Pv 3850

Javni dug grabi uzlazno Konsolidirani dug opće države mogao bi ove godine dosegnuti 81,8 posto BDP-a i iznositi 268,5 milijardi kuna

S Ceftom i dalje u plusu Pesimisti, zasad, nisu bili u pravu. Štoviše, suficit u razmjeni u korist Hrvatske još je i povećan

Ipak se kreće Unatoč recesiji i besparici tvrtke ulažu u nove pogone, primjerice Prima, Jan Spider i Dream Lab

tema tjedna Str. 4-5

Aktualno Str. 7

Aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 27. listopada 2014.

Godina LXI / Broj 3850. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

S dancima u zelenu energetsku budućnost / Zlatne plakete u šibeniku / istarski plašt sreće i zdravlja / Regija

KONJUNKTURNI TEST

Pokazatelji konjunkturne klime ponovno u padu I dalje se nastavlja nestabilno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo bez naznaka ozbiljnijeg oporavka >>16-17

intervju: Zoran miliša

U Hrvatskoj su mnoge elektrane stare i neučinkovite, pa bi bilo dobro početi s gradnjom novih, kaže predsjednik Uprave RWE Energija

>> 12-13

Irski recept uspijeva čak i u Hrvatskoj

Želimo razvijati zračni promet u Hrvatskoj, pa nastavljamo prometovati s četiriju aerodroma, ističe Niall O’Connor iz Ryanaira

>> 18-19

Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati

5

dobrih razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju:

POZIVAMO VAS NA DVODNEVNU EDUKATIVNU POSLOVNU KONFERENCIJU

• 24 predavanja iz područja prodaje • 20 vrhunskih predavača • Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom predavanju • Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke • Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.490,00 kn + PDV 25% U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

SPONZORI:

KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI:

Program je na www.poslovni-savjetnik.com Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1

21.10.2014. 14:36:07

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-76/13 Pula, 27. siječnja 2014.

*

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskog gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Pavičić – Sirotić kao predsjednice vijeća, te Ljiljane Kurteš i Ester Buić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijavitelja Miro Dujmov iz Premanture, Selo 62, protiv prijavljenika “Select” d.o.o. Proizvodnja PVC stolarije, iz Pule, Štinjanska cesta 185, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana, 27. siječnja 2014. godine, u prisutnosti prijavitelja osobno i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenika, istoga dana

presudio je Prijavljeni: “Select” d.o.o. Proizvodnja PVC stolarija, iz Pule, Štinjanska cesta 185 ODGOVORAN JE što nije ispunio svoju ugovornu obvezu koja za njega proizlazi iz ugovora (ponude) br. 23659, jer je nekvalitetno i suprotno pravilima struke montirao ulazna PVC vrata donjeg stana kuće prijavitelja, uslijed čega se ista nisu mogla zatvarati, a niti je otklonio nedostatke po pozivu prijavitelja, čime je postupio protivno odredbama čl. 4. i 10. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem članka 36 st.

1. i t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

privredni vjesnik

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 5600 002 ili e-mail pretplata@privredni.hr

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 14. srpnja 2014. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-12/14 kojom se žalba odbija.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Boran Lončarić, predsjednik Uprave i vlasnik GDi Gisdata Groupa

Zoran Bohaček, direktor HUB-a:

Strane banke spasile državu Kad je izbila kriza, u najkritičnijem trenutku - a to je bilo prvo tromjesečje 2009. godine - dok su u nizu zemalja vlade spašavale ugrožene banke poslovičnim “novcem poreznih obveznika”, Hrvatska je bila jedina zemlja u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi u kojoj su banke matice povećale svoju izloženost, i to za otprilike dvije milijarde eura. Ta su sredstva kod nas zapravo spašavala ugroženu državu, a bila su potrebna da ne dođe do istiskivanja drugih sektora, poduzeća i stanovništva s tržišta. Naše banke su nastavile i njima plasirati novac.

Alojzije Šestan, vlasnik Šestan-Buscha:

Trebamo inženjere, ali iz Međimurja Lakše bi inženjere bilo naći u većim gradovima, primjerice u Zagrebu. To, međutim, sa sobom nosi neke druge komplikacije jer nije to baš tako blizu; treba prijeći 100 kilometara svaki dan. Osim toga, kako podučavamo te ljude našoj tehnologiji, često se dogodi da se zbog različitih životnih okolnosti, ljudi koji nisu iz Međimurja vraćaju u svoja mjesta i napuštaju nas. A i mi i oni smo uložili kako bi se navikli na našu specifičnu proizvodnju. Netko tko je iz Međimurja ostat će raditi kod nas jer neće osjetiti potrebu za povratkom. Zato se prvo okrećemo ovom kraju u kojem, na žalost, nedostaje inženjera strojarstva.

Branka Jengić, predsjednica Sekcije tekstila HOK-a:

Opipajte tekstil prije kupnje Velika davanja državi domaće su tekstilce gurnula u provaliju. Izgubili smo i proizvodnju materijala za šivanje, gumba, traka, cifova... Trgovački centri zasićeni su jeftinom robom kod koje kvaliteta materijala pada u drugi plan. Utopili smo se u svjetsku masu i postali lijeni, pa odjeću procjenjujemo preko ekrana a da uopće nismo opipali materijal. Poliester i drugi nekvalitetni materijali nerijetko se nameću i proizvodima skupih dizajnera. Da bi se obrtnici spasili od propasti, nužna je edukacija potrošača.

Bez kulture poslovanja nema strategije Za naš uspjeh je osnovno i ključno bilo razbijanje stereotipa da smo mi iz Hrvatske mali i nedovoljno osposobljeni za poslovanje na globalnom tržištu. Treba imati stav da smo sposobni kao Finci ili Šveđani

G

Di Gisdata Group, prema mojem saznanju, najveći je privatni proizvođač industrijskog softvera u Hrvatskoj i regiji. Ostvarujemo prihod od 12 milijuna eura, a zapošljavamo 50 stručnjaka.

Važno je da kod kuće napravite nešto dobro i kvalitetno da bi vas prepoznali inozemni klijenti Osim u zemlje regije svoj industrijski i tehnički softver izvozimo na daleko šire područje. On se primjenjuje u čak 12 vremenskih zona. Najveći korisnici našeg softvera izvan naše regije su teleoperatori, dok unutar regije imamo raznolik spektar korisnika - iz područja zaštite okoliša, prostornog planiranja, upravljanja infrastrukturom poput cesta, vodovoda, plinovoda, energetske infrastrukture, potom u samoj industriji primarne proizvodnje nafte i plina, proizvodnji električne energije i alternativne energije. Sve više korisnika imamo iz područja zaštite, obrane i sigurnosti. Značajni korisnici

našeg softvera su financijske institucije. Inače, najbrže rastuće područje su telekomunikacije te primjene u privatnoj industriji. Važno je da kod kuće napravite nešto dobro i kvalitetno da bi vas prepoznali inozemni klijenti. Da bismo bili konkurentni u inozemstvu gdje ostvarujemo oko 75 posto svojeg prometa, morali smo se najprije dokazati u Hrvatskoj. Usporedbe radi, Hrvatska ne može napraviti svemirski brod, ali može napraviti kvalitetan brod, i to se prepoznaje.

Naša sreća je bila to što je hrvatsko tržište telekomunikacija razvijeno, dinamično i konkurentno tako da su se softverska rješenja kod naših operatora mogla ponuditi i na kraju implementirati kod svjetski uspješnih tvrtki iz tog područja. Podrazumijeva se da pri tome morate imati vrlo sposobne i inovativne zaposlenike.

U ranom razvoju tvrtke bili smo prepoznati u razvijanju usluge plaćanja parkiranja SMS-om, što smo također uspjeli implementirati na neka inozemna tržišta.

Za naš uspjeh je osnovno i ključno bilo razbijanje stereotipa da smo mi iz Hrvatske mali i

morali tri godine ulagati u kuvajtsko tržište da bismo tek tada počeli izvoziti, odnosno plasirati svoja rješenja i proizvode. Prodajni ciklus ozbiljnog industrijskog softvera ne traje tri mjeseca nego nekoliko godina.

Drago mi je da u Hrvatskoj u posljednjih petšest godina raste pozitivna svijest o potrebi izvoza. Ta svijest je već sazrela i usuđujem se reći da je, što se tiče gospodarstva, izvoz jedina pozitivna vijest koju čujemo.

Uostalom, osnovana je i Udruga hrvatskih izvoznika koja uspješno promiče upravo nužnost poslovanja na globalnom nedovoljno osposobljeni za poslovanje na globalnom tržištu. Treba imati stav da smo sposobni kao Finci ili Šveđani. Tvrtka mora imati svoju kulturu poslovanja jer bez toga nema strategije. Slikovito bih to rekao ovako: kultura tvrtke mora biti takva da za doručak pojede kompletnu strategiju.

Kad spojite kreativnost inženjera i kulturu poslovanja, onda nemate zapreka poslovati na globalnom tržištu. Osim toga, tvrtka mora stalno ulagati u pozicioniranje na nekom tržištu. Mi smo

Što se tiče gospodarstva, izvoz je jedina pozitivna vijest koju čujemo tržištu. Pri tome je jako bitno to da mi u Hrvatskoj upravljamo vlastitom robnom markom, a ne da radimo poslove dorade. Imamo jako puno malih i srednjih tvrtki koje razvijaju svoje robne marke i posljednjih godina ih sve više plasiraju na inozemno tržište. Izvoz tih tvrtki se posljednjih godina udvostručio.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 17,18 mlrd kn

deficit konsolidirane opće države za 2013. (5,2% BDP-a)

( 18,6 mlrd kn

ili 5,6% BDP-a iznosio taj deficit 2012.

Rast javnog duga

Hrvatski javni dug narastao Zbog nove metodologije, koja u opću državu uključuje i Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb, javni dug je narastao Infrastruktura, ali i HZZO, HZMO i HZZ te lokalni proračuni i njihovi korisnici. U DZS-u navode da će prema projekcijama Min će konsolidirani dug opće države na kraju godine biti 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema novoj metodologiji ESA 2010, hrvatski javni dug na kraju 2013. godine narastao je na 249,8 milijardi kuna što je 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda. To je porast od 8,5 u odnosu na prethodni način izračunavanja, jer su u obuhvat opće države uključene Hrvatske autoceste i Autocesta RijekaZagreb (za 337 milijuna kuna). Prema riječima Marka Krištofa, ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, koji je prošli tjedan predstavio novu metodologiju, rastu duga pridonijela je i revizija bruto investicija u fiksni kapital, u iznosu od 461 milijun kuna.

Primjenom nove metodologije deficit konsolidirane opće države za 2013. godinu iznosi 17,18 milijardi kuna, odnosno 5,2 posto BDP-a. U 2012. bio je 18,6 milijardi kuna ili 5,6 posto BDP-a.

U razdoblju od gotovo 20 godina, u kojem se primjenjivala ranija metodologija (ESA 95), gospodarstvo se znatno promijenilo. Sve važnija postaje nematerijalna imovina, proizvodi i usluge intelektualnog vlasništva te informacijske i komunikacijske tehnologije u proizvodnim procesima, kažu u DZS-u. Zato je prilagođen i način prikupljanja makroekonomskih statistika.

Prema Krištofovim riječima, osim HAC-a i ARZ-a u sektor opće dr-

žave uključeni su i Hrvatska radiotelevizija i poduzeće HŽ Infrastruktura, zatim državni proračun i njegovi korisnici te izvanproračunski korisnici (Hrvatske ceste, fondo-

Rastu duga pridonijela je i revizija bruto investicija u fiksni kapital, u iznosu od 461 milijun kuna vi i agencije poput DUUDI-ja, CERP-a, Fonda za okoliš...). Obuhvaćeni su i fondovi zdravstva i mirovinskog osiguranja (HZZO, HZMO i HZZ) te lokalni proračuni i njihovi korisnici. Lokalni proračuni doprinose općem dugu sa 1,5 posto BDP-a.

Kriterij probijen prošle godine Izvještaj o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države temelj je i za odluke Europske komisije o fiskalnom nadzoru nad članicama. U DZS-u navode da će prema projekcijama Ministarstva financija deficit proračuna u 2014.

iznositi 19,01 milijardu kuna ili 5,8 posto BDPa, dok će konsolidirani dug opće države na kraju godine biti 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a.

Po ranijoj metodologiji Hrvatska nije zadovoljavala kriterij visine proračunskog deficita od 2009. godine, a kriterij duga opće države probila je prošle godine, podsjećaju analitičari Hrvatske gospodarske komore. U svom komentaru primjećuju da su po novoj metodologiji, koja je predstavljena za posljednje četiri godine, pokazatelji još negativniji, posebice kada je riječ o dugu opće države čiji je udio u BDP-u iz metodoloških razloga porastao, ovisno o godini, za 7,8 do 8,6 postotnih bodova. S time da je maastrichtska granica prijeđena već u 2012. godini.

Primjenom nove metodologije ESA 2010 deficit konsolidirane opće države za 2013. godinu iznosi 17,2 milijarde kuna, odnosno 5,2 posto BDP-a, što je milijardu kuna više u odnosu na travanjsku notifikaciju, kažu u HGK-u.

Udio konsolidiranog duga opće države u BDP-u (u postocima)

90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

75,7% 52,8%

2010.

59,9%

2011.

*projekcija Ministarstva financija

81,8*%

64,4%

2012.

2013.

2014.

Izvor: DZS

Deficit za ovu godinu procijenjen je na 19 milijardi kuna, što je 5,8 posto BDP-a, odnosno 1,8 milijardi kuna više nego u 2013. godini. Time Hrvatska neće zadovoljiti očekivanja Europske komisije koja je, za ovu godinu, stavila u mirovanje proceduru prekomjernog deficita pod pretpostavkom da će se ostvariti nominal-

ni proračunski deficit od 4,6 posto BDP-a.

Do kraja godine i gori podaci Primjenom nove metodologije ESA 2010 za razdoblje od 2010. do 2013. konsolidirani je dug opće države porastao između 27,4 (koliko je porastao u 2010. godini) i 29,6 milijardi kuna koliko je pora-

stao u 2013. godini. Istodobno je njegov udio u BDP-u povećan sa 52,8 posto u 2010. godini na čak 75,7 posto u 2013. godini. Razlog je povećanje obuhvata podsektora središnje države, čime su primljeni krediti tih jedinica ušli u obuhvat duga. Prema projekcijama Ministarstva financija, konsolidirani dug opće države

5

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( na 19 mlrd kn

*vijesti

ili 5,8% BDP-a procijenjen deficit za ovu godinu

na 75,7 posto BDP-a na 249,8 milijardi kuna. U sektor opće države uključeni su i Hrvatska radiotelevizija i HŽ istarstva financija deficit proračuna u 2014. iznositi 19,01 milijardu kuna ili 5,8 posto BDP-a, dok

na kraju ove godine bit će 81,8 posto BDP-a. Time se nastavlja neodrživo visoka dinamika rasta javnog duga koji je u posljednjih godinu dana povećan za 7,5 posto, a njegov udio u BDP-u za 6,2 postotna boda, kažu u HGK-u.

Analitičari Komore ocjenjuju da bi podaci za ovu godinu realno mogli biti i nepovoljniji od

predstavljenih, s obzirom na mogućnost da oni vjerojatno ne obuhvaćaju sve obveze države u vezi s dugovima u zdravstvenom sustavu, preuzete obveze u vezi s restrukturiranjem brodogradnje, kao i obveze iz procesa sukcesije bivše Jugoslavije koje će onda, ako se prenesu na sljedeću godinu, opteretiti državne financije u narednoj godini.

Prema komentaru Ante Žigmana, savjetnika guvernera HNBa, objavljenom nedavno na internetskim stranicama časopisa Banka, u akademskim krugovima u Europi obično se spominje pet opcija za izlaz iz dužničkog gliba. Prva opcija je dugoročno smanjenje duga kroz proračunske suficite. Pritisak Europske komisije i MMF-a da se provede fiskalna štednja bila je prvenstveno usmjerena na smanjenje javnog duga. No to može trajati desetljećima, dovoljno je pogledati Grčku i Italiju. Žigman kaže da se prilagodba može provesti i kroz povećanje bruto domaćeg proizvoda, no to je puno teža opcija, obično je najbolja kombinacija suficita i rasta BDP-a. Ulazak u proračunski suficit je danas za Hrvatsku gotovo nevjerojatna akcija kada deficit prelazi 15 milijardi kuna; to bi značilo oštro zarezivanje u razna prava ili povećanje poreza što u izbornoj godini nije opcija, pa će te akcije sačekati 2016.

Druga opcija se odnosi na prodaju državne imovine što je sasvim logi-

Kamate na dug pojele pelješki most Javni dug Hrvatske porastao je u šest godina za oko 40 posto udjela u BDPu, odnosno za oko 127 milijardi kuna ili 16,7 milijardi eura. Iznos je vrtoglavo visok, posebno ako se na ukupni iznos duga obračuna godišnji iznos kamata koje dosežu iznos od preko 12 milijardi kuna. Primjerice, kamate na javni dug su u 2008. iznosile “samo” pet milijardi kuna. Slikovito rečeno, Hrvatska je ove godine s tih sedam milijardi kuna koje izdvaja za kamate mogla izgraditi pelješki most, istaknuo je Ante Žigman. čan pristup za zemlje koje imaju velik dug pa prodaju imovinu kako bi se kupile vlastite obveznice i pospremile u riznicu. Hrvatska u ovom slučaju ima sve manje imovine za prodaju, ali i pitanje je procjene vrijednosti imovine, što je pokazao posljednji pokušaj prodaje Hrvatske poštanske banke.

Restrukturiranje duga kao opcija Žigman ocjenjuje da je monetizacija autocesta logičan potez, ali samo uz uvjet da monetizacija bude bezuvjetna, a to znači da država novac dobije odjednom a ne u ratama. I da koncesionar ne može zbog nekih nepredviđenih situacija, kao što je pad prometa po autocesti, tražiti kompenzaciju od države. Treća opcija, o kojoj se sve više govori, je restrukturiranje duga. Problem restrukturiranja duga je taj što se javni dug nalazi u poslovnim knjigama banaka, mirovinskih fondova i korporacija, pa bi smanjenje vrijednosti u poslovnim knjiga-

ma bio okidač za bankarsku i financijsku krizu.

Zemlje eurozone imaju mogućnost restrukturiranja duga kroz ESM (European Stability Mechani-

Žigman ocjenjuje da je monetizacija autocesta logičan potez, ali samo ako bude bezuvjetna sm), ali količina sredstava u fondu nije ni izbliza dovoljna za ozbiljna restrukturiranja duga na razini cijelog EMU-a. Hrvatska je nažalost povećanjem duga preko praga od 60 posto na jedno vrijeme odgodila svoj ulazak u eurozonu o kojoj mnogi hrvatski građani sanjaju što su pokazali i time što je preko 80 posto njihove štednje u eurima. Četvrta opcija se odnosi na oprost duga koja se može promijeniti samo u iznimnim situacijama. Poznata je procedura oprosta duga kroz Pariški klub koju je Hrvatska već jednom prošla kada se razilazila od bivše države. Da-

nas bi bilo kakav zahtjev da se traži oprost dugova značio da zemlja nije sposobna izvršavati svoje obveze što je uklanja iz svih portfelja banaka i investicijskih fondova u svijetu i Hrvatskoj. Ovakav scenarij je praktički neprihvatljiv i nepoželjan.

Dobrodošli prihodi od privatizacije Peta opcija koja je na stolu je monetizacija duga ili, jednostavnije rečeno, da središnja banka izravno kupi državni dug. Takva opcija je u Hrvatskoj, a i u EU-u, zakonom zabranjena i dio je pravne stečevine ulaska Hrvatske u EU. Kupovina državnih obveznica na sekundarnom tržištu od banaka je moguća, ali nije potrebna jer banke u Hrvatskoj imaju više nego dovoljno likvidnosti da bi uopće željele prodati obveznice koje im nose vrlo pristojan prinos uz nizak rizik. Na kraju svega, zaključuje Žigman, preostaje zasukati rukave i provoditi prvu i drugu opciju jer su to dva klasična i čista modela koja se poduzimaju u funkcionalnim ekonomijama. Svaka druga navedena opcija se poduzima u bezizlaznim situacijama kada društvo i ekonomija nisu više funkcionalni.

Nositelji ekonomske politike u Hrvatskoj moraju usvojiti čvrstu fiskalnu disciplinu i dosljedno je provoditi kako bi se stabilizirao i smanjio udio javnog duga u BDP-u, s time da je svaki prihod od privatizacije dobrodošao da se dug jednokratno smanji, zaključuje Žigman.

