Svjetlost - lijek budućnosti (Nexus 31)

ekskluzivno

SVJETLOST - LIJEK BUDUĆNOSTI RAZGOVOR SA J A C O B O M L I B E R M A N O M , PISCEM KOJI JE RIJEDAK SPOJ LIJEČNIKA Z A P A D N O G OBRA­ ZOVANJA I MISTIKA. ON JE I IZUMITELJ NAPRAVE KOJA U KRATKOM V R E M E N U POPRAVLJA VID, A SVOJ RAD I KAO PISCA I KAO LIJEČNIKA S A M JE SAŽEO U JEDNU REČENICU - P R O M J E N O M VIDA PROMIJENIT ĆETE SVOJ

ŽIVOT

Razgovarao: Krešimir Mišak

Jacob Liberman nije najpoznatiji autor na

ćnosti", doživio kao rijedak spoj liječnika

Autor je b a r e m tri knjige za koje ja

svijetu. Zapravo, on je prije svega liječnik,

zapadnog obrazovanja i mistika, u smislu

z n a m (zapravo ih i i m a m j e r mi ih je

oftamolog, ali nakon cijelog njegova ži­

osobe vođene intuicijom i u potrazi za du­

on darovao). Prvu sam već spomenuo,

votnog puta teško je zapravo razlučiti što

bljim smislom stvarnosti - iz čega, u kona-

d r u g a j e „Take O f f Y o u r G l a s s e s a n d

je on prvo, a što drugo. Ja sam ga, čitaju­

čnici, izlaze i sasvim praktična rješenja za

See", a t r e ć a „ W i s d o m F r o m a n E m p t y

ći njegovu knjigu "Svjetlost - lijek budu-

život ili određene probleme i zapreke.

Mind".

kad ciljamo o č i m a . U z m i m o , na primjer,

O n a k o j a m e dovela d o njega j e s t o n a

rali iz Rusije. Jedan dio slavenske duše

prva, „Light - M e d i c i n e of t h e Future".

nikad se nije izgubio iz J a c o b a . O s t a l o

nas dvojicu. R a z g o v a r a m o i o b r a ć a m o

Prije tri-četiri godine, na siteu H i r a R a -

ipak pripisujem

unutarnjem

pažnju j e d a n na drugoga. K a k o to zna­

njegovom

tan M a n e k a , Indijca koja živi s a m o od

potencijalu u razvoju.

O tome mogu još

m o ? G l e d a m o j e d a n u drugoga. J e d n o

sunca, n a i š a o s a m na p r e p o r u k u za dvije

bolje svjedočiti druge dvije knjige, ali in­

o d temelja vida jest d a k a d n a m n e š t o

knjige o s u n c u i svjetlosti te ih nabavio

tervju koji j e pred v a m a napravljen j e n a

uđe u v i d n o polje, o č i se o k r e ć u p r e m a

kako sam u t o m trenutku znao i umio

temelju knjige o (staroj i novoj) znanosti

t o m e , b e z ikakva napora.

- u fotokopijama. I d o k je j e d n a od njih

o svjetlosti. P o s e b n o o r i g i n a l n i m mi se

ć a m o pažnju. Zato se k o d meditacije,

Tada obra­

pregled zdrav­

čini to što je J a c o b , (za razliku od r e c i m o

b e z obzira imate li zatvorene o č i ili ne,

stvenih d o b r o b i t i sunca, druga je nudila

fizičara) do svojih (pa i m i s t i č n i h ) pro­

fokusiramo na nešto, bilo na treće oko,

p u n o više - k r o z povijest helioterapije,

mišljanja

na m a n t r u ili n e š t o treće. K a d oči ciljaju,

k a k o o n u prastaru t a k o i noviju, iščita-

- vid. O č i t o j e , svi putovi v o d e u R i m .

mi o b r a ć a m o pažnju, a i s t o v r e m e n o se i

vao se i unutarnji put autora. Nije to b i o

fokusiraju. K a d s p o m e n e m o „fokusira-

t e k pregled helioterapije, nego i pregled p r o m j e n e percepcije j e d n o g čovjeka. P o ­

Kako ste počeli svoju istragu i istraživanje o svjetlosti.

nje", uvijek p o m i s l i m o na optičku leću.

t p u n o nezasluženo, ta istinski uzbudljiva

J A C O B : Ja sam, i n a č e , okulist i b a v i m

su stvari jasne, m o ž e m o ih razumjeti.

knjiga nije bila član obitelji bestsellera s

s e v i d o m o d 1 9 7 3 . godine. Tada s a m j o š

U A m e r i c i i m a m o izraz: „Vidim.", a to

prvih mjesta top lista, m o ž d a i zbog (po

davala tek m e d i c i n s k i

o

svijetu došao

proučavajući

N o , fokusiranjem se slika izoštrava. A k o

n o s i o n a o č a l e , od 1 9 6 6 . g o d i n e i n i s a m

zapravo z n a č i „ R a z u m i j e m . " Vidjeti, fo-

m o m s k r o m n o m mišljenju) nedovoljno

d o b r o vidio b e z njih. Z a n i m a l o m e j e l i

kusirati i razumjeti zapravo su s i n o n i m i .

atraktivne n a s l o v n i c e koja n i k a k o nije

m o g u ć e poboljšati vid. Za v r i j e m e ško­

Naravno, u životu se sve mijenja. Svaki

bila u skladu sa b o j a m a sadržaja stranica

lovanja n a u č i o s a m da to nije m o g u ć e .

put kad se d o g o d i n e k a p r o m j e n a , mije­

knjige, ali s p r o d a n i h dvjesto tisuća pri­

O p a z i o s a m da ljudi koji n o s e n a o č a l e

nja se i položaj očiju. Prvo ciljaju, zatim

mjeraka o d 1 9 9 1 . kad j e objavljena (ako

svake g o d i n e m o r a j u uzeti n a o č a l e sa

fokusiraju k a k o bi se slika izoštrila. O č i

s a m d o b r o z a p a m t i o brojke iz J a c o b o v o g

sve v e ć o m dioptrijom, a vid im se n i k a d

se stalno k r e ć u .

o d g o v o r a ) , ne treba z a n e m a r i t i njen ko-

ne poboljša. A k o odete liječniku i kaže­

Posljednja funkcija vida j e s t što i m a m o

te mu da ste ozlijedili koljeno, a on v a m

dva oka, a ne s a m o j e d n o . D v a o k a daju

Većina ljudi misli da se vid odnosi na kvalitetu vida, na sposobnost da možete pročitati kartu za testiranje vida. No, otkrio sam da je vid puno više od toga. Ne radi se samo o tome što vidite, već o tome kako tumačite to što vidite

kaže da do kraja života m o r a t e h o d a t i

dubinu o n o m e što vidimo, t i m e dobi­

na štakama, htjet ćete drugo mišljenje.

vamo jednu potpuno

No, kad v a m okulist kaže da m o r a t e n o ­

Slika nije plošna, već i m a dubinu. M o ­

siti n a o č a l e do kraja života i da će v a m

ž e m o pogledati nešto i o d m a h z n a m o

se

povećavati,

što je najvažnije, što je u p r v o m planu,

p o t p u n o mu vjerujete. Ista se stvar do­

sada ste to vi, a što je u d r u g o m planu,

godilo i m e n i . Stoga s a m se u p o č e c i m a

iza vas. O t k r i o s a m da je od vida važnija

svojih istraživanja,

godine,

s p o s o b n o s t očiju da ciljaju, fokusiraju,

odlučio n a j e d a n pokus. Z a n i m a l o m e

da prate stvari te da surađuju. K a d s a m

dioptrija

svake

godine

oko

1975.

n o v u dimenziju.

što bi se dogodilo kad b i h p o č e o vježbati

to otkrio, p o č e o s a m vježbati te funkcije

svoj vid, a istovremeno, m a l o po m a l o ,

j e r m i s l i m da bi ljudi uvijek trebali obra­

smanjivati dioptriju, z n a č i s u p r o t n o od

ćati pažnju i j a s n o vidjeti, zato što nas to

o n o g a što s u m e učili. T a k o s a m p o č e o

vodi u životu. Svaki naš k o r a k ravna se

nositi n a o č a l e sa sve m a n j o m dioptri­

p r e m a o č i m a . Z a t o s a m o d vida u č i n i o

j o m i i s t o v r e m e n o s a m radio vježbe za

n o v u z n a n o s t koja proturječi svemu što

opuštanje, za gledanje b e z n a p o r a te s a m

s a m do tada naučio. P o č e o sam vježba­

p o č e o vježbati funkcije očiju: k a k o cilja­

ti oči, smanjivati dioptriju i vid mi se

ju, kako se p o m i č u i fokusiraju te kako

p o č e o poboljšavati. K a d bih u p o č e t k u

(nego k a o u slučaju senzacionalističke

surađuju. Na k o n c u s a m o t k r i o nešto o

skinuo n a o č a l e , m o g a o sam vidjeti s a m o

literature), k a o pokazatelj

vidu. V e ć i n a ljudi misli da se vid o d n o ­

najveće slovo na karti za testiranje vida.

dnosti sadržaja.

si na kvalitetu vida, na s p o s o b n o s t da

No n a k o n osam, devet mjeseci vid mi se

mercijalni potencijal.

