ekskluzivno
SVJETLOST - LIJEK BUDUĆNOSTI RAZGOVOR SA J A C O B O M L I B E R M A N O M , PISCEM KOJI JE RIJEDAK SPOJ LIJEČNIKA Z A P A D N O G OBRA ZOVANJA I MISTIKA. ON JE I IZUMITELJ NAPRAVE KOJA U KRATKOM V R E M E N U POPRAVLJA VID, A SVOJ RAD I KAO PISCA I KAO LIJEČNIKA S A M JE SAŽEO U JEDNU REČENICU - P R O M J E N O M VIDA PROMIJENIT ĆETE SVOJ
ŽIVOT
Razgovarao: Krešimir Mišak
Jacob Liberman nije najpoznatiji autor na
ćnosti", doživio kao rijedak spoj liječnika
Autor je b a r e m tri knjige za koje ja
svijetu. Zapravo, on je prije svega liječnik,
zapadnog obrazovanja i mistika, u smislu
z n a m (zapravo ih i i m a m j e r mi ih je
oftamolog, ali nakon cijelog njegova ži
osobe vođene intuicijom i u potrazi za du
on darovao). Prvu sam već spomenuo,
votnog puta teško je zapravo razlučiti što
bljim smislom stvarnosti - iz čega, u kona-
d r u g a j e „Take O f f Y o u r G l a s s e s a n d
je on prvo, a što drugo. Ja sam ga, čitaju
čnici, izlaze i sasvim praktična rješenja za
See", a t r e ć a „ W i s d o m F r o m a n E m p t y
ći njegovu knjigu "Svjetlost - lijek budu-
život ili određene probleme i zapreke.
Mind".
kad ciljamo o č i m a . U z m i m o , na primjer,
O n a k o j a m e dovela d o njega j e s t o n a
rali iz Rusije. Jedan dio slavenske duše
prva, „Light - M e d i c i n e of t h e Future".
nikad se nije izgubio iz J a c o b a . O s t a l o
nas dvojicu. R a z g o v a r a m o i o b r a ć a m o
Prije tri-četiri godine, na siteu H i r a R a -
ipak pripisujem
unutarnjem
pažnju j e d a n na drugoga. K a k o to zna
njegovom
tan M a n e k a , Indijca koja živi s a m o od
potencijalu u razvoju.
O tome mogu još
m o ? G l e d a m o j e d a n u drugoga. J e d n o
sunca, n a i š a o s a m na p r e p o r u k u za dvije
bolje svjedočiti druge dvije knjige, ali in
o d temelja vida jest d a k a d n a m n e š t o
knjige o s u n c u i svjetlosti te ih nabavio
tervju koji j e pred v a m a napravljen j e n a
uđe u v i d n o polje, o č i se o k r e ć u p r e m a
kako sam u t o m trenutku znao i umio
temelju knjige o (staroj i novoj) znanosti
t o m e , b e z ikakva napora.
- u fotokopijama. I d o k je j e d n a od njih
o svjetlosti. P o s e b n o o r i g i n a l n i m mi se
ć a m o pažnju. Zato se k o d meditacije,
Tada obra
pregled zdrav
čini to što je J a c o b , (za razliku od r e c i m o
b e z obzira imate li zatvorene o č i ili ne,
stvenih d o b r o b i t i sunca, druga je nudila
fizičara) do svojih (pa i m i s t i č n i h ) pro
fokusiramo na nešto, bilo na treće oko,
p u n o više - k r o z povijest helioterapije,
mišljanja
na m a n t r u ili n e š t o treće. K a d oči ciljaju,
k a k o o n u prastaru t a k o i noviju, iščita-
- vid. O č i t o j e , svi putovi v o d e u R i m .
mi o b r a ć a m o pažnju, a i s t o v r e m e n o se i
vao se i unutarnji put autora. Nije to b i o
fokusiraju. K a d s p o m e n e m o „fokusira-
t e k pregled helioterapije, nego i pregled p r o m j e n e percepcije j e d n o g čovjeka. P o
Kako ste počeli svoju istragu i istraživanje o svjetlosti.
nje", uvijek p o m i s l i m o na optičku leću.
t p u n o nezasluženo, ta istinski uzbudljiva
J A C O B : Ja sam, i n a č e , okulist i b a v i m
su stvari jasne, m o ž e m o ih razumjeti.
knjiga nije bila član obitelji bestsellera s
s e v i d o m o d 1 9 7 3 . godine. Tada s a m j o š
U A m e r i c i i m a m o izraz: „Vidim.", a to
prvih mjesta top lista, m o ž d a i zbog (po
davala tek m e d i c i n s k i
o
svijetu došao
proučavajući
N o , fokusiranjem se slika izoštrava. A k o
n o s i o n a o č a l e , od 1 9 6 6 . g o d i n e i n i s a m
zapravo z n a č i „ R a z u m i j e m . " Vidjeti, fo-
m o m s k r o m n o m mišljenju) nedovoljno
d o b r o vidio b e z njih. Z a n i m a l o m e j e l i
kusirati i razumjeti zapravo su s i n o n i m i .
atraktivne n a s l o v n i c e koja n i k a k o nije
m o g u ć e poboljšati vid. Za v r i j e m e ško
Naravno, u životu se sve mijenja. Svaki
bila u skladu sa b o j a m a sadržaja stranica
lovanja n a u č i o s a m da to nije m o g u ć e .
put kad se d o g o d i n e k a p r o m j e n a , mije
knjige, ali s p r o d a n i h dvjesto tisuća pri
O p a z i o s a m da ljudi koji n o s e n a o č a l e
nja se i položaj očiju. Prvo ciljaju, zatim
mjeraka o d 1 9 9 1 . kad j e objavljena (ako
svake g o d i n e m o r a j u uzeti n a o č a l e sa
fokusiraju k a k o bi se slika izoštrila. O č i
s a m d o b r o z a p a m t i o brojke iz J a c o b o v o g
sve v e ć o m dioptrijom, a vid im se n i k a d
se stalno k r e ć u .
o d g o v o r a ) , ne treba z a n e m a r i t i njen ko-
ne poboljša. A k o odete liječniku i kaže
Posljednja funkcija vida j e s t što i m a m o
te mu da ste ozlijedili koljeno, a on v a m
dva oka, a ne s a m o j e d n o . D v a o k a daju
Većina ljudi misli da se vid odnosi na kvalitetu vida, na sposobnost da možete pročitati kartu za testiranje vida. No, otkrio sam da je vid puno više od toga. Ne radi se samo o tome što vidite, već o tome kako tumačite to što vidite
kaže da do kraja života m o r a t e h o d a t i
dubinu o n o m e što vidimo, t i m e dobi
na štakama, htjet ćete drugo mišljenje.
vamo jednu potpuno
No, kad v a m okulist kaže da m o r a t e n o
Slika nije plošna, već i m a dubinu. M o
siti n a o č a l e do kraja života i da će v a m
ž e m o pogledati nešto i o d m a h z n a m o
se
povećavati,
što je najvažnije, što je u p r v o m planu,
p o t p u n o mu vjerujete. Ista se stvar do
sada ste to vi, a što je u d r u g o m planu,
godilo i m e n i . Stoga s a m se u p o č e c i m a
iza vas. O t k r i o s a m da je od vida važnija
svojih istraživanja,
godine,
s p o s o b n o s t očiju da ciljaju, fokusiraju,
odlučio n a j e d a n pokus. Z a n i m a l o m e
da prate stvari te da surađuju. K a d s a m
dioptrija
svake
godine
oko
1975.
n o v u dimenziju.
što bi se dogodilo kad b i h p o č e o vježbati
to otkrio, p o č e o s a m vježbati te funkcije
svoj vid, a istovremeno, m a l o po m a l o ,
j e r m i s l i m da bi ljudi uvijek trebali obra
smanjivati dioptriju, z n a č i s u p r o t n o od
ćati pažnju i j a s n o vidjeti, zato što nas to
o n o g a što s u m e učili. T a k o s a m p o č e o
vodi u životu. Svaki naš k o r a k ravna se
nositi n a o č a l e sa sve m a n j o m dioptri
p r e m a o č i m a . Z a t o s a m o d vida u č i n i o
j o m i i s t o v r e m e n o s a m radio vježbe za
n o v u z n a n o s t koja proturječi svemu što
opuštanje, za gledanje b e z n a p o r a te s a m
s a m do tada naučio. P o č e o sam vježba
p o č e o vježbati funkcije očiju: k a k o cilja
ti oči, smanjivati dioptriju i vid mi se
ju, kako se p o m i č u i fokusiraju te kako
p o č e o poboljšavati. K a d bih u p o č e t k u
(nego k a o u slučaju senzacionalističke
surađuju. Na k o n c u s a m o t k r i o nešto o
skinuo n a o č a l e , m o g a o sam vidjeti s a m o
literature), k a o pokazatelj
vidu. V e ć i n a ljudi misli da se vid o d n o
najveće slovo na karti za testiranje vida.
dnosti sadržaja.
si na kvalitetu vida, na s p o s o b n o s t da
No n a k o n osam, devet mjeseci vid mi se
mercijalni potencijal.