Sporiji pad cijene stanova Prosječna je cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu iznosila 10.280 kuna, što je 0,1 posto više nego u drugom polugodištu prošle godine, ali 2,8 posto manje nego u prvom polugodištu 2013. godine, objavio je DZS. Takva kretanja sugeriraju usporavanje pada cijena na tržištu nekretnina. Sadašnja je razina prosječne cijene četvornog metra novog stana još uvijek niža 17 posto u odnosu na prvu polovinu 2009. godine.

Suradnja CO-a, HPB-a i Pošte Hrvatska poštanska banka, Hrvatska pošta i Croatia osiguranje planiraju osnažiti suradnju i tržištu ponuditi kvalitetniji financijski servis. Iz HPB-a podsjećaju da je ta banka s Hrvatskom poštom, kao i s Croatia osiguranjem, realizirala značajne partnerske projekte. Osim strateškog partnerstva HPB-a i CO-a u bankoosiguranju, želi se proširiti suradnja HPB-a i Hrvatske pošte boljim korištenjem mreže 1000 poštanskih ureda. U vlasničkoj strukturi HPB-a Hrvatska pošta ima 27,49 posto dionica, država 51,46 posto, a HZMO 20,18 posto. Ostalih 0,87 posto pripada malim dioničarima.

Imunološki traži partnera

Vlada će ovog tjedna donijeti odluku o uvjetima po kojima bi strateški partner ušao u Imunološki zavod, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Time bi se riješio i problem isplate zaostalih plaća zbog kojeg su zaposlenici stupili u štrajk. Vrdoljak je rekao da se pregovara s financijskim institucijama kako bi se dobio novac za isplatu plaća i nastavak proizvodnje. Za isplatu plaća i proizvodnju treba oko pet milijuna kuna.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 45% kapitala

Osmi sajam poslova u Zagrebu

Godine nisu važne, ali znanje i vještine jesu

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Područni ured Zagreb proteklog su tjedna organizirali 8. sajam poslova s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja. Iako je u Hrvatskoj trenutačno registrirano više od 300.000 nezaposlenih, putem HZZ-a je ove godine ipak zaposleno 180.000 ljudi, rekla je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a. Prilikom otvorenja Sajma istaknuto je kako HZZ potiče poduzetništvo i samozapošljavanje kako bi se prekinuo negativan trend nezaposlenosti. Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, naglasila je kako je u tijeku izrada nacrta strategije socijalnog poduzetništva.

“Putem lokalnog partnerstva, i to kroz suradnju akademske zajednice, državnih i institucija civilnog društva, osmišljavaju se mjere bespovratnih potpora za zadruge i tvrtke koje se bave socijalnim poduzetništvom”, rekla je ona. U projekt organizacije Sajma poslova od prve je godine uključena i Zagrebačka županija koja financijski pomaže ovu manifestaciju.

Otvarajući sajam, Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, naglasila je kako je cjeloživotno ulaganje u sebe jedini uvjet cjeloživotne zaposlenosti.

“Problem u nezapošljavanju nekih osoba je u nedostatku njihovih znanja, kompetencija i vještina, a ne u dobi zaposlenika”, rekla je Tatjana Dalić. Ni osoba od 20 godina, isto kao ni ona od 55, ne može biti zaposlena na mjestu gdje se traže informatička znanja ako nije informatički pismena, ilustrirala je primjerom. (S.P.)

FINANCIJSKI RJEČNIK

Ekonomski pojmovi na razumljiv način Što je inflacija a što deflacija, koja je razlika između dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću, samo su neki od 425 ekonomskih pojmova obrađenih u Financijskom rječniku koji je pripremila studentska udruga Ekonomskog fakulteta u Zagrebu “Financijski klub” te tvrtka Bisnode Hrvatska.

Rječnik je podijeljen u osam cjelina, a svi pojmovi objašnjeni su na jednostavan i razumljiv način.

“Financijski rječnik je rezultat višemjesečnog rada, a ima za cilj dati doprinos promicanju znanja iz područja ekonomije, ali i poticati obrazovanje poduzetnika”, kaže Antonija Hajdinjak, studentica smjera Marketing te članica projektnog tima Financijski rječnik, pojaš-

njavajući kako su članovi Financijskoga kluba prikupili i definirali sve financijske pojmove, dok su studenti smjera Marketing iste “preveli” kako bi bili jasni i razumljivi.

“Financijski rječnik pisan je tako da ga mogu razumjeti sve osobe, pa i one koje nemaju završen ekonomski studij, a susreću se s ekonomskim pojmovima svakodnevno”, ističe Marko Božac, voditelj tima i član predsjedništva Financijskoga kluba. (I.G.)

koji nastaje u Hrvatskoj ostvaruju strane kompanije

Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača

Evo kako potaknuti investiranje u Hrvatsku Investitori smatraju da moramo smanjiti troškove poslovanja, osigurati veću pravnu sigurnost i ubrzati administraciju. Predlažu i olakšavanje otpuštanja i zapošljavanja, rješavanje nejasnoća u Zakonu o radu te ukidanje nepotrebnih pregleda, prekvalifikacija, obuka Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

druženje stranih ulagača (FIC) predstavilo je Bijelu knjigu stranih ulagača koja sadrži pregled situacije u hrvatskom gospodarstvu i preporuke kojima bi se poboljšalo poslovno okruženje u Hrvatskoj.

Hrvatska je po mnogim kriterijima jedna od najlošijih članica Europske unije i kako bi uhvatila priključak s drugim članicama, treba se više koristiti vrstom financiranja kao što su izravna strana ulaganja. Kako navodi Bijela knjiga, studije pokazuju da povećanje izravnih stranih ulaganja od jedan posto povećava ukupno investiranje u rasponu od pola do 1,3 posto, a rast BDP-a za pola do jedan posto.

Osim što direktne strane investicije mogu pomoći gospodarskom oporav-

Prema troškovima poslovanja, Hrvatska je među najgorim zemljama EU-a ku, tvrtke koje spadaju u tu kategoriju predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva, bilo kroz kapital, ukupni prihod, izvoz, zaposlenost ili investicije.

Prema podacima FICa, krajem 1990-ih izravne strane investicije činile

su 10 posto ukupnog kapitala i ukupnih prihoda te ostvarivale 18 posto izvoza, a zapošljavale su gotovo osam posto od ukupnog broja zaposlenih, predstavljajući nešto više od petine ukupne vrijednosti investicija u gospodarstvu. Danas pak strane kompanije ostvaruju više od 45 posto ukupnog kapitala, 50 posto ukupnih prihoda, 55 posto izvoza, 45 posto ukupnih investicija i zapošljavaju četvrtinu ukupnog broja zaposlenih.

U čemu smo najgori U udruženju stranih ulagača upozoravaju da bi se Vlada trebala usredotočiti na troškove poslovanja i unapređenje poslovne klime. Prema rangiranju troškova poslovanja Svjetske banke, Hrvatska je među najgorim zemljama Europske

unije u ukupnom poretku. U gornjoj je polovici ili prosjeku kad je riječ o početku poslovanja, dobivanju električne energije, dobivanju kredita, plaćanju poreza i izvršenjima ugovora, ali je najgora od 28 zemalja u građevnim dozvolama, upisu vlasništva, zaštiti ulagača, trgovini preko granica i rješavanju insolventnosti, navodi se u Bijeloj knjizi.

Najteži problemi za investitore dolaze na područjima pravne nesigurnosti, poreznih obveza, parafiskalnih naknada, javne uprave i pravosuđa te pitanjima rada. U pitanjima pravne nesigurnosti investitori predlažu procjene utjecaja novih zakona i manje hitre izmjene zakona. Kod poreznih obveza predlažu uspostavu komunikacije o porezima s poduzećima, bolju pri-

lagodbu poreznih zakona i brže rješavanje sporova, kao i jače izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i smanjivanje duga po PDV-u za nenaplativa potraživanja.

Predlaže se jednaka komunikacija poduzeća i države i kod smanjenja parafiskalnih davanja, a administraciju i pravosuđe je potrebno kroz različite mjere ubrzati i racionalizirati.

Investitori predlažu i olakšavanje otpuštanja i zapošljavanja, rješavanje nejasnoća u Zakonu o radu, te ukidanje nepotrebnih pregleda, prekvalifikacija, obuka. Za olakšavanje stanja na tržištu rada dobro je priznavati svjedodžbe potrebne za praktičan rad, a radnicima se za teorijsku nastavu treba omogućiti dopisno osposobljavanje.

7

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 8,9 mlrd kn

hrvatski izvoz u Ceftu u prvih 7 mjeseci ove godine

( to je 14,1%

više nego u istom lanjskom razdoblju

Izvoz u prvih sedam mjeseci

Izvoznici i dalje bilježe pluseve u Cefti Zasad se nisu ostvarila pesimistička predviđanja da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doći do većih problema u razmjeni s Ceftom. Štoviše, suficit u razmjeni u korist Hrvatske još je i povećan Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski izvoz u zemlje Cefte u prvih sedam mjeseci ove godine porastao je 14,1 posto i dosegnuo 8,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Zasad se nisu ostvarila pesimistička predviđanja da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju

Dobri rezultati ostvareni su i na netradicionalnim tržištima za Hrvatsku kao što su Francuska i Poljska doći do većih problema u razmjeni s tom grupacijom. Štoviše, suficit u razmjeni u korist Hrvatske još je i povećan jer je u dosadašnjem dijelu go-

dine uvoz iz Cefte pao za osam posto.

Rastu izvoza u Ceftu, prema analizi Hrvatske narodne banke, pridonio je rast izvoza električne energije i prehrambenih proizvoda u Srbiju. Ukupan izvoz rastao je čak 40 posto. Za razliku od toga, izvoz u BiH rastao je slabijim tempom, čemu su pridonijeli lošiji rezultati zabilježeni kod izvoza hrane i živih životinja.

Ukupan izvoz u BiH bio je veći za 6,8 posto na godišnjoj razini.

Hrvatski su izvoznici za tu grupaciju zemalja, zapravo, zadržali carinske i izvozne povlastice koje su imali i ranije.

Izvozni rezultati u zemlje eurozone također su još na pozitivnom teritoriju. Analitičari upozoravaju na stagnaciju koja je u eurozoni zabilježena u drugom tromjesečju. To bi se moglo odraziti

u Njemačkoj i Italiji, važnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima.

Veći izvoz u Ukrajinu, ali i u Rusiju Pad izvoza u prvih sedam mjeseci zabilježen je u zemlje na istočnim granicama EU-a (Bjelorusija, Rusija, Ukrajina, Turska). Rezultat je bio manji za 4,9 posto. Ali unatoč sukobima u Ukrajini, povećan je hrvatski izvoz u tu zemlju kao i u Rusiju. Izvoz u Ukrajinu gotovo je udvostručen, s lanjskih 86 milijuna kuna na 158 milijuna kuna.

Izvoz u Rusiju dosegnuo je već milijardu kuna i veći je za 10 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Znatan pad zabilježio je izvozni rezultat u Tursku koji je sa 479 milijuna kuna pao na 345 milijuna kuna. i na izvozne rezultate hrvatskih poduzeća. Najve-

ći oprez izazivaju podaci o padu realnog BDP-a

Raste i izvoz u Sloveniju Rast hrvatskoga robnog izvoza u drugom tromjesečju 2014. stoga je ponajprije povezan s daljnjim intenziviranjem razmjene s ostalim zemljama članicama EU-a.

Analitičari HNB-a pritom posebno izdvajaju nastavak visokih godišnjih stopa rasta izvoza u skupini 12 novijih zemalja članica EU-a. Tako je, primjerice, pojačan izvoz energenata u Sloveniju i Mađarsku.

Gospodarstvo Austrije u drugom tromjesečju ostvarilo je minimalan rast realne gospodarske aktivnosti, pri čemu se kao pozitivan doprinos ističu potrošnja države i osobna potrošnja, dok su se investicije smanjile.

Pokazatelji pouzdanja po-

trošača i proizvođača upućuju na pogoršanje u idućem razdoblju. Sve se to donekle odrazilo i na hrvatskom izvozu. Ostvaren je rast od 5,6 posto, što je manji rast od prosječnog u zemlje EU-a (15,7 posto).

Slovensko je gospodarstvo zabilježilo rast u drugom tromjesečju, nakon stagnacije u prvom.

Uz izvoz rasla je i domaća potrošnja. Pozitivan utjecaj pokazao se i na hrvatskom izvozu u tu zemlju koji je porastao za 23 posto. U prvih sedam mjeseci zapadnim susjedima izvezeno je robe u iznosu većem od pet milijardi kuna. Dobri su rezultati ostvareni i na netradicionalnim tržištima za Hrvatsku. Tako je izvoz u Francusku nadmašio milijardu kuna, dok je lani bio 625 milijuna kuna. Za 34 posto veći je i izvoz u Poljsku, a dosegnuo je 616 milijuna kuna.

Dansku kraljicu i princa u posjetu Hrvatskoj prate predstavnici 32 poduzeća

S Dancima u zelenu energetsku budućnost Do 2050. godine Danska će biti prva zemlja na svijetu neovisna o fosilnim gorivima. Kontakti s tvrtkama koje su u zelenoj energiji stekle ogromno iskustvo mogli su se uspostaviti prošli tjedan na Hrvatsko-danskom poslovnom forumu održanom u Zagrebu. Danski kraljevski par, kraljicu Margaretu i princa Henrika, u posjetu Hrvatskoj pratili su i predstavnici 32 poduzeća iz energetskog i zdravstvenog sektora, proizvodnje metalne opreme, poljoprivrede i prehrambene industrije.

To su samo neka od po-

upoznalo njenu administraciju, poput tvornice

Poljoprivrednoprehrambenih proizvoda lani smo iz Danske uvezli za 15,3 milijuna eura dručja s potencijalom za suradnju. Hrvatska i Danska su male zemlja s nevelikim unutarnjim tržištem i stoga se moraju okrenuti izvozu i međunarodnoj suradnji, rekao je na forumu princ Henrik. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović predložio je suradnju u

razvoju LNG terminala i potrazi za plinom u Jadranu. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić obećao je pomoć Vlade i njenih agencija u praćenju i poticanju ulaganja.

Nekoliko danskih tvrtki pokrenulo je proizvodnju u Hrvatskoj i

kamene vune Rockwool u Istri. Tu su i tvornica ambalaže Hartmann, pivovara Carlsberg u Koprivnici, tvornica guma za poljoprivredne strojeve Starco u Belom Manastiru i drugi. Predstavništva su osnovali i Brunata, isporučitelj tehnologi-

je za upravljanje grijanjem, Danfoss, proizvođač industrijske opreme, Grundfos, konstruktor visokokvalitetnih crpki.

Kroz jadranske luke prolaze kontejneri kompanije Maersk, a ovdje su i zastupnici farmaceuta kao što su Lundbeck, Xellia i drugih.

Mogućnosti ulaganja Snaga danskog gospodarstva ogleda se i u robnoj razmjeni. U 2013. godini Hrvatska je u Dansku izvezla robe za 30,7 milijuna eura, a uvezla za 201,4 milijuna eura. Sastanak s danskim kolegom

Danom Jorgensenom održao je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Razgovarali su o mogućnostima ulaganja i trgovine te prenošenju iskustava u području ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja. Jakovina očekuje da će hrvatski proizvodi lakše do Danske, sad kad pripadamo zajedničkom tržištu. Hrvatska je u 2013. iz Danske uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 15,3 milijuna eura, a izvezla u Dansku tih proizvoda u vrijednosti od samo 330.000 eura.

(I.V.)

8

AKTUALNO

trebaju raditi, proizvoditi, prodavati svoju robu i “ Poduzetnici usluge, a poreznici im pri tome ne smiju odmagati. ”

*vijesti Grand Prix niskopodnom vlaku Končarov niskopodni dizelsko-električni vlak dobio je Grand Prix na ARCA-i, sajmu inovacija održanom prošli tjedan u Zagrebu. Vlak će na pruge krenuti već sljedeće godine. Za proizvodnju 12 takvih vlakova potpisan je ugovor s HŽ Putničkim prijevozom. Vožnja ovim novim vlakom bit će udobnija zahvaljujući ugrađenom sustavu klimatizacije, sustavu informiranja putnika, LED rasvjeti i širokim vratima koja omogućuju bržu prohodnost, stoji u obrazloženju nagrade.

ARCA je privukla čak 260 inovatora iz Hrvatske i 17 zemalja svijeta.

Rast kontejnerskog prometa Na kontejnerskom terminalu u riječkoj Brajdici u prvih devet mjeseci zabilježen je promet od 113.276 standardnih kontejnerskih jedinica (TEU), što je rast od osam posto.

Na sjevernom Jadranu najveći promet ima luka Kopar sa 510.265 TEU-a, dok je kroz Trst, na drugom mjestu, prošlo 358.619 standardnih kontejnerskih jedinica. Do 2020. kapacitet Brajdice treba porasti na 600.000 TEU-a.

Nova poslovna zona u Gorici

Nova poslovna zona otvorena je u Vukovinskom polju pored Velike Gorice.

Na površini od 105 hektara zona ima proizvodni i uslužno-trgovački dio.

Zonu su osnovali privatni ulagači iz Austrije pod imenom Meridian 16 Business Park. Sklopljen je već i prvi predugovor o kupnji zemljišta kojim britanski ulagač najavljuje kupnju 30.000 četvornih metara. Želimo stvoriti trajnu i održivu zonu, mjesto za zelenu gradnju koje povezuje ekonomiju s ekologijom, rekao je direktor Meridiana 16 dr.

Richard Teichmann.

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

Boris Lalovac, ministar financija

Poreznici i poduzetnici

Umjesto represije partnerstvo Ubuduće će se porezni nadzori najavljivati, a obavljat će se prema pojedinim poduzetničkim sektorima i skupinama poduzetnika, najavio je Boris Lalovac, ministar financija Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

orezna uprava okreće novu stranicu u odnosu prema poduzetnicima.

Umjesto represije i potrage za prekršajima po svaku cijenu, gradit će se partnerski odnos, najavio je ministar financija Boris Lalovac na prošlotjednom radnom ručku s predstavnicima Hrvatske

Ministar financija je najavio da će se nastojati uskladiti kažnjavanje s likvidnošću tvrtke udruge poslodavaca Poreznici bi, prema Lalovčevoj ideji, trebali pomagati poduzetnicima i biti im na raspolaganju kao stručni servis. Novi, drukčiji pristup temeljit će se na povjerenju, razumijevanju poduzetničkih potreba i jasnoći u postupanju. Poduzetnici se, kaže, više ne bi trebali bojati poreznih nadzora. Ubuduće će se porezni nadzori najavljivati, a obavljat će

se prema pojedinim poduzetničkim sektorima i skupinama poduzetnika.

Provodit će se i specijalizirani nadzori kako bi se u komunikaciji s poduzetnicima riješile nedoumice do kojih dolazi zbog različitih tumačenja zakona.

Ispravljanje nepravilnosti Nakon obavljenih pregleda poslovanja objavljivat će se tipovi zatečenih

Milijardu kuna mjesečno za kamate Rebalans proračuna trebao bi se ovaj tjedan naći pred Vladom. Ministar Lalovac nije želio otkrivati smjer promjena dok se ne obave sve konzultacije s premijerom i ostalim ministrima. Prošli je tjedan objavljeno da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje biti izdvojen iz proračuna, i to 1. siječnja iduće godine. Ministar je istaknuo da treba razmotriti sve mogućnosti za rasterećenje rashodne strane proračuna jer Hrvatska samo za kamate na dug plaća mjesečno milijardu kuna. Bez gospodarskog rasta to je prevelik proračunski teret.

nepravilnosti i problema, a potom će se ispravljati uočene greške. “Nije nam cilj izdavati prekršajne naloge za svaki propust koji uočimo kod poduzetnika. Želimo djelovati edukativno i preventivno i pomoći da se posao razvija sa što manje teškoća. Ne želimo stvarati stresne situacije jer je već sama poduzetnička djelatnost stresna. Poduzetnici trebaju raditi, proizvoditi, prodavati svoju robu i usluge, a poreznici im pri tome ne smiju odmagati”, poručio je Lalovac.

U proizvodnim poduzećima poreznici nemaju što tražiti u halama i radionicama. Osim ako žele fizički pomoći vlasniku tvrtke, dodao je ministar.

Nadzori i pregledi poslovanja trebaju se uglavnom odvijati elektroničkim pu-

tem. Lalovac smatra da je dovoljno da se u poreznim procedurama prikupi novac koji su poduzetnici dužni platiti državi. U svemu tome surađivat će se i s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore. Zajednički će se poduzimati mjere protiv poduzetnika koji namjernim poreznim utajama stvaraju nelojalnu konkurenciju na tržištu.