U o v o m slučaju prave vrije­

P r i m j e ć u j e t e da s a m dr. L i b e r m a n a na­

m o ž e t e pročitati kartu za testiranje vida.

uvelike pobolišao. To je bilo prije 32 go­

zvao i m e n o m . D o i s t a s a m se s n j i m od

No, o t k r i o s a m d a j e vid p u n o više o d

dine. O d tada n e n o s i m naočale. U b r z o

prvog t r e n u t k a tako i osjećao, k a o sa sta­

toga. Ne radi se s a m o o t o m e što vidite,

ć u navršiti 6 1 godinu. V i d i m j a k o d o b r o

r i m z n a n c e m . N a k o n iskustava u S A D -

već o t o m e k a k o t u m a č i t e to što vidite.

na daljinu i blizinu. Najvažnija stvar je

u, m o g u reći da je taj čovjek o d u d a r a o

U z m i m o , na primjer, igrača b e j z b o l a s

da v e ć i n a ljudi misli da se o č i m a gleda.

od

vrijednosti kulturne

o d l i č n i m v i d o m . Nije stvar u t o m e da

Ja s a m o t k r i o da su o č i s a m o m a l i dio

okoline u kojoj živi, što s m o (u našoj

on vidi l o p t i c u koja leti p r e m a n j e m u ,

toga. K a d mi se vid toliko poboljšao, to

maloj t r o č l a n o j ekipi Hrvatske televizi­

već da je u pravi t r e n u t a k udari p a l i c o m .

se dogodilo bez p r o m j e n e optičkog živ­

j e ) pripisali njegovu (geografski gledano,

A k o j e udari k a k o treba, postići ć e p o ­

ca. D r u g i m riječima, vid mi se poboljšao

očito n e p r e z i m e n o m ) slavenskom p o ­

godak. To je savršen vid. P r o m a t r a o s a m

za 3 0 0 % , ali dioptrija mi se nije promije­

drijetlu. A k o se ne v a r a m , rekao n a m je

vid na sasvim drugačiji n a č i n . J e d n a od

nila. T a k o s a m o t k r i o da g l e d a m o o č i m a

da su njegovi roditelji k a o m l a d i emigri­

stvari koja m e z a n i m a l a j e funkcija vida

i u m o m , ali i n a š o m sviješću. G l e d a m o iz

dominantnih

hlače. Z b o g toga j e njihova k o ž a čitavog

n e k o l i k o p o d r u č j a . M o j a se dioptrija nije

i biljke se otvaraju i pozdravljaju svje­

promijenila već 3 0 godina, n o m o j j e vid

tlost. A k o na kraju dana pogledate n e b o ,

dana osjećala sunčevu svjetlost. Ljudi se

odličan na daljinu i blizinu. Zahvaljujući

vidjet ćete da mijenja b o j e : žuta, plava,

tada nisu toliko često razbolijevali, nisu

istraživanju vida u p o z n a o s a m p o d r u č j e

ljubičasta,

se usporava,

bolovali o d bolesti k o j e nas danas m u č e ,

svjetlosti. K a d mi se vid p r o m i j e n i o , pro­

a zatim se s m r a č i i svi idu na p o č i n a k .

zato što ih je svjetlost stalno budila i išli

gledao sam. Ne s a m o da s a m vidio jasni­

Shvatio s a m da svjetlost puni tijela, a u

su spavati kad je više nije bilo. Njihov

j e , već sam m o g a o vidjeti i stvari koje su

t a m i se o n a obnavljaju. Z a t i m s a m se

je životni r i t a m b i o usklađen sa svje­

bile nevidljive za v e ć i n u ljudi. P o z n a t i

o k r e n u o povijesti. D r e v n i su E g i p ć a n i

tlošću, k a o k o d biljaka i životinja. K a d

grimizna.

Sve

a m e r i č k i pisac J o n a t h a n Swift rekao je da je pravi vid s p o s o b n o s t da se vidi ne­ vidljivo. Pravi vid je s p o s o b n o s t da vidite o n o što vide vizionari. P r i m i j e t i o s a m da kad s n e k i m razgovaram, v i d i m svjetlost o k o njegove glave i tijela. A k o b i h tražio tu svjetlost, ne b i h je vidio, ali ako b i h se opustio, vidio b i h j e . Ta svjetlost o k o tijela, koju danas z o v e m o aura, što tada

Kad mi se vid promijenio, progledao sam. Ne samo da sam vidio jasnije, već sam mogao vidjeti i stvari koje su bile nevidljive za većinu ljudi. Primijetio sam da kad s nekim razgovaram, vidim svjetlost oko njegove glave i tijela

n i s a m znao, bila je nešto što prije n i s a m vidio i stalno se mijenjala, ovisno o opu­ štenosti ili stresu o s o b e , ovisno o t o m e koliko su razmišljali ili bili napeti. U t o m s a m pokusu o t k r i o da je tijelo stalno u o d r e đ e n o m o d n o s u sa svjetlošću.

U vašoj knjizi „Svjetlost - lijek budu­ ćnosti" krećete od daleke prošlosti.

Spominjete helioterapiju koju su stari narodi dobro poznavali. Koji stari narodi i na koji su način koristi­ li blagodati Sunca za poboljšavanje zdravlja?

J A C O B : D a b i h v a m o t k r i o svoja otkri­ ća o upotrebi svjetlosti u antičko doba, m o r a t e znati da je svjetlost neraskidivo povezana s n a š i m životima. Iz t o g a pro­ izlazi da je svjetlost važna. K a d s a m se p o č e t k o m 1 9 7 0 - i h godina zainteresirao za svjetlost, o t k r i o s a m nešto zanimljivo.

Tada s a m radio u j e d n o j poslovnoj zgra­ di. U vrijeme r u č k a svi su odlazili na ručak. J e d n o g s a m dana stajao pred ula­ z o m u zgradu i p r o m a t r a o ljude. Svaki je

S u n c e smatrali b o g o m . Z n a l i su da sva

od njih, kad je izašao iz zgrade, učinio

energija svijeta proistječe iz te svjetlosti.

zahladi na sjeveru. N e š t o govori n j i h o ­

isto: o d a h n u o j e . O d j e d n o m m i j e p o ­

Ujutro se sve budi. Mislili su da S u n c e ,

v o m tijelu da je vrijeme da odlete na jug.

stalo j a s n o . Što j e različito i z m e đ u unu­

o d n o s n o b o g R a , kad ujutro svane, otva­

Životinje zimi imaju p u n o deblju dla­

trašnjosti zgrade i o t v o r e n o g prostora?

ra svoje o k o da bi gledao ljude. K a d je

ku, ali ne čekaju z i m u da se to dogodi.

U zgradi je zrak klimatiziran, a vani je

svanulo, to nije bila s a m o sunčeva svje­

P r o m j e n e u svjetlosti govore tijelu da se

p r i r o d a n zrak. U zgradi postoji elektro­

tlost, već vas je p r o m a t r a l o n e k o b o ž a n -

p r o m i j e n i iznutra. Sve se mijenja k a k o bi

m a g n e t s k o zagađenje, d o k vani energija

sko b i ć e . Njihovo se p o n a š a n j e ravnalo

životinja bila s p r e m n a za dolazak zime.

teče s l o b o d n o . U zgradi i m a m o u m j e t n u

p r e m a sunčevoj svjetlosti. To nije bila

N a r o d i antike, iako nisu i m a l i n a p r e d n e

ptice z i m i lete na jug ne čekaju da prvo

svjetlost, a vani je sunčeva svjetlost koju

o b i č n a svjetlost, bila je p o s e b n a . Zato su

znanstvene m e t o d e , intuitivno su zna­

ljudsko tijelo m i l i j u n i m a godina koristi

E g i p ć a n i , G r c i , R i m l j a n i , a m e r i č k i Indi­

li da svjetlost daje život i zdravlje. A k o

kao gorivo. Postalo m i j e j a s n o d a j e na­

j a n c i , Asteci i drugi smatrali S u n c e pose­

m o ž e t e živjeti u skladu sa svjetlošću, bit

čin na koji r e a g i r a m o na svjetlost, j e d n a k

b n i m . Z n a l i su da i m a ljekovite učinke.

ćete o d l i č n o g zdravlja.

n a č i n u na koji biljka reagira na svjetlost.

Ujutro i h j e budilo, p o m a g a l o i m j e d a

U antici je postojao grad Heliopolis,

T a k o s a m p o č e o proučavati povijest.

se po n o ć i o d m o r e . B o l j e su se osjećali

g r a d svjetla. O n d j e n e s a m o d a s e sun­

Zanimljivo je da kad S u n c e ujutro sva­

kad j e S u n c e bilo n a n e b u . D r e v n i ljudi

č e v a svjetlost k o r i s t i l a z a l i j e č e n j e , v e ć

ne,

i

n i s u nosili o d j e ć u t i j e k o m dana. H o d a ­

su p o s t o j a l e p r o s t o r i j e sa s t a k l o m u

žuto. Sve se budi: ljudi, životinje, cvijeće

li su bez košulja, nosili su s a m o kratke

b o j i u k o j e bi ljudi ulazili, s k i n u l i se i

izgleda

crvenkasto,

narančasto

legli i s p o d s t a k l a o d r e đ e n e b o j e . S u n c e bi sjalo k r o z to s t a k l o i b i l i bi i z l i j e č e n i .

M o ž d a su k o r i s t i l i c r v e n u i n a r a n č a s t u b o j u k a k o b i p o t a k l i t i j e l o i dali m u više e n e r g i j e , a plavu i l j u b i č a s t u b o j u da

smire

tijelo.

Pripadnici

drevnih

k u l t u r a n i s u uvijek bilježili sve m e t o ­ de k o r i š t e n j a svjetlosti, ali svjetlost je b i l a s a s t a v n i d i o n j i h o v i h života, b i l a j e n e r a z d v o j n a o d života. N e s a m o d a su uzgajali biljke i h r a n u p r e m a godi­ š n j i m d o b i m a , v e ć s u z n a l i d a j e nji­

PONOVNO OTKRIVANJE ZNANOSTI 0 SVJETLU

pobuđivale su tijelo j e r su to boje jutra.

