Probiotici u Europi: istraživanje stavova potrošača u 8 zemalja EU

Europska podružnica Međunarodne udruge za probiotike (IPA Europe) provela je istraživanje na uzorku od 8.000 ispitanika. Istraživanjem su se željele dobiti informacije o tome koliko su potrošači upoznati s trenutno dostupnim probiotičkim proizvodima, kolika je upotreba tih proizvoda po pojedinim tržištima te koje su želje potrošača u vezi s dodatnim informiranjem o ovoj vrsti proizvoda.

Kako bi pratili razvoj mišljenja, trendova i ponašanja europskih potrošača u vezi s hranom i dodacima prehrani koji sadrže probiotike, International Probiotics Association - Europe1 naručila je od tvrtke za istraživanje tržišta 3Gem provedbu istraživanja na reprezentativnom uzorku. On-line anketa provedena je u 8 europskih zemalja (Italija, Danska, Nizozemska, Španjolska, Poljska, Belgija, Njemačka i Švedska) na ukupno 8.000 potrošača2 da bi se procijenilo razumijevanje ljudi o ponudi probiotika koji su trenutno na tržištu, te o njihovoj konzumaciji hrane i dodataka prehrani s probioticima u svakodnevnom životu.

Evolucija mišljenja, trendova i ponašanja europskih potrošača u vezi s hranom i dodacima prehrani koji sadrže probiotike pokazuje njihov snažan interes za cjelokupno zdravlje i well-being . Također, rezultati istraživanja ističu i činjenicu da bi potrošači željeli ima- ti točne informacije na deklaracijama tj. na pakiranjima hrane i dodacima prehrani koji sadrže probiotike, o probiotičkim mikroorganizmima u hrani i dodacima prehrani, te da općenito žele dobiti više informacija o tim kategorijama.

Ukupni rezultati pokazuju da su probiotici popularni, pa čak i ljudi koji ih ne koriste ili ne kupuju, znaju za taj pojam.

Kao odgovor na konkretno pitanje: "Znate li što su probiotici i probiotička hrana?" većina potrošača odgovara “da” (63%). Također, izgleda da žene i muškarci gotovo u istoj mjeri konzumiraju probiotike, a u prosjeku, najveća potrošnja je u dobnoj skupini od 25-44 godine.

Postoji i prilično velik broj ljudi koji su upoznati s pojmom "probiotik", iako kažu da ih ne konzumiraju. Razlog je vjerojatno velika količina dostupnih infor- macija o probioticima u on-line tražilicama na webu, i to uglavnom iz komercijalnih izvora i novinskih napisa. Međutim, takve web stranice često ne uspijevaju prikazati cjelovitu sliku, pa potrošači mogu propustiti relevantne informacije.

Potrošači ne misle da su dobro informirani o tome da neki proizvod sadrži probiotike.

Rezultati istraživanja pokazuju da su potrošači diljem Europe upoznati s pojmom "probiotik", ali da bi htjeli znati više.

Zapravo, najrelevantniji podatak je da u 7 od 8 zemalja, potrošači smatraju da nisu informirani o probioticima koji se nalaze u proizvodima dostupnim u trgovinama. Poljska je jedino tržište s većom skupinom ljudi koji se osjećaju dobro informirani (55% naspram 45%), ali čak i ovdje 45% potrošača želi znati više.

Probiotici su dio mliječnih ili živih bakterija, ali nisu sve žive bakterije probiotici.

Drugi izrazi kao što su „žive bakterije“ ili „žive kulture“ poznatiji su od pojma „probiotik“, vjerojatno zbog činjenice da upotreba izraza "probiotik" nije bila dopuštena u Europi od 2007. godine. 3

Tradicionalna upotreba pojma također je čimbenik koji u nekim zemljama može utjecati na poznavanje pojmova povezanih s probioticima. To je slučaj npr. u Italiji, gdje je vrlo velik broj potrošača (89%) upoznat s pojmom „žive kulture” koji je povezan s probiotičkim proizvodima.

Tamo gdje su hrana i dodaci prehrani s probiotičkim mikroorganizmima dostupni u trgovinama, 79% svih testiranih potrošača navelo je da bi na pakiranju proizvoda željelo vidjeti izraz "probiotik", npr. u popisu sastojaka ili negdje drugdje na pakiranju hrane i dodataka prehrani. Pritom su Italija i Španjolska zem- lje u kojima ispitanici imaju najčvršće mišljenje o željenim informacijama na etiketama (90%).

Postoji mogućnost da se potrošači informiraju i dodatno educiraju o korisnoj ulozi koju probiotici mogu imati u prehrani i well-beingu.

Sudionici ankete upitani su što misle za što su probiotici korisni, točnije, ako su prethodno naveli da ih konzumiraju, postavljeno im je pitanje “zbog čega konzumirate probiotike”.

