzlodina

63. obljetniceprobojazatodenikaiz usta5koga logorau f / gmemoracija Jasenovcu,-mjestu uZasnihristaSkihzloEina,opet izaziva-poleirikei l( I\posebno konfliktnu situacijuizmeduRepublikeHrvatske,govorioje njezin Sel i Katolidke crkve. PredsjednikH*atskog saboraLuka Bebid zavapioje da se prestanes manipulacijamausta5kihzlodina i hiava u Jasenovcu, logoru u kojem su ubijeneZrtvebezumneideologijei politike nacizmai fa5izma.A manipulacijaje bilo i ove godinei mi 6emosebsvrnuti samo4e\e od njih. PredsjednikStjepanMesi6bezogradei je zrekaopovi jesnuneistinuistidu6ida su i 'ovdje'neki katolidkisve6eniciokrvavili ivoje ruke zlodinom.Po svemusude6ion je mislio na bivieg bosanskog franjevca fr,a.Miroslava Filipovida kojega je srbokomunistidka propagandazvala 'majstor' j9r je, po njoj, bio u ubijanju.Nijedan-drugi,makari Jvlajggrovi6 biv5i katolidkisve6eniknije bio u vlastimajasenovadkog logora.A tko;e fra Miroslav Filipovi6 zvani Majstorovil? Zbog sudjelovanjau PaveliCevim porygjblpq starjeiinstvoFranjevadke provincijeBosneSiebrneodludiloga je iskljuditiizlranjevadkogredasredinom1942.godinei od tadaon nije bio podjurisdikcijomnijednogordinarija.Bilo je to dalekoprije njegovadolaska u.logoru Jasenovcu i njegovihgroznihzlodina.Zataj deketbosanskihfraaali su Viktor Novak i Vladimir Dedijer, ali su gapreSutjeli,a to l1eyaga ! dini danasi predsjednikMesi6.Nijednomod njih ne moZese pre5utjetito pre5u6ivanje. Ivan Fumid iesto sepona5akao ideolo5kiiskljudivdovjekpa je tako-progolorioi neki danu Jasenovcu. Nas zanimasamonjegovaoptuZbaCrkveu Hrvatazbog 'prekr5tavanja Srba'.On je ba5to rekao,a ne di se radi o'pokatolidavanju',kako iskrivljenopi5unaSimedijii time falsificiraju samogFumi6a.Fumi6je valjdanaudioda katolidkateologija,crkvenopravo i pastoralnapraksa ne poznaju kategoriju prekritavanja lastenih. Je-<lnom kr5ten,uvijek je kr5ten,a Katolidkacrkva prizraje valjanim sakramentkritenjg_prav.oslavaca. Istinaje, pak,daje dio pravoslavnihhrvatskihSrbaprelao u Katolidku crloru, a razlozi su tome wlo sloZeni.U arhivu franjevadkoga samostana u Livnu nalazise50-akodlukabanjoludkogbiskupaiz dobaND1I fra. Josipa Gari6a, neko6bosanskoga franjevcai prbvincijala.On dopu5ta prijelazpravoslavaca u Katolidkucrkvu,ali uvijek ilodajed-aBog znaâ&#x201A;Źto6e kasnijebiti. To znali daje on svjesnoprimaopravoslavneSrbeu Katolidku crkvu da hi ih na taj nadinspasiood usta5kihprogonai zlodinasvedo ubijanja. Rekli bismona kraju,po onoj staroj,sapientisal ili pametnomdosta. t

rwclm,rvondrd

=-w*

t R$r

.i.dL

ffi

:-i'-tri

dr. SlobodunLAI{G, rijeinik

Ire[anam[redsiednil il|, anG[lGdsiednifi neEiie lederalnG iedinice! a mjestu novoga hrvatskoga predsjednikavolio bih vidieti predsjednika drZave, a ne nediie federalnejedinice, koji bi polazio 6d suverenitetanaroda 5to znadi da u nlrodu prepoznajenjegove potrebe, nJ_egovemogucnostl I nJegovo odludivanjei tako stvara hrvitsku drZavu.PredsjednikTudmanu potpunostije ispuniomoja odekivanjajei je postavio drLavu upravo onakvom kakva ffeba biti, Stone znadida smo

sveostvarili,ali toje biojedni put stvaranja drZave koji se u potpunosti oslo-

Jukov SEDLAR, redatelj

llitlro0drustoieGin ne RofitiGata zasluiuie da[ude[lGdsiGdnitr Blt

ovi predsjednik Flrvatske moraobi na prvom mjestu za5tititinacionalne interese

nionanarod.Hrvatd"S,,?"T.t't:53i#H"?:P#'Jiiil?.

jedinauspje5na obranajednezemljeu 20. stolje6u.Stosetide predsjednika Mesiia, smatramda5i priie suesi trebalozakons.kirggulhalldajedanpredsjednikn-esmi3e -sedrugogakritiziratj, a Sjoje Mesii destoradio.U Americi to, pringerice,ne dogatla,to mogudrugi diniti, ali sepredsjednikne moZetime bavitijer je tu rijed o negacijidrlavâ&#x201A;Ź.Medi6niie dobroffetirao Ikvatsku,nije do5lodojadanjedrLave,do5loj-edo stidljivosti, zabavnostii mno5tvanebitnihputovanja,i zalosmoponosniji na predsjednikg,Ty{mana loji je ostvarioslobodu,^akojeja druginisu Leljeli,dok Mesidasvi Zeleier ne iadavlastitinaro?. Mislim da sljede6ipredsjednikuop6eirebi tiebaobiti netkood politidara.Zaito to ne bi_mogaobiti branitelj,netkoiz kruga kojemui 91.- ptipuaam.Danasvodimopolitiku u kojoj miriistarvanjskihposlovane znao demupregovaramo s EU-om,u toj.:no mjeri i kao narodinformiranisaibivanjima.Koji je to politidarproveoijedandans ljudimaStodisteririne?Ne znam tlFogu od politidara,koji bi Zeliobiti predsjednik,da sepotrudio doznatiStoZeli ovaj narodi zatoie vidim razlogadi novi predsjednikne budenetkood onih tko je branioHrvatskuili pak neki ugledniznanstvenik kao Stojebio dr. Tutlman. r

Sto nije bio sludaj u zadnjih osam godina.To je primama stvar svakoga predsjednika.Ako bi se na tom mjestu naiao dovjek koji ne bi imao dovoljno sluha i politidke strasti da za5titi hrvatske nacionaIne intereseu dana5njemwemenu globalizacije i pribliZavanja Europskoj uniji, mislim da bi moglo biti velikih problema. Svi

imamoLelje,aIi moramobiti svie-

itojeHrvatska moZe imati ;:'JSi* n"t*,1#$13 S"ru:f;ll bude pametniji, vedi i bolji, vete su nam i mogu6nosti.

tcada govorimo o dvama predsjednicimadr. Franji Titlmanu i Stipi Mesiiu, to se ne moZeusporedivatijer je dr.-Tudmanapsolutno neusporedivs Mesi6em. On je bio osoba koja je ostvirila sve ono o.demu sam ja sanjaoprije osamostaljenjaHrvatske. Ako govonmo o predsjednikuMesi6u, neke mu se stvari ipak moraju priznati, pri tome mislim na ono Stoie napraviou Izraelu. Sto se tide Stidenjanacionalnih interesa,hr sarnpotpuno nezadovoljan. Nitko od sada5njihpolitidara nema straltiboriti se za ofto Stobi trebalo biti sveto svakom Hrvatu, pa prematomu nitko od njih i ne zasluZujeda bude novi predsjednik. I

dn Edruvko TOhfrACopolitolog

Preilsieilnifa tlG[obiti

moilGmi i o[ruourniilomoliu[

Pogrjeikaje Stojedna tako velika stanka redovitonemasvog kandidata. Od 1997. godine kada su imali prof. Zdravka Tomca,vi5e nisu imali kandidatzpa su podupiralijednom DraLenaBudi5u,drugi put StjepanaMesi6a. I

Ante KOTROMANOVIC, SDP-ovsaborskizastupnik:

dr. Zarko PUHOVSKI, sveuiili5niprofesor

la llruatslru [i [ilo naibolie da [leilsieilnil[udestaliia, ugledna i nailsttanaEla oso[a! ojeje uvjerenjeda ovlastinovoga hrvatskoga predsjednika treba zratro reducirati i svesti

ih narazinukoju imaju,primjerice,njemadki,talijanskiili slovenskipredsjednik ili, pak, na razinukoju imaju monarsi u civiliziranim drZavamazapadne Europe.Naravno,postoje i zemlje u kojima predsje{nikima velike ovlasti, primjerice, u SAD-u, Francuskojili Finskoj.Mislim dato Hrvatskojvi5ene treba. Medutim, u Hrvatskoj nije moguiepostiii konsenzus oko smanje-

njaovrastipreo,:.*iu"Tl#5lrlff l#t53inffi;ffiH'fi ;

jedanili dvamandatabiti predsjednik koji 6eimati vlastikao i sadaaktualnipredsjednik.Po mom uvjerenju,predsjedniksa smanjenimovlastimatrebaobi biti starijai uglednaosobakoja ima potporusvihili ve6inestranaka. Ne vidim koja bi to osoba mogla biti, a da ima potporu ve6ine stranaka,zr:crnjaili interes9 da bude na toj duZnosti.Zato ie se najvjerojatnije dogoditi da 6e politidke stranke ipak kandidirati vlastite kandidate za tu duZnost. Tako bismo mogli imati kandidata IDZ-a, moilda gospodina Nadana Vido5evida, zatim gospodu Durttu AdleSid iz HSLS-a, a SDP, dini se, zasad nema svoga kandidata.

lfo[arbiImnilidat Dio]rlilan0ui6, am0ida i $anailer! ovi hrvatski predsjednik trebalabi biti osobakoja dobro razumije hrvatske prob.leme, kojaje vje5tau diplomaciji, razumijese u gospodarske probleme,socijalnoje osjetljiva i koja ne 6e zatvanti oEi pred te5kim kapitalizrnom.Sada gledano,zaistaie znamtko bi to mogaobiti. Mi5ljenjasamda bi iz SDP-a dobar kandidat bio Zoran Milanovid, moZdai sadaSnji premijer Sanader.Smatram da ie Hrvatskasigumoiznjedriti govjekakoji 6e biti dobar,odgovoran,koji de predstivljati Hrvatsku na dobar i pozitivan nadini mati za(titt nacionalne interese,Stoje jedna od vaZnijih stvari.TeSkoje govoriti o tome da predsjednikbude netkotko vei nije politidarjer se te5koprobiti do birada.Apsolutnobi bilo simpatidnoda novi predsjednikbudenekonovo lice koje bi po svemuodgovaralo gradanimaRH. Poznavaosam predsjednikaTudmana,danas poznajemMesi6a,obojica su mi bili whovni zapovjednici. Mnggovi5ewemenakaovojnik samproveopod ingerencijom predsjednikaTudmanakoji je bio vrlo odludan dovjek. PredsjednikMesi6drukdijaje osoba,on meje poslaou rnirovinu Stomu ne zamjeram.OdrZaosami jedanpolitidki govor koji kao vojnik nisamtrebaonapraviti.26imUivo je da su i predsjednikTudmani Mesii u svom periodudobili najve6i broj glasada,nitko im senije mogaopribliZiti. I jedani drugi zbogtogamorajuimati svojemjestou hrvatskojpro5losti. I

14:F

t H' : t i

;ry E.

ffi

i i i h:;#

41.,,i:1

I 'l I

IvicrARBANAS, umirovljeni pukovnik,.biv5i zapovjednik obranegradaVukovara.danaspredsjednikHvidre u Zadru:

I ffi t t

Ntr N e k oj e v r i j e m eb i l o ' i n ' p i s a t si e kao hrvatskibranitelj,bile su velike pogodnosti;potrebnoje vratitise unatrag i vidjeti5to se svemogloostvaritis tim statusom.No danasvjerojatnoobjava nekimasmeta,pod svakucijenubi se htjeliizbrisati,ali brisanjanema. Taj popis(e se kad-tadobjaviri jer sejednostavnomoraobjaviti,za pola g o d i n ei l i t r i g o d i n e

Raqovarali: ROMANA CAf,OVtf

I WICA UlrufAcff

yvicaArbanas danasima 39 godiI nu, ali i iza sebenevjerojatno I buranZivothrvatskogabraniteljai I istinskogaratnika.fujetki u hrvatJ- skojjavnostimaju daje branedi Vukovarbio jedno wijeme i zapovjednik obraneditavogagrada,a da su poslijenjegana tu duZnostdolazili Mile Dedakovidi BrankoBorkovidJastreb. Prije njega,Sefobranebio je Tomislav Merdep.Koliko godbila te5kai krvava, Vukovarje zaArbanasabio ipak jedna epizodaDomovinskograta. Odmah nakonStoseje izvukao iz neprijateljskogobruda17.studenoga 1991.,onje bez predaharatovaona drugim bojiStima,vz ostalokao zapovjednikbojneu je u 9. gardijskojbrigadisudjelovao svim oslobodiladkim operacijama. Nije posebnonagradivanpromaknuiim4 na to jednostavnonije ni imaowemena

^#:s-*

-'F{--

-iF#(a\---;}trF.*ii4i.fri*-F6qtsfi-tYfnFc6r+iffi'.rclF

misliti tijekom Domovinskograta,paje ostaopukovnih a voli re6i za sebedaje u rat u5aokao zapovjednikbojne,a s te duZnostijei izaSaoiz njega.Njegov ratni put ianimnoje zanimljiva prida prepunadramatidnihdogadajai situacija koje bi te5kostaleu poveduknjigu, a kamoli u novinskiintervju.Bio je potpuno anonimanmladid iz Smildi6akod Benkovca,imaoje stalniposaopri zadarskomSAS-u,a ondagajejednostavnonapustio'90. godinei prikljudio sehffatskim braniteljima.U Vukovaru je upoznaoSanjukojaje takoderbila branitetl. Danassu u srefirombraku, imqiu dvde djecei iive u Zadru.Ivica Arba@spredsjednikje zadarske Hvidre.Nedavnoje s ostalimdelnicima zadarskeHvidre istupio u javnosti objavomosobnihpodatakaZelecipoduprijeti rdeju o objavi Registrahrvatskih branitelja.Na podetkurazgovora, Arbanaso tomu kaie: -Toje na5apoQoraideji da seobjavi Registarbraniteljajer to ne smijebiti tajna Za5tobi bio tajan.Rekaosamda domovinunismobraniti tajno nego javno. Uostalom,RegistarsadrZi mnogovi5e podatakanegoStosmo mi u zadarskojHvidri objavili, a na mreZi su dostupnislidni podatcio tisu6ama hrvaskifi branitelji, s matidnimbrojem, dinom i postrojbama.Ako je razlogda se-neobjavi faqgznl.qatidnibroj, onda nekanjegane objavljuju,mi ga nismo

objavili,ali ostalepodatkemogu. Kome bi snetala objava Registra? Moramo razluditi dvije stvari.Nismo to udinili da bilo kogapotaknemoda slidnopostupi,negoje to naprostonas stav,a ako 6etaj stavpotaknutidruge, to je dobro do5lo.A onda sveskupa nekapotakneMinistarstvobraniteljana objavujer 6evidjeti da braniteljito iele. Misiim da smou ve6ini.Nemaju se 5to sramiti pravi hrvatski branitelji svogarafilogaputai svojih odlidja,a ako senetkoima sramitiili pla5iti,a o tomu ne ielim nagadati,ali jasnoje da ima onih koji to ne lele. Neko wijeme bil,oje'in'pisati sekao hwatskibranitelj, bile su velike pogodnostl potrebno je vratiti seunatragi vidjeti Stose sve moglo ostvariti s tim statusom.No danasvjerojaoroobjavanekimasmeta, pod svakucijenu bi sehtjeli izbrisati, ali brisanjanema.Taj popis 6e sekadtad objaviti jer sejednostavnomora objaviti, zapolagodineili ti godine. Imamopotporubrojnihbraniteljaiz cijele lkvatske, zovu nasbranitelji, ali i drugl gradaniiz cijele zemlje i inozemstvakoji nam daju potporu.