Stara znanost helioterapije tijekom srednjeg je vijeka nestala, bila je za­ boravljena i potom u novije vrijeme, razvojem znanosti, opet se pojavila na raznim mjestima. Koji je bio, po­ vijesno gledano, sljedeći korak u razvoju helioterapije, otkriću efekta boja na zdravlje i tko su bili ti ljudi koji su udarili temelje helioterapije u suvremeno doba?

održava ravnotežu. To je bila boja zemlje.

Zelena se nalazi u središtu spektra i o n a Plava, indigo i ljubičasta su na plavom kraju spektra i one hlade, o d n o s n o smi­ ruju. Ljudi su počeli koristiti razne boje.

G e n e r a l Pleasenton, i m a o je sobe sa sta­ k l o m u r a z n i m b o j a m a . Ako su biljke bile u sobi s plavim staklom, p u n o su brže ra­ sle i više su narasle od biljaka koje su bile p o d b e z b o j n i m staklom. Liječnik, doktor Seth Pencost, proučavao je crvenu i plavu

h o v o zdravlje n e r a s k i d i v o p o v e z a n o s a s v j e t l o š ć u i k v a l i t e t o m svjetla. D a n e su provodili p o d svjetlom. Svjetlost tada nije u z r o k o v a l a b o l e s t i , k a o d a n a s k a d i m a m o r a k k o ž e i s l i č n o . T a d a t o g a nije b i l o . Z a n j i h j e svjetlost b i l a n e š t o što im

je

osiguravala

kvalitetu

zdravlja.

K o r i s t i l i su je sve do s r e d n j e g vijeka.

B i l a j e s a s t a v n i d i o z d r a v o g života. K a d s e ljudi n i s u d o b r o o s j e ć a l i , n i s u o s t a ­ j a l i u k u ć i v e ć su išli van. N i s u m o r a l i b i t i v a n i p o n a j j a č e m s u n c u , ali z n a l i s u da je svjetlost i z n i m n o v a ž n a . I da ne ulazi s a m o k r o z k o ž u , v e ć j e p o v e z a n a i s o č i m a . D r e v n i su m u d r a c i g o v o r i l i da s u „prosvijetljeni". A k o p o g l e d a t e slike ili c r t e ž e t i h d r e v n i h ljudi, b i l o da se radi o Isusu, B u d i ili n e k o m d r u g o m s v e c u , vidjet ć e t e d a uvijek i m a j u a u r u o k o s e b e . T a k o s u ljudi m o g l i vidjeti d a n j i h o v o t i j e l o o d a š i l j e svjetlost. Isto

Drevni su Egipćani Sun­ ce smatrali bogom. Mi­ slili su da Sunce, odno­ sno bog Ra, kad ujutro svane, otvara svoje oko da bi gledao ljude. Kad je svanulo, to nije bila samo sunčeva svjetlost, već vas je promatralo neko božansko biće

J A C O B : K a d s m o shvatili d a sunčeva

boju budući da su to krajnje boje spektra.

svjetlost i m a tako globalni utjecaj na sve,

Jedna je pobuđivala tijelo, a druga ga je

ljudi su primijetili da se svjetlost, kad

smirivala. Postavio je neke opće zakone:

prođe kroz prizmu, l o m i na s e d a m boja:

ako je tijelo bolesno i bez energije, treba

crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu,

upotrijebiti crvenu b o j u da se podigne

indigo i ljubičastu. D o š l i su do zanimlji­

energija tijela. Ako tijelo i m a upalu, treba

vog otkrića. A k o pogledate Sunce, o n o je

upotrijebiti plavu boju da se tijelo smiri i

žuto, crveno i narančasto i odašilje topli­

suzbije upalu. D o k t o r Edwin Babitt u isto

nu. Ako pogledate zemlju, uglavnom je

je vrijeme p o č e o koristiti različite boje

zelena, a ako pogledate ocean, on je plave

svjetlosti za liječenje ljudi, b e z obzira što

boje i hladan j e . Kad bi se ljudi razboljeli,

je b i o obrazovani liječnik. Uz to je razvio

njihovo bi tijelo isijavalo toplinu. Ljudi su

neke od prvih instrumenata za usmjera­

svjetlo v i d i m u s v a k o m č o v j e k u n a k o n

otkrili da ako upotrijebe nešto hladno,

vanje svjetlosti na tijelo, ali i u oko.

što m i s e p r o m i j e n i o vid. T a d a s a m

poput leda ili vode, smanjit će toplinu

General

shvatio d a s m o n e r a s k i d i v o p o v e z a n i

u tijelu. A k o su ljudi bili dugo bolesni,

Seth P e n c o s t i doktor Edwin Babbitt bili

sa svjetlošću. Narodi antike su otkrili

Pleasenton,

doktor

medicine

izgubili bi boju, kao da bi poplavili. Ako

su pioniri s kraja 17. i p o č e t k a 18. stoljeća

da t i j e k o m d a n a d o l a z i do p r o m j e n a u

bi se upotrijebila toplina, tijelo bi se po­

koji su primijetili da određene boje svje­

s p e k t r u , o d n o s n o d a r a z l i č i t e b o j e ra­

budilo i lakše ozdravilo. Ljudi su razvili

tlosti imaju posebne učinke. Promatrali

z l i č i t o u t j e č u n a tijelo. T o j e t r a j a l o sve

model o svjetlosti. Crveni kraj spektra,

su plavu i crvenu boju. C r v e n a pobuđuje,

do s r e d n j e g vijeka.

o d n o s n o crvena, narančasta i žuta boja,

a plava smiruje.

K r a j e m 19. stoljeća i Indijac D i n s a h P.

medicinskim pristupom, krajem 1880-

li svjetlošću pa su vjerovali da u tijelo

G h a d i a l i je razvio zanimljiv sustav. O t ­

ih i p o č e t k o m 1 8 9 0 - i h godina, m e d i c i n a

ulazi kroz kožu.

k r i o je da e l e m e n t i i m i n e r a l i isijavaju

se više o k r e n u l a lijekovima i napuštala je

da svjetlost i m a snažan u č i n a k ako uđe

svjetlost k a d ih zagrijavamo. Ta je svje­

p r i r o d n a rješenja. P r i p a d n i c i vlade došli

k r o z o č i . K r a j e m 19. stoljeća n e k o l i k o j e

tlost bila raznih boja. U č i n k e tih m i n e r a ­

su u zgradu u kojoj su se nalazili D i n s a -

znanstvenika p o č e l o nagađati da posto­

la na tijelo potvrdila je njihova svjetlost.

hovi i n s t r u m e n t i , strojevi i knjige i spa­

ji neurološki put i da kad svjetlost uđe

Razvio je vrlo širok sustav liječenja. Za

lili su je do temelja. Sve su mu zaplijenili

u o k o ne ulazi u dio m o z g a povezan

razne bolesti koristio j e razne b o j e . A k o

i oduzeli su mu i n s t r u m e n t e . Htjeli su

s vidom, već u dio m o z g a koji su zvali

Z a t i m se primijetilo

ste, na primjer, paralizirani, ako v a m je dio tijela paraliziran, na taj je dio tijela trebalo

usmjeriti

crvenu

i

narančastu

b o j u i paraliza bi nestala. B i o je p o z n a t p o t o m e što j e p o m o ć u svjetlosti liječio opekline. Ljude koji su imali opekline po čitavom tijelu, m o g a o je „tonirati", o d n o ­ sno usmjeriti svjetlost na tijelo i tako bi opekline p u n o brže nestale. Razvio j e

U antici je postojao grad Heliopolis, grad svjetla. On dje ne samo da se sunčeva svjetlost koristila za liječe­ nje, već su postojale prostorije sa staklom u boji u koje bi ljudi ulazili, skinuli se i legli ispod stakla određene boje. Sunce bi sjalo kroz to staklo i bili bi izliječeni

sustav S p e k t r o - C h r o m e koji j e koristio razne b o j e za r a z n e u č i n k e .

uništiti njegov p o s e b a n n a č i n liječenja.

„mozgov

Zelena je služila za fiziološku ravnotežu.

M e d i c i n a j e p o č e l a napuštati p r i r o d n e

mus, mjesto koje upravlja svim ž i v o t n i m

mozak",

odnosno

hipotala-

O n a bi sve u tijelu vratila u ravnotežu.

n a č i n e liječenja koje

su ljudi koristili

funkcijama čovjeka. Ljudi s kraja 19. sto­

A k o biste otišli na žutu stranu spektra

t i s u ć a m a godina i zamijenila ih je lije­

ljeća i p o č e t k a 2 0 . stoljeća p o č e l i su pro­ učavati u č i n a k svjetlosti koja ulazi k r o z

i odabrali žuto-zelenu boju, o n a bi vra­

k o v i m a . Bilo je to zanimljivo razdoblje.

tila tijelo u ravnotežu ako je ravnoteža

Ljudi su u E u r o p i znali da je svjetlost

o č i . Jedan od ljudi koji se t i m e bavio

bila blago n a r u š e n a i ako je tijelu treba­

i z n i m n o m o ć n a . K a d s u bili vrlo bolesni,

b i o je dr. H a r r y R i l e y Spitler. P o č e t k o m

la m a l a doza energije. R e c i m o da ste se

odveli bi ih na najvišu p l a n i n u i gole bi

2 0 . stoljeća razvio je teoriju da svjetlost

razboljeli i imate vrućicu. O t k r i l i su da

ih polegli na s u n c e k a k o bi izliječili sve

i m a toliko snažan u č i n a k na tijelo zato

tirkizna b o j a - to je zapravo zelena b o j a

i svašta. P o č e t k o m 2 0 . stoljeća Niels F i -

što prvenstveno ulazi k r o z o č i . Izvršio je

iz središta spektra koja se k o m b i n i r a s

e n s e n dobio j e N o b e l o v u n a g r a d u zato

vrlo zanimljivo istraživanje na zečevima.

plavom b o j o m pa nastaje tirkizna boja,

što je uspio izliječiti tuberkulozu kože

U z e o je skupinu zečeva iz iste obitelji.

b o j a o c e a n a - m o ž e smanjiti v r u ć i c u ili

p o m o ć u sunčeve

zra­

Neki su živjeli u kavezima p r e k r i v e n i m

upalu. M o ž e vratiti tijelo u ravnotežu

ka. Ljudi bi legli na s u n c e b e z odjeće i

c r v e n i m k o m a d o m stakla, neki sa žutim,

ako imate a k u t n o stanje, z n a č i nešto što

iskoristili vidljive boje spektra, ali i nevi­

neki sa zelenim, a neki s plavim i ljubiča­

se nedavno pojavilo. Ako dugo v r e m e ­

dljive, poput UV i IC zraka koje postoje

stim k o m a d o m stakla. P r i m i j e t i o j e ne­

na imate neki p r o b l e m i imate vrlo m a l o

na Zemlji. O t k r i l i su da su o n e i z n i m n o

što vrlo zanimljivo. B o j a stakla u kavezu

energije, tada bi uzeli ljekovite o s o b i n e

ljekovite. Prije u p o t r e b e antibiotika i an-

u k o j e m su živjeli utjecala je na njihov

zelene b o j e i k o m b i n i r a l i je s pobuđiva-

tibakterijskih agensa, U V zrake koristile

razvoj i fiziologiju.

