www.VJESNIK.hr
Četvrtak, 19. srpnja 2007.
DALMACIJA, ISTRA I KVARNER
TOMISLAV BEKAVAC
Dva posto više noćenja
TURIZAM Ružna slika povlačenja turista uz Jadransku magistralu
Derneci značajna turistička ponuda
DIVLJI INFO PUNKTOVI
Bolje je da umre selo nego običaj Rijeè »dernek« turskog je podrijetla, a u hrvatskom
NEDJELJKO MUSULIN
Obnova crkve sv. Frane u Imotskom IMOTSKI - U Imotskom je nakon punih šest desetljeæa poèela obnova unutarnjeg dijela župne crkve sv. Frane, koja je posveæena još davne 1900. godine. Ovaj æe se put obnoviti kompletan crkveni pod, postavit æe se kamene ploèe, uredit æe se zidovi, stupovi… Sredstva su osigurana uz potporu Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja i milodarima vjernièkog puka, a obnovu je pokrenuo imotski gvardijan fra Zoran Kutleša, za kojega Imoæani vole reæi da se, osim duhovnog djelovanja, redovito potvrðuje i materijalnom obnovom ne samo u
svojoj župi. Po tome je fra Kutleša, istièu oni koji ga najbolje poznaju, ostao zapamæen i u inim župama i dekanatima, primjerice i kao sinjski gvardijan. »Radovi æe potrajati nekoliko mjeseci koje, prema zahtjevnom projektu, izvodi imotska tvrtka 'Kupriæ'. Rijeè je o znaèajnoj investiciji, ali bilo je vrijeme da se naša župna crkva renovira iznutra. Inaèe, njen je vanjski izgled iznimno lijep i privlaèan, ali joj je unutarnji dio prilièno narušen i gotovo propao jer se u proteklih šezdeset godina ništa nije obnavljalo«, rekao je fra Zoran Kutleša. [N. Musulin]
Proraèun Splitsko-dalmatinske županije SPLIT U prvom polugodištu Splitsko dalmatinska županija u svoj je proračun uprihodila 175,4 milijuna kuna, što je 42,9 posto godišnjeg plana. Istovremeno, ostvareni su rashodi od 147,4 milijuna kuna ili 33,5 posto od planiranih. »Niže ostvarenje plana rashoda od prihoda nastalo je zbog razlike neraspore enih sredstava koja se prenose u iduće razdoblje. Takva su kretanja uobičajena kada se pripremaju i donose odluke o raspodjeli po korisnicima i manjinama«, podnoseći u srijedu izvještaj o izvršenju proračuna Županijskom poglavarstvu pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Nani ca Dijan. U odnosu na isto razdoblje lani, na prihodovnoj strani za bilježen je porast od 13,2 milijuna kuna ili 8,1 posto. Od poreza žu panija je uprihodila 141 milijun kuna ili 80,4 posto, što je 6,5 miliju na kuna više od ostvarenoga u prvoj polovini 2006. godine. Nepore zni prihodi čine 19,6 posto udjela, odnosno 34,4 milijuna kuna. [I. D.]
ŠIBENIK - Ružna slika povlaèenja turista za rukav i reklamiranja privatnih soba i apartmana na kartonskim tablama i krovovima starih automobila, na što se upozorava veæ nekoliko godina i dalje je prisutna uz Jadransku magistralu. U meðuvremenu su se formirali pravi divlji info punktovi kakvi se svakodnevno mogu vidjeti na prilazima Žaboriæu, Brodarici, Grebaštici... Oèito inspekcijske službe nisu odradile svoj dio posla jer divlje reklamiranje i povlaèenje tu-
SINJ - Zahvaljujuæi gradnji autoceste kroz Zabiokovlje, gotovo na cijelom tom podruèju oživljuju sela i »derneci«. Tako ih nazivaju Zabiokovci, a rijeè je o puèkim feštama, veselicama, pazarima, sajmovima koji se uglavnom vežu za proslavu blagdana nekog sveca.