Foto rafi IVICA ARBANAS, u sredini, lijevo ilF l,lt<o DALIC koji je poginuo 10. listopada 1991. godine u obrani I

vuk6vara,a desnoVnr,rvrrn DEREK,! dragovoljac, konobar iz zagreba(kog koji je poginuo 12. hotela <<Esplanade>> listopada u obrani Vukovara

Neka kaiu koji smo zakon prekrbili! Reagirala'jeAgencija za zaStituosobnih podataka?

obraneVukovara Biosamzapovjednik I 8 dana,do poietkarujna,kadaje do5ao Biloje to razdobljekadasmo Borkovie. nosilisa zrainimi svim se uspjeSno dugimnapadima JNAi ietnika.Borkovic ne govoriistinukadakaZeda je preuzeo tisu(u ljudi pod oruZjem.Bilonasie vi5e. NUeVukovarbranilasamo 204. brigada, b i l is u t u dragovoljcii snageMUP*a. h Danasse pojavljajupopisivukovarski braniteljas laZnimpodatcima

Brzo seoditovalaAgencijai svi dekaju nekakavrasplet.Poslalisu namupit, a mi smoodgovorilikakone smatramo da smoprekrlili bilo kakav zakon.Oni namved desetakdanane odgovaraju Stosmomi to prek5ili. Moraju proudavati zakonne bi li prona5linekakvo pokriie za svojetwdnje o krleniu zakona.Kao daje to nekaBiblija. CIan7 Zakonao za5titi osobnihpodatakakaZe da morateimati privolu za iznolenje osobnihpodatakai da morateimati raz1og.Mi imamojedno i drugo.Franjo Lacko iz Agencijeprije negoStosmo uopdedali odgovot,izjavioje da smo sigumoprekriili nekakvezakone.A mi

,:r "i

| t i:';'i::'.:;:;':r.-

ods

u n a t tak ratni ut:

Vukovarski prizor nakon oslobodenja

Suborci lvice Arbanasa nakon 5to su se izvukli iz Vukovara do5li su u Zagreb, u sredini TOMISLAV DUJIC kojega ljubi djevojka koja mu je kasnije postalasupruga' ali su se rastavili. Duji6 je osuclenza Loru i danasje u bijegu

h t

Pet minuta prije proboja izVukovara, branitelji' medu njima s oruijem u ruci iuii pokojni HSP-ovacVelimir Kvesid opet traZimo neka nam kaZe 5to smo prekr5ili. Ako stotinama godina Hrvati sanjaju svoju drZavu, a onda se posreii jednom naraStajuda ispuni taj san.Zar onda nara5tajkoji je dodekaotaj san i osfvario ga ne bi trebao znati tko su ti koii su to ostvarili? Zar ne bi trebala biii upisana zlatnim slovima u povijest? Sto je konaini cilj: da se oni koji su upali na popis, a nisu ttili branitelji, jednostavno eliminiraju iz popisa? Jasno.Ne bi smjelo pro6i da je uw5ten netko tko nije bio branitelj. Ja danasne Zelim komentirati tko jest ili nije, kao Sto svakodnevnoljudi govore, ali neka HRVATSKILIST. 24. TRAVNJA2008.

Ivica Arbanas sa suborcima na Velebitu u surovim uvjetima

se osnuje nekakvo povjerenstvo koje 6e zapt'rmati sve prigovore nakon dega bi se moglo i6i dublje u provjeru.

nadkom pripadno5du.

Kada se govori o obrani Vukovarao vas se rijetko spominje iako ste bili jedan od detvorice zapovjednika. dlan ste bIDZ-a, dakle stranke koja Za5to ie tomu tako? odbija objaviti Registaro a s druge Zivim u Zadru pa ne mogu kao neki, strane, oporbene strankeoSDP i HNS kada je rijed o Vukovaru, dotrdati pred zauzimaju se za obranu. Dakle, po kamere. No zbog nekih frlmskih uradatom ste pitanju protiv HDZ-a, odnoka s kojima se ne slaZemjer su pojedinsno uz SDP? ci u njima sebestavili u prvi plan a da Ja sam legalist. To pitanje ne smije biti to ne zasluZuju,prosvjedovaosam, dak i stranadko.Nije dobar politidar koji se koristi braniteljima za stranadkeobradu- ministru Draganu Primorcu. Bio sam zapovjednik u prijelaznom razdoblju, u ne. Ja iesam HDZ-ovac. ali imam svoia danima kada je JNA krenula prema uvjereirja. To Stomislim da Registar treba objaviti, nema veze s mojom stra- Vukovaru s ciljem da ga stavi pod svoj

nadzolTraZilismopomodi dobiliju u Mili Dedakovi6u i BrankuBorkovidu. Kada je neprijateljskavojska zapodela raketiranje Vukovara, dana24. kolovoza 1991.godine,tamoje bio rezervni sastav,a zapovjednicismo bili Blago Zadro,Jo Soljic. Sudi6.Peric i ja. Dedakovid i Borkovi6 doili su kasniie. Bududi da smo u tim raketiranjimaiinali Zrtve, upozorio sam JNA da ukoliko ponovno'njihovi zrakoplovi dodu nad Vukovar, mi 6emo ih ruSiti. Unatod tomu, oni su opet krenuli na Vukovar. Tek sam bio osam dana na duZnosti zapovjednika obrane grada,nisam jo5 ni znao s dime sve raspolaZemoda bismo se obranili. No vidio sam da imamo dobar protuzrakoplovni top za ruSenje zrakoplova, i dovjeka Luku Dreli6a koji je bio prvak u rukovanju s tim topom. Toga dana,u 16 sati zapolela su detiri zrakoplova s raketiranjem na5ih poloZaja, buka je bila neopisiva, a mi nikada do tada nismo dielovali s tim topom. TraZio sam odo6renje za uporabu, ali ga nisam imao od koga dobiti jer je bio stav da se ne sukobljavamo s JNA. Njihovi su avioni kratko djelovali po silosu, a kada se prvi okretao,na5je topnik pucao po njemu, a potom po drugom, pogodiv5i ih. Taj dan je ustvari podetak sukoba.Drugi dan oni su podeli napadati SajmiSte,Borovo naselje i do kraja mjesecaciljali su na gardistidke poloZaje.Napade smo odbijali i oni nisu uspjeli staviti pod kontrolu Vukovar i Borovo naselje.Dakle u tih 18 dana moga zapovijedanja zapodeli su sukobi. JoSprije toga, tijekom srpnja,oni su ve6 bili podeli s napadima na gardu u okolici Vukovara. Udar njihove avijacije n"ijenaredioneki ljuti nadelnikopiine Sid ili neke druge,negoje to bila naredba izvrha JNA. Bila je to izravna umije5anostBeograda,odnosno napad jedne drZavena drugu.

Emocionalno, za meneje vrlo te5kosje(ati se svihdogadajaiz Vukovara. Sjecamse kadaje jedanietnik nakonubojstvamoga suborca,kojemuje razniomozak,nastavioga i daljeudaratipo nogama puikom iakoje ovajve( bio automatskom mrtav,a mi nismomogliniStanapraviti. Sje(amse pogibijeAlfredaHilla,I6. listopadd, d istogadanapoginuoje i Blago Zadro.Bioje to teZakdan. Hill mi je takoreei umro na rukama.Umiraoje gotovo m i n u t u ,n j e g o v i mr o d i t e l j i mnai s a m mogaorecida je brza umrojer nije U mojoj postrojbi 84 poginula Gdje ste bili nakon dolaska Dedakovida na delnu duZnost ? Kada je Dedakovii 2. rujnapreuzeo Vukovar,ja sam se posvetio svojoj 4. bojnoj Tre6e brigade. Toje bila profesiona-lnabojna koja je drLala,osim s jednom satnijom u Borovom naselju, dio Tqpinjske i Hercegovadke,zallm Sajmi5te,a formiranjem 204., po zapovijedi sam morao preuzeti i L bojnu. Na toj sam poziciji ostao do ulaza iz Vukovara, a toje bilo 17. studenoga kada sam iza5aos dijelom svojih vojnika jer smo bili ra5trkani, a od 306 pripadnika imali smo 84 poginulih. Jeste li traZili pomo6 od svojih nadreilenih?

Arbanas, prvi slijeva, sa suborcima i prijatetjima 1994.godine. Meilu njima je i general Ante Gotovina, u civilu je danaSnji ministar BoZidar Kalmeta

Mora se znati da je to bilo teiko wijeme bitke i za medunarodno priznanje Ikvatske. Ikvatska je po svijetu traZila saveanike za piznanje, a to je u prvom redu bila Njemadka koja je tada lobirala zanas. Zbog tih medunarodnih okolnosti nismo smjeli ketati u ve6e akcije. Thkva situacija opravdava se rijedima da se i dijete rada u krvi, pa ne moZemo odekivati ni da se drZava rodi bez krvi. U wijeme napadana Marince, kad se moglo krenuti dalje, Hrvatskoj je stigao nalog iz Njemadke da se zaustavimojer ne mogu predstaviti stanje kao humanitamu katastrofu ako mi napadamo.A ja sam u Vukovaru zrao Sto imam i Stomoram. Zaunmanjem za objavu Regisfra braniteljao zauzlma,tese i za objavu popisa svih vukovarskih branitelja? Moraju objaviti imena se svih hrvatskih branitelja, pa tako i onih vukovarskih jer ima dosta onih koji su dospjeli na popise na kojima se ne bi trebali nalaziti. Nde jedina snagau obrani Vukovara blla 204. gardijska brigada, nego su tamo bile snageMUP-a i dragovoljci koji su do5li u Vukovar. I zato otvoreno uvijek traZim da to Borkovi6 javno i kaZe. On je, naime, izjavio da je po njegovu dolasku u gradu bilo oko tisuiu ljudi pod oruZjem. To naprosto nije isti na, bilo ih je viSe.Pred hrvatskom javno56u treba re6i tko su bili zapovjednici koji su vodili postrojbejer 6emo jedino tako razluditi neke stvari i nitko ne 6e mo6i re6i da je on bio zapovjednik ovoga ili onoga. A ne da se provlaHRVATSKILIST - 24. TRAVIIJA 2008.

deneki popisi s nekimnovim imenima na mjestimazapovjednika ili da se dodajeda su bili nekimzapovjednicima zapovjednicisatnija,a bili su zapovjednici bojni. Borkovi6tvrdi da on te popisenikadanije potwdio.Ali, ja pitam tko sadaradi te popise?!Meni je u intepopisi resuda seistina znajer sadaSnji ne odgovarajustvamomstanjukakvoje bilo u Vukovaru. Kada segovori o obrani Vukovara rijetko sespominju pripadnici drugih narodnostikoji su sudjelovaliu obrani. Sje6ateli sevi nekih od njih? SjedamseZvonkaManjeraiz Petrovaca koji je bio Rusini koji je poginuou akciji uni3tavanja neprijateljskihtenkova. Sjeiamseijedne Srpkinjekojaje bila te5koranjenai jedvaje preZivjela, sje6amsei braniteljaDraganaStaji6a, takoderje bio Srbin.Nikadaljude nisamdijelio po nacionalnostijerto su bili ljudi kojimaje Hrvatskabila jedina drLavakoju su imali i branili suju krvlju kao i svi ostali.

imala illoiaie$ania sebe,ta ieilanmemlza

I i

ilaiularobeGctnlol! sluGai L f,oja suprugaSanjabila je pripadnicagardijskebojne i prije nego samja do5ao u Vukovar. Stradalaje u ratu i _umirovljena je kao invalid l\/l I V lOomovinskog rata, poslije 2000. godine. Zivimo uZadnt, imamo dvoje djece, ali odlazimo u Vukovar todnije u Petrovcegdje Zivi njezina majka i bra6a koji su takoder bili hrvatski branitelji. Inade, dok smo bili u Vukovaru u tim te5kim danima, znali smo da 6e naia veza, ostanemoli Zivi, zavr5iti brakom. Ja samju pokuiavao poslati iz Vukovaraprije nego Stosam se izvladio sa suborcima, ali ona naprostonije htjela.Poku5aosamju uvjeriti Stobi joj se moglo dogoditi ako bude zarobljena, ali uzalud. Nije me htjela ostaviti i po6i bez mene. Imala je jedan metak uza se, u sludajuda bude zarobljena.To joj je prije toga savjetovaopoginuli branitelj Nenad Sinkovi6 koji je uvijek i nju i ostalepodsjeiao da moraju imati jedan metak. Za sebe,naravno jer je i to bolje nego da dospiju Zivi u ruke surovih neprijatelja. No uspjeli smo se inlu'() iz tog obruda. Godine 1992. moja Sanjai ja smo se vjendali, no i nakon toga smo nastavili ratovati, svatko kroz svoju postrojbu.

Posvetiosam se prikuplj anju dokumentacije Kako seosjedatedanaskada povremeno odeteu Vukovar i pro5edete mjestima gdje je tekla krv? Ispridatiu vam dogatlajkoji 6eto najbogodinadijelili lje opisati.NakonSesnaest na obljehiici obiljesmospomen-plakete i:avanja204.gardijskebrigadeobiteljima poginulihbranitelja.Samaceremonija bilaje nabijenasnaZnimemocijama koje nikadane 6u zaboraviti.Nakon ceremonijeroditelji su nastraZili da ih odvedemona mjestopogrbrjenjihovih sinovapitaju6i naskako supoginuli i jesu li dugoumirali. Emocionalno,to je zamenebio wlo te3kojer s i dandanas sje6amsvakogdetaljakadasuumirali moji suborci.Sjeiamsekadajejedan detniknakonubojstvamogasuborca, kojemuje runiomozak, nastavioga i dalje udaratipo nogamaautomatskom pu5komiakoje ovaj ve6bio mrtav,a mi nismomogli niStanapraviti.Sje6amse izranjavanoga momkalcaj mene,te se situacijenikadane zaboravljaju. Sjedam sepogibijeAlfredaHilla, 16.listopada,a istogadanapoginuoje i Blago Zadro. Bio je to teZakdan.Hill mi je takore6i urmona rukama.Umiraoje gotovo minutu,roditeljimanisammogaore6i da

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA 2008.

Ivica Arbanas u Vukovaru s novinarkom Alemkom Mirkovid" u sredini. i tada djevojkom Sanjom

je brzoumrojer nije. I danassesjetim tih danau Vukovaru,osobitood kada radim na sredivanjudokumentacije, osje6ami danastaj smraddetnikaa to je ne5toStoLelim zaboraviti.Poku5avam Zivotne nekestvarikroz svakodnevne aktivnostito potisnutina stranu. Javljaju li vam se ponekadu snu te slike? Stvarje svakogapojedincakako 6e se nositi s time. Ja sadaintenzivnoradim i grade na prikupljanjudokumentacije vezaneuz to doba.Toje stra3noteSko, je izbje6ijavljanje svih tih nemogu6e

slika, podsje6ame na ne5to StoZelim ne zaboraviti, ali Zelio bih potisnuti. Ja imam obrambeni sustavu sebi, no ovakav posao sredivanja i prikupljanja gradeza dokumentacijski centar najmanje je StomoZemodati onima koji su pali za Vukovar i za Hrvatsku. Zelim obraditi Vukovar, dan po dan, s imenima svih sudionika. Nakon Vukovara nastavili ste ratovati na drugim bojiStima? Ratovao samu Termitimakoji su kasnije preili u 2. bojnu Devete brigade u I kojoj sambio zapovjednik.

Euro ovecLva

skecii

t q

,'i

fr il

f iE

t',' lx

, lr \|

U j e d i n j e njae E u r o p ap r o l a z i l a kroz svojefaze - od Europske z a j e d n i c ez a u g l j e ni d e l i k , preko ZajedniikogtrZi5tai E u r o p s k e k o n o m s k ez a j e d n i c e ,p r e k oP a r i z ai R i m ad o S c h e n g e n a . . .sTuop i t a n j ap o l i t i k e i g o s p o d a r s t v aa,l i p o s t o j e - k o l i k oj e i p i t a n j as t a n d a r d a t a e u r o p s k ag o s p o d a r s kia p o l i t i i k aa s o c i j a c i jdao ni j e l a k o r i s t is v o j i mi l a n o v i m a . P o s e b i coen i m d ,u t i j e i m e n a j - e 5 i en a s t up a , o b i d n o m puku, svojimZiteljima,od Portugald ao Rumunjske i Estonije... Pi.ie; MILJEXfO

PA.fAI,f C

i Hrvati, koji tu 'veliku' Europujo5 uvrjek gledamo sa strane i brinemo se koliko 6e nas susjedi Slovenci kao jedna 'velika' europska nacija zakinuti i teritorijalno i po dZepu, to moZemo vrlo objektivno procijeniti. Zapravo, na primjerima svih europskihdlanica,u kojima smo se ovim ili onim poslom naSli, moZemo zakljuditi da je uvodenje eura donrjelonove, vi5e cijene svih proizvoda- od kave i mineralHRVAISKI LIST - 24. TRA'!^IJA 2008

ne vodepa do televizorai automobila.Ovo posljednjeostavimo po stani - proizvodi tehnike imaju svoju posebnulogiku cijenejer ovisi o tomu koliko s-unovi proizvodi vet zasta4eli i koliko je novinana hZi5tu.Ali ono osnovno,od 'grincajga' do kave i piva, itekakonaspogada,po dZepu,naravno. Primjerice,Madarskaje donedavna bila primjerjeftine zemlje u koju su na5i sugradanivrlo rado odlazili da kupnjom osnovnih i prehrambenihi ostalih proizvodasmanjeudar na ku6ni proradun.Danasje situacijaposvedrukdija- iako Madarska jo5 nije uvela euro,cijenesu seprilagodiletoj europskojvaluti za koju 6e svaki ozbiljan gospodarskianalitidarstarogakontinentabez sustezanj a reti daje precijenjena,5to osobitoSteti izvoznojpolitici. Dakle kad govorimo o onomuStonasosobito zanitfr:ra, a to su cijene osnovnihartikala,Madarskaprati zbivanjakoja diktira Bruxelles i cijenamaje sve manjekonkurentna.Prije dva tjedna u budimpe5tanskojsmo zradnojluci, na putu za Tel Aviv, bili upravoosupnuticijenamakave, sendvidai piva.