č k i m o s o b i n a m a žute b o j e k a k o b i tijelo

su se u b o l n i c a m a za sterilizaciju opera­

Neke su životinje, b e z obzira što su svi

dobilo energije. Ako je n e t k o b i o dugo

cijskih sala. Svjetlost i m a vrlo zanimljivu

bili iz iste obitelji, narasle vrlo velike.

bolestan i b e z energije, cijelo bi tijelo

povijest, p o č e v š i od antike, kad su ljudi

Neki su zečevi ostali vrlo mali, p u n o

bilo prožeto ž u t o - z e l e n o m b o j o m k a k o

intuitivno znali da svjetlost d o n o s i život,

manji nego što m o ž e t e zamisliti. Kosti su

bi dobilo energije, ali i k a k o bi se povra­

ali i održava o d l i č n o zdravlje. U 18., 19.,

k o d n e k i h i z n i m n o narasle, a k o d drugih

tila fiziološka stabilnost tijela. R e k a o je

i 2 0 . stoljeću ljudi su shvaćali da razne

ne. Neki su bili i z n i m n o dlakavi, d o k su

da ako spojite dva kraja spektra, crvenu

b o j e svjetlosti imaju snažan u č i n a k na ti­

drugi bili gotovo bez dlake. N e k i su se

koja i z n i m n o p o b u đ u j e i ljubičastu koja

jelo. Idući je k o r a k b i o otkriti k a k o svje­

razboljeli i dobili m r e n e , a drugi su bili

i z n i m n o smiruje, i usmjerite ih na tijelo,

tlost utječe na tijelo ako ulazi k r o z o č i .

sasvim zdravi. Tako je postavio teoriju

uspostavit će se ravnoteža m e đ u e m o c i ­

Ljudi su prije mislili da o č i služe s a m o

da b o j a koja ulazi k r o z o č i tih životinja,

j a m a . Z n a č i , zelena v r a ć a fiziološku ra­

za gledanje. No o t k r i v e n o je da o č i i m a ­

izravno utječe na njihovu fiziologiju i ra­

vnotežu, a grimizno-ljubičasta, o d n o s n o

ju dvojaku ulogu: služe za gledanje, ali i

zvoj. Tada je to bila vrlo zanimljiva teori­

k o m b i n a c i j a crvene i ljubičaste, stvara

kao prolaz za svjetlost da uđe u tijelo i

ja j e r do tada nitko nije govorio o u č i n k u

ravnotežu m e đ u e m o c i j a m a . T e j e b o j e

izliječi ga.

svjetlosti i

UV

svjetlosti koja ulazi k r o z oči. Svi su go­

koristio na c i j e l o m tijelu. N i k a d nije spo­ m i n j a o u p o t r e b u svjetlosti isključivo na o č i , s a m o na tijelo. Usmjeravao je te b o j e na različite dijelove tijela, ali i na cijelu prednju ili stražnju stranu tijela. B i o je i z n i m n o uspješan i m n o g i su ljudi kori­ stili S p e k t r o - C h r o m e sustav za liječenje.

Na žalost, b u d u ć i da se to nije smatralo

vorili s a m o o u č i n k u svjetlosti na kožu.

SVJETLOST U OČI

Dinsah

Tko su bili ljudi koji su napravili istraži­ vanja u tom smjeru i što su zaključili?

b o j a koje ulaze k r o z o č i . Spitler j e smi­

JACOB:

novi sustav, vrlo sličan D i n s a h o v o m , ali

To je

zanimljivo,

prvo

smo

nije

uopće

spominjao

učinak

slio vrlo složenu n o v u teoriju i razvio je

utvrdili da sunčeva svjetlost liječi. Z a t i m

nije koristio svjetlost na koži. Teorija je

su ljudi p o č e l i proučavati b o j e svjetlo­

bila gotovo identična, ali svjetlost je ula­

sti. U p o č e t k u su čitavo tijelo obasjava­

zila k r o z o č i . R e k a o je da svjetlost koja

ulazi k r o z o č i utječe na hipofizu, glavnu

kazali da svjetlost ulazi u onaj dio m o z g a

stanica u isto vrijeme. Čitavo tijelo isto­

žlijezdu u tijelu, te na središnji živčani

koji regulira sve fiziološke radnje tijela.

v r e m e n o zna što se događa u prirodi i

sustav i a u t o n o m n i živčani sustav. I m a o

U 1 9 4 0 - i m i 1 9 5 0 - i m a je p o z n a t i nje­

stanice o n d a koriste tu informaciju da se

je vrlo zanimljivu n o v u teoriju za koju je

m a č k i liječnik, profesor s tri doktorata,

prilagode i usklade s prirodom. Holhvitch

i m a o m n o g o znanstvenih dokaza.

Fritz Hollwitch - sada je p r e m i n u o , ali ja

i drugi su od 1920-ih do 1960-ih, k a o i

H a r r y R i l e y Spitler b i o je liječnik i i m a o

s a m ga u p o z n a o - napisao

knjigu p o d

Spitler, otkrili da u č i n a k koji svjetlost i m a

j e četiri doktorata. Nije b i o s a m o doktor

n a s l o v o m „Utjecaj o k u l a r n e percepcije

na stimulativne i regulatorne m e h a n i z m e

m e d i c i n e , i m a o j e doktorat i z oftalmo­

svjetlosti na m e t a b o l i z a m čovjeka i ži­

tijela, ulazi kroz oči. Tada su shvatili da

logije i znanosti. Razvio je n o v u teoriju

votinja". Knjiga govori o utjecaju svjetlo­

oči nisu s a m o za gledanje, već da imaju

o upotrebi b o j a na o č i k a k o bi u tijelu

sti koja ulazi k r o z o k o na m e t a b o l i z a m

veliku ulogu u fiziološkoj regulaciji. O k o

uspostavio fiziološku ravnotežu i čitavu

čovjeka i životinja. P r i m i j e t i o je n e k e

je j e d i n i prozirni biološki prozor u tijelo,

z n a n o s t zvanu sintonika.

zanimljive stvari. U z e o je primjer zatvo­

j e d i n o mjesto kroz koje svjetlost izravno

S i n t o n i k a dolazi od riječi ,,syntony", što

renika. A k o ste im doista htjeli zagorčati

ulazi u tijelo. Ta svjetlost i m a u č i n a k na

znači dovesti u ravnotežu. Razvio je te­

život, trebali ste ih staviti p o d zemlju j e r

mozak, živčani sustav, endokrini sustav i

oriju p r e m a kojoj o b o j a n a svjetlost koja

ondje nije bilo svjetlosti. Ljudi su otkrili

sve stanice u tijelu, ali izravno utječe i na

ulazi k r o z o č i uspostavlja ravnotežu u

d a j e z a t v o r e n i c i m a p o s e b n o teško p o d

krv u žilicama u žilicama u m r e ž n i c i oka.

tijelu. Njegova se teorija razlikovala od

z e m l j o m i b e z svjetlosti. Bilo im je teško

Kad svjetlost uđe u tijelo, izravno utječe na

D i n s a h o v e s a m o p o t o m e što j e svjetlost

na duhovnoj i fiziološkoj razini zato što

njega. Svaka dva sata nova krv koja izlazi

ulazila izravno u o č i , a nije se raspršivala

tijelo nije znalo je li dan ili n o ć . Sve fun­

iz srca prolazi kroz oči. D a n a s z n a m o da

po tijelu. U isto to vrijeme, t o k o m 1 9 2 0 -

kcije tijela, bilo fiziološke bilo duhovne,

biljke koriste fotosintezu i da je o n a usko

ih godina, n e k i su istraživači otkrili da

našle su se u rasulu. Holhvitch je proveo

povezana sa svjetlošću. Svjetlost određuje

postoji n e u r o l o š k i put k o j i m j e o k o po­

pionirske pokuse k o j i m a j e dokazao d a

koliko i kako će biljka rasti, različite boje

vezano s h i p o t a l a m u s o m . O t o m e se te­

kad svjetlost ulazi k r o z oko, dijelom ide

svjetlosti također utječu na rast biljaka.

oretiziralo j o š k r a j e m 19. stoljeća, n o tek

v i z u a l n i m p u t e m d o stražnjeg dijela m o ­

Ista se stvar događa i u ljudskom tijelu,

je 1 9 2 0 - i h potvrđeno. Ljudi su to prou­

zga, o d n o s n o c e n t r a za vid, a dijelom ide

s a m o što se to ovdje zove m e t a b o l i z a m .