Uvesti razmjernost pri kažnjavanju Okupljeni poduzetnici, članovi HUP-a, pozdravili su inicijativu ministra Lalovca. Predložili su da se uvede i razmjernost pri kažnjavanju jer nije isto platiti prekršajnu kaznu od 30.000 kuna tvrtki koja ima promet od 200.000 kuna i onoj pre-

ko čijih računa prelaze milijuni kuna. Ministar je najavio da će se nastojati uskladiti kažnjavanje s likvidnošću tvrtke. Do problema često dolazi zbog sporosti u donošenju poreznih rješenja. Konačna rješenja stižu nakon duge procedure odlučivanja i podnošenja žalbi. Na kraju poduzeće mora platiti kaznu koja je s kamatama narasla na iznos koji će ga odvesti ravno u stečaj. Novi porezni pristup trebao bi izbjeći i takve slučajeve.

Lalovac je podsjetio i na druge promjene koje je uvodio kao ministar. Primjerice, povećanje neoporezivog dijela plaće kako bi se smanjio porezni pritisak na plaće visokoobrazovanih stručnjaka. Ili proširenje broja malih poduzetnika koji će PDV plaćati tek kad naplate potraživanje. Ministar je istaknuo da je u

U proizvodnim poduzećima poreznici nemaju što tražiti u halama i radionicama sektoru građevine omogućeno prebijanje obveze PDV-a malih podizvođača s obvezom koju imaju velike tvrtke za koje su radili. “Na taj je način građevinski sektor platio oko milijardu kuna manje poreza. I to je neizravna državna pomoć poduzetnicima”, naglasio je Lalovac.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 5 mlrd kn

EU sredstva za poslovnu infrastrukturu

Prijeđena vrijednost od milijardu kuna

ušteda proračunskog novca u srednjem roku

Sjednica hrvatske vlade

Kreće dubinska analiza državnih rashoda Analize trebaju biti gotove do 1. veljače iduće godine, a moraju sadržavati i prijedloge za smanjenje rashoda. I to najmanje za 10 posto u odnosu na plan rashoda iz 2014. godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

pravdava li Agencija za mobilnost i programe EU-a novac koji joj se za poslovanje daje iz državnog proračuna? Može li se pronaći ušteda u poslovanju Staroslavenskog instituta? Mora li Institut za turizam ići na kolektivni godišnji baš u vrijeme turističke sezone? To su neka od pitanja na koje će odgovore tražiti Vladina povjerenstva, osnovana prošli tjedan. Riječ je o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna, koja bi trebala

Dubinskom analizom obuhvatit će se svi rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna dovesti do smanjenja ukupne javne potrošnje. Analize trebaju biti gotove do 1. veljače iduće godine, a moraju sadržavati i prijedloge za smanjenje rashoda. I to najmanje za 10 posto u odnosu na plan rashoda iz 2014. godine.

Ukupna ušteda proračunskog novca trebala bi u srednjem roku dosegnuti pet milijardi kuna, rekao je ministar financija Boris Lalovac.

Dubinskom analizom obuhvatit će se svi rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna. Pročešljat će se sve subvencije i porezni ras-

hodi. Pregledat će se sustav zdravstva te poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Analiza će se obaviti i u regulatornim agencijama koje su osnovane posebnim zakonima a nisu uključene u državni proračun, a nisu ni proračunski korisnici. Uz ostalo, analizirat će se subvencije koje daju ministarstva zadužena za gospodarstvo, pomorstvo i promet, financije, rad i mirovinski sustav, poduzetništvo i obrt, kulturu, znanost i turizam.

No neće se analizirati subvencije u poljoprivredi, jer se njih značajnim dijelom financira iz fondova EU-a. Udio financiranja iz europskih fondova pri tome raste iz godine u godinu.

Uz središnje povjerenstvo koje će koordinirati cjelokupni rad, glavni analitički posao odradit će pet povjerenstava. Predsjedat će im predstavnici Ekonomskog instituta Zagreb i Instituta za financije. Time se želi po-

9

stići određena neovisnost i stručnost u radu, iako su i to institucije koje se uglavnom financiraju iz proračuna. Ostali članovi povjerenstava bit će predstavnici različitih ministarstava. Provođenje detaljne analize opravdanosti troškova nalazi se i među preporukama za smanjivanje deficita, koje je dala Europska komisija.

Nekretnine MORH-a lokalnoj samoupravi Sve nekretnine kojima raspolaže Ministarstvo obrane, a koje više nemaju obrambenu namjenu, do kraja godine prepustit će se jedinicama lokalne samouprave. Prema riječima premijera Zorana Milanovića, riječ je o nekretninama koje imaju čisto vlasništvo, a često su opremljene i pripadajućim infrastrukturnim instalacijama. Stoga se brzo mogu prilagoditi za iznajmljivanje potencijalnim graditeljima i investitorima. Od Istre i Korčule do unutrašnjosti zemlje mnoge takve nekretnine već

20 godina stoje neiskorištene, bez pravih razloga. Za razliku od Kupara, gdje su vlasnička prava bila vrlo složena pa su se morala raspletati gotovo dvije i pol godine, dodao je premijer. Usvojena je i Uredba o vojnom graditeljstvu koja regulira procedure pri građevinskim pothvatima na vojnim nekretninama.

S vladom Turkmenistana sklopit će se sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica. Znak je to razvoja dobrih odnosa nakon što je Turkmenistan naručio prvi veliki brod u pulskom brodogradilištu Uljanik. Unatoč vrlo kratkim rokovima brod je dovršen uz angažman gotovo cijele Vlade, rekla je potpredsjednica Vesna Pusić. Brod čeka rast vodostaja u rijeci Volgi da bi mogao stići u Kaspijsko more na svečanu primopredaju. U Vladi očekuju da će na temelju ovog posla stići i nove narudžbe iz te zemlje.

U sklopu 4. poziva Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu uručeni su ugovori za projekte vrijedne 376 milijuna kuna koji će se financirati u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Bespovratna sredstva iznose 356,7 milijuna kuna od čega će iz Europskog fonda za regionalni razvoj biti isplaćen preko 291 milijun kuna, iz državnog proračuna 65,5 milijuna kuna, dok će sami korisnici osigurati 19,2 milijuna kuna. Od pristigle 144 prijave odabrano ih je 15 iz 11 županija i Grada Zagreba. Njihovom realizacijom planira se otvoriti 420 novih radnih mjesta, te 58 novih tvrtki.

“Ovo je ujedno i najdirektniji demanti svih skeptika kada je u pitanju ugovaranje projekata financiranih iz EU fondova”, naglasio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, te najavio osnivanje posebnih fondova iz kojih će se jedinicama lokalne samouprave osigurati no-

vac za sufinanciranje EU projekata. Grčić u novom dijeljenju poreza i prireza planira da dva postotna boda poreza na dohodak ide u taj fond, što bi bio iznos od 200 do 220 milijuna kuna.“Ugovaranjem ove grant sheme prešli smo vrijednost od milijardu kuna ugovorenih projekata u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost.

U proteklih šest mjeseci u tom programu ugovoreno je 50 projekata vrijednih milijardu i 68 milijuna kuna”, kazala je ravnateljica SAFU-a Nataša Mikuš Žigman.

Unutar Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu ukupno je do sada, u sva četiri poziva, ugovoreno 50 projekata vrijednih oko 650 milijuna kuna. (I.G.)

drogerie markt Hrvatska

Dm i dalje najpoželjniji poslodavac

Dm - drogerie markt Hrvatska ovu poslovnu godinu završila je s prometom od 1,97 milijardi kuna, što je porast od 0,48 posto. Iako je neto dobit veća od 70 milijuna kuna, to je ipak osam posto manje nego lani.

“I takva dobit osigurava nam da i dalje možemo solidno poslovati, zadovoljavati potrebe kupaca i očekivanja vlasnika”, istaknuo je Mirko Mrakužić, član Uprave i direktor dm-a u Hrvatskoj, podsjetivši da su u

protekloj poslovnoj godini investirali 39,7 milijuna kuna u otvaranje i modernizaciju prodavaonica, a posebno su ponosni na otvorena 72 nova radna mjesta.

Dm u Hrvatskoj trenutačno ima 1295 djelatnika u 154 prodavaonice u 60 gradova. U sljedećoj poslovnoj godini cilj im je poslovati u 160 prodavaonica i investirati dodatnih 50 milijuna kuna. Već petu godinu za redom proglašeni su najpoželjnijim poslodavcem u Hrvatskoj.

Djelatnicima u prodavaonicama prosječna neto plaća iznosi 8528 kuna, a dobavljačima - od kojih četvrtinu predstavljaju oni s hrvatskim proizvodima u dm-u plaćaju u roku od 28 dana. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 1 godinu

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 1994. god

posluje MagicOs

osnovan Ures

Obrt za zabavne djelatnosti MagicOs, Osijek

URES, UMAG

Mjesto gdje počinje čarolija

Organko pretvara otpad u kompost U prvoj i za sada jedinoj specijaliziranoj mađioničarskoj prodavaonici, mogu se pronaći čarobna bojanka, čarobna šalica, ali i “giljotina” ili “Cezarova kocka”

Tvrtka je nastala kao rezultat uske povezanosti s prirodom, senzibiliteta i ljubavi prema biljkama, a započeli su kao proizvođači sezonskog bilja

M

P

nogi su skloni tvrdnji kako hrvatsko gospodarstvo iz krize mogu izvući jedino – mađioničari! Međutim, teško da bi takav kompleksan pothvat uspio riješiti bilo koji svjetski iluzionist, pa tako ni osječka braća Saša i Zoran Gerber. No, ako već mađioničarski ne mogu pomoći u rješavanju globalnog hrvatskog problema – pomogli su sebi. Budući da se već više godina uspješno bavi mađioničarstvom, o čemu svjedoči i činjenica da je dobitnik svojevsrnog mađioničarskog Oscara – nagrade Merlin – Saša Gerber je prije godinu dana otvorio Magic shop MagicOs, prvu i za sada jedinu specijaliziranu mađioničarsku prodavaonicu u Hrvatskoj, a njihovi artikli se mogu kupiti ipreko interneta.

“Na ideju o otvaranju magic shopa došli smo baveći se ovom umjetnošću. Željeli smo stvoriti mjesto gdje će se ljudi moći zabaviti, vidjeti i saznati što je ustvari magija, te ako se odluče, i kupiti neki rekvizit. Odu-

vijek volim izazove, te unatoč tome što su ljudi govorili kako nije vrijeme za pokretanje privatnog posla, a naročito nečega što ne postoji kod nas, odlučio sam iskoristiti svoja prijateljstva i poznanstva s ljudima koji

Ljudi kod nas još nemaju svijest o tome da je mađioničarstvo umjetnost, ističe Gerber imaju magic shopove te otvoriti vlastiti. Uzor nismo imali, ali voljeli bismo stvoriti mjesto po uzoru na američki Magic castle, u kojemu će gotovo svakodnevno biti mađioničarskih predstava i događanja”, objašnjava Gerber.

Kupuju i djeca i stariji U Magic shopu se mogu pronaći najjednostavniji mađioničarski artikli poput čarobne bojanke, čarobne šalice ili vaze, ali i zahtjevnije igračke kao što su “giljotina” ili “Cezarova kocka”.

“U drugim zemljama mađioničarska kultura razvijenija je nego kod nas, pa je i ponuda takvih prodavaonica veća. Naši najčešći kupci su djeca i mladi koji žele zadiviti društvo. Znaju nam doći i stariji ljudi koji su u mladosti voljeli takve vještine, oduševljeni što postoji ovakvo mjesto. Onda krene priča kako su imali taj i taj rekvizit te imamo li ga možda u ponudi.

Sve u svemu, kada podvučemo crtu nakon godinu dana, zadovoljni smo i sretni što smo se održali, a nadamo se da ćemo poslovati još dugo. Živjeti od shopa i magije kod nas je moguće, ali jako teško. Ljudi kod nas još nemaju svijest o tome da je mađioničarstvo umjetnost, te ga ne cijene u mjeri u kojoj bi trebali”, ističe on, dodajući kako planiraju organizirati i školu magije, kao i seminare koje će voditi svjetski priznata imena ove umjetnosti. Iz naše trgovine možete otići samo s osmijehom jer je MagicOs mjesto gdje započinje čarolija, poručuje Gerber. (S.S.)

roizvodnja bilja, maloprodaja i veleprodaja cvijeća za unutarnje i vanjske prostore te hortikulturno uređenje vrtova i ozelenjavanje interijera glavne su djelatnosti tvrtke Ures, koja je osnovana 1994. godine. Tvrtka je od prosinca 2013. glavni zastupnik novog proizvoda na hrvatskom tržištu – Organka. Vlasnica i direktorica Selma Smajić kaže kako je Organko kanta za biološki otpad za kućanstva (kućni komposter). U ovome proizvodu kuhinjski otpad pretvara se u gnojivo za cvijeće.

A nakon toga se od otpadne mase dobiva prvoklasni kompost.

Ures danas čini mladi tim od oko 20 zaposlenika. “Tvrtka je nastala kao rezultat uske povezanosti s prirodom, senzibiliteta i ljubavi prema biljkama. Započeli smo kao proizvođači sezonskog bilja. Brzo se pokazalo da se od proizvodnje bilja ne može lako poslovati pa smo otvorili vrtni centar u Poreču, a zatim u Umagu. Proširili smo poslovanje tako da smo ponudili

istarskom tržištu i široku paletu bilja za unutarnje i vanjske prostore te usluge projektiranja i hortikulturnog uređenja vrtova. Dio bilja nabavljamo izravno na nizozemskoj burzi, a dio kod hrvatskih proizvođača ili onih iz EU-a”, objašnjava ona.

Proizvodnja ukrasnog bilja Kako inozemni državljani sve više kupuju nekretnine u Istri, tako se i Uresu otvaraju nove poslovne mogućnosti. Uspješno surađuju i s hotelijerskim tvrtkama i s pojedinim prodajnim lancima.

“Zadovoljni smo mjestom koje imamo na hrvatskom tržištu i time što uspijevamo, unatoč otežanom poslovanju zadnjih nekoliko godina, razvijati posao”, napominje.

“Poduzetništvo daje prostor za kreativnost, slobodu u odlučivanju, ali i obvezuje. Za lakše poslovanje država bi trebala maksimalno pojednostaviti administraciju, ponuditi više edukativnih potpora mladim poduzetnicima, smanjiti poreze te regulirati plaćanje

PDV-a po naplaćenim računima za sva poduzeća i obrte”, napominje ona

Poduzetništvo daje prostor za kreativnost, slobodu u odlučivanju i obvezuje dodajući kako je lojalna konkurencija dobrodošla. “Ona nam daje poticaj da se razvijamo, pronalazimo načine kako biti još bolji. Dosta tvrtki iz naše djelatnosti je, na žalost, ugašeno ili rade s velikim teškoćama, uglavnom zbog dolaska velikih prodajnih lanaca koji nude proizvode po niskim cijenama te diktiraju uvjete suradnje koje naši proizvođači većinom ne mogu prihvatiti”, naglašava.

U ovoj i idućoj godini, uz poslovanje s biljkama i uređenje okoliša, Ures će se baviti promocijom Organka. Uz to, žele proširiti i proizvodnju ukrasnog bilja kako bi na taj način smanjili njegov uvoz. (B.O.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 308,6 mil kn

*vijesti

poduzetnici ove županije investirali u dugotrajnu imovinu

Gospodarstvo Šibensko-kninske županije bilježi i pozitivne brojke

Unatoč krizi, šibensko gospodarstvo raste Bez bazne industrije ova županija ne može, a upravo nju treba jačati u svim njezinim dijelovima. Uz baznu industriju veliki potencijal je u brodogradnji i remontu plovila, ali i u poljoprivredi, istaknuo je novoizabrani predsjednik Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Šibenik Ivan Soža Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Šibensko-kninskoj županiji u 2013. godini završno financijsko izvješće Fini predalo je 1826 poduzetnika, što je 3,4 posto više nego 2012. godine.

Najviše poduzetnika bilo je u djelatnosti trgovine te u građevinarstvu, a potom u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme

Poduzetnici su ostvarili više od šest milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na 2012. više za šest posto i usluživanja hrane. Prerađivačka industrija prema broju poduzetnika zauzima četvrto mjesto sa 192 poduzetnika, te sudjeluje sa 10,5 posto u ukupnom broju poduzetnika u Županiji.

Novoizabrani predsjednik Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Šibenik Ivan Soža kaže kako Šibenskokninska županija ima veliku perspektivu, a potencijal rasta vidi u razvoju, ili bolje reći obnovi, bazne industrije.

“Imamo površinski najveću poslovnu zonu u Hrvatskoj, zonu Podi, koja je osposobljena za prihvat investitora. Odlično je opremljena i u njoj već posluje niz proizvodnih tvrtki. To je, uz turizam koji treba nadogra-

đivati, najveći prostor za rast. Ohrabruje činjenica da gospodarstvo Šibensko-kninske županije, unatoč krizi posljednjih godina, raste. Bez bazne industrije ova županija ne može, a upravo nju treba jačati u svim njezinim dijelovima. Uz baznu industriju veliki potencijal je u brodogradnji i remontu plovila, ali i u poljoprivredi. Možda je široj javnosti nepoznato da su na području Šibensko-kninske županije podignuti naveći nasadi vinograda u Hrvatskoj”, istaknuo je Soža. Posebno je naglasio kako porast turističkih rezultata ulijeva optimizam

koji će se očito i dalje nastaviti.

Ivan Soža je inače razvojni direktor u tvrtki NCP, a u HGK-u je dugi niz godina aktivan u Udruzi hrvatskih marina i Klasteru male brodogradnje.

I dobit i gubitak Od ukupnog broja poduzetnika koji su predali godišnje financijsko izvješće za 2013. godinu, 893 poduzetnika u ovoj županiji je ostvarilo dobit, dok je 895 poduzetnika poslovalo s gubitkom.

U Šibensko-kninskoj županiji 2013. poduzetnici su ostvarili nešto više

od šest milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na 2012. više za šest posto. Šibensko-kninski poduzetnici u 2013. ostvarili su 415,3 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, za 113 više u odnosu na prethodnu godinu. U 2013. godini, ostvarili su gubitak prije oporezivanja u iznosu od 324,8 milijuna kuna, što je za 37 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu poduzetnika Šibensko-kninske županije u 2013. godini iznosila je 308,6 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu ra-

nije više za čak 27,7 posto. U Šibensko-kninskoj županiji, krajem lanjskog prosinca bile su 634 insolventne pravne osobe, što je 2,1 posto od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba u Hrvatskoj. U iznosu nepodmirenih obveza Hrvatske, Šibensko-kninska županija zauzima udio od 2,7 posto.

Va n j s k o t r g o v i n ska razmjena Županije u 2013. prema godišnjem financijskom izvješću poduzetnika, ima pozitivnu platnu bilancu i to u iznosu od 227,1 milijun kuna, dok je u 2012. pozitivna platna bilanca iznosila 177,2 milijuna kuna. Ukupan izvoz poduzetnika Šibensko-kninske županije smanjen je za 3,5 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 119,8 posto, dok je u 2012. iznosila 114,2 posto.

Na Gospodarskom vijeću predsjednik HGK Luka Burilović pozvao je gospodarstvenike da koriste svoje pravo na uslugu komorskog servisa, a on će kao predsjednik HGKa biti u ulozi njihova “odvjetnika” prema kreatorima ekonomskih politika.

Zlatna plaketa Capaxu, Ivanalu i Solarisu U kategoriji malih poduzeća Zlatnu plaketu HGK-Županijske komore Šibenik dobila je tvrtka Capax iz Šibenika.

Tvrtka je osnovana 2008. i bavi se servisnim uslugama na pogonima jahti i mega jahti. Imaju 15 zaposlenih, čija je neto plaća oko 7000 kuna. Otvorili su ured i u Crnoj Gori, a planiraju ga otvoriti i u Albaniji. U kategoriji srednjih poduzeća priznanje je dobila tvrtka Ivanal iz Šibenika. To je tvornica alu-

minija s tradicijom dugom 75 godina, a osnovna joj je djelatnost aluminijski tlačni lijev. Stopostotni su izvoznici, prisutni diljem EU-a te u Meksiku i Turskoj. U kategoriji velikih poduzeća Zlatnu plaketu dobio je Solaris iz Šibenika. U sklopu Solaris Resorta nalazi se pet hotela koji broje 1327 soba, kamp, Yacht marinu te vile Kornati i Dalmatian Stars, a tu je i sportski centar s terenima za najrazličitije sportove te

Welness&Spa, 17 bazena te Aqua Park kapaciteta 1000 posjetitelja. U jeku sezone zapošljavaju i do 1000 djelatnika.

Rast i promjene Konferencija Rast i promjene - Brzorastuće tvrtke koju je prošlog tjedna u Zagrebu organizirala konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte započela je dodjelom priznanja hrvatskim tvrtkama Infinum, Nanobit, Europa Digital i Lemax koje su se plasirale na ljestvicu 50 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom u Srednjoj Europi. Cilj konferencije bio je doći do zaključaka investitora i banaka te brzorastućih kompanija oko toga koje su glavne prepreke daljnjem razvoju poduzetnika, ali i informirati o financiranju malih i srednjih poduzetnika.