Bolan prijelaz Tako danasFrancuzioznadavajuzamjenufranka, nacionalne valute, eurom kao nadnacionalnom,europskom valutom. Podacis mreZevi5e su nego eklatantri, a sve mi je to dobro poznatojer sam,zbogobiteljskihrazloga,svakegodinepo dva puta u Francuskoj.Za statistikukaZudaje egzaktnaznanosti da sunjezinipodatci,koliko godsuhoparnibili, dwsti pokazatelj svegaonoga3tonam Zivot donosi. Usporednipodacio cijenamaprije i poslije uvodenjaeurakao (naQnacionalnevalute govore o tomu da je sve enonnno poskupjelo,a to, naravno,nisu uspjeleslijediti i pla6eunatod

tomu Stosu i onepove6ane. Uzmimo samoprimjere- s napomenom da ne 6emo iznositi cijene u francuskimfrancima, negose zadrlati na onima inalenima u eurima: Poznatifrancuskikruh baguette,s mnogokore, a malo tijesta, koji se nudi i u nas(ali s malo kore i mnogotijesta)stajaoje 2000.godine 0,46eura,a2006.- 0,85eura.To je pove6anje od 85posto.Salata,koju mi zovemoputarica,u tih je 5estgodina poskupjelaza ll8 posto.2000.stajalaje 0,69ewa, a 2006. - 1,50.Mlijekoje poskupjelo zadak183posto:2000.stajaloje 0,20eura,a2006.- 0,56eura.ZaFrancuzeje poznatodajako vple sireve,pa je i to wlo zanimljiv pokazatelj.Na primjer, pomati si brie stajaoje 2000.0,40 etxa,a Sestgodinakasnije - 0,94 eura,ili za 137postoviSe.Poznaticammenbed poskupio je i viSe- 161posto.2000.godinecijenaje iznosila0,79 eura,a 2006.2,07eura.(u nasstoji vi5eod tri eura,ali toje ve6 logikanaSeuvozneorijentacije).Da ne idemoprevi3eu Sirinu, dodajmodaje kavaposkupjelaza 64 posto:2000.cijenaSalice kaveimosilaje 0,9I euro,a 2006.- 1,50eura.Utom usporedivanjucijenaSlagna torti je - krumpir.

Euro - poskupljenjai plade U tih Sestgodinaon je poskupioza fantastii;nih1770posto2000.je cijenakile krumpiraiznosila0,23 eura,a Sestgodina kasnije- 4,30 eura.Da ne bistepomislili da se Salimo:prije dvije godineplatio samkilogram krumpira u bretonskomgradi6u Lorientu (poznatompo glavnoj njemadkojpodmornidkoj bazi za wijeme II. svjetskograta) dak sedameura.To je u na5ojvaluti vi5eod 50 kuna.Jestdaje krumpir svojedobnou pomoraca,ali Europudo5aoiz Amerike,putemSpanjolskih je je! previSe, previ5e Sto

T t t

)i,

A kako to pove6anjecijena,koje je sa sobom donijela europska (nad)valuta, prate pla6e, primanja stanovniStvaza njihov rad? Godi5njaplada2000. iznosilaje u prosjekuu Francuskoj 16.875eura,a 2005.- 16.792eura,ili za 0,5 posto manje. Dakle vi5e cijene, a manje plaie. Zlobni (iskreni) francuski analitidar gospodarskesituacije nakon uvodenja eura zakljuduje: Vremena su teSka, ali ne za sve! I to ilustrira primjerom pla6e biv5ega predsjednika francuske republike Jacquesa Chiraca i sada5njega Nicolasa Sarkozyja: Godine 2000. Chiracova je netto mjesedna plaia iznosila 6.075,89eura,a godine 2007. istaplaia njegovanasljednikau Elizejskoj paladi iznosilaje - 19.331euro.Ili da se posluZimo statistikom-za2l8 posto viSe.Svakije komentarnepotreban. I svaka slidnost,kadaje rijed o nama danas(a posebicekada udemo u Europsku uniju) - sludajnaje. Primanja naSihduZnosnika kudikamo su manja, ali to oni obilno nadoknaduju raznim primanjima iz kojekakvih ,,crnih" fondova, dlanstvom u upravnim ili nadzornim odborima i tako dalje. A o primanjima naSih ,,trudbenika" izli5no je i govoriti. Za pristup Europskoj unrji - triput hura! r

Gla Godi5nia

Bruxelleska namadministracija poruiuje da fe Hrvatskaulaskomu EUdoistamoratiizdvajati 500-injakmiluunaeurana godinu u zqjedniikiprorafun Unije,ali ida bi na5adrZava nakontoga imala mogucnost a p s o r b i r a tgi o d i S n j ed o I , 5 mifijardaeura iz fondovaEU-a. No da bi se ta idealnaslika ispunila,hrvatskase administracijaza to mora dobro pripremiti,5to ie sude(ipo dosada5njimnaporimahrvatskih vlada i posljednjega sastanka predsjednika Mesiias gospodarstvenicima, biti vrlote5ko PiSe;TOMIST,.IVnnZri

rema danasvaL,etirnbruxelleskimpravilima, ulaskomu EU Hrvatska6e iz svogaproradunau zajednidkiproradunUnije morati izdvajati 500 milijuna eura na godinu, bez obzka na zrelost hrvatskeekonomskei fiskalnepolitike.Ako seu obzir uzme sadainje krizno stanje gospodarstva dlanica EU-a, teiko je da 6e u takvim gospodarskimuvjetima nove dlanice imati mogu6nost iskori5tavati sredstva povladenjem iz najnovijih IPA-ovih fondova iz kojih bi, kako Bruxelles tvrdi, svaka nova drZava dlanica mogla izrrudi 1,5 milijarda eura na godinu.

Hrvatski politiiari traile spasu Europskojuniji Ilkoliko se gospodarska situacija u svjetskoj ekonomiji, koja je trenutadno u krizi najveioj od one prije Drugog svjetskog rata, ne popravi, ali takoder i ulagadka kriza u

HRVATSKILIST - 24. TRA'fNJA 2008.

U UNIJ

rinataIUrulamiliiarile Guta Hrvatskoj, koju ve6 godinama ometa jo5 uvijek lo5e zakonodavstvo i korupcija, te5ko da 6e na5a drLavana globalnoj razini primanjem u EU 2010., kako to hrabro najavljuje Sanaderovai Mesi6eva administracija, imati vedi priljev kapitala, novih investicija i vi5e potraZnje za na5im proizvodima. Sve to ne daje velike nadeza optimizam kojim hrvatski politidari najavljuju spasulaskom u EU. Dodu5e,odredeneekonomskereforme koje se provode uz lo5u kreditnu poziciju, a koje su vezane uzpivatizaciju i procese, koje bi trebale dati vi5e prostora privatnom sektoru, te Saraderovenajnovije ilave da ie njegova Vlada smanjiti svoj udjel u BDP-u i pritisak na potraZnju, te5ko da ie uz stalni porast cijena, inflaciju i ukidanje nultoga PDV-a, koji traZi Bruxelles, biti dobra osnova za rast hrvatskog gospodarstvau cjelini. Bez obzira na stalna hvalisanja na5ih politidara da u gospodarshu stojimo vrlo visoko medu zemljama u okruZenju, sve se rjede spominje zaduZenostHrvatske kojaiz dana u dan zasha5ujuie raste. Osim Stoje Vlada promovirala svoju 'Strategiju upravljanja javnim dugom', sve se manje spominju svote koje su ved davno prema5ile 32 milijarde i svrstale nas meilu najzaduZenijedrLave svijeta.

sadabila donekle zahtjevnau kori5tenju pretpristupnih fondova EU-a. Do sada se djelomidno i nedovoljno rabilo sedam fondova, CARDS 2002.,2003.,2004., zatim PFIARE 2005., 2006., ISPA i SAPARD. Oni zajedno vrijede oko 425 milijuna eura, ali to je iznos dogovorenih sredstavaza programe i sektore vaZneza pravosucfe,geodetskuupravu, regionalni razvoj, zatim za pripreme Hrvatske u smislu porezne administracije, pregovore s EU, carinske uprave, dio vezan uz granice itd.

Eksperimenti s fondovimau Bruxellesu

Uzev5i u obzir 'dlanarinu',ako udemo u EU, to je joi uvijek manje novca nego Sto iznosi doprinos Bruxellesu kao dlanici EU-a. Na primjer za SAPARD program dobili smo do sada samo 15 milijuna eura,dok je dodatnih l0 milijuna ufazi ak,reditacije. Isto tako pomato je da administracijaEU-a jo5 uvijek eksperimentira.Naime, zbog nedostatakauodenih u programima PHARE, ISPAi SAPARD, u Bruxellesuje nedavnouveden novi program IPA-e (za infrastruktumeprojekte u podrudju prijevoza, za5titeokoliSai slidno)koji mora do 2013. godineuvesti stroZe financijske uvjete koje provode revizori EU-a, lz InozemnosezaduZenje Bruxellesa nam njihova glomaznaadministracija poruduje da u tajnosti svevi5epovedava 6e Hrvatska ulaskom u EU doista morati izdvajati 500-injak milijuna eura na godinu u zajednidki proradun EU-a, ali da bi Na pomolu je u Hrvatskoj i novi zajam Svjetskebanke 'Pal II', na5adrZava nakon toga imala mogudnost apsorbirati godi5nje zakoji smo ispunili kriterije, ali i koji 6e hwatsko ino-zadul,e- do 1,5 milijarda eura iz fondova EU-a. No da bi se ta idealna nje samo poveiati. Rijed je doduie o op6im proradunskim slika ispunila, hrvatska se administracrjaza to mora dobro prisredstvimakoja se drLavamadaju zbog napora pri provodenju premiti, Stoje sudeii po dosada5njimnaporima hrvatskih vlada refiormi. Takav zajam medunarodne institucije omogu6ava i i posljednjegasastankapredsjednikaMesida s gospodarsfvenistabiliziranje vanjskoga duga zemlje. Konkretno, u na5em 6e cima wlo te5ko. Naime, do danas svi njihovi ciljevi i metode se sludaju 100 milijuna eura komercijalnoga vanjskoga duga samo su ostali mrtvo slovo na papiru, ba5kao i nedostatakprozamijeniti sa 100 milijuna eura Svjetskebanke. Hrvatskaje do grama dugorodneekonomskei socijalnepolitike. I

Poslrudcl0 Ga[i slouensfto Guiie6e M je Sovoriiaurela ern, 77 poso rcbe i Bshgadcplie je u pasjdcr za 13 poso, So je dvoouko vib od 5JPrematome,Slovenija,medudrZavama koje su uveleeuro,ima najveduinflaciju. Ovih sedanau Pgslo,tne.inflalije. Ljubljpi od9\ujenov-i,.veitreii val poskupljenja u kojem6eosimhrane,poskupjetidjedjivrti6i i telekomunikacijskeusluge.Od-l. sijednjakadaje uvedenewo, Slovenijaje izloLenaizdanau dannovim poskupljenjima. Nakon5[o su.odmah su odmahza 15postoposkupJeli poskupjelikruh,bra5no, jaja i meso,odnedarrno \-rt braino,tjestenina, sumlijedni mlijeini pt pro-izvodi i skuplji skuplji za zaoko oko 20.posto.l.KrEgm lu.posto. pro3legodme prosle I_kra1gm godineu studenom,uoet pripremazaulazak uodipnprerna zaulazaku u eurozonu,Slovenijusupogodila pogodih poskupljenjaza skoro isti_postotak, takoda takg_ danasmoZemoreii daje potro5adka ko5aricaposkupjela prije desetm3eseii pun a0 posto.Od 2008. mjeseiisapunih {a danal godineu Slovenijije i_strujaskupljaza Sestposto.Zaok,s:viivanje cijenazboguvottenjanovevalutetim-ejo3 uvij6k nije zawieno. Drastidnosuposkupjeleulaznicezakino, radunalnaoprema,wjeZemeso, gaziranai att<otrotna pi6a,zdravstveno osiguranje,sreds&a za odriavanjeku6ansfv a, prorryodr zaosoblu higijenu,komunalneusluge,a daksui cvjeiarniceposkupjelesvoJeproizvode. Najdrastidnijirastcijenaje u ugostiteljskimobjektimaEakdo 28 posto.Slovenskianalitidaiiwrde di je sku]:o6uz6o! uvo<lenja je, tvrde,da ovapove6anjacijenane pove6avajuprnoae gradana.Mnogi ie euraizbjegloPq9 1?postocijena.Zabrinjavaju6e slovenskigradanibojenovogaposkupljenjaiivotnili tro5ko-va u lipnju kadai6 prestatizabranemrjenjanjacijeia u maloprodili te ie se!a radtmimaprestatipnkazivaticijengu eurimai tolarima.Da Slovencinisu usarnljeni,pdtazuje i siuZbenaanlietaEU-a provedenaproile jeseniprymakojol 93 postostanovnikaeurozonetwdi daje "euro uzrokovaopoveianjecijena"u pet godina nakonnjegovauvodenja.Oditoje da eurosampo sebinije jamstvoza gospodarskirast. I

-a

I :_

SYiban OdavanjepodastiZrtvama puta, Bleiburga i KriZnoga kao i ostalimstradalnicima od komunizma, nUepristajanje uz nacionalistidko usta5tvokao 5to komemoriranje u Jasenovcu ne smijebiti popracenopartizanskom iskljuiivo5(usadrZanoj u pozdravu:'Drugarice i drugovi'

esecte5k Bleiburg

PrSe;GOJKOnOnff

dluku Predsjedni5tvaHrvatskogasaborada se za oblietnicu bleibur5ke tragedije obljetnicu trasediie dade 500.000 kuna,pet puta vi5e lregoz,agodiSnjicuJasenovca, nai5lajena kritiku ljevidarskihpolitidaraijednoga powinoga povjesnidara,Stoje bilo odekivano, ali oni koji su im to zamjerili irisu naveli najva*riji argument, naime, da je za Jasenovactijekom komunistidke diktature tekao novac u neizmjernimkolidinama dok se o Bleiburgu i KriZnomputu nije smjeloni pisnuti. Komemorirali su ga samo hrvatski emigranti, nazivani usta$amapremdato u golemoj veiini nisu bili. Bleiburgje podeobiti doZivljavankao Ziva ranau hrvatskompovijesnompamdenjutek nakonuspostavljanja drZavei demokracije.

Ikvatska sje6anjimai novcemfeba nadoknaditiono 5tojoj je bilo sprijedeno tijekom jugokomunizrna. No stalno treba naglaSavatida se Hrvati sje6aju u sludaju Jasenovcai Bleiburga iskljudivo nevinih Zrtava koje su tamo pale, pri demuoban{estaimaju i simbolidnoznadeqje. su U Jasenovcu

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA2OO8.

fuvatskih obl etnica usta5e poubijaliod 40 do 80 tisudaliudi. (broikese p.oL"eqi'Jugoslavija bi Livjela, moZda dak i trajnije jer su iza mrjenjajypremaideolo5kojodrednicionih ftoji o ubgenth rucale nove generacijekoje su duvale uspomenu na tomupi5ui govore),a na Bleiburguje podeoKriZni nJrhr, moZda,spremalerevanS.Bleiburg i Kritni put nidim se put na kojemuje ubijenoili umrlo od posliedica ne mogu opravdati i minimalizirati sario kao osveta i manii na.qiljq nekolikosrorina tisucaHrvara1i te sebrolke incidenti, nasrojeopravdatidanaSnjipostkdC.elgc.id .tutq J{. mijenjajupo miloj volji ideoloSkih protivnika).Cak munistiiki antifa5isti.Krivci su pozrnti, podev5iod vrhovnoga bih rekaoda broikei nisuod odluiujuie vaZnosti, nego iinjenica da su usta5eipartjiani ubrjalinevineljudebez suda i pravde.pa daje na spomenutim mjestimaizgubilo Zivot i samo_desetak osoba, vrijedne ru uudvaruap,casn Kao znve.

| I I I [f,-r#ffi_*t"qE ffilf,f,

Jasenovac .l\i

+i*;-11--;-

*.,+-3f1r\.*

+ t,i,'i.;

ali i kao-upozorenje novim ffiry

nara5tajimada se to nikada vi5e ne smije dogoditi.

Rimski ugovori, rasni zakonii logori najve6eopteredenje usta5keNDH Ljevica desto glupara da bez Jasenovcane bi bilo Bleibursa Stoje cinidnabesrruslica. Sie daje i bilo tako zar su se partizani kao nadmo6ni pobjednici morali osvetiti hrvatskim ratnim zarobljenicima, civilima, starcima.Zenamai djeci samo zbogtoga Sto su oni 'morali umriieti kako bi Jugoslavijalivjela' (Milovan Dilas). I bez toga_.klanja prema onoj srpskoj narodnoJ 'l'ko se ne osveti, tai se ne

HRVATSKILIST - 24. TRA\,NJA2008.