U o v o m slučaju prave vrije
P r i m j e ć u j e t e da s a m dr. L i b e r m a n a na
m o ž e t e pročitati kartu za testiranje vida.
uvelike pobolišao. To je bilo prije 32 go
zvao i m e n o m . D o i s t a s a m se s n j i m od
No, o t k r i o s a m d a j e vid p u n o više o d
dine. O d tada n e n o s i m naočale. U b r z o
prvog t r e n u t k a tako i osjećao, k a o sa sta
toga. Ne radi se s a m o o t o m e što vidite,
ć u navršiti 6 1 godinu. V i d i m j a k o d o b r o
r i m z n a n c e m . N a k o n iskustava u S A D -
već o t o m e k a k o t u m a č i t e to što vidite.
na daljinu i blizinu. Najvažnija stvar je
u, m o g u reći da je taj čovjek o d u d a r a o
U z m i m o , na primjer, igrača b e j z b o l a s
da v e ć i n a ljudi misli da se o č i m a gleda.
od
vrijednosti kulturne
o d l i č n i m v i d o m . Nije stvar u t o m e da
Ja s a m o t k r i o da su o č i s a m o m a l i dio
okoline u kojoj živi, što s m o (u našoj
on vidi l o p t i c u koja leti p r e m a n j e m u ,
toga. K a d mi se vid toliko poboljšao, to
maloj t r o č l a n o j ekipi Hrvatske televizi
već da je u pravi t r e n u t a k udari p a l i c o m .
se dogodilo bez p r o m j e n e optičkog živ
j e ) pripisali njegovu (geografski gledano,
A k o j e udari k a k o treba, postići ć e p o
ca. D r u g i m riječima, vid mi se poboljšao
očito n e p r e z i m e n o m ) slavenskom p o
godak. To je savršen vid. P r o m a t r a o s a m
za 3 0 0 % , ali dioptrija mi se nije promije
drijetlu. A k o se ne v a r a m , rekao n a m je
vid na sasvim drugačiji n a č i n . J e d n a od
nila. T a k o s a m o t k r i o da g l e d a m o o č i m a
da su njegovi roditelji k a o m l a d i emigri
stvari koja m e z a n i m a l a j e funkcija vida
i u m o m , ali i n a š o m sviješću. G l e d a m o iz
dominantnih
hlače. Z b o g toga j e njihova k o ž a čitavog
n e k o l i k o p o d r u č j a . M o j a se dioptrija nije
i biljke se otvaraju i pozdravljaju svje
promijenila već 3 0 godina, n o m o j j e vid
tlost. A k o na kraju dana pogledate n e b o ,
dana osjećala sunčevu svjetlost. Ljudi se
odličan na daljinu i blizinu. Zahvaljujući
vidjet ćete da mijenja b o j e : žuta, plava,
tada nisu toliko često razbolijevali, nisu
istraživanju vida u p o z n a o s a m p o d r u č j e
ljubičasta,
se usporava,
bolovali o d bolesti k o j e nas danas m u č e ,
svjetlosti. K a d mi se vid p r o m i j e n i o , pro
a zatim se s m r a č i i svi idu na p o č i n a k .
zato što ih je svjetlost stalno budila i išli
gledao sam. Ne s a m o da s a m vidio jasni
Shvatio s a m da svjetlost puni tijela, a u
su spavati kad je više nije bilo. Njihov
j e , već sam m o g a o vidjeti i stvari koje su
t a m i se o n a obnavljaju. Z a t i m s a m se
je životni r i t a m b i o usklađen sa svje
bile nevidljive za v e ć i n u ljudi. P o z n a t i
o k r e n u o povijesti. D r e v n i su E g i p ć a n i
tlošću, k a o k o d biljaka i životinja. K a d
grimizna.
Sve
a m e r i č k i pisac J o n a t h a n Swift rekao je da je pravi vid s p o s o b n o s t da se vidi ne vidljivo. Pravi vid je s p o s o b n o s t da vidite o n o što vide vizionari. P r i m i j e t i o s a m da kad s n e k i m razgovaram, v i d i m svjetlost o k o njegove glave i tijela. A k o b i h tražio tu svjetlost, ne b i h je vidio, ali ako b i h se opustio, vidio b i h j e . Ta svjetlost o k o tijela, koju danas z o v e m o aura, što tada
Kad mi se vid promijenio, progledao sam. Ne samo da sam vidio jasnije, već sam mogao vidjeti i stvari koje su bile nevidljive za većinu ljudi. Primijetio sam da kad s nekim razgovaram, vidim svjetlost oko njegove glave i tijela
n i s a m znao, bila je nešto što prije n i s a m vidio i stalno se mijenjala, ovisno o opu štenosti ili stresu o s o b e , ovisno o t o m e koliko su razmišljali ili bili napeti. U t o m s a m pokusu o t k r i o da je tijelo stalno u o d r e đ e n o m o d n o s u sa svjetlošću.
U vašoj knjizi „Svjetlost - lijek budu ćnosti" krećete od daleke prošlosti. Spominjete helioterapiju koju su stari narodi dobro poznavali. Koji stari narodi i na koji su način koristi li blagodati Sunca za poboljšavanje zdravlja? J A C O B : D a b i h v a m o t k r i o svoja otkri ća o upotrebi svjetlosti u antičko doba, m o r a t e znati da je svjetlost neraskidivo povezana s n a š i m životima. Iz t o g a pro izlazi da je svjetlost važna. K a d s a m se p o č e t k o m 1 9 7 0 - i h godina zainteresirao za svjetlost, o t k r i o s a m nešto zanimljivo. Tada s a m radio u j e d n o j poslovnoj zgra di. U vrijeme r u č k a svi su odlazili na ručak. J e d n o g s a m dana stajao pred ula z o m u zgradu i p r o m a t r a o ljude. Svaki je
S u n c e smatrali b o g o m . Z n a l i su da sva
od njih, kad je izašao iz zgrade, učinio
energija svijeta proistječe iz te svjetlosti.
zahladi na sjeveru. N e š t o govori n j i h o
isto: o d a h n u o j e . O d j e d n o m m i j e p o
Ujutro se sve budi. Mislili su da S u n c e ,
v o m tijelu da je vrijeme da odlete na jug.
stalo j a s n o . Što j e različito i z m e đ u unu
o d n o s n o b o g R a , kad ujutro svane, otva
Životinje zimi imaju p u n o deblju dla
trašnjosti zgrade i o t v o r e n o g prostora?
ra svoje o k o da bi gledao ljude. K a d je
ku, ali ne čekaju z i m u da se to dogodi.
U zgradi je zrak klimatiziran, a vani je
svanulo, to nije bila s a m o sunčeva svje
P r o m j e n e u svjetlosti govore tijelu da se
p r i r o d a n zrak. U zgradi postoji elektro
tlost, već vas je p r o m a t r a l o n e k o b o ž a n -
p r o m i j e n i iznutra. Sve se mijenja k a k o bi
m a g n e t s k o zagađenje, d o k vani energija
sko b i ć e . Njihovo se p o n a š a n j e ravnalo
životinja bila s p r e m n a za dolazak zime.
teče s l o b o d n o . U zgradi i m a m o u m j e t n u
p r e m a sunčevoj svjetlosti. To nije bila
N a r o d i antike, iako nisu i m a l i n a p r e d n e
ptice z i m i lete na jug ne čekaju da prvo
svjetlost, a vani je sunčeva svjetlost koju
o b i č n a svjetlost, bila je p o s e b n a . Zato su
znanstvene m e t o d e , intuitivno su zna
ljudsko tijelo m i l i j u n i m a godina koristi
E g i p ć a n i , G r c i , R i m l j a n i , a m e r i č k i Indi
li da svjetlost daje život i zdravlje. A k o
kao gorivo. Postalo m i j e j a s n o d a j e na
j a n c i , Asteci i drugi smatrali S u n c e pose
m o ž e t e živjeti u skladu sa svjetlošću, bit
čin na koji r e a g i r a m o na svjetlost, j e d n a k
b n i m . Z n a l i su da i m a ljekovite učinke.
ćete o d l i č n o g zdravlja.
n a č i n u na koji biljka reagira na svjetlost.
Ujutro i h j e budilo, p o m a g a l o i m j e d a
U antici je postojao grad Heliopolis,
T a k o s a m p o č e o proučavati povijest.
se po n o ć i o d m o r e . B o l j e su se osjećali
g r a d svjetla. O n d j e n e s a m o d a s e sun
Zanimljivo je da kad S u n c e ujutro sva
kad j e S u n c e bilo n a n e b u . D r e v n i ljudi
č e v a svjetlost k o r i s t i l a z a l i j e č e n j e , v e ć
ne,
i
n i s u nosili o d j e ć u t i j e k o m dana. H o d a
su p o s t o j a l e p r o s t o r i j e sa s t a k l o m u
žuto. Sve se budi: ljudi, životinje, cvijeće
li su bez košulja, nosili su s a m o kratke
b o j i u k o j e bi ljudi ulazili, s k i n u l i se i
izgleda
crvenkasto,
narančasto
legli i s p o d s t a k l a o d r e đ e n e b o j e . S u n c e bi sjalo k r o z to s t a k l o i b i l i bi i z l i j e č e n i . M o ž d a su k o r i s t i l i c r v e n u i n a r a n č a s t u b o j u k a k o b i p o t a k l i t i j e l o i dali m u više e n e r g i j e , a plavu i l j u b i č a s t u b o j u da
smire
tijelo.
Pripadnici
drevnih
k u l t u r a n i s u uvijek bilježili sve m e t o de k o r i š t e n j a svjetlosti, ali svjetlost je b i l a s a s t a v n i d i o n j i h o v i h života, b i l a j e n e r a z d v o j n a o d života. N e s a m o d a su uzgajali biljke i h r a n u p r e m a godi š n j i m d o b i m a , v e ć s u z n a l i d a j e nji
PONOVNO OTKRIVANJE ZNANOSTI 0 SVJETLU
pobuđivale su tijelo j e r su to boje jutra.