FRANJEVCI Nakon punih šest desetljeća
prijevodu znaèi skup, zbor, veselje. Takve su puèkovjerske sveèanosti najpoznatije u Zadvarju i Vinjanima Gornjim na blagdane sv. Ante (13. lipnja); u Vrgorcu i Cisti na sv. Petra i Pavla (29. lipnja); u Studencima na sv. Iliju (20. srpnja); u Sinju, Prološcu i Velikom Prologu na Veliku Gospu (15. kolovoza), u Trilju na sv. Mihovila Arkanðela (29. rujna)… Inaèe, derneci se najviše održavaju tijekom ljeta i rane jeseni, a privlaèni su i stranim turistima. Žitelji Zabiokovlja ostali su vjerni svojim obièajima slijedeæi narodnu: Bolje je da umre selo nego obièaj! Potomci dolaze èak iz iseljeništva, odjenu se u staru nošnju, zapjevaju, obnove uspomene, folklor, glazbu, ples… Tad ožive i gusle, diple, usna harmonika, a odjekuje i ganga u imotsko-vrgoraè-
Mještani Dragljana svoj su prvi »dernek« održali na blagdan sv. Ante kom, rera u cetinskom i ojkavica u leæevaèko-drniškom kraju, a èuje se i šijavica. Upravo se to moglo vidjeti i èuti ove godine u Zadvarju, Zmijavcima i, prvi put, u Dragljanima, do kojih su posjetitelji derneka kilometrima pješaèili. Mještani Dragljana su svoj prvi der-
nek u zaleðu Makarske rivijere održali na blagdan sv. Ante, došli su i njihovi iseljenici iz Novog Zelanda, Amerike, Australije, Kanade… Djela iz kućne radinosti »Napokon je ove godine poèela obnova i naše crkve
Brnaški dernek od 27. do 29. srpnja BRNAZE »Brnaški dernek«, tradicionalna pučka veselica na predjelu Meljače u Brnazama, održat će se o 27. do 29. srpnja u sklopu ovogodišnjega sinjskoga kulturnog ljeta »Dani Alke i veli ke Gospe«. Brnažani se spremaju za tu zanimljivu manifestaciju, svojevrsnu smotru »junaštva«, jer će sudionici natjecanja moći dokazati snagu i vještinu gotovo u svim narodnim sportovima: bacanju kamena s ramena, potezanju konopa i klipa, »lomljenju« ruke (šake), penjanju uz drveni stup namazan lojem, skokovima udalj; ali i u trčanju u vreći, boćanju… U sklopu »derneka« odr žat će se i tradicionalna brnaška »dičinja« alka, a na daskama će nastupiti i brojna kulturno umjetnička društva ne samo iz Hrvat ske, koja će izvoditi svoje programe. Čut će se klapske pjesme te rera, ganga i ojkavica, gusle i diple, a na Meljači će očekuje mno go posjetitelja kojima će domaćini nuditi i gastronomske specija litete cetinske kuhinje. [N. M.]
sv. Ante i okoliša ne bi li se vratio nekadašnji ugoðaj. Prvi put se na blagdan sv. Ante, nakon 1955., okupilo mnoštvo vjernika i hodoèasnika. Osim svete mise u crkvi i procesije u dvorištu s nošenjem kipa sv. Ante, èula se ganga, šijavica, gusle i diple, klapska pjesma…«, zadovoljan je predsjednik MO Dragljana Igor Majstroviæ. Na dernecima u Dalmatinskoj zagori izlažu se i djela iz kuæne radinosti. Na stolovima, uglavnom uz cestu, nižu se istkani, izvezeni predmeti, konfekcija… Nude se i drvene baève i bukare, stari kotlovi za peèenje rakije, samari i komoæi, glinene peke i bakre, vaze… Zanimljivi su i predmeti od kovana željeza ruèno izraðeni u kovaènicama »na mijeh«. Rijeèju, Zabiokovci u dernecima vide i znaèajnu turistièku ponudu.