": '-i

rf Hr \ *

o1t

i ostali sabirni rasnizakoniprotiv Zidova i Roma,Jasenovac logori kao i progonive6egadijela Srba.NDH je sigurnobila teritorij i vladu,ali to nije bilo drZavajer je imalapudanstvo, jer je bila od samogapodetkapodrovana dovoljnoza opstanak stravidnimgradanskimratom, i nitko ju nije priznaoosim kapituladrLavaSila6sovinei frankistidkaSpanlotska.-Nakon bilo je jasno da 6e NDH cije Italije i politidkim analfabetima propasti skupa s nacistidkomNjemadkom.Sile pobjednice -oAtutite su obnoviti Jugoslaviju,ali to ustalamakao da nije bilo jasno sve do kapitulacijeTredegaReicha.Odekivalisu pobjeduNjemadkeuz pomo6 'Wunderwaffe'ili separatnoga primirja, Stoje bilo viSenegoiluzorno. u strukturamaNDH bilo je mnogo Unatodsvemuredenome, iskrenihhrvatskihrodoljubakoji nisu sudjelovaliu zlodinima reLimai koji su spa3avaliStose spasitidalo. Mnogimanije preostaloni5tadrugonegosluZititoj drZavijer sezbograznlh, prije svegavjerskihi ideolo5kihrazloga,nisu htjeli prikljuditi partizanskome pokretu pod vodstvom boljSevidke Komunistidkepartije.Po momemi5ljenju,najveiaje hrvatska tragedija uodi potonu6aKraljevine Jugoslavijepodetkom zatajivanjeHrvatskeseljadkestranke 1941.bilo posvema5nje Vlatka Madeka. pod vodstvomnesposobnoga Ona se sruSilakao kula od karata,a bila je, barembrojdano, vojskekoja je to udinilaJosip Broza Tita pa do najve6ahrvatskastrankasvih vremena.O tome u Hrvatskoj komandanta izrnsiteljakoji su pucali u nevineljude ili ih na mar3evima jo5 nemasolidneneideolo5ke studije. smrti,od Slovenijedo Makedonije,postupnodrastidnoubijali. U Hrvatskoj dosadnitko nije izvedenpred lice pravde zbog Odavati poiast svim nevinim Zrtvama toga.U glavnomgraduHrvatskeZagrebujoiuvijekpostojiTrg narodne Istini za volju, valja re6i da vedinapripadnikapartizanskoga mar5alaTita,vrhovnogazapovjednika'Jugoslavenske armije' koji je barem po komandnoj odgovomosti kriv za pokretanisu bili komunisti nego su se na5li u antifasiStidkim parttje iedovima zbogruznihdrugih,destovaljanih razloga,podevSi Bleiburgi KriZni put. PredsjednikSocijaldemokatske (ne stranke!)Zoran Milanovid odgovarana glupo novinarsko od revoltaprotiv usta5akao saveznikana5ihstoljetnihneprijapitanje:Tito ili Tudman?Tito! Eto, tu smo,to je hrvatskatoboZ- telja Italije i Njemadkepa do saznanjada 6e spomen-utiizguMaloje tko od njih biti rat pa setrebaprikljuditi pobjednicima. nja demokracija. svijetumogudejo5 samo todno znao 5to im spremajustaljinistidkikomunisti nakon MoZdaje takvoneito u suvremenom svojepobjede.PotonjisumudroSutjeliili lagali.A kadsudo5li u autoritativnojRusiji. Cakne vi5eni u Srbiji. No Bleiburgi KdZni put ne smiju nas odvratiti od strogoga na vlastbilo je prekasnozapromjenusmjerajer Titaje pomoocjenjivanjausta5kogareLimai NezavisneDrLaveHrvatske. gaoIstok i Zapad,bio je apsolutnipobjednik.I ovo trebare6i: Nesumnjivaje istina da je golemaveiina Hrvatapozdravila komunistiu Hrvatskojborili su se za obnovuJugoslavije,a proglaSenje NDH. To se moZedokazatidinjenicamada se za nikakozaHrvatsku,pa senjihovUstavod 1974.nemoZesmaHrvatske.Drukdijetvrdnjeu kraljevskuJugoslavijunitko nije htio boriti, daje votlahwat- trati podlogomza osamostaljenje skoganarodaVlatko Maiek svepozvaonekapomognunovu funkciji su zamagljivanjanjihovih zlodina protiv naroda i vlast, da su za endehazijubili hrvatski nacionalisti, snaZno drilavekojih je bilo, ukupnogledaju6i,vi5enegousta3kih. desnokrilo HSS-a,Katolidkacrkva,ve6i dio brvatskihmusli DemokratskaHrvatskatreba odavati podastsvim nevinim mana...Daklezasigurnooko 70 do 80 postopolitidkihHrvata. Lrtvama usta5koga i partizanskoga reLima podjednako. i Bleiburgkao simboletrebastalnosaduvatiu uspoGlavniprotivnicinovedrZavebili su Srbi i komunisti,potonji Jasenovac meni. No dok u Jasenovcupostoji predivan spomenik, tek kad im je to zapovjedilaKominterna. No ne smijebiti nikakvesumnjeu to da je usta3kireiim bio Bleiburgi kituli putjo5 nisu dovoljnospomenidkiobiljeZeni. totalitaran, antidemokratskiustrojen i saveznik fa5istidke Onaj na bleibur5kompolju u Austriji, u jednoj stranoj zenlji, da seu Italije i nacistidkeNjemadke.Jeli bio i koliko je bio falistidki, nije dovoljani estetskinije na visini. StogapredlaZem o tome se moZe raspravljati.Njemadki povjesnidarErnst glbvnom gradu Zagrebupodigne dostojanspomenikfotvama ne komunistidke diktature s odgovarajuiim dokumentacijskim Nolte (poznatkao revizionistu ocjenjivanjunacifaSizma) 'na uvr5tavaustaiki pokret,ali samo prvi pogled,u europsko centrqln,nestoslidnokao Stoje u Berlinu Spomenikeuropslidne skim Zidovima fuamaholokausta.Odavanjepodastibtvama faiistidkogibanjenegou tajneteroristidkeorganizaqije, 'Crna ruka' (!), Bteiburgai KriZnogaputa kao i ostalim stradalnicimaod onimau 19. stoljeiu kakvesu bile srbijanska talijanska'GiovinnaItalia'i makedonskiVMRO. Odmahiza komunizmanije pristajanjeuz nacionalistidkousta5tvo,isto ne smijebiti poprau Jasenovcu togapravi dvije krupnepogrje5kekad twdi daje za razlikuod tako kao Stokomemoriranje alizma,koji je stvorenu postoje6oj 6eno partizanskom iskljudivo56u sadrZanoju pozdravu: nacionalsocij njemadkoga hrvatsku 'Drugarice i drugovi' (rijedi predsjednikaStjepanaMesi6a njemadkojnaciji, usta5kipokret tek podeo stvarati 'golema je pre- proile godine)jer su tu umirali mnogi koji s komuniznom bila nacijute da Hrvatskaza wijeme usta5tva nisu imali nikakve veze. Nevine Lrtve nemaju ideolo5ke krstionica'za pravoslavneSrbe. S hrvatskestranemoie se re6i da se kao najve6aoptere6enje odrednice,a niti ih seu ime bilo koje ideologijesmijeinstrukoja njihovaneduZnost usta5keNDH mogu oznaditi Rimski ugovori, (predaja,a ne mentalizirati.Inade,time se naruSava u pitanje. prodajanajve6egdijelajadranskeHrvatskefa5istidkojItaliji), nikadne smijebiti dovedena t

borilisu Komunistiu Hrvatskoj a se za obnovuJugoslavije, nikakoza Hrvatskupa se njihov Ustavod 1974.ne moZe smatratipodlogomza nje Hrvatske. osamostalje DrukiUetvrdnjeu funkcijisu zamagljivanjanji hovih zlofina protivnarodai drZavekojihje b i l o ,u k u p n og l e d a j u ( iv,i 5 e negousta5kih

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA2008.

[ehn:llruatsla uturoRslroi uniiido20ll.00dine

ffi Rehnrekaoie u intervjuuza niemadkilist Die welt kakobi n }lrvatskamoglapostati2g. dlanica 201l.te"diul r.'i*rtu u"i:i -"gr" p'nnlreiti.za l0--15 go_dini, niru*o, uzuvjetda t\'/ f obJe H:t:f:^-yije_do nastave s reformama i ispuneuviete.. PremariieEimlioriiiu-nrr.u H*"?*"J"'"JJrilu l g poglavlja prisrupnih presovora s EU_omdokie uniid. nii-i"ri." J ent;ril',"1";t"-pG;;;r; I"ri" s"r, poglavlja. podatnadvapo.slavlja.Turska bi *o[l-u ottioiiii] nareduodprosinca 2006.zboeneriQf;I.i;il";rr-a fe"J;: J,"j.1TF:,:i!]T:f9ry Stose

ni94a

tideSrbiie, je oc.ijenio Rehn a"pbtpiJi""ri"$;ffiil';"bil#;iffii:

druzrvanjuovisi o angazmanu Beogradanafoipunoj i*uai.;iiM.ailralodnim

sudomzaratnezlodine u Haasu.

lle6uimdarouati mandat

Trifiandidata za[redsiednifia $llp-a znaft du[oltinrudielaili [ogatstuo stranlre?

N+ff.uc:i.'q++:+*,;lri:atlrudrltl.'r,, ;:tdhi{tr[:s:

tomukakotko eleda'znakpodijeljenosti u stranEi, iti;A;A;;;ilatski zreiosli.i.i"u-"ti":" dasuuz zonnaMilanovi6a ostalimahomdilmatinskisora-" ,-o"tottitioouie'u"u;-t-"-kdilt li"Jt;;;;"jrr# rft1r"ovi6em 'A"s"r., ato suIvicapandi6, ZeljkaAntunovi6, MatoArlovidi jos neki.Drud; K;;;;;;^il:i-t";"1"r: -Kilil;iil ililon'irt i", mogu6e je dagapodupire qtrujazagrebadkoga gradonadelniica Milanas;noiet i it"""-irt "sili-u, at L:uud il8te rnJa zapotpredsjednicu SDp-a lngrtdAntideviiMarinovi6 twdi dasutrolicakanq1q"t".u"g"1t^t"" a u stankama kojesunasvojimsaborima jednoga imale samo kandidata zasefastranke oeitonisto n" sti-u, , E"-;il;"ij;-, smarra ona.

Pralialnqod-uslaie 0{o[iautiiuania r Ginienioa izlloinouln-Ciiogihia' R#ifrl'ffi fr3drff.ti$u#rT*#lil'l*,'.*T ;!t_:* *j;.'ol;iik;;"","na mogre postati povijesne r \redovito obiavliuiedo\umenlg u t<oiima se."atu-".i?i"le"i."-o iio-ouinskomrarukako#fejlTi rzuvurrpausarne

ocueneKoJebl tUekomwerl H,,"u','"T# ff iioiiil-*v *j#1l1:faT,nia:t$ *ti""ll.Ei oj opseZnoga poslas s! je priljak uhvatio uhvati u kostac da

pov{esne

senebiisikriv-

riq.,oro n^.,ii^.-^ ,,-.,^_.,?lo-gl $gjim li;;;r;;""d;#qj#;"fl#i:[ft:ti"*"li:fl]-T::l:.PT.tj"k

u pt"dgovoru, j-9 koji ru, susret susretje koji se zbio s jednim shanim Dromafrede.ma trnii prorior, ^6;d,,:^ -::^x:_^. ..,.o_q

.1993.godineje ttao.zaStorade

rrurvuuv' urrr udru(r'r''"

rra|JaK

Je svolrm rzdanJunasasvim sisurno rtdinio mnogo i njegov posao u "U:u'"f:ir-i" Domovinskom rarukrozdokumenti" tojr*a pifi'dirr;;;;;"i.^i;;. aipririi"*titsi ;;r;:"' HRVATSKILIST - 24. TRAVNIJA2008.

iriii"""

na tG

llu n

Skupnituristiiki posjellzraeluima svoje putove,svojedobrouhodane uobidajene staze,svoj krajnjicilj, ali u ovakvojzemlji kao Stoje lzraelne moZeSizbjeti dvajudubokopodijeljenih stvarnost narodai vjera,zapravodvUudrZavana kojesamo Dvijezajednice istomteritorUu. naizgledZivebezve(ih potresa,u nekom Uvijekse pita5- dokle(e oblikusuZivota. taj mir bez mira potrajati PiSe:MILJENKO Pn.nf,fe

edna od najupedatljivijihslika s putovanja dogodila se je kada smo iz Tiberiasa,na Galilejskom jezeru, kre(ili Genezaretskom) nuli brodom, kojigr su ribarili i Isusovi apostoli, brada Simun Petar i

Andrija,na druguobaluu posjetzradaj-

osjedamokao da smou Hwatskoj. Uz povijesnegradoyena sredozemn obali,koja govoreo Zidovima,Arapima Rimljanima, Bizantu, Osmanlijama tt koja bez prevelikogauspje sadaSnjosti, ha nastoji umiriti suprotnostirazliditil religijai pogledana Zivot,ipakje pogle na malajna mjesta iz Kristova Zivotl koja su upisana u temelje zapadn kr5danskecivilizacije, ono Sto ostavlj naidubliitas. -od Galileiskog jezera,Brdt Ciin tri,nqi blaZenstva,Tabkhe, Nzareta i Kant premajugu, Jeuzalemui Mrtvom moru osjeti5 grubu stvarnostkoja te okruZuj jer tu si, s jedne straneblizu granicer Jordanom,a s drugeblizu granicas pale stinskom samoupravom, posebic Zapadnomobalom.

Mir okruZen bodljikavom Zicom

- podrud S mojelijeve straneautobusa nasadabanana,manga, vinove loze nim mjestima iz Kristova Zivota. Na datulja;toje pustinjskopodrudjepretvo pramcu se, uz izraelsku, podigla i hrvat- reno u vo6njak i povrtnjak (uz Jvlrtvt ska zastava,i obje su zavijorile na vjetru. more nrnogoje lrvora pitke vode), al bodljikavom Zicom Istodobno, odjeknuli su taktovi hwatske sve je zaSti6eno himne i tako nam je izraelski orgariza- koje tableupozoravaju,pretpostavljam tor, tz veliku pomo6 na5ih turistidkih na visok napon koji prolazi Licom djelatnika, priredio dirljiv trenutak da se Koliko vidimo, nasadisu i s druge stra

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA 2OO

\ i F I

+# I

ff* 1

,f''

$F.F li l.i

.i I f

N**

t. ! t.

! if t'!

I am

Hnil tra .i

'.-&

s".ftr {.f}'

'n'44

&. t't

J.t-

w b b

s. rl I &" - - ' rx. .:

-f

;

1l.r

11".

$t4ffilttg$hb.e

-4-

_-* ,,rqi^.'

ne granice (Jordan je velik iz-roznik vo6a i powia u tom dijelu arapskogsviieta). a vieroiatno su i tamo iste takve -bod'ljikavi Ziie koje Stite prilaz nasadima (ditaj: granici). Tu su se u ratu 1967. godqg vodile teike borbe kad je..lnael osvoJlo (lh watlo - ovlsno lz cueg se kuta gleda) ta podrudja na zapadnoj strani rijeke Jordan.Na benzinskoj crpki na kojoj zastajemona kratak odmor, vide se izraelski vojnici s automatima preko ramena, a 6esto su uz cestu i promatrad-

nice s mitraljeskim gnijezdima. Putuju6i dalje, nailazimo na nadzome todke (Check point), na kojima su vojnici s automatskim oruZjem. Mi smo se kretali u izraelskom dijelu zemlje pa nismo nai5li na palestinske nadzome todke, ali smo jednu talcrrupro5li na ulasku u Betlehem gdje Zive Palestinci i to preteZito kr56ani. U taj grad Kristova ioilenja nije smio u6i na5 izraelski vodid, zamijenila ga je Sarmantnapalestinska kr56anka grdko-

-pravoslavne vjeroispovijestiIman' Zbog podjelezemlje na izraelskidio i Paleitinsku samoupravu,nismo mogli posjetitini Jerihonkoji je takoderu pale stinskim rukama Pa tu strancr nlsu dobrodo5li. Jeruzalem - podijetjeni grad

Jeruzalem,sveti grad za svetri vjeroi spovijestina tom podrudju,zapravoje u vJerskomsmislunajmadajnijii za kr56a

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA2OO

ne,i za muslimane,i za Zidove. Tu je Maslinskagoras kojeje Krist prvi put na magarcukrenuo u Jeruzalerni prvi.ngt. iznolio Odena5,tu je crkva vedere,tu je Via dolorosa, _P_o9-ljednje 5ti?li pyt od 14 postajakojimaje Isus kodio od osudei bidevaniado pribiiania na kriZ i polaganjau Crob.^Ve6idio postaja u arapskojje detwti starosa Jeruzalema, a zanimljivoje da i crlcvu Svetogaglo!?, u kojoj sudetiri posljednjepostajeKriZnogaputa,ve6desetliecimaduva,otkljudavai zakljudavaiedna arapskamuslimanska obitefi. U staromsu Jeruzalemu i n-aiveiesvetinje muslimana: dlamlia Al Aksa i Mo5ejana stijeni lliZlatnakupola,arapski Qoubbetes-Sakhra, odakl6je prordk M_uhamed doletjev5ina konjulz Meke, odletiou neboAlahu. Za Zidouesutu dvanajvaZnijasveti5tagrobkralj-aDavida(inide rodenog,kao i Isus, u Betlehemu) te znarnen:iijZid plada,ili Zapadnizid,jedinipreostaliod razaranjahramai Jeruzalema, na kojem Zidovi pladu nad sudbinom hrania i zazivaju njegovo ponovno osnivanie. Zanimljivo je da mu5karciidu s lijeve stranezida, moraju nositi kape (strani turisti takoder),a-Lenes desn'estranei oba su dijela odvojenaparavanom.I do toga svâ&#x201A;ŹtogaZidovskogamjesta treba pro6i sigurnosnukontrblnu todku, ali preCl+ sudionikaskupnihposjetanije poseblce sffog.