Stara znanost helioterapije tijekom srednjeg je vijeka nestala, bila je za boravljena i potom u novije vrijeme, razvojem znanosti, opet se pojavila na raznim mjestima. Koji je bio, po vijesno gledano, sljedeći korak u razvoju helioterapije, otkriću efekta boja na zdravlje i tko su bili ti ljudi koji su udarili temelje helioterapije u suvremeno doba?
održava ravnotežu. To je bila boja zemlje.
Zelena se nalazi u središtu spektra i o n a Plava, indigo i ljubičasta su na plavom kraju spektra i one hlade, o d n o s n o smi ruju. Ljudi su počeli koristiti razne boje. G e n e r a l Pleasenton, i m a o je sobe sa sta k l o m u r a z n i m b o j a m a . Ako su biljke bile u sobi s plavim staklom, p u n o su brže ra sle i više su narasle od biljaka koje su bile p o d b e z b o j n i m staklom. Liječnik, doktor Seth Pencost, proučavao je crvenu i plavu
h o v o zdravlje n e r a s k i d i v o p o v e z a n o s a s v j e t l o š ć u i k v a l i t e t o m svjetla. D a n e su provodili p o d svjetlom. Svjetlost tada nije u z r o k o v a l a b o l e s t i , k a o d a n a s k a d i m a m o r a k k o ž e i s l i č n o . T a d a t o g a nije b i l o . Z a n j i h j e svjetlost b i l a n e š t o što im
je
osiguravala
kvalitetu
zdravlja.
K o r i s t i l i su je sve do s r e d n j e g vijeka. B i l a j e s a s t a v n i d i o z d r a v o g života. K a d s e ljudi n i s u d o b r o o s j e ć a l i , n i s u o s t a j a l i u k u ć i v e ć su išli van. N i s u m o r a l i b i t i v a n i p o n a j j a č e m s u n c u , ali z n a l i s u da je svjetlost i z n i m n o v a ž n a . I da ne ulazi s a m o k r o z k o ž u , v e ć j e p o v e z a n a i s o č i m a . D r e v n i su m u d r a c i g o v o r i l i da s u „prosvijetljeni". A k o p o g l e d a t e slike ili c r t e ž e t i h d r e v n i h ljudi, b i l o da se radi o Isusu, B u d i ili n e k o m d r u g o m s v e c u , vidjet ć e t e d a uvijek i m a j u a u r u o k o s e b e . T a k o s u ljudi m o g l i vidjeti d a n j i h o v o t i j e l o o d a š i l j e svjetlost. Isto
Drevni su Egipćani Sun ce smatrali bogom. Mi slili su da Sunce, odno sno bog Ra, kad ujutro svane, otvara svoje oko da bi gledao ljude. Kad je svanulo, to nije bila samo sunčeva svjetlost, već vas je promatralo neko božansko biće
J A C O B : K a d s m o shvatili d a sunčeva
boju budući da su to krajnje boje spektra.
svjetlost i m a tako globalni utjecaj na sve,
Jedna je pobuđivala tijelo, a druga ga je
ljudi su primijetili da se svjetlost, kad
smirivala. Postavio je neke opće zakone:
prođe kroz prizmu, l o m i na s e d a m boja:
ako je tijelo bolesno i bez energije, treba
crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu,
upotrijebiti crvenu b o j u da se podigne
indigo i ljubičastu. D o š l i su do zanimlji
energija tijela. Ako tijelo i m a upalu, treba
vog otkrića. A k o pogledate Sunce, o n o je
upotrijebiti plavu boju da se tijelo smiri i
žuto, crveno i narančasto i odašilje topli
suzbije upalu. D o k t o r Edwin Babitt u isto
nu. Ako pogledate zemlju, uglavnom je
je vrijeme p o č e o koristiti različite boje
zelena, a ako pogledate ocean, on je plave
svjetlosti za liječenje ljudi, b e z obzira što
boje i hladan j e . Kad bi se ljudi razboljeli,
je b i o obrazovani liječnik. Uz to je razvio
njihovo bi tijelo isijavalo toplinu. Ljudi su
neke od prvih instrumenata za usmjera
svjetlo v i d i m u s v a k o m č o v j e k u n a k o n
otkrili da ako upotrijebe nešto hladno,
vanje svjetlosti na tijelo, ali i u oko.
što m i s e p r o m i j e n i o vid. T a d a s a m
poput leda ili vode, smanjit će toplinu
General
shvatio d a s m o n e r a s k i d i v o p o v e z a n i
u tijelu. A k o su ljudi bili dugo bolesni,
Seth P e n c o s t i doktor Edwin Babbitt bili
sa svjetlošću. Narodi antike su otkrili
Pleasenton,
doktor
medicine
izgubili bi boju, kao da bi poplavili. Ako
su pioniri s kraja 17. i p o č e t k a 18. stoljeća
da t i j e k o m d a n a d o l a z i do p r o m j e n a u
bi se upotrijebila toplina, tijelo bi se po
koji su primijetili da određene boje svje
s p e k t r u , o d n o s n o d a r a z l i č i t e b o j e ra
budilo i lakše ozdravilo. Ljudi su razvili
tlosti imaju posebne učinke. Promatrali
z l i č i t o u t j e č u n a tijelo. T o j e t r a j a l o sve
model o svjetlosti. Crveni kraj spektra,
su plavu i crvenu boju. C r v e n a pobuđuje,
do s r e d n j e g vijeka.
o d n o s n o crvena, narančasta i žuta boja,
a plava smiruje.
K r a j e m 19. stoljeća i Indijac D i n s a h P.
medicinskim pristupom, krajem 1880-
li svjetlošću pa su vjerovali da u tijelo
G h a d i a l i je razvio zanimljiv sustav. O t
ih i p o č e t k o m 1 8 9 0 - i h godina, m e d i c i n a
ulazi kroz kožu.
k r i o je da e l e m e n t i i m i n e r a l i isijavaju
se više o k r e n u l a lijekovima i napuštala je
da svjetlost i m a snažan u č i n a k ako uđe
svjetlost k a d ih zagrijavamo. Ta je svje
p r i r o d n a rješenja. P r i p a d n i c i vlade došli
k r o z o č i . K r a j e m 19. stoljeća n e k o l i k o j e
tlost bila raznih boja. U č i n k e tih m i n e r a
su u zgradu u kojoj su se nalazili D i n s a -
znanstvenika p o č e l o nagađati da posto
la na tijelo potvrdila je njihova svjetlost.
hovi i n s t r u m e n t i , strojevi i knjige i spa
ji neurološki put i da kad svjetlost uđe
Razvio je vrlo širok sustav liječenja. Za
lili su je do temelja. Sve su mu zaplijenili
u o k o ne ulazi u dio m o z g a povezan
razne bolesti koristio j e razne b o j e . A k o
i oduzeli su mu i n s t r u m e n t e . Htjeli su
s vidom, već u dio m o z g a koji su zvali
Z a t i m se primijetilo
ste, na primjer, paralizirani, ako v a m je dio tijela paraliziran, na taj je dio tijela trebalo
usmjeriti
crvenu
i
narančastu
b o j u i paraliza bi nestala. B i o je p o z n a t p o t o m e što j e p o m o ć u svjetlosti liječio opekline. Ljude koji su imali opekline po čitavom tijelu, m o g a o je „tonirati", o d n o sno usmjeriti svjetlost na tijelo i tako bi opekline p u n o brže nestale. Razvio j e
U antici je postojao grad Heliopolis, grad svjetla. On dje ne samo da se sunčeva svjetlost koristila za liječe nje, već su postojale prostorije sa staklom u boji u koje bi ljudi ulazili, skinuli se i legli ispod stakla određene boje. Sunce bi sjalo kroz to staklo i bili bi izliječeni
sustav S p e k t r o - C h r o m e koji j e koristio razne b o j e za r a z n e u č i n k e .
uništiti njegov p o s e b a n n a č i n liječenja.
„mozgov
Zelena je služila za fiziološku ravnotežu.
M e d i c i n a j e p o č e l a napuštati p r i r o d n e
mus, mjesto koje upravlja svim ž i v o t n i m
mozak",
odnosno
hipotala-
O n a bi sve u tijelu vratila u ravnotežu.
n a č i n e liječenja koje
su ljudi koristili
funkcijama čovjeka. Ljudi s kraja 19. sto
A k o biste otišli na žutu stranu spektra
t i s u ć a m a godina i zamijenila ih je lije
ljeća i p o č e t k a 2 0 . stoljeća p o č e l i su pro učavati u č i n a k svjetlosti koja ulazi k r o z
i odabrali žuto-zelenu boju, o n a bi vra
k o v i m a . Bilo je to zanimljivo razdoblje.
tila tijelo u ravnotežu ako je ravnoteža
Ljudi su u E u r o p i znali da je svjetlost
o č i . Jedan od ljudi koji se t i m e bavio
bila blago n a r u š e n a i ako je tijelu treba
i z n i m n o m o ć n a . K a d s u bili vrlo bolesni,
b i o je dr. H a r r y R i l e y Spitler. P o č e t k o m
la m a l a doza energije. R e c i m o da ste se
odveli bi ih na najvišu p l a n i n u i gole bi
2 0 . stoljeća razvio je teoriju da svjetlost
razboljeli i imate vrućicu. O t k r i l i su da
ih polegli na s u n c e k a k o bi izliječili sve
i m a toliko snažan u č i n a k na tijelo zato
tirkizna b o j a - to je zapravo zelena b o j a
i svašta. P o č e t k o m 2 0 . stoljeća Niels F i -
što prvenstveno ulazi k r o z o č i . Izvršio je
iz središta spektra koja se k o m b i n i r a s
e n s e n dobio j e N o b e l o v u n a g r a d u zato
vrlo zanimljivo istraživanje na zečevima.
plavom b o j o m pa nastaje tirkizna boja,
što je uspio izliječiti tuberkulozu kože
U z e o je skupinu zečeva iz iste obitelji.
b o j a o c e a n a - m o ž e smanjiti v r u ć i c u ili
p o m o ć u sunčeve
zra
Neki su živjeli u kavezima p r e k r i v e n i m
upalu. M o ž e vratiti tijelo u ravnotežu
ka. Ljudi bi legli na s u n c e b e z odjeće i
c r v e n i m k o m a d o m stakla, neki sa žutim,
ako imate a k u t n o stanje, z n a č i nešto što
iskoristili vidljive boje spektra, ali i nevi
neki sa zelenim, a neki s plavim i ljubiča
se nedavno pojavilo. Ako dugo v r e m e
dljive, poput UV i IC zraka koje postoje
stim k o m a d o m stakla. P r i m i j e t i o j e ne
na imate neki p r o b l e m i imate vrlo m a l o
na Zemlji. O t k r i l i su da su o n e i z n i m n o
što vrlo zanimljivo. B o j a stakla u kavezu
energije, tada bi uzeli ljekovite o s o b i n e
ljekovite. Prije u p o t r e b e antibiotika i an-
u k o j e m su živjeli utjecala je na njihov
zelene b o j e i k o m b i n i r a l i je s pobuđiva-
tibakterijskih agensa, U V zrake koristile
razvoj i fiziologiju.