MANIFESTACIJA Šesta dvodnevna izložba u zadarskom Arsenalu
Dani voća i povrća Zadarske županije
■ Ove godine svoju bogatu ponudu poljoprivrednih proizvoda izložila su 94 proizvoðaèa sa zadarskoga podruèja ZADAR - Šesti »Dani voæa i povræa Zadarske županije« održavaju se u Arsenalu, gdje je izložena bogata ponuda poljoprivrednih proizvoda sa zadarskoga podruèja: s otoka, priobalja, Ravnih kotara i Bukovice. Dvodnevnu izložbu organizirali su zadarski odsjek Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu i Savez zadruga Zadarske županije, a suorganizatori su Grad Zadar, Biograd, Nin, Benkovac, Pakoštane, Poliènik, Posedarje, Stankovci, Ška-
brnja, Sv. Filip i Jakov i Zemunik. Prikljuèili su im se i Gospodarska komora Zadar, kao i Zadružni savez Dalmacije iz Splita, dok je glavni pokrovitelj Zadarska županija. »Cilj nam je dati na znaèenju ne samo ruralnome prostoru nego i proizvoðaèima, koji imaju vrlo kvalitetno voæe i povræe«, istaknuo je župan Ivo Grbiæ. »Izložiti voæe i povræe smjela je i posebna ideja, ali ovo je možda više od umjetnosti dokaz da je èovjek dio prirode i ako joj se posveti na pravi
naèin rezultati neæe izostati«. Na ovogodišnjim Danima sudjeluju 94 proizvoðaèa voæa i povræa. Županija ima više od 250 tisuæa hektara poljoprivrednih površina, na kojima se trenutaèno proizvede oko 140 tisuæa tona povræa..Osim što je izložba poticaj stanovnicima da se vrate zanimanju svojih djedova, ona je i obogaæivanje turistièke ponude, ali i prilika brojnim turistima koji borave u Zadru da upoznaju naše kvalitetne proizvode. [Ljubica Iviæev-Balen]
Izložba je i prilika brojnim turistima da upoznaju na še kvalitetne proizvode
Ispuštanje vode iz akumulacije Rièica
Jadranka KLISOVIĆ
Rijeè je o puèkim feštama, veselicama, pazarima, sajmovima koji se uglavnom vežu za proslavu blagdana nekog sveca
Derneci se najviše održavaju tijekom ljeta i rane jeseni, a privlaèni su i stranim turistima
SUŠA
Pojavu divljih info punktova redovito prate svaðe pa i tuènjave, a sve je to neugodna slika neprimjerna turizmu, kaže Baèeliæ
Nedjeljko MUSULIN
prvih šest mjeseci ove godine suoèili s osam posto manje noæenja u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ostvarena su 119.153 noæenja, a turista je bilo 72.375. Kao glavne razloge pada broja gostiju turistièki struènjaci vide u zatvaranju hotela Split, èime je grad do iduæeg proljeæa, kada æe njegova obnova biti dovršena, izgubio 400 kreveta, te u graðevinskim radovima na rivi, koja je mjesecima bila zatvorena. Što se tièe strukture gostiju, u prvih šest mjeseci na splitskom su podruèju prednjaèili Amerikanci, zatim Francuzi, Japanci i Britanci. [Mira Jurkoviæ]
Obnoviti će se pod, postavit će se kamene ploče, uredit će se zidovi, stupovi…
DALMACIJA, ISTRA I KVARNER
NEDJELJKO MUSULIN
SPLIT - U lipnju godine grad Split je ostvario 40.389 turistièkih noæenja, što je dva posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Lošiji rezultati zabilježeni su u dolascima gostiju, kojih je bilo 22.567, odnosno pet posto manje nego u lipnju 2006. godine. Prema rijeèima direktora Turistièke zajednice Splita Vedrana Matošiæa, prošli mjesec gradu podno Marjana najviše je donio Amerikanaca, Francuza i, što je iznenaðenje, gostiju iz daleke Australije. Unatoè padu broja gostiju, lipanj je ipak unio malo optimizma meðu turistièke djelatnike, koji su se u
15
DALMATINSKA ZAGORA Na cijelom području oživljuju sela
REZULTATI Turistička zajednica Splita
Prošlog mjeseca u Split je stiglo najviše Amerikanaca, Francuza i Australaca
www.VJESNIK.hr
Četvrtak, 19. srpnja 2007.