Strogi reZim na granici s Jordanom Iz Eilata, izraelske luke na Crvenom moru, todnije u Akabskom zaljevu, krenuli smo na izlet u Petru, dud-esangrad isklesan u crvenom kamenu u puJtiniskom dijelu Jordana, nedalekb brda Nebo, odakle je Mojsije gledao odlazak svoga naroda u Obedanu zemliu ne mogavSi i sam krenuti zbos. iiietru svoga naroda. Za odlazak u ta] v6lidanstveni grad, koji su podigli pripadnici arapskoga plemena Nabatejaca, trebalo je pro6i.sve stroge formalnosti najednoj ovirKvoJgfarucl. Vodid nam je objasnio da izrnedu Inaela iJordana sadavladaju prijateljski odnosl, aJa sam se zapitaokako li ondaizsleda granidni prijelaz izmedu dviiu neirijateljskih zemaUa.Bodljikava iica, iieroJatno.podstrujlim naponom, mitralje_ ska gnijezda i vojnici s automatima --to ba5 i ne simbolizira neke prijateljske odnose. MoZda se u tom og,-ettiivom podrudju prijateljstvom zove sdnje kada nema rata. Nakon pregleda putormice i pomnoga IIRVATSKILIST .24. TRAVIIJA 2008.

je barem30 godinaispred Hrvatska lzraelakadaje rijei o tu rizmu.prljavitina vfadasvuda:i u izraelskim (manje),i u arapskim(vi5e), gradova. dUelovima aifaje tu velikaiznimka- br.krasan, f-,f fist, lljepouredengrad.Sanitarije su im neuredene: nedostaje papira, mnogeslavinene rade.Hoteli nose zvjezdicezapravopro forma. Hotelu BatYamu,pokrajJaffe,lijepo izgledaizvana,alije unutra5njosl (sobe ispod razineprihVatljivosti. f kupaonice) 9n.j u Tiberiasuboljije i izvanai iznutra, a l i n e m as a p u n at,e l e f o nn e r a d i . Naveierne moZe5dobitini vina,ni piva, ni sokova,osobljeneljubazno

..,.f:*T

Dresledaosobneprtljageprelazi5.kroz izliznaizraelskoj sffanii prekodvlestotiniak metarabrisanogaprostoraulazlsu ioidanski dio. lsta je procedurat u Jordanuiako je dojam da su tamo svl isti sepostupak n"f.uf.oljubazniji'Ja-sno, oonavliai na Povratku. prigodomulaskau zrakoplov ioSj. got. "evivir j najpnje sigurnosnipreu rbt s pnu razgovonr. Stih-probe i ali eled, paJos.Jedan padnicima sluZbesigurnostl breeledi tek na kraju, nakondekuanla, pregledprije inai uobidajenirend-genski strogt SengensK ni No avion. ulaika u presledu Budimpe5tinije ni5tamanp i<orioliciranni s manje formalnostt'u tempora,o mores! JoS malo

o izraelskomturizmu

N(tURRIUS TNAYET AGEIiICY

212-919 + +385(0)?3 23oooZADARCROATIA TEVFA( 224-l2A TEVt/v\+ +385t0)23 bb NOVA\NATA 0981272-667 MOBITEL E-moil: iuresko@d.tel.hr

Bio sam zaista prilidno razodaran' fufotutn ptiznali da smo mi u Hrvatskoj je Uuie- lb godina ispred Izraela kada je Istok, ipak to Najprije, ruriimu. o riiee Diliavstinavlada: i u izraelskim(mlnJe), i u arapskim(vi3e),dijelovima gradova' Haifa ie tu vdhka iznimka prekrasan, grad. ureden dist, lijepo Sunitu'tii" su neureEene,nedostajepapi,u, mndge slavine ne rade. Hoteli nose zviezdi{e zapravo pro forma' Hotel -u Bit Yamu, pokraj Jaffe, hjepo.izgleda irunu.ali'ie unutra5njost(sobei kupaonice). ispo-drazine prihvatljivosti' Onal u Titieriisu bolji je i izvana i iznutra, alt nema sapuna,ielefon ne radi' Naveder ". moZ"Sdobiti ni vina, ni piva, ni sokova, osoblje je neljubazno. Hotela Plazau feruzaleriru jedan moZda je najbolji, ali vidi se da je zapu5ten. Holliday Inn u Eiiatu takotter ie zapuSten i takoder nema izvanpansionskeponude' MoIl* istaknuti da-su kibuci najbolja izraelska oonuda: liubazno osoblje, odlidno lelo' irsodanb6ravak.Kibuci su preslik nekaOisniltr komunistidkih radnih zadruga, uti tiuti* nacionalistidkimnabojem,no dunut tu privatizirani i veliki su plus u ruristidkoj ponudi ove zgqlj.e' Sve u svemu, ne mogu skriti razodararrle kada je rijed o turistidkoj ponudi, a.isto tako tesko je vjerovatl u traJnUlmlr na ovim orostorima. Doiarir ie da ie sadalzraelcimajo5 teZe' Niihov neprijatelj,s kojim su toliko puta oriie ratovali, sada ih nagnza lznura' I i.r"i" dul"ko uspje3nijinegoli u ratovaniri. Vriieme 6e, kao i uvqek, poKazat t"otit<oiu bili u pravu svjetski mocnlcl koii su ovdje uspostavili kakav-takav tndf.oji vise izgleba kao oprezni, lagani r korak po liniji rata.

HRVATSKILIST - 24. TRAVNJA2008.

:'. ;:G4s.-ff...:ry9+

.j(:r$F

Svo.tNnSvorvle

Milovatt SiUt

'Regija) im je prioritet r:'.$'.r **u*'

Dok glavnataj{c3 AmnestyInternationalaoIrene Khan, na sastankusa solanomi Rehnom traili da iskoristesvoj utjegal}a sluzbenizagrebu sklopu pregovorao pristu-" Hrvatske E-_uroplkoi par_riT uniji liakb bfosigurati kaznjavalje ratnih zloiinaca, dofle solanai"Rehnpriti5du Nizozemskuda 99 sfPije nâ&#x201A;Ź zahtijevauhidenjei iziuienje haa5kihoptuZenikaKaradilifa i MtaAida

Proili je ny. gvdje3n-gzoreno na izjavupredsjednika srpske Europskomunijom bezprethodnoga uhiienia Mladiia i skup5tineOliveraDuliia Globusuda,,sibiia i daljeZeli Karadlila.l EuropskaunijatraZiod Nizozemskedane zahizgradivatiodnoses Hrvatskomkoji su nuini da 6ismobili, tryevaod Srbijeizrudenjehaa5kihoptuienikakao uvjet za Sporazuma s Unijom kao ito je to mordlaudi_ le, q?p.oekonomski.negoi politiiki zaolsuienaregija,Mi u potp_isivanje Srbuldolstaseradujemoda iemo ponovnopostatiJedan niti Hrvatska. prosror."Na te-serijedi nitko od midila i poiitidaranije ni U meduvremenu Jan5aj.enajayioda ,,nijedalekowijeme oswnuo.Stovi5e,istoto ponovioie piedsiednikSaboiaovih 6e u Europsku qryju u& i driave iapadnogagilkana... danau Sofiji, na konferencdipredsi6ani6skup5tinadlanica 5:ada Hrvatsku,pak,za razliku od drugih na Zdpadnoin Balkanu, Procesasuradnjeu jugoisto8nojEuiopi(SEECF;.On sezau_ trebausporitina putu za Europskuuniiu. zeoza pojadanjep_olititkesuradnjete pridruZivanje svih ' i nejednaIukg r: pqeu Rrimij.etitizaduttujuiapioruslovlja Balkanaeuroatl-antskim integraiijama. kosti.Primjeric,e, dok glavnatajnicaAmnesty $Zoyu Z1p{n9S je istaknuoznadenjeSEECp-atao po'litiei<oga Posebno foru_ Intemationala. IreneKhan,petnaestoga ovogmjesecau ma i.glasaregije teVijetazaregionalnusuridnjulniC; u Bruxellesu,na sastankusa Sohnominenn&n. traZiOa SaraJewkaooperatrtrroga drjelaregionalnesuradnje.prema iskoristesvgj utjecaj.na_sluZbeni Zagrebu sklopupregovora nJegovrm nJgelq?,.yugoistok je s presudnim o pristupanjuHryatskeEuropskojuniii tato bi-osigu;li Europesuoden "regua rzazovrma l nemavremenaza gubljenie.. ratnihzlodinaca,dgtle Sdlanai RehnftUSeu I zaista,prije nekolikodanaCma Gori zajro6ela je s postup_ lgznjavanje Nizozemskuda od Srbijene zahrijevauhidenjei iznrdenje kom podnoSenje zahtjevaza punopravnoEbnstvou haaSkihoptuZenikaKauadLil.a i lviladiia. Europsk.oj.uniji. Iz vladeu podgoiicinajavljenoje da ce se Sre6om,gradaniHrvatskeve6 su senavikli na raznovrsne to dogoditijoS.zawijeme slovenskoga nepravdei apsurdeeuropskeali i hrvatskepolitike. - preAijeOanla Europskomunijom,dakledo lipnja. lsput novi ministarvanjskihposlovaupofoaoje javnosts GorovoistodobnoprgdsjednikPr6as3eaniStva Bosnei glavnimciljevimavanjsliepolitike. Uz Slanswou"Europskoi ' " Hercegovine Nikola Spiri6telefonskije razgovaraosaslo_ unrji i_NATO-u, Stoje ve6.poznato, naveoje i treii cilj venskrm*prem{.erom JanezomJan5omi zamolioga zapotu regiji".Zbogtogaie secilja u niini,,osnaZiti.angaiman pop.ga Bosnai HercegovinaStoprije potpi3eSporazumo dak ustrojiti posebna,,upiavi za susjedriezemlje.,. stablltzacur I pndruZrvaryu, usvojila :talsh.n I.takose,malo po malo,izborenasamostalnidriava prbtuu_ 11konStoje skup5tina retbrmupolicije.Sporazumbi,kako iz Bruxillesaprenose stavnouvladiu novojugoslavensko zajedni5tvo. Tomuse slovenskim.edrji,mogaobiti potpisanve6-potkrajririeseca nitko ne protivi takoda daki novinars li*kosa dnevnosa na zasjedanjuministaravanjskih-poslova. listapobjedonosno izjavljujedaje Hrvitska u"balkansko"m Inade,slovenskase tiudi da,osimusporavanja druStvudanastek,,marginalnaagenciiskaviiest...Novinar tplomacrja tT"3trt9. ry lu$ za Europskuuniju,ubrzapristupsvih dru_ qofsjec3kakoje fu{nan godinamaiazirao-odSEECp-a, ' gm blvslhJugoslavenskih republikajer, kako kaZepredsjed_ dok je Sanaderodmah prihvatio dlanstvoHrvatskeu toj nlK JaDora,,,reguanemawemenaza zublienie.,.Tako asocijacijii takojoj priskrbioetiketu,,balkanske zemli6... Ljyb.ljaryleli da,prije srpskih_i',t'ora, t t. svibnja,i Srbija llrvatskaje, pi5enovinar,odlukomSanaderove vladeiutke potpiSeSporazumo stabilizacijii pridruiivanju's palau krilo balkanskoga saveza. I

-?s2!

E--

$ I

sezna

i l'. I t..,

l I:;

tf,

maliiauiedinila llogomGtna uBiH i Bosniafie sr[G,Hruate te se znada ce uz ve( su skrojiliprvenstvo Nogometnime5etari prvakaModriiuu Europuici SirokiBrijegi Zrinjski,d da bi po scen a r i j u m o i n i k a i z s j e n e ,T r a v n i k ,J e d i n s t v oi l i V e l e Zt r e b a l i napustitielitno dru5tvo.Prtvarje u pismenojizjaviorazotkrio g l a v n en a l o g o d a v ci m e o i n i k e k o j i n a r u i u j uo c j e n ev, r 5 ep r i t i s a k u rezultatei tako kroje prvenstvo na kontrolore,namje5taj Pr'ie.'MARIO nUlvrOVri

olitidka i kladionidarskamafija povezanas nogometnim klubovima, sucima,Nogometnim savezom (NS) doveli su Premijer nogomefu ligu BiH Ido potpunoga sunovratau kvaliteti, a prvaci, sudionici europskih nafecanja, znaju se ved na samomepodetkunatjecanja.Zbog toga seu bilo kojoj ozbiljnijoj Hadionici ne moZetekladiti najedan par b BiH nogometne lige nego se moraju odabratijo5 detiri para.Otkrio je to Dr:aganPrtvar, bivli saveznisudaci kontrolor sudenjau Premijerligi, u svojoj poduZoj izjavi Sto ju je poslao NogometnomsavezuBiH, zbog dega6e sljededih dana biti zasigrunojedna od traZenijih meta za likvidaciju. Nogometni Robin Hood ili osmi5ljeni medijski provokator otkrio je kako se i prije poCetkaprvenstvakoje zavr5avaza nekoliko tjedana znalo kako 6e 'Modrida kupiti titulu!".

SirotriBrijeg i Zrinjski idu u Europu Modridaje srpskiklub diji je vlasnikbio pokojni predsjerlnik Republike Srpske Milan Jeli6,jedan od najbliZihsuradnika srpskoga voilda Milorada Dodika. Zanimljivo je kako u drzavi podijeljenoj

po nacionalnim Savovima nema nikakvih nespomzuma medu nogometnim mafija5ima, Srbima, Hrvatima, Bolnjacima. Nogometni me5etari ve6 su skrojili prvenstvo te se zna da- 6e uz prvaka Modridu u Europu i6i Siroki Brijeg i Zrinjsl<t,a da bi po scenarijumo6nika iz sjene,Travnik, Jedinstvo ili VeleZtrebali napustiti elitno drustvo. Prfvar je u pismenoj izjavio razotkrio glavne nalogodavcei mo6nike koji naruduju ocjene, vr5e pritisak na kontrolore, namje5taju rentltate i tako kroje prvenstvo. Prrvarje prozvao direktora Modride Marijana Jeli6a, zatim sudadke mo6nike Radi5u Vrhovca i Stevu Maksimovi6a, inade, predsjednika Skudne sudadke komisije NS BiH. Naveo je dvije sporne utakmice zbog kojih je bio pred velikim pritiscima ljudi koji rade za Modridu. - Prije uiakmice u Zenici (eetk - Siroki Brijeg) sucima sam rekao da sudepo5teno, da ih gleda cijela javnost, a sudac Pekija pred ostalim mi je sucima rekao da ima instrukciie kako utakrnica mora "ffts" ili nuli, pobjeda doma6ina ili biti nerije5eno. Pekija je kazao kako je to stav ljudi iz na5egasaveza,a sve zbog Modride koja se bori za titulu i da ih u tomu i ja moram podrZati - napisao je, izmedu ostaloga kontrolor spomenute

utakmice Dragan Prtvar. Celik je dobio utakmicu, ali se dosta pra5ine diglo oko Pekijina sutlenja.Prtvar otkriva kakveje sve pritiske trpio. SirokobrijeZani su naime vodili s 2:0 do poluvremena, a od 56. minute sve ie krenulo obrnutim smjerom. Izmi5ljdi jedanaesterac,crveni karton iprekr5aj zatreti zgoditak nad vratarom Sirokog doveo je do pobjede dehk. Siroki je zlog toga pokreiruo inicijativu za ukidanje Premijer lige BiH (naziv prve BiH lige). - Sve mi je to ponovio i Radi5aVrhovec i naslasio kako suci i kontrolori iz FederacijeruSenaie klubove i suce i da u Zenici treba biti pobjeda eelka ili nula, a sve zbog Modride - napisao je Prtvar.On je napisao i kako su ga tijekom i poslije utakmice zvali Vrhovec, Maksimovi6 i Jelii, traleti od njega da Pekiji i pomo6nicima da.pozitivne ocjenejerje to u interesu'Fudbalskogsaveza' Republike Srpske (FSRS). Odito, jer je rezultat i5ao na ruku Modridi.

Ili pozitivna ocjena ili na led!