Zaključeno je da su potrošači bolje informirani o probioticima u onim zemljama koje su dopustile korištenje tog pojma tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Potrošači uglavnom govore o probioticima, ističući njihov povoljan učinak na bakterijsku floru, želudac i probavu. Oni potrošači koji znaju što su probiotičke namirnice i dodaci prehrani s probioticima, i koji ih i konzumiraju, navode da je glavni razlog za to njihovo cjelokupno zdravlje i well-being . Vrlo često preporuke za korištenje probiotika dolaze od zdravstvenih djelatnika, što također objašnjava zašto je toliko ljudi upoznato s tom kategorijom. Međutim, kada se gledaju etikete proizvoda prisutnih na tržištu, vidljiv je manjak podudarnosti.

Španjolska Rezultati za Španjolsku pokazuju da gotovo polovica populacije (44%) konzumira hranu i/ili dodatke prehrani s probioticima, ali da čak i osobe koje ih ne konzumiraju znaju za taj pojam. Naime, dvije trećine ispitanika (67%) zna što su probiotička hrana i dodaci prehrani.

Što se tiče upotrebe drugih izraza, 72% sudionika istraživanja prepoznaje pojam „žive bakterije“, dok za „žive kulture“' zna 59%.

Tržišta na kojima bi ispitanici željeli imati više informacija na pakiranjima proizvoda su Španjolska i Italija (90%). Prema nacionalnim smjernicama u Španjolskoj i Italiji, za domaću i uvezenu hranu i dodatke

Nutramedic &Cosmetics

prehrani koji sadrže probiotike, na etiketama proizvoda i u komunikaciji dozvoljena je upotreba pojma probiotik, pod određenim uvjetima.

Poljska

Gotovo dvije trećine ispitanika u Poljskoj konzumira probiotičku hranu i/ili dodatke prehrani (59%). Od 8 zemalja, Poljaci su najsvjesniji što su to probiotici. Zapravo, većina ispitanika (78%) navela je da zna za hranu i dodatke prehrani s probioticima.

Kao što je prethodno spomenuto, Poljska je također jedino tržište na kojem se većina potrošača osjeća informirana da neki proizvod sadrži probiotike (55% u odnosu na 45%), a čak i ovdje još uvijek postoji visok udio potrošača (45%) koji bi željeli imati još više informacija.

Što se tiče upotrebe drugih pojmova povezanih s pojmom „probiotici“, gotovo 9 od 10 ispitanih osoba izjavilo je da poznaje pojam „žive bakterije“ (87%), a pojam „žive kulture“ poznaje samo 58% ispitanika.

Na pitanje bi li željeli vidjeti riječ „probiotik“ navedenu na pakiranju proizvoda koji ih sadrži, 79% poljskih ispitanika odgovorilo je potvrdno.

Italija

Talijanski potrošači slično kao španjolski i poljski, pokazuju visok postotak potrošnje probiotika (41%). Taj se postotak povećao na 62% kada su ispitanici upitani znaju li što su probiotici u hrani i/ili dodacima prehrani. Vrlo velik dio ispitanih potrošača (89%) također je upoznat s pojmom „žive kulture“. Razlog tome je tradicionalna upotreba tog pojma koji se povezuje s probiotičkom kategorijom proizvoda i sastojaka. Izraz „žive bakterije” koristi se manje i prepoznaje ga samo 55% potrošača.

Kao i u Španjolskoj, 90% ispitanika u Italiji također želi više informacija o probioticima na ambalaži i u komunikaciji. Od 2013. Italija ima nacionalne smjernice o korištenju izraza „probiotik“.

Danska

Danska se ističe po tome što je samo jedna trećina ispitanika izjavila da zna što su pro- biotička hrana i dodaci prehrani, te po činjenici da je samo 19% ispitanika izjavilo da ih koristi.

Takoeđer, Danska ima najmanji postotak ispitanih potrošača koji se osjećaju informirani o proizvodima koji sadrže probiotike (31%). Zbog nacionalne definicije koja se koristi, u ovoj je zemlji više ispitanika upoznato s pojmovima „žive bakterije“ (68%) i „žive kulture“ (59%).

Što se tiče pojavljivanja pojma „probiotik“ na ambalaži, 56% ispitanika izjavilo je da bi željeli znati više. To je značajan postotak ako se uzme u obzir činjenica da je do 2021. pojam „probiotik“ bio zabranjen, te da je Danska slijedila tumačenje Europske komisije da se pojam „probiotik“ može koristiti samo kao zdravstvena tvrdnja. Od 2021. Danska priznaje upotrebu tog pojma za kategoriju sastojaka u dodacima prehrani, a vlasti se zalažu za europski pristup, pravnu sigurnost i usklađenost na razini EU.

Švedska

Polovica ispitanika u Švedskoj zna što su probiotička hrana i dodaci prehrani, ali njih 76% navodi da želi da se informacija o prisutnosti probiotika u proizvodu navede na ambalaži. Otprilike jedna četvrtina ispitanika konzumira hranu i/ili dodatke prehrani s probioticima (27%).