čavali sve do 1 9 5 0 - i h ili 1960-ih. Tada

e n e r g e t s k i m p u t e m do h i p o t a l a m u s a i

Z n a m o da sve što p o j e d e m o i m a tzv. ka­

o d t a m o regulira ž i v o t n i m funkcijama

rakteristiku m a k s i m a l n e apsorbcije, a to

tijela.

Crveni kraj spektra, odnosno crvena, naran­ časta i žuta boja, pobu­ đivale su tijelo jer su to boje jutra. Zelena se na­ lazi u središtu spektra i ona održava ravnotežu.

To je bila boja zemlje.

Plava, indigo i ljubičasta su na plavom kraju spek­ tra i one hlade, odnosno smiruju

autono­

znači da kad ta hranjiva tvar, vitamini ili

m n i m ž i v č a n i m sustavom, ali i e n d o k r i ­

Hipotalamus

upravlja

minerali dospiju u krv, reagiraju na odre­

n i m sustavom, počevši od glavne žlije­

đene boje svjetlosti iz okoliša koje dopiru

zde u tijelu, hipofize. U h i p o t a l a m u s u

kroz oči, a sve kako bi tijelo to lakše pro­

se skupljaju i sve i n f o r m a c i j e o t o m e što

bavilo. M o ž e t e jesti najzdraviju hranu, ali

se događa u tijelu: i n f o r m a c i j e dobivene

ako ne dobivate dovoljno svjetlosti kroz

osjetilima, o i m u n o l o š k o m i e m o t i v n o m

oči svakog dana, ne s a m o preko kože,

sustavu. U n j e m u se sve skuplja i zato se

nećete m o ć i dovoljno probaviti h r a n u i

zove „ m o z g o v mozak". Veći dio svjetlo­

nećete dobiti sve vitamine i minerale koji

sti koja ulazi k r o z oko, o k o 7 5 % , odlazi u

su v a m potrebni.

h i p o t a l a m u s , n a mjesto n a k o j e m s e n a ­ lazi tjelesni biološki sat i od t a m o upra­ vlja i

autonomnim

endokrinim

živčanim

sustavom.

sustavom

Hipotalamus

informaciju o svjetlosti predaje d r u g o m dijelu m o z g a z v a n o m epifiza. Epifiza je vrlo zanimljiv dio m o z g a . U prošlosti su je zvali t r e ć e oko, središte duše, središte svijesti. D r e v n i G r c i su je zvali „sfinkte-

su,

napokon,

pomoću

elektroničkog

mikroskopa i eletkronsko-radiografske t e h n i k e m o g l i d o k a z a t i d a svjetlost k o j a ulazi u o č i putuje n e u r o l o š k i m p u t e m do hipotalamusa, mozga".

odnosno

„mozgova

Svjetlost ulazi u dio h i p o t a ­

r o m misli", mjesto na k o j e m se nalazi svijest. M i j e z o v e m o t r e ć e oko, epifiza, a danas se zove epifizni organ. Hipotala­ m u s su zvali „ m o z g o v mozak", ali epifizu su zvali „ r e g u l a t o r o m regulatora". O n a regulira sve u tijelu.

Znanstvenici 20. stoljeća i Spider sa svo­ j o m s i n t o n i k o m otkrili su dvije različite stvari. Spitler je otkrio da se svjetlost koja ulazi kroz o č i m o ž e koristiti za liječenje, ali i da m o ž e znatno poboljšati vid. K a d s m o p o d stresom, zgrčeni smo, a t i m e n a m se smanjuje i vidno polje. K a d vi gledate m e n e , vidite i sve ovo oko m e n e . Otkrili s m o da se vidno polje uvelike smanjuje p o d stresom. Umjesto da gledamo na svi­ jet i život kao iednu cjelinu, p r o m a t r a m o to sve kroz malu rupu. Svjetlosti je sve manje i naša se svijest smanjuje. Spitler je otkrio da se različitim b o j a m a svjetlo­ sti m o ž e uravnotežiti fiziologija tijela, da

l a m u s a u k o j e m se nalazi b i o l o š k i sat.

Fritz Holhvitch i drugi otkrili su da kad

se m o g u proširiti vizualne funkcije kako

K a o što n a m r u č n i sat govori k o j e j e

svjetlost uđe u oko, većina odlazi u hi­

biste više vidjeli i, zahvaljujući svjetlo­

d o b a d a n a , t a k o i tijelo u sebi i m a svoj

potalamus, a hipotalamus tu informaciju

sti, bolje reagirali na život. Znanstvenici

sat koji mu govori k a d a da se probudi,

dalje šalje do epifize. Epifiza tu informa­

su tada otkrili da svaka tjelesna funkcija

k a d a da ide spavati, a k a d a da j e d e . Sve

ciju koristi da odredi razinu svjetlosti u

ovisi o svjetlosti i ako ne dobijete dnevnu

te funkcije m o r a j u biti s i n k r o n i z i r a n e s

okolini: je li dan ili n o ć , koje je doba dana

dozu svjetlosti razboljet ćete se, fizički i

m a j k o m p r i r o d o m . Z n a n s t v e n i c i su do­

ili godine. Tu informaciju p r i m a svaka

duhovno. Nećete se osjećati dobro.

j u . O t t j e d o š a o d o j e d n o g vrlo značaj­

To je bilo vrlo važno otkriće j e r je postalo

T a k o đ e r je primijetio da će biljka koja se

j a s n o da je j e d n a od glavnih uloga svje­

nalazi u središtu svjetlosti rasti na j e d a n

nog otkrića. O t i š a o je u razrede s hipera-

tlosti da kaže našoj unutrašnjosti i našoj

način, ali da zračenje koje emitiraju kra­

k t i v n o m d j e c o m , s d j e c o m koja su i m a l a

svijesti, n a š e m m e n t a l n o m i d u h o v n o m

jevi flourescentne cijevi i m a negativan

p o t e š k o ć a s u č e n j e m . J e d n a je skupina

tijelu, što se događa vani. Vanjski i unu­

utjecaj na biljke. Shvatio je da umje­

djece bila u u č i o n i c i s o b i č n o m b i j e l o m

trašnji okoliš usko su povezani. M o r a ­

t n a svjetlost m o r a biti slična sunčevoj

f l o u r e s c e n t n o m svjetlošću. Z a t i m su tu

mo biti povezani sa životom. Ako n i s m o

svjetlosti, ali i da m o r a zaštiti biljke od

svjetlost zamijenili s flourescentnim ci­

povezani, razboljet ć e m o se i radit ć e m o

zračenja s krajeva flourescentne cijevi.

j e v i m a p u n o g spektra, o d n o s n o , o n i m a

stvari koje nisu prirodne. Zaboravit ć e m o

M n o g o se bavio u b r z a n i m s n i m a n j e m i

koje su p u n o bliže d n e v n o j svjetlosti.

našu prirodu j e r s m o odvojeni od majke

fotografirao je razvoj različitih biljaka i

Hiperaktivnost djece se uvelike smanji­

prirode. Spitler je razvio čitavu znanost o

povrtnica. Njegovi su filmovi nevjeroja­

la. D j e c a koja nisu m o g l a čitati, p o č e l a

svjetlosti koja je preživjela do danas i k o ­

tni. M o ž e t e u s t v a r n o m v r e m e n u vidjeti

su učiti poput druge n o r m a l n e djece. O t t

riste je tisuće okulista diljem svijeta kako

k a k o n e k a biljka raste p o d p r i r o d n o m

je primijetio da se broj karijesa z n a č a j n o

bi izliječili ljude kroz oči. U isto vrijeme,

svjetlošću, k a k o p o d b i j e l o m svjetlošću,

smanjio. P o d t o m „ d n e v n o m svjetlo­

drugi znanstvenici, poput Fritza Hollwitcha, postavili su temelje teoriji da se stimulacijski i regulacijski u č i n c i koje svje­ tlost i m a na ljudsko tijelo, događaju kad svjetlost ulazi kroz oči. To je sve rezultira­ lo zanimljivim o t k r i ć e m j e d n o g bankara, kasnije snimatelja, J o h n a Otta.

Rad Johna Otta doista je obiman.

Koja su njegova glavna dostignuća na području istraživanja interakcije svjetlosti i organizama?

Svjetlost ulazi u dio hipotalamusa u kojem se nalazi bi­ ološki sat. Kao što nam ručni sat govori koje je doba dana, tako i tijelo u sebi ima svoj sat koji mu govot i kada da se probudi, kada da ide spavati, a kada da jede. Sve te funkcije moraju biti sinkronizirane s maj­ kom prirodom a kako p o d f l o u r e s c e n t n o m svjetlošću

š ć u " djeca su i m a l a s a m o p e t i n u karije­

J A C O B : G o d i n e 1 9 7 2 . i m a o s a m za­

koja se koristi u većini u č i o n i c a . Biljke

sa u o d n o s u na djecu p o d u o b i č a j e n o m

dovoljstvo

doktora

koje su bile p o d k r i v o m v r s t o m svjetlo­

umjetnom

J o h n a O t t a , čovjek za kojega do tada

sti n i s u se razvijale kako treba. Z a t i m se

spektra i m a l a je pun sastav vidljivih b o j a

n i s a m č u o . G o v o r i o je o svjetlosti na j e ­

upitao k a k o bi svjetlost utjecala na živo­

spektra, ali i m a l u d o z u UV zračenja,

dan sasvim drugačiji n a č i n . R e k a o je da

tinje. U z e o je štakore i miševe i stavio ih

dakle zračenja koje o b i č n o d o b i v a m o o d

djeca u u č i o n i c i koja uče p o d u m j e t n i m ,

p o d različite vrste flourescentne svjetlo­

S u n c a . Njegovo djelo se pojavilo u vrije­

odnosno

ne

sti. K o r i s t i o je ružičastu i h l a d n o bijelu

m e kad s u ljudi shvatili d a U V zračenje

m o g u učiti s l a k o ć o m . T a k o đ e r je rekao

flourescentnu svjetlost. P r i m i j e t i o je da

t a k o đ e r i m a vrlo snažan utjecaj.

da ć e m o se, ako n e m a m o pravu vrstu

je životni vijek životinja izravno povezan

svjetlosti, razboljeti od tzv. „potsvjetlje-

s v r s t o m svjetlosti ispod koje se živjeli.

nosti". Svi su čuli za p o t h r a n j e n o s t ; ako

Životinje

se loše h r a n i m o , razboljet ć e m o se. On

svjetlom živjele su šest mjeseci, d o k su

je rekao da ako n i s m o izloženi pravoj vr­

životinje p o d svjetlošću koja je bila bliska

slušati

predavanje

flourescentnim

svjetlom,

pod jednim

flourescentnim

svjetlošću.