- U svladionici sam rekao da Pekiji ne mogu dati pozitivnu ocjenu, a da se za (pomo6nika) Sirka dvojim. Kada SorI '1 iza5ao, naz'/ao me Vrhovec i rekao da Pekiji i Sirku dam 8,3 ili 8,4 jer je to u

r=<.-+;

':-,..;-Z:.i.---363:.:+-a=-:f,

=1-:.:.-f

ll-=

cijelome cirkusu.

Hrvatski mafija5i Prtvar je u svojoj izjavi orkio kako ie Mar.;anJelii. direktorModride, traZiood spomenutogakontrolorada obori iedno_ ga od najpoznatijihsudacau BiH Novu Panrcarz Doboja zato Sto je dosudio za Siroki protiv Jedinstva. Jedanaesterac - Nakon te utakmice nazNao me Marjan Jelii i rekao:,, Novo je dosudion.poJto_ za Siroki.ZnaSfi da ie JecrJedanaesterac trebalo biti nerije5eno? Ili ie5 mu Odti slabuocJenuili 6eSi6i ..pod -samled'..Nisam ga poslu5ao. pani6u dao g.4. Sutradanme nazvaoJelii i podsjetioda Le Srevo Maksimovi6, brediiednik Struine sudaike komisiie iz Moiriie _ na.veoje .!r-tvarjoS jedin klasiian pri_ mJer pritiska od strane direktora Modride. Da su delnici oni sa vrha unle_ interesuFSRS.Nazvaome potom i Jelii ni5ta ne brine, kaznila je i pekrju, ali i teni i kljudni Wivci za stanje u nogoio"_ i_tralio da dam 8.4. a da e6 me zastiriti kontrolora s pet utakmicanemoguinosti potvrduje primjer s Ste.vo. uralmice Maksimovic. predsjednikSrrudne radakao delegata. !y. Dakle sve ov6 naibo_ I ravnrki Modrida.Sudioje sudadkekomisrje. Kada iam odgovorio I1e,powrduje Anro Zivko_ da _je naS nogomerj;dna vii iz OraSja.I trebaoje oa od roganemanrSta. sve udinitida ne Jeli6mi je poruiio velrK.a.mocvara. da meSetari na naiodgo_ pobijedi Travnik jer je konkurent da 6u "pod led". OraSiu vomijim pozicijama u Savezu.moin"ici za Kontrolor je bio Milorid Nepresiano su zvali Jelii i Vrhovec. lz sJene. ^rspadanje. drZe suce u Sahu,rade za one Sotrentc. Odekivalisu da ie biti ..nula" Onda sam ja nazvao Maksimovi6a i koji ih.debelo plaiaju. Iako Modrieaieia ili pobjedaModride i time bi Travnik bio rek3g pogrleSaka ne mogu saiu_ dopadlrvo, premdaima mladoga {a..zbog i am6i_ na rubu ispadanja.a Modriia vati Peklju.a on mi je sugeriraoiasuci_ cloznoga ioS iedan trenera, odlidan igradki kadar, korak bliZe tituli. Kako su Travriidani ma dam osmlcete da se niStane brinem. Prtvareva izjava najboljepoTvrduiekako pobrjed.iliu korektnoj utakmici,moinici NakonviSeminutnoga uvjeravanja i priti_ s e d o t a z rd o t i t u l e .S v e i e o i i t i i e d a i e i rz OraS.;a i Modriie kaznilisu i sucaZiv_ saKauspJellsu me nagovoriti,podlegao Milorad Dodik "naloZio-"svojim poilu_ koviia i kontrolora Sofreni6a,diiu su sam pntlsclma r suclma dao pozitivne Snicima da Modriia mora biti prvak ier ocjenusmanjili. Glavniredateliismanie_ PosluSnostjeprtvar skuiroplario. se navodno zakleo lije1e da tako mora biti. nJaoqene bili su BlaZZivkovii (OraSje) Slruina komisija kojom predsi'edava Zalosno je Sro su pojedinci iz raznii i Stevo Maksimovic tModrielll Stevo Maksimovi6. koji ji: traiio od komlsUa iz Federalnoga drjelasamopuki Medutim.Sofreniije uloZioZalbu vrtvara da podastisuceosmicom i da se promatradi i nai_ ili moZda i oni sudjelujuu avro da ce otkriti sve prljavStine akb ocJenane ostanepozitivnaliakw ie dao. Oelto su se meSetariuplaSilipa iu nai_ avili da ce Zivkoviiu vrariti priia5niu Sofrenicevuocjenu. Samo ie u NSniii odre_ Tgguie da dlanovi PredsjedniStva duju kontrolore. I to se dbgadapor"Uno za svaki krug. Jedno prvenstvenokolo kontrotore.odreduje Suljo Colakovi6, drugo predsjednikNogometnog saveza Itj.o Dominkovic. treie B-ogdan-Ceko. I tgko..ykrug Navodnoje Ce-konaiobiek_ trvnul I konrrolore odreduje po te2ini utakmices jedinim ciljem ha se susret odtgraI zavr5ikorektno. Colakovid balansira i Zeli u susretima boSnjaikihklubovaodredivatiBoSnia[e kontrolore.Dominkovii uglavnom Salie svoje povjerljiveljude na utakmiceeiii rezultalodludujeo sudbiniOra5ja.ali"i loJr Je vazan onima koji se bore za Europu.Zbogtogasadaniivi5e eundaiu delniciTravnika.Jedinstvai VetEZatdii 5 b9r9 za opsranak. a kontrolori s'u Ijomrnlovrceviljudi. I

-1-

Pa li6z"

ilivlia

- zavr

rik

suiugoslauen Itafto umoliliznanstuG agenti Suttlau ilt Milana i nlozota

sasvimsigurnoposluZitie kao metodom,to jest poviiesti, Naravnotradicionalnom koji 2anihljiv predloZakpovjesnidarima Prvoga izmedu razdobljem bave se kaoi u mnogimdrugimsluiaje- podetkomDrugogsvjetskogratana pro-i umorstvom iugoistodneEuroPe. vima,jer nUebilo nikadaformalnihdokazastoru Pavelii zapodinjes opiSvoja sj-edanja Takosu gajedne som bebgradskediktature u Kraljevini kazneniproces. za neliakav Srba, Hrvata i Slovenaca,a Potom I veieri, kada se Sufflayvraiao s literarnogKraljevini Jugoslavijite poloZajuHrvata kao i polotvorevinama, tim drZavnim u razgovorau kuii gospodjeDeviii, k(eri Zaiu hrvatskih narodnih predstavnikau drZavniminstitucijama. Radi(a,napaladvaagentare2imskenaiviSim Stje-pana <(l doba kadaie beogradskireiim htic slu' lubanju.Dok izopaiiti jawto mnienjeu Hrvatskoj policije,koji su mu razmrskali Ze[i se narodnimzastupnikomHrvatslc je takvom stanju leZao na ploiniku Dal- Seljaike Stranke Karlom Kovaii6em proti nalazio sam se u glavnon matinskeulice,vr5ilaje policijapremetaiinu'sradumeni, Republik Niemaike Weimarske pi5e dr. Paveli6dodajuii d: bertinul->, njegovastanaiodniela rukopisenjegovihje cilj njegovaboravkau Weimarsk (1919.-1933.)ne njegov dJela,naposeonih, koji su se odnosilina Republici Leftada traZinekepovlasticeza Htvat Njemadke,ve6da sprijedikakokaZe A l b a n i j uP . r o l a z n i csiu v i d j e l ii p r e p o z n a l iod <...dasei Niemaikastavina stranubeo i da se nr dvadobropoznataagentapolicije,sradskosdiktatorskogreiima napadaie, 2a zavirqti lukavitiiama i makinacija pa je Zagrebodmahsaznaoimenanjegovihma beogradskihvlastodriaca,koii su sr trudili pridobiti za sebei simpatiie nje ubojica.Uzprkostome nlje bio protiv njih maike > Republike. Weimarske postupak, naproprovedennikakavkazneni Uspostavapostajeu Berlinu tiv, ubojicesu ostalidaljeu sluZbipolicije hrvatskoganaro{qpod beo PiSe;ROMANLCnf,OVfi

akon Sto je Hrvatski list objavio nekoliko poglavlja iz memoarskih zapisa dr. Ante Paveli6a <DoZivljaji III>, koje je u Madridu u samo stotinu primjeraka objavila njego-

O poloZaju sradskomdiltaturom i borbi njegovi Istomi5ljenika protiv toga relima suradniciinformiralis Paveli6i nieeovi -potitieare i europskemedije niemadke dinili su to u razgovorimas predstavn va k6i Vi5nja, zbog velikoga zanimali,a cimaniemadkevlasti i izdavanjemnov ditatelja donosimo kratki prikaz cijele na u vlastitoj nakladi. No dolasko kniige.Ovi memoarskizapisi koji nude i Adolfa Hitlera za Reichskanzela d*fu tttane pride u dogadajima koji su (1933.)stanjesepromijenilo. bili usPje bili povijesna prekretnica na ovim pro- < Mi smo u meduvremenu uzpostavitinaiu postaju u Berlinu, a storima,- ali i-prekretnica u wjetskoj

1r--

e.--*:

--ffi;-Ei6=FEHl;$F""ffi

lrratko poslij e dolaska Nacional-socialistiike stranke na vlast nije nam bilo dozu_?ljenoizdavati naie iluibeno glasilo Nezavisna drZava Hrvatska te {mo sa morali prenieti u Slobodni Gr;d Danzingst, pi5e Paveli6, navodedi da organizaclja boraca za nezavisnu Hrvatskudo ljeta 1930.godineni u zemUl nl u tnozemstvu nije se sluZbeno oznad,avalausta5kim imenom, a tako ie. tvrdi, bilo odludeno 1930. uodi niesova povratkau Zagreb.A to je bilo udinieno. -beoprema rijedima Paveliia, zato da gradski reZim ne bi kompromitirao na bilo koji nadin ime organiiacije.Zato se rme ustaSapodinje spominjati tek 1930. a lada se pod istim imenom u Italiii tiskaju novine s dlancima o borbi Hrvaia izvan domovine za nezavisnu drLavu. et3kugga organizacija, prema pisanju !j dr. Pavelida <<...bilaie uiredotiiena'u Glavnom Ustaikom-Stanu na ielu s Poglavnikom i dvanaest Doglawika, a jedan doglaunik bio je u funhciji uprav_ nog i tehniikog organizaiora pod iaslo_ vom Postrojnik. Naslov pogtivnik dotazio je u hrvatskom jezilat-od starine i oznaiavao pojedine glavare. Broj dogla_ vnwa podsJecaoje na dvanaesthrvatskih plemena, a poboinici na petero brate i dvie sestre pod koiim- su vodstvom Hrvati doili organiziiati danainiu svoiu " postojbinu za vrieme seobenardda.>t Po .ovom principu, kako pi5e pavelid u svoJtmmemoarskimzapisima<DoZivliaii IIII, bili su organizirani llrvati u domdvini koji su dekali njegov makdase odupru beogradskomreZimu dok se oreaniza6iia u inozemstvutemeljila na draeo;volicimi. lgdnije hrv4skim radnicima koji sri zemlju napustili zbog te5ke politidke i ekonomske-situacijei bili razbacantposvije_ tu. UsraSki pokret podeo se organiziraii i rasu I u ?gml.;r I u mozemstvu, stoga je beogradski reZim kenuo u obriSuir. vidjev5i u svakom istaknutom hrvatskom intelektualcuneprijatelja.Takoje od ruke Jugoslavenstxhagenta ubiien 0931.) hrvatski filozof i znagswenili, sveudili5ni vfila je ygligUa premetaiinu njegova profgsor dr. Milan SuIIlay.'O tomu;i stana i odniela rukopise njegovih ijela, Pavelii zapisao: napose onih, koii su se odnosi[i na <<Izsvih. 1i!t lgzloga sumnja trebao je AlQgntju. Prolaznici su vidjeli i prepozbeogradski dihatorsbi reiim odstraiiti nali napadaie, dva dobro poznata igendra Milana Sffiaya. Nu kako? Naravno ta policije, pa je Zagreb odmah saZnao tradicionalnom metodom, to iest umor- imena njegovih ubojica. (Jzprkos tome stvom kao i u mnogim drugii sluiaievirlie bio protiv njih proveden nikakav ma,jer nije bilo nikada formalnih doka_ kazn,e.nipostupak, naprotiv, ubojice su za za nekakav kazneni-proces. Tako su ostali dalje u sluhbipolicije.> jedne veieri, kada se-Sffiay vracao s ga lluqffog.razgovora u ELti gospodje Poslali su Gubera da me ubije kceri Stjepana Raditd, ,apito leviit, dva age_ntareZimskepolicije, koji s i mu Nedugo potom uslijedio je atentar na razmrskali lubanju. Dok je tulltom sta- zagrebadkog odvjetnika Milu Budaka nju leZaona ploiniku Dalmafinske ulice. loJega su agenti policije napali i tesko

ranili na njegovu ku6nom pragu. Udarali su ga batinama-poglavi dbk nije pao, a Kloasu ponusllh da;e mrtav, pobjegli su. <1!udak.je l/g9 tjedan daia izinedju Zivota i smrti. Medju prepoznatim ap;ntima bio je-jedan od onih'agenata koji su sudjelovali u atentatu ni dra Milana Sffiaya>, piie Pavelit. Ovi atentati pokazali su koliko ie bio slab i nesiguran u sebe beosiadski reZim. Svi ovi dogadaji potakiuli su udestalije akcije usta5akak-obi se sruSi_ la Jugoslavija i povezao hrvatski narod u borbi za neovisnost. <Beograd ntje niita nauiio iz proilosti, koo ni iz iinjenice, da ie mrivi Radic,

Karadordevi6a. BeogradnUeni5tanauiio iz pro5losti,kao Aleksandra Kako ovi progoni nisu mogli obuhvatiti u Americi, usta5ki je pokret ni tz iinjenice,daje mrtviRadi(,kojegaoni Hrvate dobio novi prostor za djelovanjete je ubi5e,postaojaii negoZiviRadiC, i da nje- tako ojadaoosobitou JuZnojAmerici. JedinaeuropskadrLavakoja nije izrudigova smrt nlje znaiila ni5ta drugo nego vala usta5ebilaje Italija,takoda suusta5e prije povratkau Hrvatsku,kada je pojafanjei porastnacionalne snagenaroda rijedo Europi,bili najboljeorganiziraliu - zakljuiujedr. Pavelii,tvrdecidaljeda je Italiji odaklesuseSiriletiskovinei radijskeporukepremadomovini. Beogradhrvatskopitanje htio rije5itijo5 Beogradzateien jednim umorstvoffi, ovaj puta njegovim

kojega oni ubiie, postqo jaii nego Zivi Radit, i da njegova smrt nije znaiila niSta drugo nego pojadanje i porast nacionalne snage naroda>, zakljuduje dr. Paveli6 tvrdedi dalje da je Beogradu hwatsko pitanje htio rije5iti jo5 jednim umorstvom, ovaj puta njegovim. U knjizi opisuje svoj susret s nekim Perom Gruberom koji mu je obe6aorazgovor sa Svetozarom Pribideviiem, a ustvari je taj Gruber od beogradskog reZima dobio zadatak da smakne Paveli6a u jednom munchenskom hotelu. No kako je Paveli6 posumnjao u Gruberove namjere, iskoristivSi labilnost dotidnog, sprijedio gaje u tom naumu i prisilio da mu isprida pozadinu svoga neuspjeloga pohvata: <Pribiievit nije uobte mislio doti u Munshen, nego samja to izmislio da Vas dovedem u zamku, kako sam bio dobio nalog u Beogradu. Da mogu imesti ovaj podhvat, dr1qli su me jedno wieme u sanatoriju, da malo ojaiam i da mogu biti u stanju to izvriiti. Dali su mi ta dvq pomoinika. Za oruZjesu izabrali bodeie i obeiali mi dva milijuna dinara! Mogu li otiti? -Kamo ielite poti? -U Bei se ne tu vi{e vratiti. Odputovao bih izravno u Beograd. Znam, da ne mogu ostati u emigraciji. h ste vidjeli u kakvom sam stanju. Moji dani su odbrojeni. Ova bolest me muii, ali izgleda da je doiao kraj. Mogu li dqkle otiti? -Ako se bolje osjetate, moZetepoti! -Ali treba apartman, a ja ...! -To tuja uiiniti, a W nastojte uzeti prvi vlak. Tako ie uiiniti i ona dvojica Vaiih prijatelja! Vratio sam Gruberu revolveri odpratio ga do wata i ostavio. Ostao samu sobi lvatko vrieme, zatim platio apartman i napustio hotel>, pi5e Paveli6 i dodaje kako je Gruberu koji mje izrn5io svoju zadatu, pa nije ni mogao odekivati novac od nadredenih morao posuditi 50 maraka da bi ovaj mogao napustiti

Munchen, a ovaj mu je na rastanku iznredu ostaloga rekao <Iako ovaj put nije uspjelo, Beograd te sve uiiniti da Vasse rieii!> Akcije usta5anakon ovih dogadanja postaju sve udestalijeSto je vlast u Beogradu dinilo vdo nervoznom. Beogradje vjerovaokakoje jedini spas za Jugoslaviju uni5tenje usta5koga pokretau inozemstvu.Stogaje Jefti6u tu svrhu izmislio zanimljivu metodu spdedavanja usta5au njihovomdjelovanju takoStojezatraZiood sviheuropskih vladara da daju izgon svim Hrvatima koji n1suposjedovalidozvoluili preporuku beogradskevlade optuZujudiih da suusta5e.Mnogi koji subili u drZavama koje su granidiles MalomAntantombili suizrudeniJugoslavijigdjesubili smaknuti bez ikakvoga pravnoga postupka ve6 na samojgranici u trenutku predaje jugoslavenskim vlastima.Mnogi su tada optuZenida su internacionalniteroristi, pa je tako i dr. Andrija Artukovid zbog marseilleskogaatentatabio izgnan iz Engleske u Francusku i prebadenu Jugoslaviju,gdjeje robijao iako nikada nije bilo tragai nikakvog dokazanjegove povezanostis atentatomna kralja

Na laaju knjige dr. Pavelii daje op6u ocjenu stanja u Hrvatskoj od 1937. uodi Drugog svjetskog rata. U tom razdoblju, kako opisuje Pavelii u knjizi, sve se vi5e otvara hrvatsko pitanje zbog stoljetne dominacije tutlinskih vladara na tome podrudju i op6ih prilika u kojima su se krojile nove karte drLava. <U stanju u kojem su mnogi Hrvati nemoino gledali reiimsku diktaturu Beograda, zapoiela je>, p13e Paveli6, tt...ustaika revolucionarna akcija>. U podetkuje Beograd bio zateden,da bi se potom akcije i obraduni s onima koji su htjeli nezavisnostHrvatske pogor5avali i doveli do neodrZivoga stanja. Uodi Drugog svjetskograta dolazak Paveli6ai njegovih suradnika u Hrvatsku, kada ih je odu5evljeno dodekala masa istomiSljenika, ocijenio je kao hwatsku pobjedu uvjeren daje Hrvatska postigla, kako kaZe, konadno oslobotlenje. Knjigu zakljuduje rijedima: (Nilko nije prorok. Nu ono ito je vet na vidilw ne treba poricati. A na vidilat su dogailaji , u kojima te bez obzira na trenutaina protuslovlja, koji su tu i predstoje, borba ustaikog oslobodilaikog pokreta iznieti pobjedu i uzpostaviti narodnu slobodu i Nezavisnu DrZavu r Hrvatsku>, zakljuduje Paveli6.