Kako upravljati stresom U povodu obilježavanja Europskog tjedna zaštite na radu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pod pokroviteljstvom Europske agencije za zaštitu na radu organiziralo je u Zagrebu stručni skup pod nazivom Zaštita na radu i upravljanje stresom. Tom je prigodom ministar rada Mirando Mrsić istaknuo da je primjetno sve više oboljenja uzrokovanih stresom.

Seminar o carini

U organizaciji CroatiaPRO odbora i Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, a u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija i Komorom Zagreb, održan je prošli tjedan seminar pod nazivom Zašto koristiti pojednostavnjene carinske postupke. Skup je bio namijenjen međunarodnim otpremnicima, izvoznicima i uvoznicima, a u Komori Zagreb okupio je tridesetak sudionika. O temi su govorili mr. Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, i Vesna Perica, voditeljica Odjela za pojednostavnjenja.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( oko 5% tržišta

Prisegnuli novi suci Suda časti pri HGK-u

struje u Hrvatskoj zauzima RWE

Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energ

Sud časti kao predvodnik novoga pristupa pravu U Vijećnici Hrvatske gospodarske komore svečano su položili prisegu suci Suda časti pri HGK-u, imenovani na mandatno razdoblje 2014.-2018. godine. Ukupno je imenovano 146 sudaca, na svečanosti je bilo njih 94, a Upravni odbor HGK-a na četverogodišnji mandat imenovao je novog predsjednika dr. Aldu Radolovića, suca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Za njegove zamjenice odbor je imenovao Goranu Aralicu Martinović, sutkinju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, te Aidu Marijan, pravnicu u trgovačkom društvu Končar.

Sud časti želi, kaže njegov predsjednik Radolović, biti predvodnik no-

voga pristupa pravu u gospodarstvu. “Želimo biti kotačići i u zajedničkom cilju stvaranja HGK-a kao modernog servisa suvremenog gospodarstva”, kazao je. Preporučio je i da se težini situacije suprotstave optimizmom i radom utemeljenom na optimizmu, istaknuvši pozitivnu stranu prava koje pridonosi dobrom poslovanju.

Za predsjednika HGK-a Luku Burilovića važnost Suda je puno veća od ovlasti koje mu daju trenutačni zakoni, “oni nesavršeni zakoni koji imaju puno ‘rupa’ i uz koje postoje ‘sive zone poslovanja’, jer se ovaj sud bavi pitanjima časti, morala i dobrih poslovnih običaja. Ovaj je

sud prilika za njegove arbitre da se približe više nego itko čistim pojmovima pravde i pravednog te moralnog postupanja i ocjenjivanja, onome čega u današnje vrijeme teške tržišne utakmice sve više nedostaje u poslovnom svijetu”, kazao je Burilović. Vjeruje da će suci svojim odlukama stvoriti put prema praksi poštenog i moralnog poslovanja.

Sud časti pri HGK-u utemeljen je 1989. godine s ciljem osiguranja pozitivnog utjecaja na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje. Svojim radom Sud pridonosi i razvoju izvansudskog rješavanja sporova te promiče politiku zaštite potrošača.

ODRŽAN 20. SAJAM AGRO ZEMLJA

Predstavilo se 200 izlagača Kada u vrijeme već kronične gospodarske krize i još k tome na istoku Hrvatske neka sajamska manifestacija doživi 20. izdanje, to je vrijedno čestitki. Naime, proteklog petka je u prostoru Bizovačkih toplica otvoren 20. međunarodni izložbeno-prodajni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ribolova, lovstva, ekologije, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije Agro Zemlja 2014.

Sajam se tradicionalno održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i supokroviteljstvom HGK-Županijske komore Osijek, Osječkobaranjske županije, te prvi put i Ministarstva branite-

lja. Ovo ministarstvo daje potporu za izlaganje dvadesetak braniteljskih zadruga s ciljem sajamske promocije njihovih proizvoda.

“U postojećem okružju gospodarske krize pri organizaciji ovogodišnjeg sajma usmjerili smo

se upravo prema malom čovjeku, malom gospodarstvu i obrtu, OPG-u i članovima braniteljskih zadruga”, objasnio je San Katava, direktor tvrtke Katava koja organizira ovaj sajam. Na sajmu izlaže 200 izlagača iz Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovačke i Austrije. Posebni program sajma vezan je uz ratarstvo pod nazivom Festival kukuruza sajma Agro Zemlja, koji je treću godinu zaredom posjetiteljima pružio uvid u sjemenski materijal što ga nude sjemenarske tvrtke na hrvatskom tržištu, a nekoliko tvrtki je predstavilo sustave za navodnjavanje velikih i malih površina. (S.S.)

Tržište struje

Hrvatska ima veoma povoljan portfelj elektrana u kojem veliki elektrane su stare i neučinkovite, a nekima istječe radni vijek. S Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtka Energija 2 sustavi osnovana je 2011., a 2013. godine preuzela ju je njemačka RWE Grupa. Od tada posluje u njenom sastavu pod imenom RWE Energija. U lipnju 2013. tvrtka je počela s opskrbom u segmentu kućanstava. Do danas je zauzela oko pet posto ukupnog tržišta električne energije u Hrvatskoj.

Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energija, kaže nam kako prema zacrtanim poslovnim planovima tvrtka do kraja 2016. godine planira doseći 10 posto ukupnog tržišta. RWE Energija je u 2013. ostvarila 70 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 110 milijuna kuna pri-

hoda. Do sada su znatna sredstva investirana u razvoj poslovanja te u zapošljavanje. RWE je, naime, u Hrvatskoj stvorio više od 400 novih radnih mjesta.

sada smo se već pozicionirali kao ozbiljan i pouzdan opskrbljivač koji hrvatskim potrošačima nudi najpovoljniju uslugu, a cilj nam je da tim putem i nastavimo te da razvijamo i druge pogodnosti i usluge za kućanstva i poduzetnike. Međutim, kako bi svi sudionici mogli po ravnopravnim uvjetima sudjelovati u tržišnoj utakmici, neophodno je da regulatorne agencije donesu podzakonske akte koji će u potpunosti definirati tržišno natjecanje.

Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- Dosadašnjim rezultatima nadmašili smo prvotna poslovna očekivanja i nametnuli se kao predvodnik tržišnih trendova. Do

S kojim se problemima susrećete u poslovanju?

- Hrvatsko tržište električne energije je na neki način još uvijek u povojima, naši potrošači se još uvijek privikavaju na činje-

Naši potrošači se još uvijek privikavaju na činjenicu da je promjena opskrbljivača moguća

nicu da je promjena opskrbljivača moguća i da odabirom opskrbljivača izvan univerzalne usluge štede novac. A još uvijek postoje i brojni problemi poput nedorečene regulative. Naime, u trenutku dolaska na tržište s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom i HEP ODS-om dogovoren je privremeni postupak promjene opskrbljivača, jer nisu bili doneseni Opći uvjeti opskrbe električnom energijom, u skladu s novim Zakonom o tržištu električne energije. A nije riješen ni problem visokog troška energije uravnoteženja koju plaćaju opskrbljivači, no očekujemo da će se ti problemi rješavati u hodu, u dijalogu s regulatornim agenci-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 110 mil kn

prihodi u prvih 6 mjeseci 2014.

( 20 do 30%

struje Hrvatska mora uvoziti

Otvoren poduzetnički inkubator Klis

Sve za poduzetnike

ija

je još u povojima

udio čine hidroelektrane, koje proizvode jeftinu, a čistu energiju. No mnoge Stoga bi bilo dobro da se što prije počne s gradnjom novih kapaciteta gije iz obnovljivih izvora i kogeneracije tu struju plasira na tržište, a opskrbljivači prikupljaju samo naknadu za poticanje proizvodnje i razvoja obnovljivih izvora.

jama. Također, problem su previsoke naknade za obnovljive izvore energije. Sukladno Zakonu o tržištu električne energije i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, opskrbljivači su dužni otkupljivati cjelokupnu proizvodnju OIEa u sustavu poticaja. Na mjesečnoj razini ta proizvodnja varira između 40 i 80 GWh. RWE Energija s vremenskim odmakom od tri mjeseca otkupljuje tu energiju od Hrvatskog operatora tržišta energije, kao subjekta zaduženog za plasman te energije opskrbljivačima. U Europi je stvar drugačije postavljena – subjekt odgovoran za otkup električne ener-

Gdje se Hrvatska, u energetskom smislu, nalazi u odnosu na ostale zemlje u regiji, ali i Europu?

- Kad je riječ o tržištu električne energije, Hrvatska još uvijek zaostaje za razvijenim zemljama Europske unije i proći će još neko vrijeme dok ne dostignemo njihov stupanj, ali definitivno smo ispred zemalja regije. Prvi smo u regiji krenuli s liberalizacijom opskrbe i u samo godini dana napravili velike pomake. Na tržište su ušli novi opskrbljivači, cijene za krajnje kupce su snižene i možemo reći da konkurencija radi svoj posao. Međutim, još uvijek ima puno posla.

Koje su prednosti, a koje mane hrvatskog energetskog sektora?

- Ne bih špekulirao o stanju u drugim sektorima, ali mogu govoriti o elektroenergetskom u kojem RWE posluje. Nažalost, činjenica je da se iz domaćih proizvodnih kapaciteta ne može zadovoljiti sva potražnja za električnom energijom u Hrvatskoj, već se svake godine mora uvoziti 20 do 30 posto struje. Činjenica je, s druge strane, da Hrvatska ima veoma povoljan portfelj elektrana u kojem veliki udio čine hidroelektrane koje proizvode jeftinu, a čistu energiju. Tu je Hrvatska bolja od europskog

prosjeka. Međutim, mnoge elektrane su stare i neučinkovite, a nekima istječe radni vijek i moraju se zatvoriti idućih godina.

Stoga bi bilo dobro da se što prije počne s gradnjom novih kapaciteta, poput hidroelektrane Kosinj, ali

RWE Energija do kraja godine planira krenuti s opskrbom plina i nekih drugih projekata.

RWE je kao velika europska kompanija, s velikim znanjem i potencijalom, spremna pružiti podršku u razvoju, izgradnji i upravljanju takvim objektima.

Brinu li građani i poslovni subjekti na odgovarajući način o energiji?

- Nažalost, u nas još uvijek nije dovoljno razvijena svijest o tome da se energija treba trošiti učinkovito, ali ni o tome da se treba birati najpovoljniji opskrbljivač na tržištu.

Većina korisnika je inertna te ostaje unutar univerzalne usluge koja je najskuplja, a s druge strane, energija se rasipa zbog loše održavanih ili neodgovarajuće projektiranih zgrada koje su građene u vrijeme kad se nije nimalo brinulo o potrošnji energije. Iako je država pokrenula neke projekte s ciljem da se poveća energetska učinkovitost, posebice u obnovi zgrada, to je još uvijek u začecima, no svakako je put kojim moramo ići. Mi kao kompanija također pripremamo neke projekte koji-

ma ćemo našim kupcima pomoći da uštede što više energije u kućanstvima.

Kakav vam je odnos s konkurencijom?

- Naš odnos s konkurencijom je maksimalno korektan. Svi se trudimo biti što bolji, ponuditi što bolje cijene i pakete usluga, na dobrobit hrvatskih kupaca.

Može li hrvatsko gospodarstvo pružiti odgovarajuće tehnologije kojima bismo energetskom sektoru, ali i gospodarstvu, dali dodanu vrijednost te tako konkurirali na regionalnom, ali i europskom planu?

- Hrvatska tradicionalno ima razvijenu elektroindustriju. U tom sektoru su neki od najvećih hrvatskih proizvođača i izvoznika, ali i brojne manje tvrtke koje nalaze svoje mjesto na europskim tržištima.

Također imamo dobar inženjerski kadar. Međutim, domaća elektroindustrija mora stalno raditi na podizanju konkurentnosti, kako bi što lakše poslovala ne samo na hrvatskom, nego i na inozemnim tržištima. Što planirate poduzeti u narednom razdoblju?

- Do kraja godine RWE Energija planira krenuti s opskrbom plina i to ponajprije u segmentu malih i srednjih tvrtki. Također, planiramo neke nove proizvode u segmentu opskrbe električnom energijom.

Sukladno poslovnim planovima i razvoju poslovanja, namjeravamo i dalje zapošljavati nove djelatnike.

Općina Klis otvorila je prvu tvrtku u svom vlasništvu. Riječ je o Poduzetničkom inkubatoru koji će služiti kao općinska razvojna agencija, ali i mjesto za potporu poduzetnika. Poduzetnički inkubator Klis ima 13 poslovnih jedinica, a trenutačno njegove urede koristi sedam poduzetnika koji će prve godine poslovanja biti oslobođeni plaćanja naknade.

U opremanje Poduzetničkog inkubatora, u kojem su zaposlene tri osobe, uloženo je 600.000 kuna od čega je Ministarstvo poduzetništva i obrta odvojilo 450.000, dok je 150.000 kuna izdvojila Općina Klis. “Već smo angažirani u provedbi 14 razvojnih pro-

jekata za potrebe Općine Klis, a nastavljamo s animacijom novih korisnika naših usluga i prostorija tako da će njihov broj vrlo brzo narasti.

Osim ureda, poduzetnici će kod nas moći dobiti i administrativnu potporu, savjete, izradu poslovnog plana te niz logističkih potpora”, istaknuo je je Tonći Glavina, direktor Poduzetničkog inkubatora Klis.

Na otvaranju Poduzetničkog inkubatora bio je i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji je naglasio kako je ove godine otvoreno 17.000 novih obrta i malih tvrtki kojima je potrebna infrastrukturna potpora. Načelnik Općine Klis Jakov Vetma, pak, istaknuo je kako je Općinsko vijeće već usvojilo Strategiju razvoja te općine u idućih šest godina te kako su već povukli određena sredstva iz EU fondova, i to kao nositelji projekta. (J.V.)

Okrugli stol o diverzifikaciji

Kako do novih prihoda Na okruglom stolu Večernjeg lista Diverzifikacijom poslovanja do novih prihoda razgovaralo se o novim trendovima u poslovanju kojima tvrtke dolaze do izvora prihoda. Predstavnici triju velikih kompanija - Hrvatske pošte, Tiska i Adris Grupe - govorili su o tome kako se hrvatske tvrtke prilagođavaju sve jačoj konkurenciji, posebice one koje su do nedavno imale monopolni ili gotovo monopolni položaj na tržištu.

Alen Premužak, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, istaknuo je kako su poslovnice pošte prije nekoliko godina nekima izgledale kao kineski dućani jer su imale mnoštvo artikala. “Broj artikala smanjili smo za 70 posto”, kazao je. Hrvatska pošta u protekle dvije godine donijela je dosta teških, ali za poslovanje nužnih odluka.

“Sada ne pokušavamo sr-

ljati u nepoznati teritorij.

A moja poruka tvrtkama je da se mijenjaju prije nego što to trebaju učiniti”, napomenuo je.

Hrvoje Patajac, direktor kontrolinga Adris Grupe, naglasio je kako kompanija ulazi u one poslove koje smatra održivim. “Pritom su inovacije to što pokreće rast. Dakle, važno je raditi obične stvari, ali na neobičan način”, istaknuo je.

Dražen Kocijan, predsjednik Uprave Tiska, naglasio je kako je bitno što prije prepoznati i prihvatiti nove tehnologije. “Ono pak što ne ide u poslovanju, valja ostaviti i krenuti dalje”, zaključio je.

(B.O.)

14 AKTUALNO Prima Grupa: Nova tvornica madraca

Radna mjesta za 40 djelatnika

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 3,5 mil kn

uloženo u novu proizvodnu liniju

Nova ulaganja Spider Grupe

Domaća kompanija Prima otvorila je novu tvornicu madraca u Novoj Gradiški, čime je krenula u proširenje svojih proizvodnih kapaciteta.

Etablirana kao proizvođač kvalitetnog namještaja, Prima je ovom investicijom odlučila modernizirati proizvodne kapacitete i proširiti asortiman u segmentu madraca za spavanje tako da će sada, uz dodatne kapacitete novog proizvodnog pogona, mjesečno proizvoditi 11.000 komada madraca. Na taj način Prima značajno povećava efikasnost i konkurentnost proizvodnje

madraca s bonnell i džepićastim opružnim jezgrama. Ovaj tip jezgri predstavlja provjerenu i dugotrajno kvalitetnu opciju izbora madraca koji će jamčiti udobnost i relaksaciju prilikom spavanja.

Novom tvornicom smještenom u Novoj Gradiški Prima je otvorila i mogućnost zapošljavanja. Planira se da će u predstojećem razdoblju svoje radno mjesto u njoj pronaći četrdesetak djelatnika, pa je osim njima i njihovim obiteljima ova investicija pridonijela poboljšanju života lokalne zajednice Nove Gradiške i njene okolice.

HACCP radionica

Sigurnost hrane važna za izvoz

U okviru Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom Odjel za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore organizirao je besplatnu dvodnevnu 43. HACCP radionicu za voditelje i članove HACCP tima.

Održavanje ovakvih radionica započelo je 2011. godine kako bi se tvrtke koje posluju s hranom upoznale sa zakonodavnim uvjetima na području sigurnosti hrane, njihovim obvezama te sustavom HACCP-a, kaže Nevenka Gašparac, voditeljica Odjela za kvalitetu HGK-a i voditeljica HACCP radionice. “Europsko je zakonodavstvo potrebno razumjeti, stoga ova radionica nastoji sudionicima pojasniti što se od

njih traži te koje su njihove odgovornosti u rukovanju s hranom. Također je važna njihova interakcija i razmjena mišljenja radi poboljšavanja sustava sigurnosti hrane. Sigurnost hrane je i gospodarsko pitanje važno za izvoz i povećavanje konkurentnosti.

Moramo biti zadovoljni jer hrvatski poslovni subjekti udovoljavaju svim uvjetima u poslovanju s hranom pa se incidenti rijetko događaju”, istaknula je Nevenka Gašparac.

U praktičnom dijelu radionice sudionici su se upoznali s načinima udovoljavanja zakonodavnim uvjetima, praktičnim primjerima iz prakse radi izrade ili kontrole usklađenosti vlastitih sustava upravljanja sigurnošću i sustava sigurnosti hrane temeljenih na HACCP načelima.

HACCP je multidisciplinarna aktivnost koja predstavlja analizu opasnosti i obvezna je u poslovanju s hranom. (K.S.)

Čajanka kod Gard Nova linija za opremanje čajeva uvjet je za značajan iskorak tvrtke na tržište Europ značaja za uspjeh nove robne marke organskih proizvoda Goran Gazdek

U

tvrtki Jan Spider iz Pitomače, članici Spider Grupe za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, puštena u rad nova linija za opremanje čajeva kapaciteta 2,7 milijuna kutijica čime je kapacitet pakirnice povećan za 20 posto. Projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna sufinanciralo je Ministarstvo gospodarstva u iznosu od 50 posto. “Moderna linija za opremanje čajeva uvjet je za značajan iskorak na tržište Europske unije, prvenstveno Njemačke i Austrije, i od velikog je značaja za uspjeh našeg novog brenda Gar-

denolo, robne marke isključivo organskih proizvoda pod kojom ćemo proizvoditi čajeve i specijalna toplo i hladno prešana jestiva ulja od lana, buče i industrijske konoplje”, istaknuo je predsjednik Uprave Spider Grupe Denis Nemčević.

Gardenolo, novi program proizvoda iz eko uzgoja, proizvodi se od ekološki uzgojenog bilja i to najvećim dijelom iz vlastitog uzgoja što odražava koncept poslovanja od polja do stola. Dugoročni cilj je plasirati ih na sva tržišta gdje kompanija posluje.

Novi stroj svečano je u rad pustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo

Josipović naglasivši kako je riječ o primjeru koji bi mogao biti uzor drugima jer dokazuje da se u Hrvatskoj može postići uspjeh zahvaljujući “sjajnoj ideji, poduzetničkom duhu, dobroj tvrtki i sinergiji poslovnih partnera”.

“Osim resornih ministar-

stava i lokalne uprave, za uspjeh ovakvih projekata važne su i banke. One naravno moraju biti oprezne jer barataju tuđim novcem, ali imam osjećaj da bi mogle brže i efikasnije plasirati novac u gospodarske projekte”, rekao je Josipović.

U iduće tri godine Dream Lab će uložiti 2,4 milijuna eura u Hrvatsku i regiju

Guštam slatki Gustolato...