Svjetlost

punog

UV ZRAČENJE-PRIJATELJ ILI NEPRIJATELJ?

sti svjetlosti i pravoj ravnoteži p r i r o d n e

sunčevoj živjele dvostruko duže. Ž i v o t n i

Recite nam nešto više o UV zračenju i kako je ono postalo naš suvremeni neprijatelj?

svjetlosti, n e ć e m o m o ć i funkcionirati n a

vijek životinja d o s l o v n o se prepolovio

J A C O B : Vrlo je zanimljivo što su ljudi u

o p t i m a l n o j razini i to će utjecati na naše

ako su živjele p o d k r i v o m svjetlosti.

davna v r e m e n a uživali u sunčevoj svje­

zdravlje. J o h n O t t je b i o bankar, ali vrlo

S a d se m o r a t e zapitati nešto. N a š a djeca

tlosti. Ta je svjetlost uključivala vidljivi spektar, ali i UV spektar. R a n i j e s a m

ga je z a n i m a l o u b r z a n o snimanje. Z n a o

idu svakog dana u školu i u č e p o d svje­

je fotografirati život biljaka, k a k o se cvje­

tlošću k o j e je a b n o r m a l n a i n e p r i r o d n a .

s p o m e n u o Nielsa F i n s e n a koji j e d o b i o

tovi otvaraju. J e d n o g se dana u n j e g o v o m

U r e d e osvjetljavaju izvori svjetlosti koji

N o b e l o v u nagradu zato što je koristio

laboratoriju dogodilo nešto zanimljivo.

se p o t p u n o razlikuju od d n e v n o g svjetla,

sunčevu svjetlost, t o č n i j e U V zračenje z a

Jedan od izvora svjetlosti se pokvario pa

a čovjek od svog p o č e t k a živi p o d dne­

liječenje j e d n o g oblika tuberkuloze kože.

ga je z a m i j e n i o sasvim drugačijim izvo­

v n i m svjetlom. O t t j e istraživao u č i n a k

Z n a m o d a s e 1 9 3 0 - i h g o d i n a U V zrače­

r o m svjetlosti. T a d a je primijetio da ta

svjetlosti na biljke i na životni vijek živo­

nje koristilo kao antibakterijsko sredstvo

svjetlost i m a sasvim drugačiji u č i n a k na

tinja. T a k o đ e r je p r i m i j e t i o da se stanice

u b o l n i c a m a i k l i n i k a m a diljem svijeta.

biljke. T o g a j e zaintrigiralo. U o č i o j e d a

n e ć e dijeliti k a k o treba ako uklonite U V

Z n a m o d a U V zračenje i m a snažan uči­

biljke koje rastu p o d drugačijim v r s t a m a

zračenje iz svjetlosti koja obasjava stani­

n a k n a tijelo j e r k r o z k o ž u p o t i č e sintezu

svjetlosti drugačije reagiraju. A k o biljka

c e p o d m i k r o s k o p o m . D r u g i m riječima,

i proizvodnju v i t a m i n a D, a to je izravno

raste p o d o d r e đ e n o m svjetlošću, razvit

spektralni sastav žarulje i m a o je vrlo ve­

povezano s a p s o r p c i j o m kalcija u tijelu i

će se n o r m a l n o . No ako raste p o d druga­

lik utjecaj na s p o s o b n o s t o r g a n i z m a da

s a č v r s t i m k o s t i m a . U V svjetlost snižava

č i j o m svjetlošću, imat će vrlo sitne plo­

se razmnožava. Što je u m j e t n a svjetlost

k r v n i tlak, poboljšava rad srca. Z n a m o

dove ili ih u o p ć e n e ć e i m a t i ili će plod

bila bliža d n e v n o j svjetlosti, to je razvoj

d a j e f i z i č k a aktivnost n a o t v o r e n o m

biti vrlo velik. To je bilo vrlo zanimljivo.

bio bliži p r i r o d n o m i n o r m a l n o m razvo­

dvostruko zdravija upravo zbog priro-

dne

značajno

m o g l a zatvoriti. Z a t i m bi usmjerili sna­

m i n i m a l n u dnevnu dozu prirodne svje­

smanjuje kolesterol. A k o pojedete jaje

svjetlosti.

UV

zračenje

žnu svjetlost na o k o i o n a bi ga oštetila ili

tlosti da b i s m o se dobro osjećali, ne s a m o

kokoši k o j a j e uzgojena n a zatvorenom,

uništila. Tada bi z n a n s t v e n i c i samouvje­

fizički, već i duhovno. T r e b a m o dnevnu

o n o i m a 2 5 - 3 0 % više kolesterola o d jaje­

r e n o rekli d a U V zračenje i m a negativan

svjetlost, a t i m e i UV zrake.

ta kokoši k o j a je trčkarala po p r i r o d n o j

u č i n a k n a oko. D a n a s

svjetlosti, koja sadrži U V zračenje. U V

n a m stalno govore da

zračenje p o t i č e reproduktivni sustav i

se

seksualne funkcije. U V zračenje i m a n e ­

sunčati j e r ć e m o o d

ne b i s m o UV

trebali

b r o j e n o m n o g o pozitivnih u č i n a k a . T o

previše

j e j e d a n o d biološki najaktivnijih dijelo­

dobiti rak kože. N o ,

va spektra. To z n a svaki znanstvenik.

kod

D a n a s v a m n a s v a k o m k o r a k u govore

u

da uvijek m o r a t e n o s i t i k r e m u za sun­

u m j e t n o m svjetlošću,

ljudi

zračenja koji

rade

zatvorenom,

pod

ce i s u n č a n e n a o č a l e . Č a k i djeca stalno

ima

n o s e s u n č a n e n a o č a l e . N e m a ničeg lošeg

m e l a n o m a nego k o d

više

slučajeva

u sunčanim naočalama. Ponekad sunce

ljudi koji se sunčaju

doista blješti, piloti zrakoplova o b i č n o

na plaži.

n o s e s u n č a n e n a o č a l e kad lete p r e m a

je ključ svega umje­

M i s l i m da

suncu. No ako ih stalno nosite, blokirate

renost.

ne s a m o UV zrake, već i sve druge važne

M o r a m o biti svjesni

b o j e vidljivog spektra koje o b i č n o ulaze

da se z b o g svih stvari

k r o z o k o i p o m a ž u tijelu da probavi hra­

koje

nu i pravilno funkcionira. K a o što auto

dimo i ispuštamo u

t r e b a o d r e đ e n u vrstu goriva da biste ga

atmosferu

m o g l i voziti, ista je stvar i s ljudskim tije­

omotač

l o m . To „gorivo" č i n e sunčeva svjetlost,

Z n a m o da na nekim

danas

mjestima

To je bilo vrlo važno ot­ kriće jer je postalo jasno da je jedna od glavnih uloga svjetlosti da kaže našoj unutrašnjosti i na­ šoj svijesti, našem men­ talnom i duhovnom ti­ jelu, što se događa vani.

Vanjski i unutrašnji oko­ liš usko su povezani

proizvo­ ozonski smanjuje. postoje

rupe, a na n e k i m je mjestima čenje

jače

UV nego

zra­ na

drugima. Ja sam ne­ k o ć živio u Aspenu, u državi Colorado, na visini od 2 5 0 0 metara.

Ondje je zračenje o s a m puta veće nego na

NOVA OTKRIĆA O SVJETLOSTI

razini m o r a . Na takvim mjestima m o r a t e klo n a toliko visoku razinu U V zračenja.

Na području znanosti o svjetlosti, koja su nova otkrića, koja su nova istraživanja i koje su nove primjene?

Najvažnije je dobiti prirodnu svjetlost.