č k i m o s o b i n a m a žute b o j e k a k o b i tijelo
su se u b o l n i c a m a za sterilizaciju opera
Neke su životinje, b e z obzira što su svi
dobilo energije. Ako je n e t k o b i o dugo
cijskih sala. Svjetlost i m a vrlo zanimljivu
bili iz iste obitelji, narasle vrlo velike.
bolestan i b e z energije, cijelo bi tijelo
povijest, p o č e v š i od antike, kad su ljudi
Neki su zečevi ostali vrlo mali, p u n o
bilo prožeto ž u t o - z e l e n o m b o j o m k a k o
intuitivno znali da svjetlost d o n o s i život,
manji nego što m o ž e t e zamisliti. Kosti su
bi dobilo energije, ali i k a k o bi se povra
ali i održava o d l i č n o zdravlje. U 18., 19.,
k o d n e k i h i z n i m n o narasle, a k o d drugih
tila fiziološka stabilnost tijela. R e k a o je
i 2 0 . stoljeću ljudi su shvaćali da razne
ne. Neki su bili i z n i m n o dlakavi, d o k su
da ako spojite dva kraja spektra, crvenu
b o j e svjetlosti imaju snažan u č i n a k na ti
drugi bili gotovo bez dlake. N e k i su se
koja i z n i m n o p o b u đ u j e i ljubičastu koja
jelo. Idući je k o r a k b i o otkriti k a k o svje
razboljeli i dobili m r e n e , a drugi su bili
i z n i m n o smiruje, i usmjerite ih na tijelo,
tlost utječe na tijelo ako ulazi k r o z o č i .
sasvim zdravi. Tako je postavio teoriju
uspostavit će se ravnoteža m e đ u e m o c i
Ljudi su prije mislili da o č i služe s a m o
da b o j a koja ulazi k r o z o č i tih životinja,
j a m a . Z n a č i , zelena v r a ć a fiziološku ra
za gledanje. No o t k r i v e n o je da o č i i m a
izravno utječe na njihovu fiziologiju i ra
vnotežu, a grimizno-ljubičasta, o d n o s n o
ju dvojaku ulogu: služe za gledanje, ali i
zvoj. Tada je to bila vrlo zanimljiva teori
k o m b i n a c i j a crvene i ljubičaste, stvara
kao prolaz za svjetlost da uđe u tijelo i
ja j e r do tada nitko nije govorio o u č i n k u
ravnotežu m e đ u e m o c i j a m a . T e j e b o j e
izliječi ga.
svjetlosti i
UV
svjetlosti koja ulazi k r o z oči. Svi su go
koristio na c i j e l o m tijelu. N i k a d nije spo m i n j a o u p o t r e b u svjetlosti isključivo na o č i , s a m o na tijelo. Usmjeravao je te b o j e na različite dijelove tijela, ali i na cijelu prednju ili stražnju stranu tijela. B i o je i z n i m n o uspješan i m n o g i su ljudi kori stili S p e k t r o - C h r o m e sustav za liječenje. Na žalost, b u d u ć i da se to nije smatralo
vorili s a m o o u č i n k u svjetlosti na kožu.
SVJETLOST U OČI
Dinsah
Tko su bili ljudi koji su napravili istraži vanja u tom smjeru i što su zaključili?
b o j a koje ulaze k r o z o č i . Spitler j e smi
JACOB:
novi sustav, vrlo sličan D i n s a h o v o m , ali
To je
zanimljivo,
prvo
smo
nije
uopće
spominjao
učinak
slio vrlo složenu n o v u teoriju i razvio je
utvrdili da sunčeva svjetlost liječi. Z a t i m
nije koristio svjetlost na koži. Teorija je
su ljudi p o č e l i proučavati b o j e svjetlo
bila gotovo identična, ali svjetlost je ula
sti. U p o č e t k u su čitavo tijelo obasjava
zila k r o z o č i . R e k a o je da svjetlost koja
ulazi k r o z o č i utječe na hipofizu, glavnu
kazali da svjetlost ulazi u onaj dio m o z g a
stanica u isto vrijeme. Čitavo tijelo isto
žlijezdu u tijelu, te na središnji živčani
koji regulira sve fiziološke radnje tijela.
v r e m e n o zna što se događa u prirodi i
sustav i a u t o n o m n i živčani sustav. I m a o
U 1 9 4 0 - i m i 1 9 5 0 - i m a je p o z n a t i nje
stanice o n d a koriste tu informaciju da se
je vrlo zanimljivu n o v u teoriju za koju je
m a č k i liječnik, profesor s tri doktorata,
prilagode i usklade s prirodom. Holhvitch
i m a o m n o g o znanstvenih dokaza.
Fritz Hollwitch - sada je p r e m i n u o , ali ja
i drugi su od 1920-ih do 1960-ih, k a o i
H a r r y R i l e y Spitler b i o je liječnik i i m a o
s a m ga u p o z n a o - napisao
knjigu p o d
Spitler, otkrili da u č i n a k koji svjetlost i m a
j e četiri doktorata. Nije b i o s a m o doktor
n a s l o v o m „Utjecaj o k u l a r n e percepcije
na stimulativne i regulatorne m e h a n i z m e
m e d i c i n e , i m a o j e doktorat i z oftalmo
svjetlosti na m e t a b o l i z a m čovjeka i ži
tijela, ulazi kroz oči. Tada su shvatili da
logije i znanosti. Razvio je n o v u teoriju
votinja". Knjiga govori o utjecaju svjetlo
oči nisu s a m o za gledanje, već da imaju
o upotrebi b o j a na o č i k a k o bi u tijelu
sti koja ulazi k r o z o k o na m e t a b o l i z a m
veliku ulogu u fiziološkoj regulaciji. O k o
uspostavio fiziološku ravnotežu i čitavu
čovjeka i životinja. P r i m i j e t i o je n e k e
je j e d i n i prozirni biološki prozor u tijelo,
z n a n o s t zvanu sintonika.
zanimljive stvari. U z e o je primjer zatvo
j e d i n o mjesto kroz koje svjetlost izravno
S i n t o n i k a dolazi od riječi ,,syntony", što
renika. A k o ste im doista htjeli zagorčati
ulazi u tijelo. Ta svjetlost i m a u č i n a k na
znači dovesti u ravnotežu. Razvio je te
život, trebali ste ih staviti p o d zemlju j e r
mozak, živčani sustav, endokrini sustav i
oriju p r e m a kojoj o b o j a n a svjetlost koja
ondje nije bilo svjetlosti. Ljudi su otkrili
sve stanice u tijelu, ali izravno utječe i na
ulazi k r o z o č i uspostavlja ravnotežu u
d a j e z a t v o r e n i c i m a p o s e b n o teško p o d
krv u žilicama u žilicama u m r e ž n i c i oka.
tijelu. Njegova se teorija razlikovala od
z e m l j o m i b e z svjetlosti. Bilo im je teško
Kad svjetlost uđe u tijelo, izravno utječe na
D i n s a h o v e s a m o p o t o m e što j e svjetlost
na duhovnoj i fiziološkoj razini zato što
njega. Svaka dva sata nova krv koja izlazi
ulazila izravno u o č i , a nije se raspršivala
tijelo nije znalo je li dan ili n o ć . Sve fun
iz srca prolazi kroz oči. D a n a s z n a m o da
po tijelu. U isto to vrijeme, t o k o m 1 9 2 0 -
kcije tijela, bilo fiziološke bilo duhovne,
biljke koriste fotosintezu i da je o n a usko
ih godina, n e k i su istraživači otkrili da
našle su se u rasulu. Holhvitch je proveo
povezana sa svjetlošću. Svjetlost određuje
postoji n e u r o l o š k i put k o j i m j e o k o po
pionirske pokuse k o j i m a j e dokazao d a
koliko i kako će biljka rasti, različite boje
vezano s h i p o t a l a m u s o m . O t o m e se te
kad svjetlost ulazi k r o z oko, dijelom ide
svjetlosti također utječu na rast biljaka.
oretiziralo j o š k r a j e m 19. stoljeća, n o tek
v i z u a l n i m p u t e m d o stražnjeg dijela m o
Ista se stvar događa i u ljudskom tijelu,
je 1 9 2 0 - i h potvrđeno. Ljudi su to prou
zga, o d n o s n o c e n t r a za vid, a dijelom ide
s a m o što se to ovdje zove m e t a b o l i z a m .