Riječ je o hrvatsko-talijanskom projektu jer proizvodni know-how dolazi iz Italije, zemlje s velikom gastro tradicijom. No, na projektu smo zaposlili i hrvatske stručnjake jer u potpunosti vjerujemo u njihove sposobnosti i vještine, ističe Dario Traverso Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

starski gradić Novigrad postao je regionalno središte proizvodnje sladoleda, kolača, slastica i kave napravljenih prema zanatskoj talijanskoj recepturi pod nazivom Gustolato. Ujedno je to i naziv projekta tvrtke Dream Lab, talijanskih vlasnika koji su u novigradskom proizvodnom laboratoriju površi-

ne 500 četvornih metara te novoj trgovini zaposlili ukupno 25 radnika, od kojih je šestero samo u laboratoriju. U sljedeće tri godine, uz već postojeći proizvodni pogon u Novigradu, u otvaranje još 15 ispostava diljem Hrvatske te u Mađarskoj i široj regiji uložit će ukupno 2,4 milijuna eura i zaposliti još stotinjak radnika. Proizvodnjom slastica i kave trenutačno se opskrbljuju tri Gustolato lokala, i to

u Novigradu, Umagu i Varaždinu, a tvrtka je krenula i u ponudu istoimenih proizvoda kroz HoReCa kanal. Kako je najavio Dario Traverso, predsjednik Uprave Dream Laba, u prvoj godini poslovanja Gustolata očekuje se prihod od milijun eura.

Sastojci se proizvode u Hrvatskoj “U Novigradu je zaista riječ o hrvatsko-talijanskom projektu jer proi-

zvodni know-how dolazi iz Italije, zemlje s velikom gastro tradicijom. No, na projektu smo zaposlili i hrvatske stručnjake jer u potpunosti vjerujemo u njihove sposobnosti i vještine”, istaknuo je Traverso. Novigradski pogon Gustolato ima proizvodni kapacitet od 600 kilograma sladoleda, 60 kilograma slastica, 90 kilograma čokolade i 60 kilograma pržene kave u jednoj radnoj smjeni. Traverso je re-

15

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( za 20%

( za 30%

povećan kapacitet pakirnice

umanjen prinos duhana

STRUKOVNA GRUPA AGRARA HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE VIROVITICA

denola ske unije, prvenstveno Njemačke i Austrije i od velikog je nje tvrtka ima i vlastitu farmu goveda autohtone hrvatske pasmine, slavonsko-srijemskog podolca.

Jan Spider na vlastitim poljima uzgaja ljekovito bilje i ratarske kulture Kontroliran način uzgoja Jan Spider na vlastitim poljima uzgaja ljekovito bilje za proizvodnju čajeva i proizvoda na bazi ljekovitog bilja, kao i ratarske kulture potrebne za proizvodnju jestivih ulja.

Zbog organske proizvod-

Ljekovito i aromatično bilje uzgaja se na kontroliran i siguran način koji jamče implementirani sustavi kvalitete ISO 22000:2005, HACCP, GMP (dobra proizvođačka praksa), Global G.A.P. (dobra agronomska praksa), a u završnoj fazi je implementacija sustava IFS

(International Food Standard). Ove godine tvrtki je dodijeljena potpora iz programa Poduzetnički impuls za 2014. godinu (mjera B1 malo i srednje poduzetništvo i obrt) Ministarstva poduzetništva i obrta i HAMAG-a, a potpisan je i ugovor o dodjeli sredstava s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz IPARD programa 101 i 103 ukupne vrijednosti osam milijuna kuna. “Tim novcem izgradit ćemo novu proizvodnu i skladišnu halu, investirati u mehanizaciju za poljoprivrednu proizvodnju i još jedan stroj za opremanje čajeva”, rekao je Nemčević.

Kakvo je vrijeme, prinosi su i dobri Kiše u vrijeme berbe smanjile su prinos i kvalitetu kamilice za 50 posto, a na pojedinom ljekovitom i začinskom bilju štete su stopostotne. Jedino kukuruz kao da ne mari za loše klimatske uvjete Goran Gazdek

U

natoč teškoj godini poljoprivrednici Virovitičko-podravske županije uspješno privode kraju berbu i provode jesensku sjetvu - zaključak je sjednice Strukovne grupe agrara HGK-Županijske

Strukovna grupa predlaže da Ministarstvo pronađe model kako bi se potpore isplatile na vrijeme

Ulaskom u EU Hrvatska je postala zanimljiva talijanskim ulagačima, a Istru su vidjeli kao dobru proizvodnu lokaciju kao kako sastojke za ove slastice proizvode hrvatski proizvođači, a tvrtka Dream Lab ih nabavlja od lokalnih hrvatskih dobavljača. Proizvodni laboratorij u Novigradu

opremljen je talijanskom opremom za proizvodnju više od 200 vrsta visokokvalitetnih Gustolato slastica izrađenih od odabranih sirovina.

Govoreći o distribuciji Gustolato proizvoda, Traverso je rekao kako je ulaskom u Europsku uniju Hrvatska postala iznimno zanimljiva talijanskim ulagačima, a osobito su Istru vidjeli kao proizvodnu lokaciju koja može opskrbljivati Hrvatsku i regionalna tržišta. “Na taj

smo način vrlo fleksibilni kada je riječ, s jedne strane, o blizini naše baze u Italiji, a s druge strane, o želji da učinkovito opskrbljujemo regionalno tržište”, dodao je on. Aktivnosti u Hrvatskoj i široj regiji tek su početak sveobuhvatnog poslovanja tvrtke Dream Lab. U idućim godinama planiraju se proširiti i na tržište Središnje Europe, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

komore Virovitica na kojoj se raspravljalo o aktualnom stanju u agraru, s posebnim osvrtom na berbu kasnih usjeva i jesensku sjetvu. “Ova godina bila je izuzetno teška za poljoprivredne proizvođače zbog obilnih količina oborina i cijena poljoprivrednih proizvoda koje ne prate ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju”, rekao je predsjednik Strukovne grupe Dušan Alebić iz PP Orahovice.

Kiše u vrijeme berbe smanjile su prinos i kvalitetu kamilice za 50 posto, na pojedinom ljekovitom i začinskom bilju štete su

stopostotne, a umanjen je i prinos duhana za 30 posto - procjenjuje se da će biti otkupljeno oko 6500 tona duhana tipa virginija i oko 1200 tona duhana tipa burley.

“Berba soje u PP Orahovici na 700 hektara je završila. S obzirom na vremenske uvjete, prinosi su dobri, a otkupna cijena je, u odnosu na ostale kulture, zadovoljavajuća.

Kod suncokreta su prinosi nešto slabiji, a otkupna cijena je niska”, rekao je Alebić.

Urod grožđa umanjen je za 50 posto, ali kod vinogradara koji su imali dobru zaštitu i tehnologiju prinosa je manje za 12 do 13 posto. No, kada se uzmu u obzir troškovi kojima se to postiglo, financijski efekti bit će znatno slabiji.

Urod kukuruza dobar Počela je berba kukuruza. Ratari ističu da je urod dobar, kod mnogih jedan od boljih unazad nekoliko godina. Strukovna grupa agrara apelira na poljoprivredne proizvođače da krenu intenzivnije u berbu budući da bi oborine i hladno vrijeme mogli dovesti do pojave bolesti fuzarioze.

Zbog obilnih oborina u rujnu nešto kasnije je obavljena sjetva uljane repice, pa se očekuju problemi s nicanjem, a kasnije se krenulo i u sjetvu kamilice. Sjetva pšenice je u tijeku i očekuje se, ako vremenski uvjeti budu povoljni, da će planirane površine biti zasijane u optimalnim agrotehničkim rokovima.

S obzirom na izuzetno tešku godinu u poljoprivrednoj proizvodnji, Strukovna grupa agrara HGK-Županijske komore Virovitica predlaže da Ministarstvo pronađe model po kojem bi se potpore isplatile na vrijeme, a poljoprivrednim proizvođačima osigurale određene subvencije, kao što je to u zemljama u okruženju, primjerice u Mađarskoj. “Time bi se sjetva mogla obaviti u optimalnim agrotehničkim rokovima. Pri izradi kalkulacija u poljoprivrednoj proizvodnji treba koristiti i respektirati iskustva više proizvođača, s obzirom na različitost proizvodnih troškova koji su determinirani pedološkim uvjetima te u korelaciji s tim i različitim agrotehničkim mjerama”, objasnio je Alebić.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

KONJUNKTURNI TEST III. tromjesečje 2014.

Pokazatelji konjunkturne klime p

I dalje se nastavlja nestabilno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo bez naznaka ozbiljnijeg oporavka. Sektori koji su ljetos poka pokazatelja konjunkturne klime, a u skladu s tim smanjio se i indeks ekonomskog raspoloženja vatskih gospodarstvenika u skladu su s istima na razini Europske unije i europodručja. Prema podacima Europske komisije, pokazatelj ekonomskog raspoloženja u rujnu ove godine ponovno se smanjio. To je njegovo četvrto uzastopno smanjenje koje je posljedica smanjenja pokazatelja konjunkturne klime u sektoru trgovine i očekivanja potrošača. Ono je samo djelomično ublaženo rastom pokazatelja konjunkturne klime u građevinskom sektoru.

prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

U

konjunkturnom testu što ga je krajem trećeg tromjesečja proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je 406 tvrtki. One ostvaruju 8,2 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju osam posto zaposlenih cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. U istraživanju je sudjelovala 171 tvrtka iz prerađivačke industrije, 51 iz građevinarstva, 53 iz trgovine i 131 iz uslužnog sektora.

I dalje se nastavlja nestabilno razdoblje za hrvatsko gospodarstvo bez naznaka ozbiljnijeg oporavka. Sektori koji su lje-

tos pokazali optimizam ponovno bilježe smanjenje pokazatelja konjunkturne klime, i to sektor građevinarstva za tri boda, uslužni

sektor za 15 bodova i trgovinski sektor za 26 bodova.

U skladu s tim smanjio se i indeks ekonomskog raspoloženja za 2,6 indeksnih

Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) porastao je u odnosu na drugo tromjesečje ove godine za 12 bodova i sada iznosi 22 boda. Rezultat je to značajnog pora-

bodova. Jedino sektor prerađivačke industrije bilježi povećanje pokazatelja za 12 bodova.

Ocjene i očekivanja hr-

Građevinarstvo Zadnja dva uzastopna povećanja PKG-a probudila su nadu za oporavak ovog sektora gospodarstva. Iako se PKG u trećem tromjesečju smanjio za 2,8 bodova i sada iznosi 20,6 bodova, ovo posljednje

TRGOVINA

smanjenje je znatno manje od prethodnih (tijekom 2013. godine). Stoga se, uvažavajući njegova prethodna dva povećanja, ipak može očekivati zaustavljanje nepovoljnih kretanja u ovom sektoru do kraja go-

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAĐEVINARSTVA)

F41 F42 F43 F

dine iako je pravi oporavak očito još daleko. Najava stabilnijeg razdoblja može se uočiti i u ocjenama stanja narudžbi i predviđanju građenja. Naime, narudžbe su uglavnom zadovoljavajuće i ne očekuju se značajnije promjene poslovanja u narednih šest mjeseci.

Promatrano po odjeljcima

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

PKT se u trgovini na malo smanjio za 26 bodova i sada iznosi -11. Ako se izuzme

PKT > Trgovina na malo 40

I

-28,95 22,79 -5,86 -2,83

građevinskog sektora (sezonski prilagođeni podaci) uočava se porast optimizma u gradnji građevina niskogradnje gdje je PKG porastao za 23 boda. U gradnji zgrada i u specijaliziranim građevinskim djelatnostima PKG se smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje.

20

IV

promjena, bodovi

-40,85 -0,20 -13,34 -20,63

60

2010.

II III

PKG

Gradnja zgrada Gradnja građevina niskogradnje Specijalizirane građevinske djelatnosti GRAĐEVINARSTVO

40

‘09.

IV I

njegovo povećanje u drugom tromjesečju, lako se uoči tendencija smanjenja PKT-a u posljednjih godinu dana. Pesimizam gospodarstvenika izražen kontinuiranim smanjenjem pokazatelja konjunkturne klime najavljuje nepovoljna kretanja koja se zaista ostvaruju mjerena smanjenjem realnog prometa u trgovini na malo (prema podacima DZS-a). Uvažavajući prediktivna svojstva ovog pokazatelja, u trgovinskom sektoru se ne očekuje niti stagnacija, a kamoli opora-

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima

PKG > Građevinarstvo

-80

sta salda ponderiranih odgovora vezanih za ocjenu narudžbi i smanjenja salda odgovora vezanih uz ocjenu sadašnjeg stanja zaliha gotovih proizvoda (prema sezonski prilagođenim podacima). Unatoč ovom posljednjem povećanju PKIja, na grafikonu se lako uoči da on tijekom posljednje četiri godine bilježi učestale uzastopne promjene što upućuje na vrlo nestabilno razdoblje gospodarske aktivnosti i nesigurnost gospodarstvenika u ocjenama i u očekivanjima.

I dalje više od tri četvrtine ispitanika ocjenjuje svoj konkurentski položaj nepromijenjenim, a sadašnje poslovanje zadovoljavajućim. Nešto više od polovine ih ne očekuje promjene proizvodnje niti izvoznih poslova kako u sljedećem

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

2014.

I II III

-36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63

-60

PKT

‘09.

IV I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96

17

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

ponovno u padu

Kao i na razini EU-a i europodručja, ESI u Hrvatskoj se ponovno smanjuje.

Posljednjim smanjenjem za 2,6 indeksnih bodova spustio se na razinu od 90,07 bodova. Posljedica je to uglavnom pesimističnog raspoloženja gospodarstvenika u građevinskom sektoru i trgovini. Iako su ocjene i očekivanja gospodarstvenika

azali optimizam ponovno bilježe smanjenje tromjesečju tako i u narednih šest mjeseci.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam industrijske proizvodnje je u trećem tromjesečju blago porastao što je bilo najavljeno porastom PKI-ja u prvom tromjesečju ove godine. Uvažavajući njego-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima

C10 C13 C14 C15 C16 C17 C18 C20 C22 C23 C24 C25 C26 C27 C28 C29 C30 C31 C32 C33 C

Jedino sektor prerađivačke industrije bilježi povećanje pokazatelja (za 12 bodova) va prediktivna svojstva, za očekivati je zadržavanje dostignute razine ili čak povoljna kretanja u ovom sektoru nacionalnog gospodar-

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja Proizvodnja papira i proizvoda od papira Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja metala Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda Proizvodnja električne opreme Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Ostala prerađivačka industrija Popravak i instaliranje strojeva i opreme PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

38,86 -4,10 -13,10 -3,06 62,40 49,46 21,05 41,88 0,47 -7,02 -26,91 14,37 37,88 22,70 27,57 25,61 27,48 0,81 55,08 -30,20 21,99

stva krajem ove i početkom iduće godine.

Prema sezonski prilagođenim podacima, a promatrano po odjeljcima1,

promjena, bodovi

34,38 -27,70 57,45 -34,92 24,10 47,28 -40,59 11,76 -12,12 1,80 51,55 -7,27 36,31 -5,58 11,04 -9,55 12,33 2,92 -5,17 -20,26 12,04

najviše optimizma pokazali su gospodarstvenici u proizvodnji odjeće (porast pokazatelja za 57 bodova), u proizvodnji metala (po-

u prerađivačkoj industriji u ovom tromjesečju pozitivne, one su samo ublažile daljnje smanjenje ESI-ja. Vrijednost ESI-ja ispod 100 tumači se kao ispodprosječno raspoloženje gospodarstvenika što se potvrđuje stagnacijom realne gospodarske aktivnosti i daljnjim smanjenjem BDP-a. Budući da je ESI u posljednjih go-

dinu dana na gotovo istoj razini (malo iznad 90 indeksnih bodova), u hrvatskom gospodarstvu nije za očekivati skori oporavak. Očito kriza koja je započela 2008. godine ima nekoliko dna, kako kod nas, tako i u Europi.

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

‘09.

IV I

2010.

II III

IV

2011.

II III

I

IV

2012.

II III

I

IV

2013.

II III

I

IV

2014.

I II

III

79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65 91,47 92,72 90,07

rast za 52 boda), te u proizvodnji papira i proizvoda od papira (porast za 47 bodova). Izrazito pesimistični bili su gospodarstvenici u

djelatnosti tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa (smanjenje za 41 bod), u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (smanjenje

za 35 bodova) i u proizvodnji tekstila (smanjenje za 28 bodova).

Iz analize su isključeni odjeljci u kojima je bilo manje od pet anketiranih.

1

Sektor usluga PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

PKT

G45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima -22,76 G46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima -21,82 G47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima -10,96

vak (barem ne do kraja ove i početkom iduće godine).

Kao i obično, pesimizam je prisutan i u trgovini motornim vozilima. Gospodarstvenici ocjenjuju da je njihov promet u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine uglavnom manji, a više od 85 posto anketiranih očekuje da će njihovo poslovanje u sljedećih šest

promjena, bodovi

-17,23 35,21 -26,09

mjeseci u odnosu na sadašnje biti nepovoljnije.

Za razliku od ranijih razdoblja, u trgovini na veliko (osim trgovine motornim vozilima) pokazatelj ko­ njunkturne klime u trećem se tromjesečju, u odnosu na prethodno, povećao za više od 35 bodova, iako je i dalje u području negativnih vrijednosti.

U uslužnom sektoru je i dalje prisutan pesimizam. Nakon smanjenja PKU-a u drugom tromjesečju, ponovno je uslijedilo njegovo smanjenje, ali ovaj put nešto izraženije (-15 bodova). PKU je sada na razini vrijednosti -1,5 i ponovno je u negativnom području vrijednosti. Uva-

PKI > Prerađivačka industrija

žavajući njegovo prilično stabilno razdoblje (sezonski prilagođeni podaci) tijekom posljednje dvije godine, u ovom sektoru nisu za očekivati značajnije promjene do kraja godine. Naime, gotovo 80 posto anketiranih očekuje zadržavanje postojeće razine poslovanja u sljedećih šest mjeseci, a čak 92 posto posluje likvidno, bez ikakvih poteškoća.

Izrazito veliko smanjenje pokazatelja konjunkturne klime zabilježeno je u odjeljku informacija i komunikacija (-65,6 bodova),

60

30

40

20

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi S Ostale uslužne djelatnosti X USLUGE E

te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (-58,9 bodova). Za razliku od njih, blagi opti-

promjena, bodovi

PKU

22,79

24,15

-5,47 -7,06 -3,11 -14,61 5,37 -23,03 -11,55 5,23 32,12 -1,50

0,08 -1,41 -65,60 -12,53 -1,23 -58,90 -22,33 -7,84 25,27 -14,98

mizam prisutan je u opskrbi vodom, prijevozu i skladištenju te u ostalim uslužnim djelatnostima.

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20

PKI

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU > Sektor usluga

40

-30

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

‘09.

IV I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

2014.

I II III

-2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99

-60

PKU

‘09.

IV I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

-9,97 9,57 12,19 -11,07 31,15 29,83 19,96 6,27 14,07 4,68 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

Učenje za poduzetništvo: Izazovi i mogućnosti za društveni (ekonomski) razvoj

( 1985. god

osnovan Ryanair (imali 1 avion i prevezli 5000 putnika)

NIALL O’CONNOR, ZAMJENIK DIREKTORA ZA LINIJS

Irski recept uspij Pogreške su put prema uspjehu

Ryanair je kontinuirano u potrazi za novim tržištima. Međutim, da i u sljedećoj godini nastavljamo svoje operacije s četiri hrvats

Kroz formalno i neformalno obrazovanje te poticanje poduzetništva stvaraju se mogućnosti za razvoj poduzetničkih kompetencija ljudi, istaknuo je Vitomir Tafra Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M

eđunarodna konferencija Učenje za poduzetništvo: Izazovi i mogućnosti za društveni (ekonomski) razvoj – ICEL4 u organizaciji Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski održana je u Zagrebu pod pokroviteljstvom hr-

Učenje je kolektivna aktivnost jer se u timu bolje uči i razmjenjuju iskustva, kaže Jan Jonker vatskog predsjednika Ive Josipovića. Ta je konferencija organizirana četvrtu godinu za redom kako bi ukazala na novi način razumijevanja učenja za poduzetništvo koje uključuje i ističe tradicionalne koncepte i pristupe u obrazovanim formatima. “ICEL4 konferencija nastoji pridonijeti prihvaćanju poduzetništva kao obrazovne, društvene i ekonomske vrijednosti.

Konferencija je okupila ključne igrače u području obrazovanja za poduzetništvo, poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, odgojite-

lje, učitelje i profesore”, rekao je Vitomir Tafra, tajnik Nacionalne koordinacije E4E - obrazovanje za poduzetništvo.