Najveæi problem predstavljaju pojedinci koji svoj rad nisu legalizirali, pa ih inspektori stalno zaobilaze, a kontrolira se rad onih koji su se registrirali rista dobiva novu, još ružniju dimenziju, na koju je ukazao Ivan Bajiæ, èlan gradske Turistièke zajednice, istièuæi primjer ulaza u sve turistièkije mjesto Žaboriæ, koji je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario poveæanje broja dolazaka turista od èak 209 posto. Pohvala ure enosti priobalnih mjesta »Da nije ilegalaca koji nam na prilazu mjestu od-
DVORANA NA BALDEKINU
Hitni sanacijski zahvati ŠIBENIK Šibenske košarkašice sudjelovat će na predstojećem natjecanju Eurolige, što je za sportski život Krešimirova gra da velika stvar. Sportska dvora na na Baldekinu, me utim go dinama vapi za temeljitijom sa nacijom, koja se stalno odlaže, a kako su se košarkašice Šibe nik Jolly JBS a izborile za nas tup u Euroligi, nametnula se potreba za hitnim rješenjem. Gradonačelnica Šibenika Neda Klarić sastala se u srijedu s Jo sipom Stojanovićem, predsjed nikom Šibenik Jolly JBS a, a za ključeno je da se dvorana što hitnije treba urediti kako bi se moglo održati tako ugledan sportski doga aj. Radovi na sa naciji parketa i tribina odre eni su kao primarni zahvati, za što će se novac osigurati iz grad skog proračuna. Euroligaško natjecanje počinje u studenom ove godine i na njemu će nas tupiti 32 najbolje europske žen ske košarkaške ekipe. Košarkaš ka dvorana »Dražen Petrović« na Baldekinu u sadašnjem stanju ne zadovoljava uvjete koje propisuje Europska košar kaška organizacija (Fiba). [J. K.]
IMOTSKI Zbog dugotrajne suše u Imotskom polju, imot ska ispostava Hrvatskih voda je u srijedu u osam sati poče la ispuštati vodu iz akumula cijskog jezera Ričice. Voda se svaki dan u poslijepodnevnim satima ispušta kroz kanjon Badnjevice do iduće subote (21. srpnja). Skreće se pozor nost pučanstvu zbog većeg protoka vode u vodonatapni kanal u Imotskom polju. Sa mo to potvr uje koliko je suša ozbiljno zaprijetila u Dalma tinskoj zagori gdje se stanov nici u brdskim naseljima, ta mo gdje još nemaju vodoop skrbni sustav i gdje su presu šile gusterne, opskrbljuju se vodom iz cisterni.[N. M.]
PREVENCIJA JOSIP JELIĆ
14
Ružna svakodnevica na prilazima turističkim mjestima vlaèe turiste, brojke bi bile još bolje«, kaže Bajiæ. Joško Baèeliæ, takoðer èlan Turistièkog vijeæa Šibenika, predlaže da se odrede lokacije na kojima se reklamiranje soba i apartmana smije obavljati te da se standardizira moguæi izgled takvih novih info-punktova. Ne samo što se uz magistralu pojavljuju kartonske i sliène table, nego takvu pojavu redovito prate svaðe pa i tuènjave, a sve je to neu-
godna slika neprimjerna turizmu, kaže Baèeliæ koji hvali mjesta uz more, koja su sve ureðenija, umivenija, hortikularno ureðenija... Emil Berbiæ upozorava na neprijavljivanje gostiju i rad na crno što je, prema njegovim rijeèima, posebice izraženo na otocima Kapriju i Žirju. Predložio je da se turistièka patrola malo dulje zadrži na Žirju, gdje se tek neznatni broj turista prijavi, a prema
njegovoj procjeni trenutno ih je izmeðu 1000 i 1500. Najveæi problem predstavljaju pojedinci koji svoj rad nisu legalizirali pa ih inspektori stalno zaobilaze, a kontrolira se rad onih koji su se registrirali. Nema table dobrodošlice Borislav Lokas predlaže da se na otoke pozovu inspektori ako veæ ne pomaže rad turistièke patrole. Na sjednici Turistièkog
vijeæa ukazano je na cijeli niz problema koji se uporno ne rješavaju, ali nije reèeno kada æe se riješiti ili pak zašto to do sada nije riješeno. Primjerice, na ulazu u Šibenik kod Šibenskog mosta još uvijek nema table dobrodošlice kakva je tamo stajala desetljeæima. Šibenskom turistièkom podruèju kronièno nedostaje turistièka signalizacija, info-punktovi, plan grada je zastarjelog izgleda i dizajna...