čavali sve do 1 9 5 0 - i h ili 1960-ih. Tada
e n e r g e t s k i m p u t e m do h i p o t a l a m u s a i
Z n a m o da sve što p o j e d e m o i m a tzv. ka
o d t a m o regulira ž i v o t n i m funkcijama
rakteristiku m a k s i m a l n e apsorbcije, a to
tijela.
Crveni kraj spektra, odnosno crvena, naran časta i žuta boja, pobu đivale su tijelo jer su to boje jutra. Zelena se na lazi u središtu spektra i ona održava ravnotežu. To je bila boja zemlje. Plava, indigo i ljubičasta su na plavom kraju spek tra i one hlade, odnosno smiruju
autono
znači da kad ta hranjiva tvar, vitamini ili
m n i m ž i v č a n i m sustavom, ali i e n d o k r i
Hipotalamus
upravlja
minerali dospiju u krv, reagiraju na odre
n i m sustavom, počevši od glavne žlije
đene boje svjetlosti iz okoliša koje dopiru
zde u tijelu, hipofize. U h i p o t a l a m u s u
kroz oči, a sve kako bi tijelo to lakše pro
se skupljaju i sve i n f o r m a c i j e o t o m e što
bavilo. M o ž e t e jesti najzdraviju hranu, ali
se događa u tijelu: i n f o r m a c i j e dobivene
ako ne dobivate dovoljno svjetlosti kroz
osjetilima, o i m u n o l o š k o m i e m o t i v n o m
oči svakog dana, ne s a m o preko kože,
sustavu. U n j e m u se sve skuplja i zato se
nećete m o ć i dovoljno probaviti h r a n u i
zove „ m o z g o v mozak". Veći dio svjetlo
nećete dobiti sve vitamine i minerale koji
sti koja ulazi k r o z oko, o k o 7 5 % , odlazi u
su v a m potrebni.
h i p o t a l a m u s , n a mjesto n a k o j e m s e n a lazi tjelesni biološki sat i od t a m o upra vlja i
autonomnim
endokrinim
živčanim
sustavom.
sustavom
Hipotalamus
informaciju o svjetlosti predaje d r u g o m dijelu m o z g a z v a n o m epifiza. Epifiza je vrlo zanimljiv dio m o z g a . U prošlosti su je zvali t r e ć e oko, središte duše, središte svijesti. D r e v n i G r c i su je zvali „sfinkte-
su,
napokon,
pomoću
elektroničkog
mikroskopa i eletkronsko-radiografske t e h n i k e m o g l i d o k a z a t i d a svjetlost k o j a ulazi u o č i putuje n e u r o l o š k i m p u t e m do hipotalamusa, mozga".
odnosno
„mozgova
Svjetlost ulazi u dio h i p o t a
r o m misli", mjesto na k o j e m se nalazi svijest. M i j e z o v e m o t r e ć e oko, epifiza, a danas se zove epifizni organ. Hipotala m u s su zvali „ m o z g o v mozak", ali epifizu su zvali „ r e g u l a t o r o m regulatora". O n a regulira sve u tijelu.
Znanstvenici 20. stoljeća i Spider sa svo j o m s i n t o n i k o m otkrili su dvije različite stvari. Spitler je otkrio da se svjetlost koja ulazi kroz o č i m o ž e koristiti za liječenje, ali i da m o ž e znatno poboljšati vid. K a d s m o p o d stresom, zgrčeni smo, a t i m e n a m se smanjuje i vidno polje. K a d vi gledate m e n e , vidite i sve ovo oko m e n e . Otkrili s m o da se vidno polje uvelike smanjuje p o d stresom. Umjesto da gledamo na svi jet i život kao iednu cjelinu, p r o m a t r a m o to sve kroz malu rupu. Svjetlosti je sve manje i naša se svijest smanjuje. Spitler je otkrio da se različitim b o j a m a svjetlo sti m o ž e uravnotežiti fiziologija tijela, da
l a m u s a u k o j e m se nalazi b i o l o š k i sat.
Fritz Holhvitch i drugi otkrili su da kad
se m o g u proširiti vizualne funkcije kako
K a o što n a m r u č n i sat govori k o j e j e
svjetlost uđe u oko, većina odlazi u hi
biste više vidjeli i, zahvaljujući svjetlo
d o b a d a n a , t a k o i tijelo u sebi i m a svoj
potalamus, a hipotalamus tu informaciju
sti, bolje reagirali na život. Znanstvenici
sat koji mu govori k a d a da se probudi,
dalje šalje do epifize. Epifiza tu informa
su tada otkrili da svaka tjelesna funkcija
k a d a da ide spavati, a k a d a da j e d e . Sve
ciju koristi da odredi razinu svjetlosti u
ovisi o svjetlosti i ako ne dobijete dnevnu
te funkcije m o r a j u biti s i n k r o n i z i r a n e s
okolini: je li dan ili n o ć , koje je doba dana
dozu svjetlosti razboljet ćete se, fizički i
m a j k o m p r i r o d o m . Z n a n s t v e n i c i su do
ili godine. Tu informaciju p r i m a svaka
duhovno. Nećete se osjećati dobro.
j u . O t t j e d o š a o d o j e d n o g vrlo značaj
To je bilo vrlo važno otkriće j e r je postalo
T a k o đ e r je primijetio da će biljka koja se
j a s n o da je j e d n a od glavnih uloga svje
nalazi u središtu svjetlosti rasti na j e d a n
nog otkrića. O t i š a o je u razrede s hipera-
tlosti da kaže našoj unutrašnjosti i našoj
način, ali da zračenje koje emitiraju kra
k t i v n o m d j e c o m , s d j e c o m koja su i m a l a
svijesti, n a š e m m e n t a l n o m i d u h o v n o m
jevi flourescentne cijevi i m a negativan
p o t e š k o ć a s u č e n j e m . J e d n a je skupina
tijelu, što se događa vani. Vanjski i unu
utjecaj na biljke. Shvatio je da umje
djece bila u u č i o n i c i s o b i č n o m b i j e l o m
trašnji okoliš usko su povezani. M o r a
t n a svjetlost m o r a biti slična sunčevoj
f l o u r e s c e n t n o m svjetlošću. Z a t i m su tu
mo biti povezani sa životom. Ako n i s m o
svjetlosti, ali i da m o r a zaštiti biljke od
svjetlost zamijenili s flourescentnim ci
povezani, razboljet ć e m o se i radit ć e m o
zračenja s krajeva flourescentne cijevi.
j e v i m a p u n o g spektra, o d n o s n o , o n i m a
stvari koje nisu prirodne. Zaboravit ć e m o
M n o g o se bavio u b r z a n i m s n i m a n j e m i
koje su p u n o bliže d n e v n o j svjetlosti.
našu prirodu j e r s m o odvojeni od majke
fotografirao je razvoj različitih biljaka i
Hiperaktivnost djece se uvelike smanji
prirode. Spitler je razvio čitavu znanost o
povrtnica. Njegovi su filmovi nevjeroja
la. D j e c a koja nisu m o g l a čitati, p o č e l a
svjetlosti koja je preživjela do danas i k o
tni. M o ž e t e u s t v a r n o m v r e m e n u vidjeti
su učiti poput druge n o r m a l n e djece. O t t
riste je tisuće okulista diljem svijeta kako
k a k o n e k a biljka raste p o d p r i r o d n o m
je primijetio da se broj karijesa z n a č a j n o
bi izliječili ljude kroz oči. U isto vrijeme,
svjetlošću, k a k o p o d b i j e l o m svjetlošću,
smanjio. P o d t o m „ d n e v n o m svjetlo
drugi znanstvenici, poput Fritza Hollwitcha, postavili su temelje teoriji da se stimulacijski i regulacijski u č i n c i koje svje tlost i m a na ljudsko tijelo, događaju kad svjetlost ulazi kroz oči. To je sve rezultira lo zanimljivim o t k r i ć e m j e d n o g bankara, kasnije snimatelja, J o h n a Otta.
Rad Johna Otta doista je obiman. Koja su njegova glavna dostignuća na području istraživanja interakcije svjetlosti i organizama?
Svjetlost ulazi u dio hipotalamusa u kojem se nalazi bi ološki sat. Kao što nam ručni sat govori koje je doba dana, tako i tijelo u sebi ima svoj sat koji mu govot i kada da se probudi, kada da ide spavati, a kada da jede. Sve te funkcije moraju biti sinkronizirane s maj kom prirodom a kako p o d f l o u r e s c e n t n o m svjetlošću
š ć u " djeca su i m a l a s a m o p e t i n u karije
J A C O B : G o d i n e 1 9 7 2 . i m a o s a m za
koja se koristi u većini u č i o n i c a . Biljke
sa u o d n o s u na djecu p o d u o b i č a j e n o m
dovoljstvo
doktora
koje su bile p o d k r i v o m v r s t o m svjetlo
umjetnom
J o h n a O t t a , čovjek za kojega do tada
sti n i s u se razvijale kako treba. Z a t i m se
spektra i m a l a je pun sastav vidljivih b o j a
n i s a m č u o . G o v o r i o je o svjetlosti na j e
upitao k a k o bi svjetlost utjecala na živo
spektra, ali i m a l u d o z u UV zračenja,
dan sasvim drugačiji n a č i n . R e k a o je da
tinje. U z e o je štakore i miševe i stavio ih
dakle zračenja koje o b i č n o d o b i v a m o o d
djeca u u č i o n i c i koja uče p o d u m j e t n i m ,
p o d različite vrste flourescentne svjetlo
S u n c a . Njegovo djelo se pojavilo u vrije
odnosno
ne
sti. K o r i s t i o je ružičastu i h l a d n o bijelu
m e kad s u ljudi shvatili d a U V zračenje
m o g u učiti s l a k o ć o m . T a k o đ e r je rekao
flourescentnu svjetlost. P r i m i j e t i o je da
t a k o đ e r i m a vrlo snažan utjecaj.
da ć e m o se, ako n e m a m o pravu vrstu
je životni vijek životinja izravno povezan
svjetlosti, razboljeti od tzv. „potsvjetlje-
s v r s t o m svjetlosti ispod koje se živjeli.
nosti". Svi su čuli za p o t h r a n j e n o s t ; ako
Životinje
se loše h r a n i m o , razboljet ć e m o se. On
svjetlom živjele su šest mjeseci, d o k su
je rekao da ako n i s m o izloženi pravoj vr
životinje p o d svjetlošću koja je bila bliska
slušati
predavanje
flourescentnim
svjetlom,
pod jednim
flourescentnim
svjetlošću.