-a--a

:,::>

#:-s-1

PmSIxnACIJA

Mirela Pavi6

Jednoffi, brzo dode rJe bit u tome tome da se dade rodiljamao ako Ue-Pl! prijedlog protile,tridesetak tisir(a kuna za

novorodenie,negoim sa sigurno5dure6 da mu pokraj Skoleniko nele nudit drosu. Jedno_m. A-tojednom,nakon Stoga doneie5 na ovi svit, toko brzo dode... Tamankad sa.nizmigoljilaiz ove.ju2inei pomisliladaje sti_ dajevimai.oni demonstriraju. Silu,jasno. Zatoje reHoda alite-.(reka glo y.es.elq.pT.nr bi moj urednik-citirajuiiHairibala smonajduhovitijieuropskinarod. Nisansigurnl odnosili se Lucrca),tila lipo saditcviie i cili vikendproveitgnjeieti to na vakesituacijeil na pridanjeviceva.Ifna to da na5 meduprstimazemlju(stopostosanu nelionpro5ioirZivotu nar.odsidi ispridkafi6a,televizije_ i radijai samosesmijei brlawla poljopriwednica,koja,dodu5e,ne pridas cviien i smijei-smije.Odavnoje prisn i.{o,evo, zakoji"tje_ -fpkat, ne prva-mu,.al ga voli). opetsanbilapisiljina razmi5ljato dannasaopozicijaie biratpredljednika.Ako seuop6-e more mlsJin,.opozjcTa 1rici..Ma,tricemrzinupisivatu imenik to.yeonaocjena mudi oticaO.le loo.llqur, {oia ryukon meru barem,totalnonedefi,nirana. Kad ne znaSkoli_ 5oJ?J€, da su izPorirpak gotovi.Tribaloim je par miseii. ko ie5.datudeniku,da5tricu. Imanja trica,tj. imalu ih moJi :,hv,alrla sad idu i.oni dalje.Jasanmislilakakoie i u njih, ka i u dru_ udenici,al eto,ne volinje, pa ne rilir. Ugiavnom,na5a grnstrankama, j..dtg kandidatbit oni koji vei jest prezidenti, Yladadala sebitricu.I niie UX nekamuira ocjeni, al al sanseprivarila.Enooni SesniDavorko(rupicariabradimi opravdavajucajest. Da sudalidvicu,ja bi rekli, evo,svaka se,ly j9Sod T..Ivdica)i Dl€T Kovadevic6eseizgleda East, prolaz.Da su detvrticu,ne bi ih od komentarai bahato_ Je eSDepea. Seljacisuopetiiabrali fafrqult zapredsjednike sli saduvalo.more sinje.Vako,aj, kadsebidilii, da|sridinu JoZl..Ako i ne bi kadje na vlasti.I kad ih lvo faii, i ka Bush &r selol.obleaJl.ne propadnu. je jo5 A, Sto gore,zasiguran nacrlr, la je yz njih.y. Ka dabi seja odreklasvojih. 9-becava unutgryjistaviskene vlastitostidao Ai-n pettiu.Al-naglas j r. lu.o,.obogatya iiihovu koaliciju. ! 1o,.F39.S.Se, kakore.Ee surekli trica da ispadnurso*ika, imajujoSnapravTi polje bi.bilodaje obogatioseloi naiiju.Kruvom,recimo." pung,a nqpo puta sa,pa da ne ispanuseUi:tiirbivi I tri. nlro Dloobrozencusetrmepozabavit.Recimo,time da ie Onda.san.pomrslilakakoje btjl skroz u'tcrtw kad za Strudica kruvako3tatdesetlruna.pa ie se zaHrvatice,onoiuIug ie Durdinuizjavuo br7iry,,r6kadaje onadragabriOo, l<siinei izgladnjele, :,tgiE borit Francuzi.A one hfiit&i:avu. Za at da,suonr,,upetoj".Fto,kadne mo5peticudatsamsebi, dy9.9vne boli. I glad.Pro5lime tjedanSokstrefiiakad san po; .barma5tato petici u bnini. I to me ba5rasnrZilo.Onda vrcfrla.prosvJede udenikaprid Skolskinzgradama. Jajapo Je snpepozva.gospodarstvenike sebi,a na5itrojkaii poslali ,"]dgy{ltur nepisme.ne parole.Tidu se zakljudavanja utaznitr gospodarstuenicima drZavnoga tajnika.Ne ministre.A i Sto skolskrh-vrata r Leljezaboljin sanitaminuvjetimi u Skoli. i dija Vlada ima triiu, ridit s gospodarstvenicima?!ts-nl_lpo. * ni{lt Ja ill ne podrZavan. Ne zatoStosamatranda su nam morebit da bi zvudalika odlikaii. lrvr.Dl.lhnactglasavah, Skolenakekakvebi tribalebit, negozatoStosena taki nadin sto.brill/bi usitnilo.O{rq.Stipe je ljut ito ga ne shvaiaju ne6erijeBitniSta.Prijepar godinaian i samavikalana far ozbiljnoi misle da setriba baviifoH6ron, u"n"gospodarl ucenilGca koJtsu u wc-uiuda radili.I lipo im reklada uzmu rtugT, koje,dokazanoje, cvita. Zatoje bija ljut lgcivor svepodistei pobri5uJedanjeieka da zatopostoje yplly.i s q.ma9ftprtanJa p9.ceJa za5to.To subila retoriikapitanja i distadice. Pasanmu objasnilada postojeku6imam-e i taie rujqtija. dovik.paiat u gospodarsrvo, negolipo tim KoJrsrgurnone disteza njin kadnapravisvinjariju.Rekaje _llf".l" prtanlrma,skazat.stav pre.l:jednika_ na njemujida iita, a da njegoviirsle. Pomislilasan- eto,kad sidnes osarnnaest u na vamida n9 odgouoritejerje - pazi saddarii.etoriSkih n9;i aq9 i ubijenekoga,isto 6e nekooiisttt zanjrru.Nisan --g.nJma prtanJa vecsadrZan. odgovor.Moji Sesta5i to znaju. rustar€kla,negogaposlalau razred.Ne zatoSto-nisan imala Jaswo,,odlikaJi. Rekaje i da ie Vladi odaslit svepapiresa' 9to.rq6,falin te BoZe,to uvik iman,al nemanpojmakakav"je sastankap? ako senekomutamobudeditat,nek e^iti.eto 6adakadje sin takav.Ostalidedkisu svesredili.JoSsu mi ne,ja predlaZen daspremeu arhivu.pa izvukuka Vladin j: to bila Sala,da su se zezali.Iispridalise.Mali je ro l"Hl& proJekl.Jednom.NaSiministi nikadne vole sastandit s korak,al bijaje uspjeSan. Zatonije bit u tomeda sedade" qospodgstvgnigima,nit sasindikatima,nit s braniteljima. rodll3ama,akoprijedlogprode,tridesetaktisu6akunaza O.y,L"i"r1"kadpostojiproblemkoji rijesiti.I tadbbjasne novorodende,.nego im sas-igumoSdu "qri re6damu polcrajSkole n-ac1r.daJe sveueinjeno99 zlkoqu. Caknaudepo kojoj n"j" nudit drogu.-Jednom. qko Atojednorn,nakon$toga tocKrr u koJemretkuto pi5e.Stoje pohvalno.U Arug1n stu_ donese5 na ovi svit,takobno dode... I

gradskatelevtzij a r zadar - PREKO40 SPECIJALIZIRANIH EMISIJA POGODNIH

-1:S-*:ftF---=.?=1

*ffi

:se:

-gs

Kurnx . JEZleNt

' fu. MileMami6

Tfuhbina vi znamosto ie dug - ono Stojetko komudpZan.u I danasznadi 6no gio je u. t"t] aifit"i, u nj.em. vezi s tim imamorijed duznikkoia nam r.nuioo.t,li. onaj koji trebawaia-ti dug. Suprotnood aytlitui" vjerovnik,iat-. ;#ioi-iiiri'pil# na to da mu duznik wati ito I mu je duZan,tj. dug.imi ga pra"o tt"zili I t"ru"-:'i;'"ti;"g s gledistavjerovnikaima s'J drugoime.u tirvatstoi neii.tjj tor"-uioL#uiilJ. olJt,iil,,iapnleje nadinjen naziviskanje' Takoje bilo i u priievoducraaianJtog,utooitu rr.a-i"otpr"si# stolj.eiaza njem.forderung. R \ \ I

q1,i3,9iq1'fFg'zili'i,-iJ',".i5,j!il'?i" y#?j'"i3lli"g,L:13:^Iyli.g tuzbom, trazbaiebla srnooi* tozu,i irL;;"-;.-ff;iif ffi#;it"ltrffi:i:ffiilil:n1?ll,l,y'*"H5ffirJi:"r. upravo ono Stose ima od koga trizil/.,pa i turuorn.'Nito" g"Jir.-jqrg..

j9 je .ta rijg! fotiinuta 4edju itii.gii;**ika i zivStarila na tl3,*iy*jt, $3p ner<r nadin. u pravnimsetek?t:iyt:*ti stovrma mozedesiena6i dokje u gospod-arskom nazivljuuii" ."-" p#.;I;;qr; i" i,i"o.lzj"*i. nlee quzaiiiJ""", t"*'oaJoJ ponourosirom i::',:l:j1".ip_ofaZnja otvori_ mo watar to ne r*o 1li^sin_l9tnoioo1uai;. pravnomnegoi goipoeplom ;;;i"* Nj.g*d bir-";;enje"mogri It9 ovakoodrediti.TraZbina j9 pruuonanek"o d"i""j", *j*j9,;.1#j;n;f ili .rpri"oie.Kakosuauzni_ dko-vjerovnidki odnosirilo ulogemogus obziromna stomedusobno lrjihove lY:tl"t"* dFt javljasestogai. naiiv zamijeniti, protunaLuina,-tilr#ui;;";fi;"d; gmjeru,njem.gegenforde_ rung.A traZbina i protutrazbina se'-traze.ri'n"lJ a"n" ;j;d fiilffirvfana. r

Beleulstila PuHicisri[a]

2l - Raspad Las Vegasa

I Franklin pstH$r{ffit EUTUH r#,lilrtul

'[ Andre Kostolanv J, .Psihologijabuize

'[ Vladimir Mesre -[ .Zvonki Ceda-r Ruski I - Anastazija 1: DanielKehlmann ^c,., "Mjerenje svijeta

? H"ory Winterfeld J "Timpetill - Grad bez roditelja I gophieKinsella -.f, "Sopingholilarka

i beba

:. { lladinnirMegre J .Zvonki cedai ruJki In Prostranstvoljubavi

r) Kevin Trudeau 4 "Prirodni lijekovi za koje oni ne iele da viznate ? f,.!.Udier, D. pasini,U. CitaS_ J .Mikuli6" M. G. Machata Hrvatski za poietnike ll - UdZbeniki rjeinik I SunTzu -'f .Umijederatovanja - Izvorni tekst { William (Ur.) Irwin J.Seinfeld i filozofija

* Jumper I Moram spavat andele a Ljubav i ostale katastrofe

PiSe: ANDREA

CnnNrvnc

|IilHasiGnih d0moilGtnin [teilstaua Kazali5te Marina Drlila iz Dubrovnika, tu je Vuijak N a o v o g o d i 5 n j i mM a r u l i c e v i m Miroslava KrleZe koju izvodi varaZdinskiHNK, te adaptacije o'libra Olje Lozice po motivima proze Marka Uvodi6a danimaobiljeZava segodinapo- Libar s kojim se predstavlja splitski HNK. Ne smiju se zaboraviti i svefenaMarinuDrlitu, o kojem odlidne Metastaze Ive Balenovi6a i Borisa Svrtana, odnosno Satiridkoga kazali5taKerempuh. ee se odrZatiokruglistol.lzvode Na festival je uwSteno i pet predstava suwemenih hrvatskih dramatidara, metlu kojima su Zivot u sjeni banane lvana se i dva njegovadjela: Dundo Vidi6a s kojim se predstavlja Gradsko kazali5te Virovitica, Tene Stividi6 i Arhetip: Medeja/Zena Marojeotvorioje festival,dok (e Krijesnice bomba/Europa Ivane Sajko iz Zagrebadkoga kazaliSta mlad1h,Komiiluk naglavaike Nine Mitrovid, odnosno dramga Skupzatvoriti skog teatra Skopje, te Cehovje Tolstoju rekao zbogom Mre plit je domaiin Festivalu hrvatske drame i autorskoga f\ 18. Maruli6evim danima,na kojem 6e do 28. \kazali5ta, biti prikazano deset predstava iz jednogodi5nje \Jtravnja produkcije hrvatskih i inozemnih kazali(ta. Ministar kulture BoZo Bi5kupil kazao je kako su Maruli6evi dani zasluZni za poticanje i promicanje hrvatske dramske rijedi, Stose vidi i po sve ve6embroju hrvatskih dramskih tekstova u doma6im kazaliStima. Bi5kupi6 je istaknuo kako je vi5e od 49 posto repertoarahrvatskih kazali5tau 2006. godini bilo temeljeno na hrvatskim dramskim tekstovima. Na ovogodiSnjim Maruli6evim danima obiljeZava se godina posvedenaMarinu Drii6u, o kojem 6e se odrZati okrugli stol, a izvest 6e se i dva njegova djela: Dundo Maroje, s kojimje otvoren festival i Skup, koji 6e biti izvan konkurencije, a koji 6e zatvoriti ovogodi5njeMaruli6eve dane.Zanimljivo je da se je ove godine na festival prij avila 26 predstavaiz Eak2l kazaliSta, dok je Ziri odabrao njih deset iz llrvatske, Francuske i Makedonije. Medu izabranim su predstavama klasici Dundo Maroje Marina Drliia zagrebadkogaHNK koji je i otvorio festival, Suton lve Vojnovi6a koji 6e na zatvaranju festivala izvesti

Gawana, koju 6e izvesti ansambl Teatra Silvia Monfort iz Paiza. U popratnom programu odrLat te se okrugli stol o profesionalizaciji kazali5nih ku6a u Hrvatskoj i studentskajavna ditanja nagradenih drama s natjedaja Marin Driit. Ocjenjivadki sudu ovogodi5njih 18. Maruliievih dana dine Magdalena Lupi, Slobodan Prosperov Novak, Tomislav Radi6, Maja Gregl i Elvis Bo5njak. I

r Vinkqvci domadinCib-art festivala

UmietniGfti lestiual mladih ^OXYqklygi po prvi put organiziraCib-artfestivalkoji 6e seodrZatiod 22. do 28.lipnja. Festivalje prilfta za mladeliude iz ditaveHrvatskeda se poku5ajuafirmirati u umjetnidkim radionicamate uloLbe. Ovaj bi

Nakon zaqlre-

baikoga Fotokluba poliska izloZba i u Booksi

0tuorGna idoi[a lotografiia lllachina Iotogralila

festival trebaopruziti priliku mladim ljudima iz vinkovaca i ditaveHrvatskeda se p^oku5aju qfiqrali u umjetnidkim radionicama,slikarskim,kiparskim, fotografskim..., kao i u konadnimuloLbamanastalih uradaka.Umiedridkeradionic.e.vodjt6e ljudi iz likovne strukei tijekomtih nekolikodanapbkusat6eostvaiti zadataklikovnogaosvije5tenja polaznikaradionica.zadnja^dva danafestivala odrZat(e seopen-airglazbenirock spektaklnakojemubi uz tri poznatabenda nastupilo20-akdemobendovaiz Vinkbvacai cijeleHrvatske. I

Mala dvoranaVatroslavaLisinskog domadinmnogimjazzerima

ProliGtna teuiiaiaua UdrugaMachinaFotografikaosnovan1 je u veljadi 2007.,a njihovaje misija promocija fotografskeumjetnosti u Poljskoj i inan granicas posebnimnaglaskomna promociju Zenaumjetrica -filmomkoje sebavefotogra[e multimedij6m. fijom, Udruzi je prethodilaaktivna djelat nost neformalnegrupe Fotografska mjestoMachinaFotografika,koja je *gv6jeciljwe realizirala organizacijom izloZabadomaiih i shanihautosusretimafotografa s publikom *-b'firedavanjima o teoiiji, nitiii i povijesti fotografije te fotoakcijom s ciljem portetiranjagradanaKrakova.