Dodao je kako upravo ta konferencija treba pridonijeti razvoju strategije učenja za poduzetništvo jer je to jedno od nadnacionalnih pitanja. Naime, Tafra je pojasnio kako je podizanje poduzetničkog kapaciteta svakog hrvatskog stanovnika uvjet za napredak ekonomije, ali i društva u cjelini. Kroz formalno i neformalno obrazovanje te poticanje poduzetništva stvaraju se mogućnosti za razvoj poduzetničkih kompetencija ljudi.

Ključan faktor: cjeloživotno učenje Govoreći o obrazovanju za poduzetništvo, Tafra je rekao kako se hrvatsko poduzetništvo u formalnom smislu dobro snalazi u odnosu na ostale zemlje EU-a, međutim sadržajno smo daleko ispod njihove razine. Upravo je to razlog što je Finska kao zemlja s visoko razvijenom poduzetničkom kulturom, bila zemlja partner ovogodišnje konferencije ICEL4. “U Finskoj smatraju da su upravo pogreške put prema uspjehu, pa je čak i jedan dan u godini proglašen nacionalnim danom pogrešaka”, rekao je

Tafra. Dodao je kako se na taj način cijela finska nacija ohrabruje na pokretanje novih ideja u svim aspektima djelovanja društva i poduzetništva.

Na male i srednje poduzetnike u hrvatskom gospodarstvu otpada čak 99,4 posto, a svi oni trebaju dodatna znanja kako bi što uspješnije vodili vlastite poslove, istaknuo je Tafra. Zato je cjeloživotno učenje za poduzetnike ključan faktor za ubrzavanje tranzicijskog procesa kako bi ušli na svjetsko tržište. Da je učenje bitno za uspješnije vođenje vlastitog biznisa podsjetio je Jan Jonker, profesor na nizozemskom Radboud sveučilištu, koji je, među ostalim, istaknuo kako je učenje kolektivna aktivnost jer se u timu bolje uči i razmjenjuju iskustva. “Budućnost učenja je u globalnom otvaranju učenja na raznim mjestima, a ne nužno u učionicima. Može se učiti preko interneta, u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu”, rekao je Jonker. O poduzetništvu je na konferenciji govorio i Artashes Gazaryan, profesor na sveučilištu u Litvi, koji je rekao kako svaki poduzetnik donosi odluku na osnovi vlastitog mišljenja, ali u skladu s mišljenjem svojih financijskih stručnjaka.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

utnički zračni prijevoz je teško isplativa djelatnost ako svaki zrakoplov dnevno nema najmanje četiri rotacije, odnosno barem osam letova.

To je samo jedno od načela kojih se čvrsto drže u Ryanairu, najvećoj niskotarifnoj (low cost) zrakoplovnoj tvrtki u svijetu i jednom od vodećih zračnih prijevoznika u Europi. Kada su Christy i Tony Ryan, te Liam Lonergan osnovali tvrtku u Dublinu 1985. godine, Ryanair je prometovanje započeo malim avionom kapaciteta 15 sjedišta između Waterforda u Irskoj i londonskog aerodroma Gatwick.

Te je godine Ryanair prevezao oko 5000 putnika.

Danas, 29 godina poslije, europskim i sjevernoafričkim nebom svakodnevno krstari identičnih 303 aviona tipa Boeing 737-800 koji će do kraja ove godine prevesti oko 90 milijuna putnika.

Svojim krajnje racionalnim pristupom u poslovanju, Ryanair je definitivno postavio nove kriterije u zračnom prijevozu. Pored nesumnjivog vlastitog poslovnog uspjeha, Ryanairov razvoj

pomogao je i desetinama do tada uglavnom slabo poznatih malih i regionalnih aerodroma diljem Europe, pa tako i Hrvatske.

Nedavno ugovorena narudžba čak 280 novih aviona, naravno, tipa Boeing 737, kako neslužbeno saznajemo, rezultirat će i s oko 40 novih destinacija na koje će letjeti Ryanairovi zrakoplovi.

Prilikom nedavna posjeta sjedištu Ryanaira u Dublinu, o daljnjim razvojnim planovima, a osobito o pozicioniranju Ryanaira u Hrvatskoj, za

Očekujemo kako ćemo od 2016. godine i nadalje imati nove linije kako iz Osijeka, tako i iz cijele Hrvatske Privredni vjesnik je govorio Niall O’Connor, zamjenik direktora za linijski razvoj Ryanaira.

Kakva je trenutačna brojčana “osobna iskaznica” Ryanaira?

- Ryanair je definitivno jedna od vodećih europskih zrakoplovnih kompanija. Dnevno ostvarujemo više od 1600 letova iz 69 baza, povezujući 186 odredišta u 30 zemalja. Trenutačno imamo

flotu koju čini nešto više od 300 zrakoplova tipa Boeing 737-800. Nedavno smo s Boeingom ugovorili narudžbu 280 novih zrakoplova Boeing 737. K tome, dogovorena je daljnja narudžba dodatnih stotinu zrakoplova tipa Boeing 737 MAX 200s. Sve će to Ryanairu omogućiti daljnje smanjenje cijena uz kontinuiran rast prometa. Konkretno, s ovogodišnjih 87 milijuna putnika, do 2024. godine planiramo ostvariti 150 milijuna putnika. K tome, Ryanair trenutačno ima vrijedan tim s više od 9500 visokokvalificiranih profesionalaca zrakoplovstva, iza kojih stoji 30-godišnja sigurnost zračnog prometa.

Od kada je Ryanair prisutan na hrvatskom tržištu i s kojim linijama ste započeli?

- Ryanair sada prometuje u četiri zračne luke u Hrvatskoj. Iz Hrvatske smo počeli letjeti 2006. godine kada je uspostavljena linija između Pule i zračne luke Stansted u Londonu. Sljedeće, 2007. godine, povezali smo Zadar s Londonom. Od 2009. godine smo spojili Osijek s Frankfurtom, dok od ove sezone letimo između Osijeka i Londona. Godine 2011. započeli smo

19

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 186 odredišta

Konferencija Na putu stabilnosti i rasta

Juričić: Čekaju nas još veći izazovi

u 30 zemalja povezuju Ryanairovi zrakoplovi danas

KI RAZVOJ RYANAIRA

eva čak i u Hrvatskoj sada smo ograničeni ukupnim brojem zrakoplova kojima raspolažemo. Činjenica ke zračne luke naglašava našu predanost u razvijanju prometa u Hrvatskoj suradnju sa Zračnom lukom Rijeka s linijom prema aerodromu Stockholm Skavsta.

Nakon Zadra, Pule i Rijeke, prisutni ste i u Osijeku kao jedinoj hrvatskoj kontinentalnoj destinaciji. Kako ocjenjujete dosadašnju sezonu?

- Dva puta tjedno smo u protekloj sezoni povezivali Osijek s Londonom i popunjenost te linije u oba smjera je bila više nego dobra. Visok faktor popunjenosti je postignut zbog niskih cijena kara-

ta te smo i nadalje optimisti u pogledu daljnjeg razvoja. Uostalom, karte za ljetnu sezonu 2015. su već u prodaji na stranici

www.ryanair.com. To je najbolji pokazatelj što mislimo o toj liniji.

Hoće li Osijek sljedeće sezone biti povezan s još nekom europskom destinacijom putem Ryanaira?

- Zbog trenutačnih ograničenih kapaciteta naše flote, odnosno zbog manjka raspoloživih zrakoplova, trenutačno nemamo mogućnosti za povezivanje Osijeka s više europskih destinacija tijekom 2015. godine. Međutim, budući da smo nedavno potpisali ugovor za nabavu dodatnih 280 novih zrakoplova Boeing, postoji velika mogućnost budućeg rasta. Očekujemo kako ćemo od 2016. godine i nadalje imati nove linije kako iz Osijeka, tako i iz cijele Hrvatske. Naime, Ryanair je kontinuirano u potrazi za novim tržištima. Međutim, sada smo ograničeni ukupnim brojem zrakoplova kojima raspolažemo. Dakle, planovi za nove linije posto-

je za čitavu Hrvatsku, pa tako i za Osijek.

Kakve su ambicije Ryanaira prema drugim hrvatskim aerodromima kao što su Zagreb, Split ili Dubrovnik?

- Ryanair je stalno u razgovorima sa zračnim lukama diljem svijeta o mogućnosti širenja svoje mreže.

Takva nastojanja svakako uključuju i hrvatske zračne luke kao što su Zagreb, Split i Dubrovnik. Zbog već spomenutog ograničenog kapaciteta, trenutačno nemamo planova za početak poslovanja u tim zračnim lukama.

U medijima su se pojavile najave kako namjeravate pokrenuti putničke linije prema SAD-u.

U kojoj je to razvojnoj fazi?

- Itekako razmišljamo o razvoju transatlantskih letova. Međutim, u svom dosadašnjem poslovanju Ryainair je uvijek vodio računa o isplativosti poslovnih poteza. No, konačna odluka će ovisiti o troškovima nabave i održavanja zrakoplova dugog doleta.

Treća zrakoplovna tvrtka u Hrvatskoj Kako ste zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj?

- Ryanair je promet s hrvatskim aerodromima povećao čak za 12 puta. Od početnih 6000 putnika u 2006. godini, prošlu 2013. godinu smo zaključili s više od 80.000 putnika. Aktualnu 2014. godinu ćemo završiti s puno više od 100.000 putnika, jer je samo kroz osječku zračnu luku prošlo oko 20.000 putnika. Na temelju tih podataka definitivno postajemo treća po veličini zrakoplovna tvrtka u Hrvatskoj. Time se dokazuje naša sposobnost da pomažemo razvoju hrvatskog turizma upravo kroz organizaciju niza niskobudžetnih letova. Uostalom, činjenica da i u sljedećoj godini nastavljamo svoje operacije s četiri hrvatske zračne luke naglašava našu predanost razvijanju prometa u Hrvatskoj.

Ekstremna konkurentnost, kompleksne nove tehnologije, dinamična globalna razmjena, skupa energija, klimatski, zdravstveni i drugi politički, gospodarski i financijski rizici, već obilježavaju sliku naše svakodnevice. Sve to od nas zahtijeva nove uvide, vještine, novu odgovorniju razinu suradnje i novi koncept vodstva, jer izazovi pred nama bit će još intenzivniji, zahtjevniji, kompleksniji i brži. Ako su to dobre vijesti, zamislite kako izgledaju one loše, istaknuo je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne odnose, koji je proteklog tjedna na poziv The Economista održao predavanje na konferenciji Na putu stabilnosti i rasta u Bukureštu.

Govoreći o budućim izazovima za gospodarstvo na prostoru Jugoistočne Europe, Juričić je pozvao kreatore gospodarskih po-

litika na više zajedničkog rada u regiji te da snažnije podupru privatnu inicijativu i unaprijede investicijsku klimu.

Dvodnevna konferencija na kojoj se ponajviše raspravljalo o makroekonomskim izgledima za Jugoistočnu Europu okupila je brojne sudionike kao što su premijer Rumunjske Victor Ponta, bivši premijeri Grčke i Italije Papandreou i Letta, ministri brojnih vlada, predstavnici međunarodnih institucija poput Svjetske banke, EBRD-a, mješovitih komora te multinacionalnih kompanija koje posluju u Jugoistočnoj Europi.

Više inovatorica nego inovatora

Inovacijska misija u Londonu

Na prošlotjednom sajmu inovacija BIS u Londonu nastupilo je 15 hrvatskih predstavnika. U sklopu sajma održana je i Inovacijska misija koja hrvatskim tvrtkama pruža mogućnost izravnih poslovnih razgovora s potencijalnim partnerima u Velikoj Britaniji. Iskazan je poseban interes za inovacije tvrtke Bernarda, Termist i Tehnofutura. Hrvatske tvrtke britanskim su partnerima predstavile svoje proizvode spremne za komercijalizaciju. Inovacijsku misiju predvodila je Tajana Kesić-Šapić, pomoćnica direktora Sek-

tora za industriju HGK-a, koja je ocijenila da će održani razgovori vrlo skoro rezultirati izvozom hrvatskih proizvoda na britansko tržište. Posebno veseli činjenica što je ove godine na sajmu veći broj hrvatskih inovatorica nego inovatora, što je poticaj i za žensko poduzetništvo.

Na sajmu su sudjelovale i tvrtke Fotosoft, Cosmel, Marinalab Opus, Herbafarm-magnolija, Herbafertil, Supernova, Fusstechnologi, PTO Nekić, Priroda liječi i Live good. Bili su tu i predstavnici Saveza inovatora Karlovačke županije i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Organizatori odlaska na sajam bili su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba uz potporu HGK i Grada Zagreba.

(I.V.)

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( oko 40.000 Hrvata ( 70 članova živi samo u Beču

ima UHP

UDRUGA HRVATSKIH PODUZETNIKA U BEČU

Najvažnije je spojiti ljude Hrvati koji žive i rade u Austriji daju svoj veliki doprinos na raznim područjima, pa tako i gospodarskom. I sve to je dobra podloga za jačanje svih veza, a posebno poslovnih, i predstavlja veliki ulagački i gospodarski potencijal koji UHP i želi i može umrežiti Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rije tri godine nekoliko poduzetničkih entuzijasta u Beču odlučilo se na osnivanje udruge. Ono što je zanimljivo je da je riječ o udruzi koju čine poduzetnici hrvatskog podrijetla koji žive i rade u glavnom gradu Austrije. Broj njihovih članova stalno raste i već ih je 70. Austrijanci često ističu kako su Hrvati dobro integrirani u austrijsko društvo, što nije čudno kada se uzmu u obzir duge povijesne veze, ističu i u Udruzi.

“Naš cilj je povezivanje i spajanje poslovnih ljudi u Austriji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, pojašnjava tajnik Udru-

ge hrvatskih poduzetnika u Beču (UHP) Franjo Blažević te dodaje kako su članovi Udru-

na raznim područjima, pa tako i gospodarskom.

I sve to je dobra podloga za jačanje svih veza, a posebno poslovnih, i predstavlja veliki ulagački i gospodarski potencijal koji Udruga hrvatskih poduzetnika u Austriji želi i može umrežiti.

Naš cilj je povezivanje i spajanje poslovnih ljudi u Austriji, Hrvatskoj i BiH, ističe Franjo Blažević ge poduzetnici koji dolaze iz različitih sektora, od građevinskog pa do ugostiteljskog.

Nije zanemariv broj Hrvata koji žive u Austriji. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, podacima hrvatskih katoličkih misija i procjene Austrijskog in-

tegracijskog fonda u Austriji živi oko 120.000 Hrvata od kojih, prema podacima austrijskog Državnog zavoda za statistiku iz 2012. godine, 56.785 posjeduje hrvatsko državljanstvo. Narav-

no da ih najveći broj živi u Beču, i to oko 40.000.

Ne treba zaboraviti i 50.000 gradišćanskih Hrvata koji su autohtona manjina u Austriji. Hrvati koji žive i rade u Austriji daju svoj veliki doprinos

Velik potencijal suradnje “Potencijal suradnje je ogroman. Posebno smo ponosni kad na jednom mjestu okupimo veliki broj poduzetnika kako bismo se upoznali i imali priliku osobno porazgovarati. Zato smo u Beču i organizirali Gala večer hrvatskih poduzetnika koja je bila pravi hit. Upravo s takvim aktivnostima nastavljamo i dalje”, isti-

če Blažević, napomenuvši kako, nakon Beča, planiraju širenja i na ostale gradove diljem Austrije.

“Drago nam je da je Hrvatska konačno ušla u EU i da je većina prepreka, kad je riječ o poslovnoj suradnji, uklonjena.

Sada nam je puno lakše odraditi naš zadatak, odnosno povezivati tvrtke i pružiti potrebnu pomoć, naravno u našim okvirima. I moram reći kako se pojedini poslovi već realiziraju, jer najvažnije je spojiti ljude, a oni poslije sami nalaze mogućnosti za suradnju”, kaže Blažević, te ističe kako su i u kontaktu i sa sličnom udrugom iz Gradišća te da imaju isti cilj, a to je umrežavanje poduzetnika.

Forum: Utjecaj Ekološke mreže Natura 2000 na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

Novi mehanizam zaštite prirode Mirjana Matešić je upozorila kako je u Hrvatskoj proces očuvanja bioraznolikosti razlomljen na više propisa Članicama Europske unije cilj je do 2020. godine zaustaviti gubitak bioraznolikosti jer je u cijeloj Uniji, među ostalim, ugroženo 25 posto morskih sisavaca, 21 posto gmazova i sedam posto leptira. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je ugroženo 11,1 posto vrsta vodozemaca i 4,8 posto gmazova. EU svake godine gubi oko tri posto BDP-a zbog ugrožene bioraznolikosti, rečeno je na prošlotjednom forumu pod nazivom Utjecaj Ekološke mreže Natura 2000 na istraživanje i eksploa-

taciju mineralnih sirovina u Hrvatskoj, održanom u HGK-Komori Zagreb.

Tom je prigodom Gordan

Ekološka mreža u Hrvatskoj obuhvaća 36,67 posto kopnenog teritorija i 16,39 posto obalnog mora Šredl, direktor GIU Prominsa - Udruženja proizvođača mineralnih sirovina, rekao da unatoč mišljenju kako o Naturi

2000 trebaju brinuti ministarstva i EU, u tu raspravu treba uključiti i realni sektor.

Iskorištavanje sirovina uz Naturu Naime, Natura 2000 je ekološka mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u EU-u. Kako je istaknuto, u Uniji postoji više od 1000 ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Ekološka mreža u Hrvatskoj obuhvaća 36,67 posto ko-

pnenog teritorija i 16,39 posto obalnog mora. Govoreći o Naturi 2000 u kontekstu iskorištavanja mineralnih sirovina, Neven Trenc iz Državnog zavoda za zaštitu prirode je naglasio kako je zapravo riječ o mehanizmu zaštite koji podrazumijeva održivi razvoj i ekonomsku aktivnost.

“Cilj je da eksploatacija mineralnih sirovina nema negativan utjecaj na Naturu 2000”, istaknuo je Trenc. Dodao je kako je ekološka mreža ustvari novi mehanizam zaštite propisan Zakonom o zaštiti prirode. Sukladno tome, Natura 2000 u Hrvatskoj prilagođena je direktivama Nature 2000 iz E U - a.

Mirjana Matešić iz Hrvatskog posebnog savjeta za održivi razvoj istaknula je kako je u Hrvatskoj proces očuvanja bioraznolikosti razlomljen na više propisa što ga čini teško čitljivim i razumljivim, ali ima prostora za poboljšanje. “Ako će se neke informacije iz Nature 2000 koristiti za kvalitetne podloge planiranja budućih projekata, može se očekivati napredak u zaštiti prirode i to bez većih zastoja u razvoju gospodarskih projekata”, zaključila je ona. (S.P.)

21

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( već 10 god

HOK se zalaže za sustavnu primjenu medijacije

( 2500

ovlaštenih medijatora registrirano u Austriji

5. međunarodna konferencija o alternativnom rješavanju sporova

Rješenje je u medijaciji U provedbi alternativnih rješenja sporova nužna je suradnja pravosuđa i uprave s predstavnicima gospodarstva, ocijenio je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a snost i učinkovitost pravosudnog sustava. Upravo je učinkovitost pravosudnog sustava nužan element demokracije u EU-u. Ines Hartwig je istaknula kako

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska obrtnička komora (HOK) među prvim hrvatskim institucijama prepoznala je prednosti i vrijednost medijacije - mirenja u raznim vrstama sporova. Tako se HOK već 10 godina zalaže za sustavan način primjene medijacije čime ide u korak s europskim načinima mirnog rješavanja sporova, rekao je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, na prošlotjednoj 5. međunarodnoj konferenciji Alternativno rješavanje sporova - suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom. Dodao je kako je u provedbi alternativ-

Glavni cilj medijacije je rasterećenje sudova od raznih vrsta prekršajnih i kaznenih postupaka nih rješenja sporova nužna suradnja pravosuđa i uprave s predstavnicima gospodarstva. HOK kroz Sud časti i Centar za mirenje brine o zaštiti, ugledu i mirenju obrtnika. Na Konferenciji je također istaknuto kako je glavni cilj medijacije rastereće-

nje sudova od raznih vrsta prekršajnih i kaznenih postupaka što na neizravan način potiče razvoj gospodarske aktivnosti.

Nekoliko metoda “U Europskoj uniji se korištenje alternativnih rješavanja sporova poput

mirenja i izvansudskog postupka promatra u kontekstu učinkovitog pravosudnog sustava”, rekla je Ines Hartwig iz Opće uprave za pravosuđe Europske komisije.

Dodala je kako je pritom ključno zadovoljiti tri elementa: kvalitetu, neovi-

je u zemljama EU-a najčešće dostupna metoda alternativnog rješavanja sporova sudska medijacija, a zatim izvansudska medijacija i arbitraža.