Svjetlost
punog
UV ZRAČENJE-PRIJATELJ ILI NEPRIJATELJ?
sti svjetlosti i pravoj ravnoteži p r i r o d n e
sunčevoj živjele dvostruko duže. Ž i v o t n i
Recite nam nešto više o UV zračenju i kako je ono postalo naš suvremeni neprijatelj?
svjetlosti, n e ć e m o m o ć i funkcionirati n a
vijek životinja d o s l o v n o se prepolovio
J A C O B : Vrlo je zanimljivo što su ljudi u
o p t i m a l n o j razini i to će utjecati na naše
ako su živjele p o d k r i v o m svjetlosti.
davna v r e m e n a uživali u sunčevoj svje
zdravlje. J o h n O t t je b i o bankar, ali vrlo
S a d se m o r a t e zapitati nešto. N a š a djeca
tlosti. Ta je svjetlost uključivala vidljivi spektar, ali i UV spektar. R a n i j e s a m
ga je z a n i m a l o u b r z a n o snimanje. Z n a o
idu svakog dana u školu i u č e p o d svje
je fotografirati život biljaka, k a k o se cvje
tlošću k o j e je a b n o r m a l n a i n e p r i r o d n a .
s p o m e n u o Nielsa F i n s e n a koji j e d o b i o
tovi otvaraju. J e d n o g se dana u n j e g o v o m
U r e d e osvjetljavaju izvori svjetlosti koji
N o b e l o v u nagradu zato što je koristio
laboratoriju dogodilo nešto zanimljivo.
se p o t p u n o razlikuju od d n e v n o g svjetla,
sunčevu svjetlost, t o č n i j e U V zračenje z a
Jedan od izvora svjetlosti se pokvario pa
a čovjek od svog p o č e t k a živi p o d dne
liječenje j e d n o g oblika tuberkuloze kože.
ga je z a m i j e n i o sasvim drugačijim izvo
v n i m svjetlom. O t t j e istraživao u č i n a k
Z n a m o d a s e 1 9 3 0 - i h g o d i n a U V zrače
r o m svjetlosti. T a d a je primijetio da ta
svjetlosti na biljke i na životni vijek živo
nje koristilo kao antibakterijsko sredstvo
svjetlost i m a sasvim drugačiji u č i n a k na
tinja. T a k o đ e r je p r i m i j e t i o da se stanice
u b o l n i c a m a i k l i n i k a m a diljem svijeta.
biljke. T o g a j e zaintrigiralo. U o č i o j e d a
n e ć e dijeliti k a k o treba ako uklonite U V
Z n a m o d a U V zračenje i m a snažan uči
biljke koje rastu p o d drugačijim v r s t a m a
zračenje iz svjetlosti koja obasjava stani
n a k n a tijelo j e r k r o z k o ž u p o t i č e sintezu
svjetlosti drugačije reagiraju. A k o biljka
c e p o d m i k r o s k o p o m . D r u g i m riječima,
i proizvodnju v i t a m i n a D, a to je izravno
raste p o d o d r e đ e n o m svjetlošću, razvit
spektralni sastav žarulje i m a o je vrlo ve
povezano s a p s o r p c i j o m kalcija u tijelu i
će se n o r m a l n o . No ako raste p o d druga
lik utjecaj na s p o s o b n o s t o r g a n i z m a da
s a č v r s t i m k o s t i m a . U V svjetlost snižava
č i j o m svjetlošću, imat će vrlo sitne plo
se razmnožava. Što je u m j e t n a svjetlost
k r v n i tlak, poboljšava rad srca. Z n a m o
dove ili ih u o p ć e n e ć e i m a t i ili će plod
bila bliža d n e v n o j svjetlosti, to je razvoj
d a j e f i z i č k a aktivnost n a o t v o r e n o m
biti vrlo velik. To je bilo vrlo zanimljivo.
bio bliži p r i r o d n o m i n o r m a l n o m razvo
dvostruko zdravija upravo zbog priro-
dne
značajno
m o g l a zatvoriti. Z a t i m bi usmjerili sna
m i n i m a l n u dnevnu dozu prirodne svje
smanjuje kolesterol. A k o pojedete jaje
svjetlosti.
UV
zračenje
žnu svjetlost na o k o i o n a bi ga oštetila ili
tlosti da b i s m o se dobro osjećali, ne s a m o
kokoši k o j a j e uzgojena n a zatvorenom,
uništila. Tada bi z n a n s t v e n i c i samouvje
fizički, već i duhovno. T r e b a m o dnevnu
o n o i m a 2 5 - 3 0 % više kolesterola o d jaje
r e n o rekli d a U V zračenje i m a negativan
svjetlost, a t i m e i UV zrake.
ta kokoši k o j a je trčkarala po p r i r o d n o j
u č i n a k n a oko. D a n a s
svjetlosti, koja sadrži U V zračenje. U V
n a m stalno govore da
zračenje p o t i č e reproduktivni sustav i
se
seksualne funkcije. U V zračenje i m a n e
sunčati j e r ć e m o o d
ne b i s m o UV
trebali
b r o j e n o m n o g o pozitivnih u č i n a k a . T o
previše
j e j e d a n o d biološki najaktivnijih dijelo
dobiti rak kože. N o ,
va spektra. To z n a svaki znanstvenik.
kod
D a n a s v a m n a s v a k o m k o r a k u govore
u
da uvijek m o r a t e n o s i t i k r e m u za sun
u m j e t n o m svjetlošću,
ljudi
zračenja koji
rade
zatvorenom,
pod
ce i s u n č a n e n a o č a l e . Č a k i djeca stalno
ima
n o s e s u n č a n e n a o č a l e . N e m a ničeg lošeg
m e l a n o m a nego k o d
više
slučajeva
u sunčanim naočalama. Ponekad sunce
ljudi koji se sunčaju
doista blješti, piloti zrakoplova o b i č n o
na plaži.
n o s e s u n č a n e n a o č a l e kad lete p r e m a
je ključ svega umje
M i s l i m da
suncu. No ako ih stalno nosite, blokirate
renost.
ne s a m o UV zrake, već i sve druge važne
M o r a m o biti svjesni
b o j e vidljivog spektra koje o b i č n o ulaze
da se z b o g svih stvari
k r o z o k o i p o m a ž u tijelu da probavi hra
koje
nu i pravilno funkcionira. K a o što auto
dimo i ispuštamo u
t r e b a o d r e đ e n u vrstu goriva da biste ga
atmosferu
m o g l i voziti, ista je stvar i s ljudskim tije
omotač
l o m . To „gorivo" č i n e sunčeva svjetlost,
Z n a m o da na nekim
danas
mjestima
To je bilo vrlo važno ot kriće jer je postalo jasno da je jedna od glavnih uloga svjetlosti da kaže našoj unutrašnjosti i na šoj svijesti, našem men talnom i duhovnom ti jelu, što se događa vani. Vanjski i unutrašnji oko liš usko su povezani
proizvo ozonski smanjuje. postoje
rupe, a na n e k i m je mjestima čenje
jače
UV nego
zra na
drugima. Ja sam ne k o ć živio u Aspenu, u državi Colorado, na visini od 2 5 0 0 metara. Ondje je zračenje o s a m puta veće nego na
NOVA OTKRIĆA O SVJETLOSTI
razini m o r a . Na takvim mjestima m o r a t e klo n a toliko visoku razinu U V zračenja.
Na području znanosti o svjetlosti, koja su nova otkrića, koja su nova istraživanja i koje su nove primjene?
Najvažnije je dobiti prirodnu svjetlost.