Što se tiče poznavanja pojmova, 3 od 4 osobe su upoznate i s pojmom „žive bakterije“ (77%) i s pojmom „žive kulture“ (76%). Švedska se u lipnju 2022. pridružila Danskoj i skupini zemalja koje traže bolju regulaciju hrane i dodataka prehrani s probioticima u EU-u.

Njemačka

Probiotici su popularni u Njemačkoj, unatoč tome što je ta zemlja slijedila tumačenje Europske komisije da se termin „probiotik“ smije koristiti samo kao zdravstvena tvrdnja. Naime, više od 60% ispitanika navodi da zna što su probiotička hrana i dodaci prehrani s probioticima, a 38% je odgovorilo da ih i konzumiraju.

Potrošači su također upoznati i s izrazima „žive bakterije“ (66%) i „žive kulture“ (74%).

Na pitanje bi li na pakiranju proizvoda željeli imati

▷ Konzumirate li hranu i/ili dodatke prehrani s probioticima?

(n = 4.491 podskup ukupne populacije, samo oni koji znaju što su probiotici, ali ih ne konzumiraju)

Znam što su probiotici, ali ih ne konzumiram naveden pojam „probiotik“, 82% ispitanika odgovorilo je pozitivno.

Nizozemska

Polovica ispitanika u Nizozemskoj izjavljuje da zna što su probiotička hrana i dodaci prehrani, 76% ih je upoznato s izrazom „žive bakterije“, a 59% s izrazom „žive kulture“. Oko 27% ispitanika konzumira probiotičku hranu i/ili dodatke prehrani.

Na pitanje bi li željeli da se na pakiranju proizvoda navede naziv "probiotik", 76% ispitanika odgovorilo je pozitivno.

Nizozemska ima pragmatičan pristup - izraz "probiotik" koristi se kao naziv kategorije na etiketama probiotičke hrane i dodataka prehrani.

Belgija

Polovica ispitanika izjavila je da zna što su probiotička hrana i dodaci prehrani, a 29% je izjavilo da konzumiraju probiotičku hranu i/ili dodatke prehrani. Niski rezultati vjerojatno su posljedica strogog pristupa nadležnih u korištenju izraza koji je trenutno dopušten samo za probiotički jogurt.

76% Belgijanaca upoznato je s pojmom „žive bakterije“, a 52% s pojmom „žive kulture“.

Visoki postotak potrošača (83%) izjasnio se da podržava navođenje izraza „probiotik“ na ambalaži proizvoda.

Zaključak

Ispitanici (8.000 potrošača u 8 europskih zemalja) žele biti više informirani o probiotičkoj hrani. Također, u zemljama u kojima je izraz "probiotici" (djelomično) dopušten nacionalnim smjernicama/standardima, što je slučaj na primjer u Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, potrošači izjavljuju da su bolje informirani o tome.

Vrlo često smjernice za korištenje probiotika dolaze od zdravstvenih djelatnika, što također objašnjava zašto je tako velik broj ljudi svjesno te kategorije, ali u praksi, kada gledaju etikete proizvoda, ne pronalaze podudaranje s tvrdnjama zdravstvenih djelatnika.

Zakonodavna situacija utječe na europsko tržište. Očito je da potreba za koherentnim regulatornim pristupom EU o probioticima ide „ruku pod ruku“ s mogućnošću daljnjeg obrazovanja potrošača o ispravnoj upotrebi tih mikroorganizama. Velik broj nepouzdanih zdravstvenih tvrdnji o probioticima, koje se nalaze na internetu, sprječava racionalnu upotrebu probiotika i ostavlja otvorenu mogućnost za neutemeljene navode i nepravilnosti u upotrebi.

1 IPA Europe je europski ogranak IPA-e, Međunarodnog udruženja za probiotike, osnovana u Bruxellesu 2015. godine. Članovi IPA Europe su tvrtke koje se u Europi izravno bave proizvodnjom probiotičkih kultura ili probiotičke hrane, dodataka prehrani te prehrambenih ili terapeutskih proizvoda. Misija IPA Europe je postići prihvaćanje pojma "probiotik" kao definirane kategorije u cijeloj Europi i stvoriti povoljno okruženje za probiotike u Europi.

2 3Gem je proveo ovu online anketu u 8 europskih zemalja na ukupno 8.000 potrošača. Po zemlji: n= 1.000 ispitanika/18+ godina/nacionalno reprezentativnih prema dobi, spolu i regiji. U Italiji, Danskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj pojam "probiotik" je (djelomično) dopušten nacionalnim smjernicama/standardima; Poljska, Njemačka, Belgija i Švedska nemaju nacionalne standarde i slijede tumačenje Europske komisije navodeći pojam probiotik samo kao primjer zdravstvene tvrdnje.

3 Smjernice EK iz 2007. o provedbi Uredbe 1924/2006 https://www. fsai.ie/uploadedFiles/EU_guidance_ClaimsRegulation.pdf