KOMUNALIJE Splitsko dalmatinska županija
Devedeset posto Dalmatinaca uživa u urednoj vodoopskrbi ■ Ulaganje u komunalnu infrastrukturu pomoglo je u razvoju gospodarskih zona, posebno na prostorima uz autocestu SPLIT - Zahvaljujuæi golemim naporima koje je Splitsko-dalmatinska županija od osnutka uložila u podizanje razine komunalne infrastrukture na svome podruèju, danas èak 90 posto Dalmatinaca uživa u urednoj vodoopskrbi. »To je više nego dobar, ne samo hrvatski, nego i europski prosjek. U Slavoniji, primjerice, svega 60 posto stanovništva ima vodoopskrbu«, kaže Tomislav Mihotiæ, proèelnik županijskog Upravnog odjela za komunalne poslove i graditeljstvo. Prema njegovim rijeèima, ulaganje u komunalnu infrastrukturu pomoglo je u razvoju gospodarskih zona, posebno na prostorima uz autocestu. »U vodoopskrbu su od 1995. do 2000. godine uložena znaèajna županijska, ali i sredstva dobivena preko
TOMISLAV KRIŠTO
Više nego dobar, ne samo hrvatski, nego i europski pro sjek HBOR-a. Ovih dana smo pred rješavanjem posljednih obveza po tim kreditima, èiju bi otplatu trebala preuzeti država. Do tada je vode bilo samo na užem
priobalnom podruèju, a u zaleðu relativno dobru vodoopskrbu imali su graðani u Sinju, Imotskom i Vrgorcu. Vrlo loše stanje bilo je i
na otocima«, podsjeæa Mihotiæ. Prema županijskim planovima, meðu prioritete u vodoopskrbi uvršten je istoèni dio otoka Hvara i Kaštelanska zagora. Dovršit æe se i vodoopskrba na podruèju Imotskog, koji æe se vodom opskrbljivati iz èetiri pravca. Ovih dana uporabna dozvola æe biti ishoðena za vodoopskrbni sustav Cista Provo - Biorine. Radi poveæane potrošnje za ljetnih mjeseci, rekonstruirat æe se i vodoopskrbni sustav Makarske. »Do kraja godine imat æemo Vodoopskrbni plan županije, koji æe nam dati smjernice za buduæe zahvate. On æe biti temelj za nastavak radova na razvoju sustava. Posebno æe biti razraðena opskrba vodom za poljoprivrednu namjenu u Kaštelanskom polju, na otocima i u Vrgorcu«, dodaje Mihotiæ. [Irena Dragièeviæ]
Protupožarne kamere na Biokovu MAKARSKA Park prirode »Biokovo« uskoro će dobiti dvije »toplinske« kamere koje na većoj udaljenosti mogu precizno otkriti početak poža ra. Jedna od tih protupožarnih kamera bit će postavljena na predjelu planinskog prijevoja Staza na Biokovu, a druga na zgradi Gradskog centra u 112 na Osejavi u Makarskoj. Na Osejavi će ujedno biti i na dzorni centar. Inače, taj osu vremenjeni projekt zaštite od požara južne strane Biokova financira Ministarstvo kulture u iznosu od pola milijun kuna. [N. M.]
DAN OPĆINE
Obnovljena ambulanta u Zagvozdu ZAGVOZD Mještani Zagvoz da na blagdana Gospe od Karmela prigodno su obilježili i Dan općine. Na svečanoj sje dnici Općinskog vijeća goste i uzvanike, me u kojima je bio i splitsko dalmatinski župan Ante Sanader, pozdravio op ćinski načelnik Miroslav Gaće. On je naglasio da su u cijelo sti obnovljeni i opremljeni prostori za dva liječnička tima te zaključio da je i tim realizi ranim projektom poboljšana zdravstvena zaštita stanovni ka na cijelom općinskom po dručju. [N. M.]