J A C O B : U novije je vrijeme došlo do
To je najbolja stvar koju m o ž e t e učiniti
naglog razvoja znanosti
za vlastito zdravlje. Naravno, ako ste pre
njezinoj upotrebi. Svi z n a m o za solar-
biti pažljiviji j e r ljudsko tijelo nije navi
o
svjetlosti
i
više izloženi svjetlosti, kao i k o d previše
nu energiju i kako se iskorištava; napaja
alkohola, u č i n a k će biti negativan, pogo
kuće i automobile. No što je s tijelom?
tovo danas kad je ozonski o m o t a č ošte
S p o m e n u o sam Spitlera i njegov rad.
zrak i voda. A k o k r o z o k o ne ulazi prava
ćen, b a r e m na n e k i m mjestima. Treba biti
Njegovim se r a d o m koriste stotine, ako
vrsta sunčeve svjetlosti n e ć e t e se d o b r o
umjeren. Ako ste vani, dopustite o č i m a
ne i tisuće okulista diljem svijeta. Liječe ljude koji imaju p r o b l e m a s v i d o m , dje
osjećati, niti ćete pravilno funkcionirati.
da upiju puni spektar svjetlosti, uključu
N e m a ničeg lošeg u n a o č a l a m a , ali ko
j u ć i i UV zrake. Dopustite i koži da upije
cu koja zbog p r o b l e m a s v i d o m imaju
ristite ih s a m o kad je doista blještavo.
svjetlost. No ako ste na b r o d u ili se skijate,
teškoća s u č e n j e m . R a n i j e s a m rekao da
N e m a n i č e g lošeg u k r e m i za sunce, ali
o n d a stavite s u n č a n e naočale i k r e m u za
se naše vidno polje smanjuje kad s m o
n e m o j t e j e koristiti stalno j e r ć e v a m na
sunce. Ali p o d n o r m a l n i m okolnostima,
p o d stresom. P r i m j e n o m svjetlosti k r o z
škoditi. K a d j e k o ž a izložena s u n c u , o d e -
U V dio spektra j e d a n j e o d biološki na
oči, vidno se polje m o ž e proširiti i dijete
blja k a k o bi se zaštitila.
jaktivnijih i najvažnijih dijelova, ne m o
će, kud god pogleda, p r i m i t i više infor
K a d su u p o č e t k u vršili pokuse s UV
ž e m o živjeti b e z njega i treba n a m dne
m a c i j a i tako će se povećati njegova spo
z r a č e n j e m , o n o je došlo na zao glas zbog
v n a doza prirodne svjetlosti, uključujući
s o b n o s t učenja. P o z n a t o je da se danas
pokusa na životinjama. D r ž a l i bi glavu
i UV zrake. Ključ je umjerenost. Ako ste
svjetlost koristi u liječenju raka. Postoji
životinje
svje
previše izloženi svjetlosti ili UV zraka
čitavo
tlosti. Životinja j e bila p o d n a r k o z o m .
m a , naravno da će u č i n c i biti negativni.
P D T , o d n o s n o f o t o d i n a m i č k a terapija.
Otvorili bi j o j oko, a životinja ga nije
Ali svjetlost n a m je potrebna. T r e b a m o
O t k r i v e n o je da se u k r v o t o k čovjeka
pred
snažnim
izvorom
polje
istraživanja koje
nastavak na 63. str.
se
zove
nastavak sa 48. str. m o ž e ubrizgati porfirinski derivat koji se rasprši po č i t a v o m tijelu, ali se skuplja u m a l i g n o m tkivu, tj. ondje gdje se nalazi k a r c i n o m . Z a t i m , ako c r v e n u svjetlost o d r e đ e n e frekvencije usmjerite na mje sto gdje se porfirinski derivat nakupio, o n a će p o t a k n u t i tu kemikaliju i uništiti k a r c i n o m . Ta se terapija ne m o ž e koristiti ako se k a r c i n o m nalazi d u b o k o u tijelu ili kad je raspršen po tijelu, ali je vrlo učin kovita k o d n e k i h oblika raka kože, k a o i k o d k a r c i n o m a unutarnjih organa d o ko j i h m o g u provući c j e v č i c u i osvijetliti ih.
Pod normalnim okolno stima, UV dio spektra jedan je od biološki na jaktivnijih i najvažni jih dijelova, ne možemo živjeti bez njega i treba nam dnevna doza priro dne svjetlosti, uključu jući i UV zrake. Ključ je umjerenost F o t o d i n a m i č k a terapija danas i m a vrlo široku p r i m j e n u na liječenje raka. Ista se terapija koristi i za liječenje A I D S - a . O t k r i v e n o je da ako u z m u zaraženu krv, izvade je iz tijela, provuku k r o z stroj i osvijetle je o d r e đ e n o m svjetlošću, ta će svjetlost uništiti virus H I V - a koji se nala zi u krvi. Još nisu otkrili k a k o da to u č i n e i u tijelu, ali to pokazuje da svjetlost i m a vrlo snažan u č i n a k . Neki su istraživači koristili f o t o d i n a m i č k u terapiju k a k o bi rastopili naslage kalcija u k r v n i m žilama i tako
riješili p r o b l e m arterioskleroze.
Svjetlost se danas koristi u m n o g i m po ljima istraživanja. A k o odete zubaru, na k o n što v a m stavi p l o m b u , uzet će j e d n u svjetlosnu spravu i usmjerit će svjetlost na p l o m b u . Svjetlost djeluje na materijal koji se koristi za p l o m b u i brže se stvr dne. Svjetlost se primjenjuje na toliko različitih stvari, ne s a m o u tehnologiji, kao, na primjer, za svjetlovode. D a n a s se svjetlost koristi k a k o bi se p o k r e n u l e o d r e đ e n e s t a n i č n e funkcije. U n j e m a č k o j postoji j e d a n doktor, Fritz Popp, koji će vrlo vjerojatno j e d n o g dana dobiti N o b e l o v u nagradu. On se bavi biofotonima. To je svjetlost koju odašilju stanice. On tvrdi da stanice ne s a m o da
odašilju svjetlost, već m e đ u s o b n o k o m u n i c i r a j u svjetlosnim signalima. M o ž e izmjeriti te biofotone. U n a d o l a z e ć i m ć e m o g o d i n a m a doista zakoračiti u svje t l o s n o doba. Ne s a m o da će se svjetlost koristiti u tehnologiji i m e d i c i n i , već ć e m o otkriti da se svjetlost m o ž e koristiti da p o v e ć a m o receptivnost života. Z n a t e da se danas govori da su m n o g e bolesti zapravo uzrokovane stresom. Z b o g čega s m o p o d stresom? Ja vjerujem da p o stoje o d r e đ e n i dijelovi života u k o j i m a se u g o d n o o s j e ć a m o i dijelovi u k o j i m a se osjećamo neugodno. Kad dođemo do n e u g o d n o g dijela života, d o b i j e m o alergijsku reakciju. K a d se to dogodi, p o d s t r e s o m smo. Isto se događa kad se bivši supružnici ne slažu ili kad se ne s l a ž e m o s roditeljima. H t i o b i h v a m reći n e š t o o svojim o t k r i ć i m a i upotrebi o d r e đ e n i h b o j a koje p o m a ž u u širenju svijesti k a k o b i s m o bolje i lakše prihvatili život.
Svakako bi bilo zanimljivo čuti koja su to otkrića. J A C O B : Ta su mi otkrića bila vrlo zani mljiva. K a d sam se tek p o č e o baviti b o j a m a , ljudi su mi rekli da svaka boja i m a p o s e b a n učinak. Ranije s m o razgovarali i rekli ste da je zanimljivo kako različiti ljudi različito reagiraju na lijekove. Kad hodate u l i c o m i vidite nekoga tko v a m se sviđa, netko drugi će reći da mu je ta osoba an tipatična. O t k r i o sam da s\ietlost utječe na sve ljude, ali njezin je u č i n a k povezan s našim o d n o s o m , tj. n a š o m receptivnosti svjetlosti. K r a j e m 1970-ih godina p o č e o s a m s p r i m j e n o m svjetlosti na o č i i pri t o m e s a m promatrao fiziologiju ispita nika. K a k o reagira živčani sustav? K a k o reagiraju mišići? Je li ispitanik u strahu ili sve n o r m a l n o prihvaća? Je li im boja koju s a m upotrijebio donosila m i r ih stres? Ot krio sam nešto vrlo zanimljivo. Svi imaju boje koje vole i boje koje ne vole. Tijelo fiziološki vrlo dobro reagira na b o j e koje voli, s m i r e n o j e . No kad je izloženo boji koju ne voli, tijelo se nađe p o d stresom, kao da je alergično na tu boju. Ne radi se s a m o o emotivnoj alergijskoj reakciji, već i fiziološkoj alergijskoj reakciji. I m a o s a m pacijente s a s t m o m . K a d su p o d stresom, ne m o g u disati. K a d bih im pokazao boje koje ne vole, o d j e d n o m bi počeli otežano disati. Ako bih tada po kazao boju koju vole, disanje bi se ubrzo vratilo u normalu. Neki su ljudi, kad bih im pokazao boje koje ne vole, dobili go l e m e osipe po rukama. No, ako bih im
pokazao boju koju vole, tijelo bi se smi
da su prihvatili te boje j e r sam pratio nji
rilo. Čitavo sam svoje istraživanje uteme
hovu fiziologiju: disanje, napetost mišića,
ljio na biološko-emotivnoj receptivnosti.
reakciju živčanog sustava. U p o č e t k u su
Umjesto da sam liječio bolesti, p o m a g a o
bili p o d stresom kad bih im pokazao boju
sam tijelu da se ugodnije osjeća p o d o n i m
koju ne vole, no kad su prošli kroz čitav
dijelovima svjetlosnog spektra koji su mu
proces, mogli s m o im pokazati bilo koju
ranije smetali. Pokušajte se prisjetiti svega
boju i tijelo bi ostalo cijelo vrijeme smi
što vas je smetalo u životu. Što bi se dogo-
reno. N a k o n toga, njihov se život uvelike
dilo da ste se priviknuli na sve to? Upravo
promijenio.Kad sam upoznao Fritza Pop-
tako! To bi bilo fantastično.