No, nije poznato koliko se često koriste te metode. Alternativne metode rješavanja sporova kori-

ste se u raznim oblicima sporova poput potrošačkih, pravosudnih, kaznenih i trgovačkih. O rješavanju trgovačkih sporova na miran način govorio je Gernot Winter, izvršni direktor Udruge za sudu pridruženu medijaciju iz Beča. On je rekao kako je u Austriji trenutačno registrirano 2500 ovlaštenih medijatora koji posreduju u rješavanju raznih vrsta sporova. “Preduvjet medijacije i sudu pridružene medijacije je suradnja odvjetnika, sudaca i medijatora. Sudac neki predmet o kojem se vodi spor može uputiti u izvansudsko razmatranje pri čemu će se koristiti neki od oblika mirnog rješenja spora”, istaknuo je Winter.

SEMINAR INCOTERMS 2010 I MODELI MEĐUNARODNIH UGOVORA

Sve značajnija stručna edukacija Za sklapanje različitih ugovora sa stranim partnerima važan alat su modeli međunarodnih ugovora ICC-a Seminar Incoterms 2010 i Modeli međunarodnih ugovora ICC-a održan je u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora - ICC Hrvatska i Hrvatske gospodarske komore. Okupio je predstavnike tvrtki koje posluju na međunarodnom tržištu iz područja bankarstva, prerađivačke industrije, trgovine te špeditere. Međunarodna trgovačka komora - ICC osnovana je 1919. godine u Parizu i predstavlja najveću svjetsku poslovnu organizaciju koja zastupa interese svjetske

Što je Incoterms?

Incoterms predstavlja skraćenicu za međunarodne trgovačke termine (International commercial terms). To su službena pravila Međunarodne trgovinske komore (ICC - International Chamber of Commerce) za tumačenje trgovinskih termina. U svjetskoj su upotrebi više od 60 godina. Potrebni su za nesmetano vođenje međunarodne trgovine, a njihovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi. Međunarodna trgovačka komora je krajem 2010. objavila novo izdanje međunarodno prepoznatljivih trgovačkih termina Incoterms® 2010. poslovne zajednice prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Ujedinjenim narodima. Glavna uloga ICC-a je donošenje globalnih standarda za

međunarodnu trgovinu, poput trgovačkih, pravnih te bankarskih standarda.

“Stručna edukacija u vrijeme šestogodišnje re-

cesije dobiva sve više na značenju, osobito za tvrtke koje prihode ostvaruju izvozom te učinkovitim uvozom,” kazala je Sunčanica Skupnjak Kapić,

glavna tajnica ICC-a Hrvatska, dodavši kako svi uključeni u međunarodnu trgovinu imaju važan instrument koji im može pomoći u tome da uspješno posluju.

Koen Vanheusden, direktor Belgijske agencije za vanjsku trgovinu, upoznao je polaznike seminara s važnošću jasne i globalno usklađene naznake “isporuke” na ugovorima, sa 11 trgovinskih termina Incoterms 2010, njihovom pravilnom upotrebom te odabirom pravilnog Incotermsa.

Predstavljen je novi model ICC ugovora o međunarodnoj prodaji, kao i ICC modeli ugovora o trgovinskom zastupanju i ugovora o distribuciji, model skraćenog ugovora, ICC model ugovora o povremenom posredovanju i ugovor o povjerljivosti.

Sudionike seminara je upoznao i s nekim posebnim klauzulama i inicijativama kao što su ICC antikorupcijska klauzula, ICC načela za olakšavanje trgovinskih pregovora te ICC klauzule više sile. (I.G.)

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 701.348 zaposlenih ( od toga 289.942 prema podacima Agencije za statistiku BiH u srpnju

BiH: Ima li recepta za ozdravljenje gospodarstva?

Nakon 44 godine

Stiže “muška voda”

Nakon 44 godine, kada je prekinuta proizvodnja, ponovno će se sredinom 2015. godine na regionalnom tržištu ali i šire pojaviti kladanjska mineralna voda, poznatija kao “Muška voda”, priopćili su načelnik Općine Kladanj Jusuf Čavkunović i direktor poduzeća Muška voda Eike Berger. Radovi na izvorištu kapaciteta 17 milijuna litara godišnje su u tijeku. Koncesijski ugovor je potpisan na 30 godina,

a koncesionar je po osnovi jednokratne naknade koja iznosi 302.000 KM već uplatio 250.000. Realizacijom ove investicije posao će dobiti 40 radnika. Za očekivati je da će nova mineralna voda namijenjena uglavnom izvozu donekle popraviti veliki debalans koji BiH ima u vanjskotrgovinskoj razmjeni mineralnih i prirodnih voda. Naime, BiH godišnje dva i pol puta više uveze nego što izveze mineralnih i prirodnih voda.

Najviše voda izvozi se u Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju, ali i na tržišta Kosova, Australije, SAD-a i Kanade, a najviše ih se uvozi iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. (Z.L.)

*vijesti Autocesta kroz BiH, a ne Hrvatsku Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o izdvajanju 1,43 milijuna eura za izradu studijske dokumentacije za gradnju dionice Jadransko-jonske autoceste kroz tu zemlju, za dionicu od Počitelja preko Neuma i Trebinja do granice s Crnom Gorom. Tako se može zaključiti kako u Sarajevu definitivno računaju s tim da će ona prolaziti teritorijem BiH, a ne kroz Hrvatsku od Ploča ka Dubrovniku.

BDP pada i u BiH Agencija za statistiku BiH objavila je da je BDP u drugom kvartalu ove godine zabilježio realni pad od 1,2 posto. Prema područjima klasifikacije, značajan pad zabilježen je u djelatnostima: vađenja ruda i kamena (16,2 posto), poljoprivrede, šumarstva i ribolova (10,8 posto), poslovanja nekretninama (9,6 posto), proizvodnje i opskrbe električnom energijom (8,8) i hotelijerstva i ugostiteljstva (5,4 posto). Ipak,

su bile žene

značajan realni rast zabilježen je u djelatnostima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (13,4 posto) i građevinarstva (7,8 posto).

Rudnici ugljena u Bosanskom Novom

Na području Bosanskog Novog najkasnije do 2017. mogla bi početi eksploatacija mrkog ugljena. Istraživanja su gotova i počela je izrada idejnog projekta za rudnik na području Lješljana, Devetaka i Cerovice. Godišnja proizvodnja mogla bi iznositi 300.000 do 500.000 tona mrkog ugljena. Realizacija projekta vrijednog oko 25 milijuna KM počela je prije dvije godine potpisivanjem ugovora o dodjeli koncesije između vlade Republike Srpske i tvrtke Privredni preporod čiji je vlasnik ruski milijarder Oleg Burlakov.

Siva ekonomija buja Mjerama za rasterećenje gospodarstva, za poboljšanje nelikvidnosti, za unapređenje poslovnog ambijenta i smanjenje javne potrošnje što su ih predložili poslodavci moglo bi se uštedjeti oko pola milijarde KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

iva ekonomija je krivac, ali ne i jedini, za sve veće sivilo koje vlada u privrednom životu Bosne i Hercegovine. Prema nekim procjenama ekonomista, udio sive ekonomije u ukupnom bruto domaćem proizvodu zemlje sudjeluje u rasponu od 30 do 50 posto. Istina, to su pojedinačne procjene analitičara, ali već sama činjenica da se te procjene udjela “ilegal-

Trend smanjenja poreznih obveznika i radnika u realnom sektoru je zabrinjavajući, ustvrdio je Branimir Muidža nih” tvrtki kreću u tako velikom rasponu ukazuje na to kako te stručne analize i nisu previše stručne.

Konkretni podaci o udjelu sive ekonomije ne postoje ni u 14 bosanskohercegovačkih vlada, koliko ih ima, niti kod znanstvenika u brojnim institutima.

Kolika je stvarna nezaposlenost?

Analitičari ozbiljno upozoravaju vlasti, komore - i prije svih - gospodarstvenike na jačanje neregularnog tržišnog nadmetanja.

Vlasnici inozemnog kapitala u BiH godinama upozoravaju da siva ekonomija najdirektnije utječe na slabljenje konkurentnosti službeno registriranih tvrtki i povećava im cijenu kapitala. Osim toga,

siva ekonomija je i osnovni razlog nesigurnog statusa radnika, posebice onih koji rade na crno, a uz to povećavaju se troškovi socijalne zaštite.

Prema saznanjima Udruženja poslodavaca Federacije BiH, siva ekonomija je najprisutnija u preradi hrane, napose u pekarskoj industriji, zatim cestovnom prijevozu, hotelijerstvu i turizmu, građevinarstvu i preradi drveta. Što je vlast nestabilnija i sve više zaokupljena čuvanjem svojih fotelja i stranačkih interesa, to siva ekonomija sve više buja. Postoje i drugi razlozi, no među njima dva su osnovna. Prvi je nepovoljan gospodarski ambijent i visoke stope poreza i doprinosa na osobne dohotke te nespremnost i nesposobnost ili nezainteresiranost vlasti za provedbu energičnih mjera. S druge strane, pak, vlasnici se zapravo stimuliraju da potkradaju državnu kasu i da sve dublje gaze u sivu ekonomiju, a taj ulazak u pravi-

lu počinje tako što se plaće nerealno i neregularno iskazuju i isplaćuju, a dio plaća se isplaćuje u nekim prehrambenim artiklima.

Stanje u poslovanju mora se mijenjati, ističe se u publikaciji Što poslodavci očekuju od vlasti koju je izdalo Udruženje poslodavaca FBiH. U publikaciji su navedene mjere za rasterećenje gospodarstva, za poboljšanje nelikvidnosti, za unapređenje poslovnog ambijenta, a predložene su i mjere za smanjenje javne potrošnje. Dosljednim provođenjem tih mjera moglo bi se uštedjeti oko pola milijarde konvertibilnih maraka, a još pola milijarde KM, tvrde poslodavci, uštedjelo bi se ukidanjem, za njih, nepodnošljivih kolektivnih ugovora. Česte izmjene poreznih obveza Već godinama brojne međunarodne organizacije u BiH obećavaju poslodavcima logističku podršku te da će napraviti pritisak

na bosanskohercegovačke vlasti da provedu mjere za poboljšanje gospodarskog stanja. No taj pritisak je bio toliko blag da su ga vlasti bez ikakvog straha odbacivale. Britanski veleposlanik u BiH Edward Ferguson izjavio je kako se nada da će nove vlade i ministri nakon upravo održanih izbora, bez obzira na njihove sastave, ozbiljno razmotriti zahtjeve privrednika. No kad će se konstituirati nova vlast, još nitko ne zna.

Trend smanjenja poreznih obveznika i radnika u realnom sektoru je zabrinjavajući, posebice zato što time raste broj poreznih ovisnika, ustvrdio je predsjednik Vijeća inozemnih investitora BiH Branimir Muidža, inače direktor Tvornice cementa Kakanj, na konferenciji Izazovi indirektnog oporezivanja u BiH koju je organizirala ova institucija u suradnji s Delegacijom EU-a u BiH. Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u srpnju je broj zaposlenih kod pravnih osoba bio 701.348, od toga su 289.942 bile žene.

U odnosu na lipanj broj zaposlenih bio je povećan za 0,1 posto. Istodobno je nezaposlenih bilo 548.609 što predstavlja rast od 0,6 posto, od čega je žena 279.873, tako da se broj zaposlenih i nezaposlenih žena gotovo izjednačio.

Inozemni vlasnici tvrtki posebno su upozorili vlasti na neprihvatljivo česte izmjene poreznih obveza i zatražili transparentnost poreznih propisa što do sada, uglavnom, nije bio slučaj.

23

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

“ Dvadeset godina nismo stvarali domaći kapital. To su prokockane godine.

Izlaz je u stranim investicijama koje bi trebale ojačati naša poduzeća. ”

*vijesti

Cvetka Selšek, SKB banka

PREZADUŽENA SLOVENSKA PODUZEĆA

Kljaštrenje suhih grana Nove vlasnike mogli bi dobiti Trimo, Intereuropa, Mariborska livarna, Cimos, Merkur, Pivovarna Laško, T-2, Športni centar Pohorje, Liv Kolesa... Lobistički provodadžije već traže zainteresirane za Aero, Adria Airways, Palomu i Terme Olimija Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

V

išegodišnje natezanje s predstavnicima slovenske vlasti koji su Agrokor označili nepoželjnim kupcem Mercatora stajao je konzorcij prodavatelja više stotina milijuna eura.

Pivovarna Laško i neko-

Nakon katarze s Mercatorom svi daljnji prodajni postupci u Sloveniji bit će lakši i brži liko slovenskih banaka dobili bi za svoje udjele znatno više da se država nije inatila i da je dopustila prodaju Mercatora 2013. godine, i to po cijeni koju je tada Ivica Todorić bio spreman platiti. U međuvremenu prilike su se tako posložile da je Todorić kao jedini zainteresirani kupac mogao ostvariti željenu akviziciju po nižoj cijeni od prvobitno ponuđene. U međuvremenu nametnuti gubitak isprovocirao je Pivovarnu Laško na pisanje tužbe kojom zahtijeva naknadu

štete što će biti nemoguća misija jer su svi ključni oponenti prodaje Mercatora danas bivši političari.

Slovenija je s Mercatorom ipak prošla svojevrsnu katarzu i većina je slovenskih analitičara uvjerena kako će daljnji prodajni postupci biti lakši i brži. Da je Mercator bio međašna točka pokazuje i neutralni odziv javnosti na objavu da bi u sljedećem razdoblju nove vlasnike mogli dobiti Trimo, Intereuropa, Mariborska livarna, Cimos, Merkur, Pivovarna Laško, T-2, Športni centar Pohorje, Liv Kolesa te niz drugih tvrtki. Novi val prodaje obznanile su slovenske banke i DUTB – Društvo za upravljanje potraživanjima banaka.

Gunđanja da, grmljavine ne Nova institucija u slovenskom sustavu pokazala se nemilosrdnom u kljaštrenju suhih grana slovenskog gospodarstva. Privatizacijski val zahvatit će i poduzeća u kojima država ima znatne uloge. Lobistički provodadžije već traže zainteresirane za Aero, Adria Airways, Pa-

Ulagački dometi Prema izvorima objavljenim u World Investment Reportu 2014, Slovenija nije bila naročito uspješna u privlačenju stranih investicija. Usporedba s obližnim zemljama to potvrđuje.

Investicije u milijardama dolara 2000.

2013.

Slovenija

2,9

15,2

Hrvatska

2,8

32,5

Češka

21,6

135,9

Mađarska

22,8

111,0

lomu i Terme Olimija u čijem sastavu djeluju i Terme Tuhelj. Sve te najave izazivaju određena gunđanja, ali to nisu grmljavine kakve su pratile prodaju Mercatora.

Zašto se Sloveniji događa okazion, objasnila je Cvetka Selšek, uvažena bankarica iz SKB banke. “Sloveniji kronično nedostaje kapital. Dvadeset godina nismo stva-

rali domaći kapital. To su prokockane godine. Izlaz je u stranim investicijama koje bi trebale ojačati naša poduzeća. Tko smatra da se može živjeti na kredit, taj neće polučiti gospodarski rast”, rekla je Cvetka Selšek.

Njezina dijagnoza poklapa se s nalazima Državnog ureda za makroekonomske analize koji je ovih dana objavio da je trećina slovenskih poduzeća prezadužena, odnosno da je Slovenija po dugu nefinancijskih poduzeća mjereno prema kapitalu u samoj špici zaduženosti eurskog valutnog područja.

I analitički državni ured smatra da je u pomanjkanju vlastitog kapitala izlaz u stranim ulagačima. To je neizbježna posljedica dužničkog financiranja tajkunske privatizacije u prošlosti. Za poduzetnika Tomaža Subotiča tajkunska privatizacija na dug bila je velika strateška pogreška. I on kaže da je neizbježna pomoć stranih ulagača i da tek sada počinje treća faza prave privatizacije s pravim vlasničkim kapitalom.

Šuklje precjenjuje sposobnost hrvatskih vlasti

Ino ulagači kriju se iza fiducijarnih računa

Borut Šuklje, bivši političar i veleposlanik koji danas djeluje kao savjetnik za Jugoistočnu Europu, očito precjenjuje sposobnost hrvatske politike kada tvrdi da njoj pripadaju zasluge što Hrvatska postaje sve veći investitor u Sloveniji. Šuklje odbija stajalište Mate Granića da se radi o pojedinačnim uspješnim ulaganjima. On tvrdi da su na djelu strateške odluke s aktivnim sudjelovanjem aktualne hrvatske politike. Takvom dojmu pridonose nešto intenzivnije ulagačke aktivnosti u kojima su slovenska ulaganja još uvijek veća u Hrvatskoj nego ulaganja iz Hrvatske u Sloveniju. Zbunjujuće djeluje na slovensku javnost to što se na preuzimanje Kolinske i Mercatora sada nadovezuju nove akvizicije. Navodi se da hrvatske investitore zanimaju ulaganja u Triglav i Žito, a špekulira se da hrvatske tvrtke “napadaju” i slovensku mljekarsku industriju. Slovenski lobist Božo Dimnik, na temelju aktualnih događaja u gospodarstvu, najavio je da će Slovenci postati podalpski Hrvati.

Strani ulagači već danas imaju znatne udjele u slovenskim tvrtkama, primjerice u Krki 22,5 posto, Triglavu 16,6, a u reosiguravatelju Savi 28,8 posto. U stranim rukama čak je 51 posto Gorenja. Većinu analitičara zabrinjava što polovina stranih ulagača ima dionice na fiducijarnim računima, pa njihov identitet ostaje nepoznat za dioničarske knjige. Nije jasno tko čini polovinu stranih vlasnika Save i Petrola. Strani vlasnici Gorenja kriju svoje vlasništvo na 17 fiducijarnih računa u stranim bankama.

Novac završio u Alstomu Istražujući sumnjive poslove na obnovi bloka 5 i izgradnji bloka 6 Termoelektrane Šoštanj, slovenski kriminalisti otkrili su da je većina novca od 284 milijuna eura ukupne štete završila na računu francuskog Alstoma, dok je manji dio pripao ljubljanskom poduzeću CEE te s njime povezanim društvom Sol International.

Projekt TEŠ 6 s prvobitnih 654 milijuna eura zbog štetnih aneksa i ugovora narastao je na više od milijardu eura. Specijaliziranom državnom tužilaštvu stoga su podnesene kaznene prijave protiv 10 osoba – tri su iz Termoelektrane, pet je osoba povezano s tvrtkom CEE, a optužena su i dva predstavnika Alstoma.

Delamaris preselio u Pivku Nakon 133 godine rada tvornica za preradu i konzerviranje ribe Delamaris preseljena je s lokacije u Izoli 70 kilometara u unutrašnjost Slovenije – u Kal pokraj Pivke. Vlasnik Delamarisa, renomirana tvrtka Pivka Peradarstvo, uložila je u novu tvornicu sedam milijuna eura.

Polovina su nepovratna sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo. Lokacija pokraj Pivke smatra se logičnijom jer većinu ribe za preradu Delamaris uvozi iz Hrvatske i Sjeverne Europe. Logistički Pivka je prikladnija za preradu ribe od lokacije u Izoli koja je prenamijenjena za turizam.

Treća smjena u Revozu Zbog velike potražnje za novim modelima automobila Twingo i Smart forfour u Revozu su ponovno uveli noćnu smjenu. S dodatnih 450 ljudi povećat će proizvodnju na 800 vozila na dan – 200 više nego prethodnih mjeseci.

24 TURIZAM *vijesti Osmi kongres hrvatskog kampinga Osmi kongres hrvatskog kampinga održat će se od 28. do 30. listopada u Starigradu Paklenici. U sklopu tog kongresa, među ostalim, održat će se predavanja o praktičnim alatima u pravilnom postavljanju oglašavanja kampinga, zatim o kampu kao nositelju razvoja destinacije i stvaranja dodatne ponude, europskim trendovima u animaciji u kampovima i posebnostima u Hrvatskoj te o kategorizaciji kampova. Najboljim kampovima dodijelit će se priznanja Croatiaʹs Best Campsites 2015., dok će dva hrvatska kampa dobiti certifikat Ecocamping.

Ban Tours surađuje s Dufourom Zagrebačka turistička agencija Ban Tours od nedavno surađuje s francuskim proizvođačem plovila tvrtkom Dufour. Time je završen sedmogodišnji proces ulaganja u nautički turizam vrijedan više od 40 milijuna kuna, kažu u toj agenciji. Suradnja s Dufourom, među ostalim, podrazumijeva uvrštenje francuskih luksuznih plovila i jedrilica u flotu Ban Toursa. Do kraja ove godine ta će agencija imati ukupno 40 plovila u svojoj nautičkoj floti.