J A C O B : U novije je vrijeme došlo do

To je najbolja stvar koju m o ž e t e učiniti

naglog razvoja znanosti

za vlastito zdravlje. Naravno, ako ste pre­

njezinoj upotrebi. Svi z n a m o za solar-

biti pažljiviji j e r ljudsko tijelo nije navi­

o

svjetlosti

i

više izloženi svjetlosti, kao i k o d previše

nu energiju i kako se iskorištava; napaja

alkohola, u č i n a k će biti negativan, pogo­

kuće i automobile. No što je s tijelom?

tovo danas kad je ozonski o m o t a č ošte­

S p o m e n u o sam Spitlera i njegov rad.

zrak i voda. A k o k r o z o k o ne ulazi prava

ćen, b a r e m na n e k i m mjestima. Treba biti

Njegovim se r a d o m koriste stotine, ako

vrsta sunčeve svjetlosti n e ć e t e se d o b r o

umjeren. Ako ste vani, dopustite o č i m a

ne i tisuće okulista diljem svijeta. Liječe ljude koji imaju p r o b l e m a s v i d o m , dje­

osjećati, niti ćete pravilno funkcionirati.

da upiju puni spektar svjetlosti, uključu­

N e m a ničeg lošeg u n a o č a l a m a , ali ko­

j u ć i i UV zrake. Dopustite i koži da upije

cu koja zbog p r o b l e m a s v i d o m imaju

ristite ih s a m o kad je doista blještavo.

svjetlost. No ako ste na b r o d u ili se skijate,

teškoća s u č e n j e m . R a n i j e s a m rekao da

N e m a n i č e g lošeg u k r e m i za sunce, ali

o n d a stavite s u n č a n e naočale i k r e m u za

se naše vidno polje smanjuje kad s m o

n e m o j t e j e koristiti stalno j e r ć e v a m na­

sunce. Ali p o d n o r m a l n i m okolnostima,

p o d stresom. P r i m j e n o m svjetlosti k r o z

škoditi. K a d j e k o ž a izložena s u n c u , o d e -

U V dio spektra j e d a n j e o d biološki na­

oči, vidno se polje m o ž e proširiti i dijete

blja k a k o bi se zaštitila.

jaktivnijih i najvažnijih dijelova, ne m o ­

će, kud god pogleda, p r i m i t i više infor­

K a d su u p o č e t k u vršili pokuse s UV

ž e m o živjeti b e z njega i treba n a m dne­

m a c i j a i tako će se povećati njegova spo­

z r a č e n j e m , o n o je došlo na zao glas zbog

v n a doza prirodne svjetlosti, uključujući

s o b n o s t učenja. P o z n a t o je da se danas

pokusa na životinjama. D r ž a l i bi glavu

i UV zrake. Ključ je umjerenost. Ako ste

svjetlost koristi u liječenju raka. Postoji

životinje

svje­

previše izloženi svjetlosti ili UV zraka­

čitavo

tlosti. Životinja j e bila p o d n a r k o z o m .

m a , naravno da će u č i n c i biti negativni.

P D T , o d n o s n o f o t o d i n a m i č k a terapija.

Otvorili bi j o j oko, a životinja ga nije

Ali svjetlost n a m je potrebna. T r e b a m o

O t k r i v e n o je da se u k r v o t o k čovjeka

pred

snažnim

izvorom

polje

istraživanja koje

nastavak na 63. str.

se

zove

nastavak sa 48. str. m o ž e ubrizgati porfirinski derivat koji se rasprši po č i t a v o m tijelu, ali se skuplja u m a l i g n o m tkivu, tj. ondje gdje se nalazi k a r c i n o m . Z a t i m , ako c r v e n u svjetlost o d r e đ e n e frekvencije usmjerite na mje­ sto gdje se porfirinski derivat nakupio, o n a će p o t a k n u t i tu kemikaliju i uništiti k a r c i n o m . Ta se terapija ne m o ž e koristiti ako se k a r c i n o m nalazi d u b o k o u tijelu ili kad je raspršen po tijelu, ali je vrlo učin­ kovita k o d n e k i h oblika raka kože, k a o i k o d k a r c i n o m a unutarnjih organa d o ko­ j i h m o g u provući c j e v č i c u i osvijetliti ih.

Pod normalnim okolno­ stima, UV dio spektra jedan je od biološki na­ jaktivnijih i najvažni­ jih dijelova, ne možemo živjeti bez njega i treba nam dnevna doza priro­ dne svjetlosti, uključu­ jući i UV zrake. Ključ je umjerenost F o t o d i n a m i č k a terapija danas i m a vrlo široku p r i m j e n u na liječenje raka. Ista se terapija koristi i za liječenje A I D S - a .

O t k r i v e n o je da ako u z m u zaraženu krv, izvade je iz tijela, provuku k r o z stroj i osvijetle je o d r e đ e n o m svjetlošću, ta će svjetlost uništiti virus H I V - a koji se nala­ zi u krvi. Još nisu otkrili k a k o da to u č i n e i u tijelu, ali to pokazuje da svjetlost i m a vrlo snažan u č i n a k . Neki su istraživači koristili f o t o d i n a m i č k u terapiju k a k o bi rastopili naslage kalcija u k r v n i m žilama i tako

riješili p r o b l e m arterioskleroze.

Svjetlost se danas koristi u m n o g i m po­ ljima istraživanja. A k o odete zubaru, na­ k o n što v a m stavi p l o m b u , uzet će j e d n u svjetlosnu spravu i usmjerit će svjetlost na p l o m b u . Svjetlost djeluje na materijal koji se koristi za p l o m b u i brže se stvr­ dne. Svjetlost se primjenjuje na toliko različitih stvari, ne s a m o u tehnologiji, kao, na primjer, za svjetlovode. D a n a s se svjetlost koristi k a k o bi se p o k r e n u l e o d r e đ e n e s t a n i č n e funkcije.

U n j e m a č k o j postoji j e d a n doktor, Fritz Popp, koji će vrlo vjerojatno j e d n o g dana dobiti N o b e l o v u nagradu. On se bavi biofotonima. To je svjetlost koju odašilju stanice. On tvrdi da stanice ne s a m o da

odašilju svjetlost, već m e đ u s o b n o k o ­ m u n i c i r a j u svjetlosnim signalima. M o ž e izmjeriti te biofotone. U n a d o l a z e ć i m ć e m o g o d i n a m a doista zakoračiti u svje­ t l o s n o doba. Ne s a m o da će se svjetlost koristiti u tehnologiji i m e d i c i n i , već ć e m o otkriti da se svjetlost m o ž e koristiti da p o v e ć a m o receptivnost života. Z n a t e da se danas govori da su m n o g e bolesti zapravo uzrokovane stresom. Z b o g čega s m o p o d stresom? Ja vjerujem da p o ­ stoje o d r e đ e n i dijelovi života u k o j i m a se u g o d n o o s j e ć a m o i dijelovi u k o j i m a se osjećamo neugodno. Kad dođemo do n e u g o d n o g dijela života, d o b i j e m o alergijsku reakciju. K a d se to dogodi, p o d s t r e s o m smo. Isto se događa kad se bivši supružnici ne slažu ili kad se ne s l a ž e m o s roditeljima. H t i o b i h v a m reći n e š t o o svojim o t k r i ć i m a i upotrebi o d r e đ e n i h b o j a koje p o m a ž u u širenju svijesti k a k o b i s m o bolje i lakše prihvatili život.

Svakako bi bilo zanimljivo čuti koja su to otkrića.

J A C O B : Ta su mi otkrića bila vrlo zani­ mljiva. K a d sam se tek p o č e o baviti b o ­ j a m a , ljudi su mi rekli da svaka boja i m a p o s e b a n učinak. Ranije s m o razgovarali i rekli ste da je zanimljivo kako različiti ljudi različito reagiraju na lijekove. Kad hodate u l i c o m i vidite nekoga tko v a m se sviđa, netko drugi će reći da mu je ta osoba an­ tipatična. O t k r i o sam da s\ietlost utječe na sve ljude, ali njezin je u č i n a k povezan s našim o d n o s o m , tj. n a š o m receptivnosti svjetlosti. K r a j e m 1970-ih godina p o č e o s a m s p r i m j e n o m svjetlosti na o č i i pri t o m e s a m promatrao fiziologiju ispita­ nika. K a k o reagira živčani sustav? K a k o reagiraju mišići? Je li ispitanik u strahu ili sve n o r m a l n o prihvaća? Je li im boja koju s a m upotrijebio donosila m i r ih stres? Ot­ krio sam nešto vrlo zanimljivo. Svi imaju boje koje vole i boje koje ne vole. Tijelo fiziološki vrlo dobro reagira na b o j e koje voli, s m i r e n o j e . No kad je izloženo boji koju ne voli, tijelo se nađe p o d stresom, kao da je alergično na tu boju. Ne radi se s a m o o emotivnoj alergijskoj reakciji, već i fiziološkoj alergijskoj reakciji.

I m a o s a m pacijente s a s t m o m . K a d su p o d stresom, ne m o g u disati. K a d bih im pokazao boje koje ne vole, o d j e d n o m bi počeli otežano disati. Ako bih tada po­ kazao boju koju vole, disanje bi se ubrzo vratilo u normalu. Neki su ljudi, kad bih im pokazao boje koje ne vole, dobili go­ l e m e osipe po rukama. No, ako bih im

pokazao boju koju vole, tijelo bi se smi­

da su prihvatili te boje j e r sam pratio nji­

rilo. Čitavo sam svoje istraživanje uteme­

hovu fiziologiju: disanje, napetost mišića,

ljio na biološko-emotivnoj receptivnosti.

reakciju živčanog sustava. U p o č e t k u su

Umjesto da sam liječio bolesti, p o m a g a o

bili p o d stresom kad bih im pokazao boju

sam tijelu da se ugodnije osjeća p o d o n i m

koju ne vole, no kad su prošli kroz čitav

dijelovima svjetlosnog spektra koji su mu

proces, mogli s m o im pokazati bilo koju

ranije smetali. Pokušajte se prisjetiti svega

boju i tijelo bi ostalo cijelo vrijeme smi­

što vas je smetalo u životu. Što bi se dogo-

reno. N a k o n toga, njihov se život uvelike

dilo da ste se priviknuli na sve to? Upravo

promijenio.Kad sam upoznao Fritza Pop-

tako! To bi bilo fantastično.