J JMaloj dvorani Vatroslava Lisin| | skog do 25. travnja odrZavase 18. \-,/ proljetna revija jazza na kojoj su nastupili novi, ali i ugledni domaii i medunarodni jazzisti, a vrhunac je najavljenza petak, zaw5nu veder kada nastupa prva dama europskogjazza Maia Joao, koja 6e nastupiti s norve5kim glasoviristom i skladateliem Janom Gunnarom Hofom. Festival je podeo travnja koncertom Christian Muenchinger Quarteta, drugi dan odrlan je koncert Tribute to Damir Didi6 kao i Ganelin Trio Prioritv. Za veteras (op.a.detvrtak) najavljena je tradicionalna smotra novih lica hrvatskos jazza dok drugi dio vederi nosi nazii MeituJazzJe. I

PIJg:ANDREAEERNIVEC

tlBllt!festiua etiFestiwlfiankofonog intnracionalnog kazilKa,&2A 6e seu Zagebt:"od 5. do 12.svibnja,a na njemu sudjeluju kazali5nei plesne skupine u NLira, Belgije, Ruande,JapanqKoieje, Francriskei llrvatske. Festival6epredstavitidetiri predstavekoje preispituju vafoe probleme dana5njice,poput vlastitih-identiteta kako pojedinaca tako i naroda. Iz Alilira stlle CompagnieVentde Sablekoji predstavljaeuropskuprekomadaNooormal.Tu je Bloodyniggers! 1ruj9rusvo-gq Radenuu belgijsko-ruandskoj koprodukciji,dbk eEie iz Ilrvatske s Kraljom GordoganompredstavitiTh66te SansFil, a tu je ihrrratskapriizveAUiZeneu piieslat.

Gostuiufilmoui $lauena timIrelm v

okumentarni filn I lmovi Slavena IJ ZimAreka Ovog puta ne moZemo reti da nismo mali i Na ovom

radnom mjestu nema mjestaza vas sudjeluju na dvama medunarodnim festivalimaljudskih prava, onom u San Sebastijanu i Seulu. Zimbrekov_"kratkometraLni d6kumentarni fJJmOyogp.uta-ne moiemoreti da nismoznali sudjelujeu natjecateljskom programufestivala-u.Spanjolskom SanSebastianu koji seodrZavado 2S.trivnja. Rijedje o isprepletanjusvjedodanstava preZivjelihZrtavaholokaustas arhivskimsnimkapa-gengciQ u Darfuru, Ruandii Drugom svjetskomratu, a film govori i o humanitamoj Eriri u Darfuru. snimljen je ove godiie, a ni nedavnooarzantm-tl. danimalrvatskoei je-Ohavijanom filma nagrailenje frlma.nagraden Ohavijanomza najbolji namjenski namjenskifilm. Podetkom Podetkomsvibnja svibniaZimbrekiv Zimbrekdv srednjemeq.aZli dokumentamifilm Nc ovomradnommjestunemamjestai vas pr:fl<azat 6eseusluZbenoj sluZbenoj selekciji selekciji. Filmskogafestivalaljldskih.pravau S_ellu.Rijgdje o filmu sninigenomproSf6godin. [oii". Uuui rt**"*jT"siif,jT'ffi.ir: g?-:",u diskriminacijonr-marginili margtnaliziranih.skupina ztanths[upina na radnim railnim mjestima m u Hrvatskoj,od invalida,osobas du5evnimimetnjami,Roma, 9_t*9l1q:"Oom HIV pozitivnih osobado homoseksualaca, a dosadje prtkazannadesetakfihnskih festivalau Hrvatskoi i u inoz6mstvu. r

Iomislau iaia[]edstaulia suoi dolrumentatac film Kriza Haidari autoraTomisravaZajeuwstenje u natjecateljfiokumentami r.ti^p_-gram meilunarodnoga festivalanezavisnoga f,rlmarurr ko.lisebdrzava I f t-J. do 25.travnjau Rimu.U konkurencijudokumentamoga je svega filma izabia.no 12dokumentamih filmova iz ctjelogasvijeia,sto samopokazujekakoje i Zajin dokimentami film prepo-znatod strane medunarodnestruice.Do-kumentirni frim Kriza Haidari Jomrs.LavZaja :nimao je vi5e od tri godine -sahija na podrudju Hrvatske i Nizozemske.Film prati izbjeglicu iz Afganistana elm^eaartiiaariia toii u Europipoku5ava prona6isvojuZenui sedmerodjecenestalenakonratau Adanistinu.

I: I

Za razlikuod proSlegodinekada je Zuccherov koncertbio besplatan,karteza koncertLennyja Kravitzave( suu prodajii mogusekupitiposimboliinoj cijeniodI 50kuna ?l \ .\

ve.je spremnoza veliki glazbenispektaklna zadar_ | sl<tm Jazrnama.Naime, u organizacijiTuristidke piomotiona,nalarti_ lgj,?F:" ltrala.Zldrai Lupa

3**."A:'ff#H3' ;:::##I l-.l frl'JliiTiT

Tour odrtafi veliki koncert. UiAimir ivankovi6 iz Luoa Promotionalazao je kako suoni kao org-iriio.i **itr-oi,I[ Kgry.erryu Beogradui Budvi odludili da seovai u Hrvatskoi pro5logodi5nji Zuccherovkoncertni 9or1 u zadru zato..Stoje Jaztnunablo ocllrenoorganiziran,a i sampievadim ie nriz_ kako je.njemu.jedan od najboljih. rvari(ovii j; d;i;;; 319 KaKo_suse zb.og$tlh razlogaodludilidaLennyKravitznastu_ pr u zacru, alr I kakobi.pomogli.Stg boljoj tuiistidkojponudi grada. Branko Ganzuli6,.pre-dsjednikf""rti8tr- r'"ila"ir" gradaZadra,istaknuoj"-F.*g je koncertiennyja Kr;A;; zadar gazibdlidnini.koracim"t "#t"lJ"J t ri: !?Xy,k{: sucKoJponudr. prema .njegovim rijedinia proSlolodiSnii ispunio-jd sva oe6tivanja'pa su-svojiir 1::lgT !:ncert go:tt1q koji dolazeuzadar oveg6di:lct=lfglTi'alt,l.lv.uT ne ze4elr ponudrtijoS bolji glazbenispektakl.Ganzul'ii ie

Manu Ghao

urulslroilreni programakoji 6e se J Jstlo;ru bogatoga.glazbenoga pulskoj Areni, k6nc6rtie odrZati i I I gdr.Zavati_u . \r./ Jeoan oct trenutno .najpopularnijihsvjetskih izvodala, Manu Chao diji je lion'certnd;uurylo,a A. $Rnja.Osim ovogakoncerta,na rasporedusui koncerti p_ue_na Vista SoclalCluba lj. ,rp"ji, fi"Vf" Cetinstog 2j.kglovoza kao i onaj zategen1imifvf"f,oriJuf ----'- Gg;; BlaZi6Doserkoji je na-raspoiedu 6. rujna.

otkrio kako bi u Zadrumoglanastupitii lrupa DuranDuran s kojima ve6neko p-regovariiu. Ai;'d;l" ao ooeovt_ Ej*r ra, ouranovclbr u Zadrutrebalinastupitinekolikodaniprije Lennyja-KravitzaStobi znadilokako'6eouoli.to ZaaaiAit: ".4 glavnih.gtazbenihdestinacija.S iiri,. ,. sloZio i t:9r* vlaolmr lvankovtcrz l,upa.pr.motionadodav5ikako spre_ gajy jo5 nekolikovelikihglazbenihposlasti.; k"J.rZ; il; doglednowijeme odrZatiu2adru. 9_tt-:,9!:pu5tenodesettisu6aulazticazakoncertLennyja 2a+ru,.,amoguse kugili po simbolidnojcijeni dd fflyt_t,1u r)u Kunau svlm Eventovimprodajnimmjestimadbk ie seu Zadru medu ostalim moii itupiti u Generalturistu,nallas Recordsu, Adriatica.netukao i ri T-Rexu. r

Whitesna[G

u0siielru

PiSe: ANDREA

CnnNrvsc

Nekadaje Porinbio jedna od najgledanijihdomalih glazbenihmanifestacija,ali i potvrdastruke da

ove godine odludila bojkotirati domaiu diskografsku nagradu. Prvi koji je otvorio pitanje Porina bio je Hari Rondevid. Iako je godinama u pjevadkom whu, tek je sadanominiran za pjesmu godine s pjesmom D almatinska duia prava koju izvodi zajedno s Tedijem Spalatom. Rondevi6je odludio kako 6e se zahvaliti na nominaciji tako Sto se uop6e ne 6e pojaviti na dodjeli nagrada.Nagradu je nazvaolakrdijom i porudio organizatorima da njegovu daju Oliveru ili Gibonnrju jer, prema njegovim rijedima, fali im jo5 jedan da ga ugrade u zidku6e. Rondevii je ovime odlidno tkazao na Sto se Porin sveo, na akosmoi navikli kadaje rijed o hrvatskimnagra- nagrade koje godinama odlaze u ruke dvojice ili trojice dama,ni ovogodi5njiPorin ne 6e pro6i bez pro- izvodata,bez obzira koliko uspje5ni njihovi albumi bili. blema.Nekadajedna od najve6ihdiskografskih Najvi5e ovogodi5njih nominacija imaju dedki iz TBF-a i nagrada,zadnjih nekoliko godina ide silaznom Hladno pivo, a sude6iprema njihovim posljednjim izjavama, Prvi problemi podeli su s gradovima ni oni se ne 6e pojaviti na dodjeli. Odmah do njih s najviSe :|+putanjom. doma6inima pa se ova nagrada selila iz jednoga mjesta u nominacija naila se grupa Jinx, a ono 5to je razljutilo veliki drugo, a danasje doSlodo situacije da ju sve ve6i broj hrvat- broj doma6ih glazbenika jest ignoriranje pjesama ToSe skih glazbenika izbjegava, bez obzira.jesu li medu nominira- Proeskog.koji sera5ao utategorijama za pj esmu godinegdje nima ili ne. Nekada je Porin bio jedna od najgledanijih 1e nominirana njegova Igra bez granica, kao i za najbolji doma6ih glazbenih manifestacija, ali i potwda struke da ono aranLmani za strani album godine. Glazbenikeje naljutilo Sto Sto je netko od izvodada napravio zaista wijedi. Danas je situacija ne5todrukdija. Struka samo stvaraprobleme, glazbenici se bune zbog pojedinih kategorija, a upitno je i kako se liver Dragojevi6iZlatan Stipi5i6Gibonnimeclunaj1ft dolazi do broja od troje nominiranih u odredenim kategorijat lnagratlenijima su hrvatskim glazbenicima. ma kada se zna tko su ljudi koji to odabiru. Obojica u svojim rukama imaju preko 20-ak \-/ Ovogodi5nji Porin trebao bi se odrZati nZagrebu 10. svibnja. Porinau raznimkategorijama,a zanimljivoje da kad god Pitanje je jedino ho6e li se na njemu tko pojaviti i ho6e li-se su odlazilis kipiiima, nikadih nije bilo manjeod Sest. na kraju uop6e odrZati s obzirom na to daje ve6ina izvodala

ono 5toje netkood izvodaianapraviozaistavrijedi

ffi

&'dff*'er 9;e ,(r). -tsgJ a q.,oufi.â&#x201A;Źs'q' \ r y 5 -Fd ? [trfttrlra Bnlnln2lll,EhlBiqnd n l,loru tdlfuf023l3t{ 999, bLlwBs4nt mrllnlh-hr@rrdlhirt h

POGODAK U SRIDU HRVATSKI RADIO SINJ 0211660-550

pw-#

, v60e

l(ada ftolaftrenu niz[rdo pjevadimakakoto daje Edo :"11T_16T Ynggi..qondapitajuporin, *T?Il,koJtJedosada daki dobionagradu mogiobiti

meounomlnranlmau domadimkategorijama,a drZa-vljanin je BiH. Nina Badri6bilaje jednaoAgTuuiiiifrioia ie reasira_ la na odluke ovogodisnjega strudnogi,"4;ili;;;jir. ,ilii Il to da ona u buducnostine 6e moii biti nominiranaako ioi plts-mqbuderadio Stingili neki drugi ,t uni ei;6"nik^--'"' Nine Y_tflliltl'.u :.t:"]ojpleiljgijge s.amoo neza-dovoljsrvu je cijelaplejadahrvaiskihglazTu l9n:evi6a. Ig: 1!3nJa DeruKa.koJl vec duZevnJ-e-mg ignorirajuovu nagradufa se -Mertutim, j:]*" i y,p$," o,njima. dinjenicad" i. *"osil; voda vee doSlado grla pokazujeda se neke stvari tre-baiu mUe.nJatl. lnaeecesedogoditida Hrvatskaizgubijo3jednuod Hari Ronievid odluiio ie zahvaliti se na nominaciii svojihnagrada.fakosmozemljas velikim tr6j.rrigtdrU"oitu, n-..j. po;avitina dodjeli nagradle dini seda nasnikakone moZe-krenuti u organiiacij"skom smii 1*g llqnazvao ry uopjq t(oJuJe slu p.odjel.e nagrada.Mnogi smarrajudaje"probieniu liudskoi lakrdijom pupt3ri koja je u svim_glazbenimpoiania,"e ;;4il;;l KoJabl sekonadnotrebalasmiieniti.

kojesusetijekompro5legodinenajviSe Zanimljivo je je jedini ::lnliilpJesme .da vnJele na^radro.postajama,a Stoje primjer ToiSeproeslioe i KoJl Je osjetlo moralnu poKazao. 9rganrzatorl su medutim odludili kako je rijed o inlo_ {vojlu oko cijeloga zernnom glazbeniku koji se ne moZe natjecati " torit*in.i;i dog.gdaja biv3i dlanFarnog o?orinu,zanimljivo je kakomnogim TZ hrvatskim fl_j:fied zabavnim pjevadima, iudeii po*iftj* r-l\ L.nJu organizatora,

nije mjestona njima. Nekada"su pal( ove nagradeodlazileupravonjima, a u posliednie vrUeme ponn se okrenuo nekim novim, kako kaZu -g{gnl,lory*cima. Zanirnljivo1.e,primjerice, da pji_ vadi koji u.Hrvalskoj imaju p6najviSi'ouriiJu, nituOi'o. Duounomlnram u pojedinimkategorijama, a kamoli da senadajui statuipori-na.

valjka Husein Hasanefenl di6 Hus, inadepredsiednik HGU-a koji j-e ponudio ostavku na miesto UO Porin jer smatrl kako je wijeme da se neke stvari konadnosrede.Zanimliivo je kako delnici nies-ovu ostavkunisu prihvaiili, ali Ignoriranje pjesama ToSe su kazali kako ie u nare- r,rogskogu pojedinim katedno wijeme progovoritio gorijama naljutilo je hrsvojimpog{e5kama. I vatskeglazbenike

cenL'alffi IAlt[R9t2iilfz

F-

- -;f3---

l g

3 &

iif $

& * T.

rt! C

i$ trt TE o C

.f,

H t

o : o

f, sa

s s

5I.F $ .t-

s t

fri r

ffi@

a * ;

\ f

r t

l t

(

1 .,'' { ' I

r i

{tt

r'Ij

urol] |-tl,reeror4ttR[\'\ DE]t

LA2O, BAlIC

R\BA?

zrnnlffil .TA

lgllFf MAGL[;ffJtrn@r SAI'1 SPASILA PUTA KOLIKO OD}.JASIL)A UEVAISKU .,

iii iliriii'eo xF'ifif'oPut'