pa u njegovu laboratoriju u Njemačkoj,
O t k r i o sam da su boje spektra nevidljiva
rekao mi je nešto vrlo zanimljivo. R e k a o
energija koja čini iskustveni dio našeg
je da stanica, kad se
života koji m o ž e m o vidjeti. M o g l i b i s m o
n o m , zdravom stanju, j e d n a k o odgovara
reći da su svjetlost i život dvije strane
na sve frekvencije svjetlosti. S e l e k t i v n o
nalazi u optimal
Fotodinamička terapija danas ima vrlo široku primje nu na liječenje raka. Ista se terapija koristi i za liječenje AIDS-a. Otkriveno je da ako uzmu zaraženu krv, izva de je iz tijela, provuku kroz stroj i osvijetle je određe nom svjetlošću, ta će svjetlost uništiti virus HIV-a koji se nalazi u krvi j e d n e medalje. Svjetlost je bezoblična, a
reagira n a p o j e d i n e
život i m a oblik. To nije ništa novo. Kvan
k a d nije u ravnoteži. O n o što je on ot
tni f i z i č a r David B o h m rekao j e d a j e tvar
k r i o n a s t a n i č n o j razini, j a s a m o t k r i o
zapravo zamrznuta svjetlost. Sve što do
na b i h e v i o r i s t i č k o j i b i o l o š k o j razini u
življavamo jest svjetlosna energija koja je
radu s l j u d i m a u svojoj k l i n i c i .
frekvencije
samo
kruta, koja je zamrznuta. Ja sam ljudima pokazivao sve boje spektra i izložio sam
UREĐAJ ZA VJEŽBANJE VIDA
ih b o j a m a koje ne vole, u p o č e t k u s a m o većim, sve d o k se ne bi u g o d n o osjećali
Napravili ste jednu zanimljivu spravu koja nešto radi sa svjetlošću. Objasni te nam o čemu se u stvari radi.
s b o j a m a koje su ih prije smetale. K a d se
J A C O B : O v o je uređaj za vježbanje vida.
u m a l i m količinama, a postupno u sve
to dogodilo, o n o što ih je n e k a d smetalo u
Na p o č e t k u s a m rekao da mi se vid uve
životu više ih nije toliko smetalo. K a d su
like poboljšao i nije mi se p o g o r š a o 32
prihvatili sve b o j e dugina spektra, prihva-
godine.
tili su i sve doživljaje u životu. Z n a o s a m
g n e m svijetu da progleda, ne s a m o da
G o d i n a m a sanjam
da pomo
p o m o g n e m ljudima da gledaju drugači
najosnovnijeg
je i u č i n k o v i t o , v e ć i da p o č n u gledati
o k o gleda u c r v e n u l a m p i c u , m o r a se
tjelesnog
pokreta.
Kad
dublje. T i j e k o m svog istraživanja r a d i o
prefokusirati k a k o b i j e j a s n o vidjelo.
s a m s 3 0 . 0 0 0 ili 4 0 . 0 0 0 ljudi. L i j e č i o s a m
N o t o č i n i pasivno. D r u g i m r i j e č i m a , t o
ih p o m o ć u svjetlosti i k o r i s t i o s a m vje
č i n i b e z ikakva n a p o r a . K a d o k o gleda u
žbe za vid k a k o bi bili p o z o r n i j i , b o l j e
plavu l a m p i c u , m o r a opustiti fokus. D a
čitali i učili, k a k o bi se u g o d n i j e o s j e ć a l i
kle, k a d o k o n a i z m j e n c e gleda u plavu,
d o k čitaju ili rade za r a č u n a l o m , i k a k o
pa c r v e n u l a m p i c u , vježba se na isti n a
b i m o g l i dati sve o d sebe. R a d i o s a m s a
č i n k a o i k a d gledate o k o l o po p r i r o d i .
s p o r t a š i m a k o j i s u sudjelovali n a O l i m
To se d o g a đ a b e z ikakvog n a p o r a i o č i se
p i j s k i m i g r a m a , s p r o f e s i o n a l n i m igrači
p o d s j e ć a j u d a m o g u gledati b e z ikakva
ma b e j z b o l a i golfa, č a k i s d j e c o m k o j a
n a p o r a , da su s t v o r e n e za u p o t r e b u b e z
s e bave s p o r t o m . O t k r i o s a m d a k a d
n a p o r a , s t v o r e n e su da se n j i m a vidi, a
vježbate o č i , p r o m j e n o m vida m o ž e t e
ne da se gleda. Č i t a v o o k o d i z a j n i r a n o
p r o m i j e n i t i svoj život, uspjehe, sve što
je da r e a g i r a na svjetlosne p o d a t k e , a ne
radite. M o r a t e i m a t i n a u m u d a n a s o č i
d a i h odašilje. P o m o ć u ove j e d n o s t a v n e
v o d e pri s v a k o m k o r a k u . T i j e l o s e k r e ć e
naprave, ako svakog d a n a napravite p e t
p r e m a p o d a c i m a iz o k a i t a k o o d r e đ u j e
v j e ž b a od 90 s e k u n d i i t a k o šest d a n a u
svoju b r z i n u i k a d će stići na cilj. T i j e l o
t j e d n u k r o z tri tjedna, vidjet ćete z n a k o
odgovara
poda
vit n a p r e d a k u svim a s p e k t i m a : u u č e
taka. H t i o s a m stvoriti n e š t o što bi za
nju, p o z o r n o s t i , u č i n k o v i t o s t i čitanja,
s a m o deset m i n u t a vježbe d n e v n o p o
sportu, golfu, tenisu, itd. Ovaj je i z u m
na temelju vizualnih
boljšalo vid, a t i m e i sve ostalo. S t v o r i o
spoj svjetlosne terapije i vježbanja vida
s a m o v u napravu. P a t e n t i r a o s a m je i to
u j e d n o j napravi k o j u ljudi m o g u kupiti,
j e prva naprava k o j u j e o d o b r i l a a m e
a p o m a ž e im u životu i u č e n j u .
r i č k a A g e n c i j a za h r a n u i lijekove. To z n a č i d a j e ovo m e d i c i n s k o p o m a g a l o
Kako naprava radi?
namijenjeno o b i č n i m ljudima.
J A C O B : Prvo je m o r a m programirati. obja
K a d j e u k l j u č i m , deset p u t a ć e zapiskati
vljena četiri članka koji pokazuju da
U
kako bi se korisnik mogao pripremiti.
ako
znanstvenim koristite
su
ovu
časopisima
mi
K a d se p o k r e n e p r o g r a m , c r v e n e i plave
n u t a d n e v n o i t a k o tri t j e d n a , p o v e ć a t
napravu
deset
l a m p i c e n a i z m j e n c e ć e s e paliti. Z a vri
će vam se pozornost, a to je jedan od
j e m e vježbe, n a p r a v a m o ž e biti o k r e n u
glavnih p r o b l e m a d j e c e u školi. P o b o l j
ta v o d o r a v n o , o k o m i t o i d i j a g o n a l n o .
šava u č i n k o v i t o s t č i t a n j a i r a z u m i j e v a
D r u g i m r i j e č i m a , o č i prate l a m p i c e u
nja, p o b o l j š a v a b r z i n u f o k u s i r a n j a o č i
svakom smjeru. M o ž e t e je prisloniti na
ju, brzinu promjene gledanja s j e d n e
n o s i s a m o gledati l a m p i c e . T a k o vje
stvari n a drugu, u č i n k o v i t o s t d u b i n s k e
ž b a t e o č i . U č i n a k j e vrlo zanimljiv. D o k
percepcije. Koristili s m o ovu napravu
ovo r a d i m , a b u d u ć i da su o č i p r o d u ž e
u r a d u s p o l i c a j c i m a k a k o b i s m o im
tak mozga, ovako ne vježbam samo oči,
poboljšali
v e ć i o č i m o z g a . T a k o čitav m o z a k b o l j e
s p o s o b n o s t ciljanja,
t e br
zinu i k v a l i t e t u r e a k c i j e . O v o j e v r l o
funkcionira.
učinkovit instrument. Koristili smo ga
r a v n o t e ž u i z m e đ u dvije m o ž d a n e h e
Ova
naprava
uspostavlja
u dječjim bejzbolskim ligama. Nakon
misfere. O č i s u u r a v n o t e ž e n e , m o z a k
tri t j e d n a , n j i h o v a s p o s o b n o s t d a u d a r e
je u r a v n o t e ž e n i tijelo je u r a v n o t e ž e
l o p t i c u p o v e ć a l a s e z a 9 0 % . T a j e eki
n o . T i m e s e stvara vrlo s n a ž a n u č i n a k .
pa bila na zadnjem mjestu i uspjela je
A k o v j e ž b a t e o č i deset m i n u t a d n e v n o ,
osvojiti prvenstvo.
poboljšat ćete pozornost, učinkovitost
O v a j e naprava vrlo j e d n o s t a v n a . N a
čitanja,
razumijevanje,
ovoj se s t r a n i nalaze tipke. K a d je upa
cepciju,
brzinu
lite, c r v e n a i plava svjetla se n a i z m j e n c e
očiju, kakvi ste u s p o r t u . B u d u ć i da
dubinsku per
fokusiranja
i
ciljanja
pale i gase. Cijelo v a m v r i j e m e g o v o r i m
o č i reguliraju svaki p o k r e t tijela, a k o
o u č i n k u svjetlosti. Z n a m o da c r v e n a
p o b o l j š a t e vid, p o b o l j š a t ć e t e i o s t a l e
b o j a p o b u đ u j e , a plava s m i r u j e . Z n a
aspekte tijela. K o r i š t e n j e m ove naprave
m o d a c r v e n a b o j a utječe n a j e d a n dio
z a k r a t k o ć e t e v r i j e m e p o b o l j š a t i spo
a u t o n o m n o g ž i v č a n o g sustava, a plava
sobnost
na drugi dio. K o r i š t e n j e m ove naprave,
r a d a z a r a č u n a l o m , t e s p o s o b n o s t igra
dolazi do p o m i c a n j a u tijelu; dolazi do
nja golfa ili t e n i s a .
širenja i skupljanja. To je p o p u t disanja,
p r o m i j e n i t ćete svoj život.
čitanja i učenja,
sposobnost
P r o m j e n o m vida