pa u njegovu laboratoriju u Njemačkoj,

O t k r i o sam da su boje spektra nevidljiva

rekao mi je nešto vrlo zanimljivo. R e k a o

energija koja čini iskustveni dio našeg

je da stanica, kad se

života koji m o ž e m o vidjeti. M o g l i b i s m o

n o m , zdravom stanju, j e d n a k o odgovara

reći da su svjetlost i život dvije strane

na sve frekvencije svjetlosti. S e l e k t i v n o

nalazi u optimal­

Fotodinamička terapija danas ima vrlo široku primje­ nu na liječenje raka. Ista se terapija koristi i za liječenje AIDS-a. Otkriveno je da ako uzmu zaraženu krv, izva­ de je iz tijela, provuku kroz stroj i osvijetle je određe­ nom svjetlošću, ta će svjetlost uništiti virus HIV-a koji se nalazi u krvi j e d n e medalje. Svjetlost je bezoblična, a

reagira n a p o j e d i n e

život i m a oblik. To nije ništa novo. Kvan­

k a d nije u ravnoteži. O n o što je on ot­

tni f i z i č a r David B o h m rekao j e d a j e tvar

k r i o n a s t a n i č n o j razini, j a s a m o t k r i o

zapravo zamrznuta svjetlost. Sve što do­

na b i h e v i o r i s t i č k o j i b i o l o š k o j razini u

življavamo jest svjetlosna energija koja je

radu s l j u d i m a u svojoj k l i n i c i .

frekvencije

samo

kruta, koja je zamrznuta. Ja sam ljudima pokazivao sve boje spektra i izložio sam

UREĐAJ ZA VJEŽBANJE VIDA

ih b o j a m a koje ne vole, u p o č e t k u s a m o većim, sve d o k se ne bi u g o d n o osjećali

Napravili ste jednu zanimljivu spravu koja nešto radi sa svjetlošću. Objasni­ te nam o čemu se u stvari radi.

s b o j a m a koje su ih prije smetale. K a d se

J A C O B : O v o je uređaj za vježbanje vida.

u m a l i m količinama, a postupno u sve

to dogodilo, o n o što ih je n e k a d smetalo u

Na p o č e t k u s a m rekao da mi se vid uve­

životu više ih nije toliko smetalo. K a d su

like poboljšao i nije mi se p o g o r š a o 32

prihvatili sve b o j e dugina spektra, prihva-

godine.

tili su i sve doživljaje u životu. Z n a o s a m

g n e m svijetu da progleda, ne s a m o da

G o d i n a m a sanjam

da pomo­

p o m o g n e m ljudima da gledaju drugači­

najosnovnijeg

je i u č i n k o v i t o , v e ć i da p o č n u gledati

o k o gleda u c r v e n u l a m p i c u , m o r a se

tjelesnog

pokreta.

Kad

dublje. T i j e k o m svog istraživanja r a d i o

prefokusirati k a k o b i j e j a s n o vidjelo.

s a m s 3 0 . 0 0 0 ili 4 0 . 0 0 0 ljudi. L i j e č i o s a m

N o t o č i n i pasivno. D r u g i m r i j e č i m a , t o

ih p o m o ć u svjetlosti i k o r i s t i o s a m vje­

č i n i b e z ikakva n a p o r a . K a d o k o gleda u

žbe za vid k a k o bi bili p o z o r n i j i , b o l j e

plavu l a m p i c u , m o r a opustiti fokus. D a ­

čitali i učili, k a k o bi se u g o d n i j e o s j e ć a l i

kle, k a d o k o n a i z m j e n c e gleda u plavu,

d o k čitaju ili rade za r a č u n a l o m , i k a k o

pa c r v e n u l a m p i c u , vježba se na isti n a ­

b i m o g l i dati sve o d sebe. R a d i o s a m s a

č i n k a o i k a d gledate o k o l o po p r i r o d i .

s p o r t a š i m a k o j i s u sudjelovali n a O l i m ­

To se d o g a đ a b e z ikakvog n a p o r a i o č i se

p i j s k i m i g r a m a , s p r o f e s i o n a l n i m igrači­

p o d s j e ć a j u d a m o g u gledati b e z ikakva

ma b e j z b o l a i golfa, č a k i s d j e c o m k o j a

n a p o r a , da su s t v o r e n e za u p o t r e b u b e z

s e bave s p o r t o m . O t k r i o s a m d a k a d

n a p o r a , s t v o r e n e su da se n j i m a vidi, a

vježbate o č i , p r o m j e n o m vida m o ž e t e

ne da se gleda. Č i t a v o o k o d i z a j n i r a n o

p r o m i j e n i t i svoj život, uspjehe, sve što

je da r e a g i r a na svjetlosne p o d a t k e , a ne

radite. M o r a t e i m a t i n a u m u d a n a s o č i

d a i h odašilje. P o m o ć u ove j e d n o s t a v n e

v o d e pri s v a k o m k o r a k u . T i j e l o s e k r e ć e

naprave, ako svakog d a n a napravite p e t

p r e m a p o d a c i m a iz o k a i t a k o o d r e đ u j e

v j e ž b a od 90 s e k u n d i i t a k o šest d a n a u

svoju b r z i n u i k a d će stići na cilj. T i j e l o

t j e d n u k r o z tri tjedna, vidjet ćete z n a k o ­

odgovara

poda­

vit n a p r e d a k u svim a s p e k t i m a : u u č e ­

taka. H t i o s a m stvoriti n e š t o što bi za

nju, p o z o r n o s t i , u č i n k o v i t o s t i čitanja,

s a m o deset m i n u t a vježbe d n e v n o p o ­

sportu, golfu, tenisu, itd. Ovaj je i z u m

na temelju vizualnih

boljšalo vid, a t i m e i sve ostalo. S t v o r i o

spoj svjetlosne terapije i vježbanja vida

s a m o v u napravu. P a t e n t i r a o s a m je i to

u j e d n o j napravi k o j u ljudi m o g u kupiti,

j e prva naprava k o j u j e o d o b r i l a a m e ­

a p o m a ž e im u životu i u č e n j u .

r i č k a A g e n c i j a za h r a n u i lijekove. To z n a č i d a j e ovo m e d i c i n s k o p o m a g a l o

Kako naprava radi?

namijenjeno o b i č n i m ljudima.

J A C O B : Prvo je m o r a m programirati. obja­

K a d j e u k l j u č i m , deset p u t a ć e zapiskati

vljena četiri članka koji pokazuju da

U

kako bi se korisnik mogao pripremiti.

ako

znanstvenim koristite

su

ovu

časopisima

mi­

K a d se p o k r e n e p r o g r a m , c r v e n e i plave

n u t a d n e v n o i t a k o tri t j e d n a , p o v e ć a t

napravu

deset

l a m p i c e n a i z m j e n c e ć e s e paliti. Z a vri­

će vam se pozornost, a to je jedan od

j e m e vježbe, n a p r a v a m o ž e biti o k r e n u ­

glavnih p r o b l e m a d j e c e u školi. P o b o l j ­

ta v o d o r a v n o , o k o m i t o i d i j a g o n a l n o .

šava u č i n k o v i t o s t č i t a n j a i r a z u m i j e v a ­

D r u g i m r i j e č i m a , o č i prate l a m p i c e u

nja, p o b o l j š a v a b r z i n u f o k u s i r a n j a o č i ­

svakom smjeru. M o ž e t e je prisloniti na

ju, brzinu promjene gledanja s j e d n e

n o s i s a m o gledati l a m p i c e . T a k o vje­

stvari n a drugu, u č i n k o v i t o s t d u b i n s k e

ž b a t e o č i . U č i n a k j e vrlo zanimljiv. D o k

percepcije. Koristili s m o ovu napravu

ovo r a d i m , a b u d u ć i da su o č i p r o d u ž e ­

u r a d u s p o l i c a j c i m a k a k o b i s m o im

tak mozga, ovako ne vježbam samo oči,

poboljšali

v e ć i o č i m o z g a . T a k o čitav m o z a k b o l j e

s p o s o b n o s t ciljanja,

t e br­

zinu i k v a l i t e t u r e a k c i j e . O v o j e v r l o

funkcionira.

učinkovit instrument. Koristili smo ga

r a v n o t e ž u i z m e đ u dvije m o ž d a n e h e ­

Ova

naprava

uspostavlja

u dječjim bejzbolskim ligama. Nakon

misfere. O č i s u u r a v n o t e ž e n e , m o z a k

tri t j e d n a , n j i h o v a s p o s o b n o s t d a u d a r e

je u r a v n o t e ž e n i tijelo je u r a v n o t e ž e ­

l o p t i c u p o v e ć a l a s e z a 9 0 % . T a j e eki­

n o . T i m e s e stvara vrlo s n a ž a n u č i n a k .

pa bila na zadnjem mjestu i uspjela je

A k o v j e ž b a t e o č i deset m i n u t a d n e v n o ,

osvojiti prvenstvo.

poboljšat ćete pozornost, učinkovitost

O v a j e naprava vrlo j e d n o s t a v n a . N a

čitanja,

razumijevanje,

ovoj se s t r a n i nalaze tipke. K a d je upa­

cepciju,

brzinu

lite, c r v e n a i plava svjetla se n a i z m j e n c e

očiju, kakvi ste u s p o r t u . B u d u ć i da

dubinsku per­

fokusiranja

i

ciljanja

pale i gase. Cijelo v a m v r i j e m e g o v o r i m

o č i reguliraju svaki p o k r e t tijela, a k o

o u č i n k u svjetlosti. Z n a m o da c r v e n a

p o b o l j š a t e vid, p o b o l j š a t ć e t e i o s t a l e

b o j a p o b u đ u j e , a plava s m i r u j e . Z n a ­

aspekte tijela. K o r i š t e n j e m ove naprave

m o d a c r v e n a b o j a utječe n a j e d a n dio

z a k r a t k o ć e t e v r i j e m e p o b o l j š a t i spo­

a u t o n o m n o g ž i v č a n o g sustava, a plava

sobnost

na drugi dio. K o r i š t e n j e m ove naprave,

r a d a z a r a č u n a l o m , t e s p o s o b n o s t igra­

dolazi do p o m i c a n j a u tijelu; dolazi do

nja golfa ili t e n i s a .

širenja i skupljanja. To je p o p u t disanja,

p r o m i j e n i t ćete svoj život.

čitanja i učenja,

sposobnost

P r o m j e n o m vida