Zagorje Blues Etno Festival U Zaboku, Klanjcu, Krapini, Humu na Sutli, Hrašćini i Mariji Bistrici od 10. do 15. studenoga održat će se Zagorje Blues Etno Festival. To je skup glazbenih događanja koja objedinjuju zabavu i edukaciju s naglaskom na multikulturalnom pristupu. Uz prisniji pristup glazbi, posjetiteljima je omogućeno upoznavanje lokalnih zagorskih običaja, autohtone gastronomije i raznolike turističke ponude.

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( oko 6 mil kn

uloženo u destileriju Aura

( 30.000 l

dosezat će godišnja proizvodnja rakija

Brendiranje i tržišno pozicioniranje

Istarski plašt sreće i zdravlja Brend Aura postoji još od 2006. godine, a pod njim se nalaze tradicionalni hrvatski proizvodi rakije i džemovi, napravljeni od samoniklog bilja i divljeg voća ubranog na obroncima Ćićarije i Učke te u voćnjacima u Istri Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

J

ače tržišno pozicioniranje jedinstvenih tradicionalnih proizvoda vrhunske kvalitete koji se proizvode pod hrvatskim brendom Aura jedan je od poslovnih ciljeva tvrtke Aura proizvodi iz Buzeta. Brend Aura postoji još od 2006. godine, a pod njime se nalaze proizvodi - rakije i dže-

Inventivnim proizvodima Aura nastoji privući domaće kupce i turiste movi, napravljeni od samoniklog bilja i divljeg voća ubranog na obroncima Ćićarije i Učke te u voćnjacima u Istri. Uz tradicionalnu bisku, medicu, teranino, pod brendom Aura proizvode se

i rakije od kadulje, mente, drijena, rogača, masline i badema, divlje kruške, divlje jabuke, latica ruže, šipka, šumskog voća te travarica. Kako bi se još više unaprijedilo tvrtkino poslovanje i privukao što veći broj domaćih i stranih posjetitelja, uskoro se u Buzetu otvara destilerija Aura u čiju je izgradnju i opremanje uloženo oko 800.000 eura ili šest milijuna kuna.

“Na 500 četvornih metara površine odvijat će

se cjelokupna proizvodnja rakija i džemova. Kuhinja za džemove opremljena je prema HACCP standardima, dok je u prostoru za kuhanje rakije smješten ručno rađeni kotao zapremnine 500 litara. Posjetitelji će moći vidjeti sve faze proizvodnje rakija i džemova, i to od kuhanja, maceracije voća, odležavanja, pa do procesa punjenja i etiketiranja. Osim proizvodnog dijela, tamo se nalazi trgovina te degustacijski prostor”, rekao

je Mišel Sirotić, direktor tvrtke Aura proizvodi. Dodao je kako će posjetiteljima zasigurno biti zanimljiva i arhiva gdje se može ostaviti rakija na odležavanje i čuvanje.

Proizvodnja vlastitog maslinovog ulja i čokolade Osim po rakijama, brend Aura poznat je i po sedam vrsta džemova, i to od maslačka, kadulje, drijena, bazge, smokve, koprive i šljive, te četiri vrste čo-

kolade - tamne čokolade s maslinovim uljem i lavandom, zatim s dodatkom imele, badema i kadulje.

Osim tih proizvoda, tvrtka se bavi i proizvodnjom vlastitog maslinovog ulja te dvije vrste octa od bazge i jabuke. Sirotić kaže kako očekuje da će godišnja proizvodnja rakija iznositi 30.000 litara. Za sad se još uvijek ne planira izvoz svih spomenutih proizvoda nego se njima nastoje privući domaći kupci i turisti koji dolaze u Hrvatsku.

Proizvodi pod brendom Aura već se mogu naći u nekim vinotekama diljem Hrvatske, trgovinama domaćih delicija, nekim hotelskim kućama te restoranima.

Osim toga, ova tvrtka ima i vlastite maloprodajne trgovine i to u istarskom gradiću Humu, Buzetu, Grožnjanu, Vrbniku na Krku te u Nacionalnom parku Krka.

Artur - Arhitektura i turizam 2015.

Otvoren natječaj za nagradu Artur Ovogodišnji projekt Artur - Arhitektura i turizam nastavit će se i sljedeće godine na temu Prostor i turistički potencijali kontinentalne Hrvatske. Projekt Artur organizira zagrebački Institut za turizam, Hrvatski savjet za zelenu gradnju te Društvo arhitekata Zagreb u suradnji s lokalnim društvima arhitekata.

U sklopu projekta Artur održat će se niz multidisciplinarnih radionica, pa će se tako u veljači u Zagrebu održati radionica na temu Gradski turizam -

transformacija smještajne ponude i prateći sadržaji, a u ožujku u Slavoniji i Baranji radionica Agroturizam. Jedan od ciljeva toga projekta je poticanje

Ovaj put projekt je fokusiran na prostor i turističke potencijale kontinentalne Hrvatske razvitka eko-etno sela kao prepoznatljivog hrvatskog brenda i pokretača razvo-

ja turizma. Nakon radionica, u Zagrebu će se u lipnju organizirati završna konferencija na kojoj će se dodijeliti nagrade za najbolje prakse i projekte u arhitekturi i turizmu.

Program Artur usmjeren je na prevladavanje postojećih nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam, a njegovi su

dugoročni ciljevi jačanje uloge dizajna, arhitekture i urbanizma u turizmu.

Svi oni koji žele sudjelovati u projektu mogu poslati svoje radove koji će ući u konkurenciju za nagradu Artur. Taj se poziv odnosi na projekte koji promiču razvoj lokalne zajednice, pridonose kvaliteti turističkog prostora

te potiču cjelovitost u procesu i planiranju prostora te očuvanju okoliša. Za nagradu Artur mogu konkurirati projekti u javnom prostoru (primjerice projekti za obnovu riva, trgova i parkova), projekti arhitekture u turizmu (za turističke objekte), zatim projekti lokalne uprave i privatnih investitora s konkretnim manifestacijama u prostoru (prostori za kulturu, sport i rekreaciju) te realizirana stručna istraživanja i publikacije vezane za arhitekturu i turizam. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 12 aplikacija ( 2,5 godine sadrži Socialpuzzle platforma

*vijesti

agencija radi na toj platformi

Runner Game

Facebook igrica za tvrtke i brendove Glavni cilj Socialpuzzle platforme je pružiti jednostavnu formu kojom korisnici mogu lako upravljati u svrhu stvaranja jedinstvene aplikacije, prilagođene vizualnom identitetu nekog brenda Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

ocialpuzzle, proizvod zagrebačke digitalne agencije Degordian, plasirao je novu generičku Facebook aplikaciju (s elementima koji se mogu prilagođavati) za brendove i kompanije Runner Game.

Aplikacija je inspirirana igricama u kojima korisnik mora postići što bolji rezultat izbjegavajući prepreke i čuvajući živote igrača.

Prva u nizu Kao i sve Socialpuzzle aplikacije, podesivi elementi omogućuju odabir vizualnog identiteta igrice čime se postiže maksimalna prilagodba društvene mreže samom brendu. Tako se mogu prilagoditi boje i tekst unutar aplikacije, kao i pozadina igrice koja može sadržavati odabrani logo brenda. Unutar Runner Gamea brendovi ili kompanije mogu čak pozvati korisnike da se, primjerice, pretplate na njihov newsletter. Valja naglasiti kako ovakve igrice do sada nisu bile dostupne oglašivačima s manjim poračunom zbog visoke cijene produkcije.

Runner Game je prva od planiranih Socialpuzzle igrica koja se orijentira na pružanje zabavnog i jedinstvenog iskustva korisnicima. Tim koji je razvio aplikaciju već radi na mobilnoj verziji koja će biti dostupna kroz mjesec dana, dosežući tako veliki broj korisnika koji

društvenim mrežama pristupaju isključivo putem pametnih telefona.

Kako bi se postigao uspjeh, mora se gledati šire od lokalnog tržišta, kaže Josipa Račić Josipa Račić, menadžerica za Socialpuzzle proizvode, ističe kako je Degordian oduvijek razmišljao o uključivanju igara u svoj sustav. “Igre su atraktivne same po sebi i korisnici ih vole, a popularnost im raste upravo zahvaljujući online svijetu uz koji su postale dostupnije. Što je igra jednostavnija, to je veća šansa da će se svidjeti korisnicima”, kaže ona.

Upravo je stoga glavni cilj Socialpuzzlea pruži-

ti jednostavnu formu kojom korisnici mogu lako upravljati u svrhu stvaranja jedinstvene aplikacije, prilagođene vizualnom identitetu nekog brenda.

“Naše generičke aplikacije za Facebook stranice korisnik u kratkom vremenu može samostalno kreirati te objaviti na svojoj Fan stranici, bez ikakvog prethodnog predznanja. U igri Runner Game može se prilagoditi pozadina na kojoj se lik kreće, tlo, prepreke koje izbjegava, simboli za živote i bodove koje skuplja, a jednako tako se može odabrati između šest igrača”, naglašava ona.

Na Socialpuzzle platformi agencija aktivno radi više od dvije i pol godine i u potpunosti je stvorena u Hrvatskoj. “Za sada sadrži 12 aplikacija, a Runner Game je naprav-

ljena kao dio tog sustava, i to u manje od mjesec dana! Najveći izazov tijekom stvaranja bio je uklopiti igru u postojeći sustav, omogućiti uređivanje i prilagodbu za svakog korisnika, no prvi dojmovi potvrđuju da smo uspjeli”, ističe ona dodajući kako generičke aplikacije nisu novost na tržištu. Naime, postoje slične platforme koje se razlikuju u mogućnostima koje nude korisnicima. “Međutim, što se igara tiče, nisu nam poznati konkurenti koji imaju fokus na takvim mehanizmima. Stoga bismo mogli reći da je Runner Game jedinstvena aplikacija na hrvatskom tržištu”, ističe.

Stručnjaci svjetske razine U hrvatskoj IT industriji, dodaje Josipa Račić,

ima projekata i stručnjaka koji su na svjetskoj razini. “Ona se razvija nevjerojatnom brzinom, prati svjetske trendove i entuzijazam se osjeti u svakoj kompaniji i projektu.

No, kako bi se postigao uspjeh, mora se gledati šire od lokalnog tržišta.

Ponajviše zbog malog tržišta i starijih generacija koje još uvijek pružaju otpor prema novitetima na digitalnom polju”, kaže.

Hrvatska je relativno nedavno raspisala natječaj za poticaj za inovativne projekte, što je pozitivan pomak koji ukazuje da se IT sektor počinje shvaćati kao ozbiljnog igrača. “Kao kompanija smo i sami sudjelovali u tom natječaju, što nam je omogućilo da zaposlimo veći broj ljudi te ubrzamo proces razvoja i izvoza. Svakako postoji još prostora za unapređenje, no potrebno je proći puno koraka kako bismo ostvarili regulaciju IT tržišta sličnu onima u zapadnim zemljama, ali i kako bi se cjelokupni državni aparat prilagodio potrebama IT sektora”, napominje.

Trenutačno, Socialpuzzle je usmjeren na razvoj i jačanje partnerske mreže te širenje na strana tržišta. “Vjerujemo da će zanimanje za ovaj segment proizvoda rasti, kao i potražnja za digitalnim rješenjima. Razvoj, naravno, nikada ne staje jer proizvod uvijek može biti bolji. Degordian je u pet godina dosegnuo impresivnu brojku od 90 zaposlenih te nastavljamo s tim rastom”, zaključuje Račić.

Ususret IBM forumu U Opatiji će se od 29. do 30. listopada održati 12. BusinessConnect – IBM Forum 2014, jedna od najvećih poslovno-informatičkih konferencija u Hrvatskoj. Tijekom dvodnevnog događaja, čiji je slogan A New Era of Smart, IBM-ovi stručnjaci kroz četiri konferencijska niza predavanja sudionicima će predstaviti najnovije informacije o globalnim trendovima, poslovnim rješenjima i tehnologijama. Jedna od tema konferencije bit će i startupovi.

Upravljanje softverskom imovinom Kompanija Microsoft održala je u Zagrebu konferenciju Upravljanje softverskom imovinom (SAM): jesmo li spremni na zahtjeve koje donose novi trendovi. Cilj konferencije je edukacija korisnika o tome kako uspješno razvijati svoje tvrtke, smanjiti troškove i povećati sigurnost podataka.

Među ostalim, govorilo se o tome kako su upravljanje, kontrola i zaštita softverske imovine tijekom njena životnog ciklusa kritična komponenta sposobnosti svake organizacije da uspješno upravlja svojim informacijskim sustavom i optimizira ga.

Glasovanje za Agrivi Hrvatski agri-tech startup Agrivi natječe se na globalnom startup natjecanju World Startup Competition koje će se održati 24. studenoga u Seoulu u Južnoj Koreji. Izbor pobjednika ovisi ne samo o glasovima stručnog žirija, nego i publike koja može glasovati za Agrivi do 14. studenoga. Agrivi je sustav koji trenutačno koriste poljoprivrednici iz više od 30 zemalja kako bi povećali produktivnost i profitabilnost poljoprivredne proizvodnje.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Robin De Ruiter Svjetsko zlo i patnja AGM

Ova knjiga govori o razvoju Novoga svjetskog poretka čija je svrha potčiniti čitavo čovječanstvo. Odgojeni smo da vjerujemo svojim vladama i uvjereni smo da se i one brinu za nas, ali možda je to - zabluda. Ispod površine laži službene politike zbivaju se složeni procesi. Svijetom vladaju nevidljive sile koje vuku konce iza scene, a oko 300 osoba upravlja sudbinom ovog svijeta. John F. Kennedy je o tajnoj vladi iza scene rekao: “Diljem svijeta izloženi smo monolitnoj, nemilosrdnoj konspiraciji”.

Jonathan Margolis Uri Geller superšpijun CIA-e?

Planetopija

Je li Uri Geller samo prevarant i spretan mađioničar ili doista ima posebne mentalne sposobnosti? Čini se da obavještajne službe raznih zemalja nisu imale tu dvojbu. U prilog tome govore dokumenti bivših visokih službenika i znanstvenika CIA-e, koje je Margolis proučio. Raskrinkao je razne zablude, otkrivši između ostaloga da je Geller bio rigorozno testiran i da su njegove sposobnosti potvrdili neki od najvećih svjetskih znanstvenika čiji je racionalni sustav vjerovanja okrenuo naglavce tijekom testiranja.

Jozo Jelčić Debljina – bolest stila života Algoritam

Ovo je prva knjiga o debljini u nas iz pera endokrinologa.

Jelčić je voditelj Centra za debljinu Zavoda za endokrinologiju Interne klinike Rebro s dugogodišnjim iskustvom u liječenju debljine. U ovoj knjizi autor je spojio prirodno-znanstveni i društveno-humanistički pristup bolesti koja ima duboke društvene korijene i predstavlja veliki medicinski i javnozdravstveni problem. Kroz interdisciplinarni pristup, on prikazuje problem debljine kao kronične bolesti koju uzrokuje život u suvremenoj zapadnoj civilizaciji.

Ljubica Uvodić Vranić Neizgovorena pitanja i odgovori Profil Knjiga

Kako raskrinkati bahate, prepoznati verbalno zlostavljanje, obraniti se od manipulacije ili održati se na nogama u krizi? Braneći pretpostavku da su svi koji joj se javljaju s pitanjima dobrice koji žele svijet učiniti ljepšim, autorica savjetuje one koji su se našli u nemilim životnim okolnostima.

Njen energični obrambeni stav pokazuje koliko je svjesna da su emocionalni odnosi najvažniji u našem životu, ali i da - unatoč tome ili baš zato - iz njihovih virova često nije lako sam isplivati.

Neven Orhel Iskra Fraktura

Studeni je 1991., Zagreb je zamračen, sirene zavijaju, Vukovar je pred padom. U vili na Šalati u vlasništvu Katoličke crkve pronađen je mrtav ugledni francuski državljanin, podrijetlom Srbin iz Vukovara. Glavni inspektor u nedostatku ljudstva mora za slučaj angažirati inspektoricu Mirnu Burt, koja se netom vratila s ratišta, a čiji je muž liječnik ostao u vukovarskoj bolnici. Istovremeno istražuju nestanak četverogodišnje djevojčice, a jedna od osumnjičenih, zahvaljujući svojim pismima, upravo je inspektorica...

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dijelovi za toranjske dizalice

La Ticino srl, Turbigo, Italija, www.laticino.it.

Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju rezervnih dijelova za toranjske dizalice. Kontakt: Ganna Alessandra, info@laticino. com, 39 033 1899083.

Tiskani progresivni kalupi

Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetakkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, + 90 2324-4782413. Čelične konstrukcije

Velutsan, Bandilrma-Balikesir, Turska, www.velutsan.com.tr.

Tvrtka proizvodi i montira industrijske proizvode - čelične konstrukcije, kao što su tankovi pod tlakom i postrojenja za sušenje, po sustavu ključ u ruke. Tvrtka proizvodi i za kuće otporne na potrese, montažne kuće, vile, škole, domove, hotele, poslovne centre... Također proizvode skloništa za životinje, farme s čeličnim konstrukcijama posebno povoljne zbog praktičnosti i niske cijene. Kon-

takt: info@velutsan.com. tr, +90-266-727-1970.

Metalske usluge

Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.hr. Tvrtka nudi usluge rezanja i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično. Nude i specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, co2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izradu raznih vrsta roštilja i gradela, izradu nosača lampaša, izradu stropnih nosača za boksačke vreće, izradu nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, hrvoje@ galmet-zagreb.com, +385 1 3768239.

Tisak

Evenio, Varaždin, www. evenio.hr. Tvrtka je izdavačka kuća koja izdaje najveće bojanke u Hrvatskoj, i to tri naslova u seriji: Bonton bojanka, bojanka Čuvari prirode i bojanka Živim zdravo. Bojanke su autorska djela i mogu se prilagoditi specifičnim potrebama tržišta. Teme su univerzalne i mogu se po-

nuditi za sva svjetska tržišta. Izdajemo slikovnice za mlade, gdje preferiramo domaće autore i ilustratore. Kontakt: Jelena Kovačić, info@evenio.hr, +385 42 492114, +385 91 5892483.

Distribucija robe

AMG plan, Zagreb, amgplan.com.hr. Tvrtka se bavi distribucijom robe i usluga na području Hrvatske. Kontakt: Mate Bilač, amgplanhr@gmail.com, +385 92 1111 016, +385 1 4003672.

Trgovina i transport

Ünsaş Trade, Istanbul, Turska, unsasgroup.com/ trade-tr.php. Tvrtka je specijalizirana za međunarodnu trgovinu i transport robe prema zemljama Balkana i šire. Izvoze proizvode od stakla, daske za glačanje, stalke za sušenje rublja, stolice, dječje pelene, dječje igračke, srebrni nakit, kuhinjski pribor i posuđe. Tvrtka zastupa vodeće turske robne brendove.

Kontakt: Muamer Ramovic - Aida Balota, muamer@unsastrade.com, +90 212 541 93 26, +90 533 204 87 68.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Servis vatrogasnih aparata

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja usluge servisa i pregleda vatrogasnih aparata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. studenoga.

Toneri i tinta

Hrvatska lutrija nabavlja tonere i tintu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Ultrazvučni aparati

Opća bolnica Virovitica nabavlja ultrazvučne aparate. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 570.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. studenoga.

Osobni automobili

Agencija Alan nabavlja osobne automobile. Proci-

jenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Peći za ugostiteljstvo

NP Plitvička jezera nabavlja peći za ugostiteljstvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 217.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. studenoga.

Uređenje zelenih površina

Hrvatska pošta nabavlja dvodijelna kišna odijela.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

Audio-video oprema

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nabavlja audio-video opremu. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Fotografska oprema

Direkcija za koordinaciju poslovnih tijela BiH nabavlja fotografsku opremu. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.

Mjernopriključni ormarići i oprema

ZP Elektro Doboj nabavlja plastične mjernopriključne ormariće i opremu. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

Regija Unutrašnji i vanjski stikeri

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka nabavlja unutrašnje i vanjske stikere. Rok dostave ponuda je 3. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Lorimes

Na dražbi poslovne zone i oprema za vinariju Hala za proizvodnju namještaja i pripadajuće zemljište u Dardi, procijenjeni na 3,1 milijun kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 3620 četvornih metara. Dražba će se održati 31. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku u Zagrebačkoj 2, u sobi 21/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR­31239­0001130­ 0000­200, otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s pozivom na broj HR05 272-27-14.

Poslovni prostor u robnoj kući RI u Rijeci, procijenjen na pet milijuna kuna. Riječ je o prostoru na trećem katu robne kuće, koji je pripadao poduzeću Elektromaterijal. Ukupna površina iznosi 797 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 3. studenog u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 3, u sudnici broj 3. Jamčevina iznosi 10 posto.

U Rijeci je na prodaju i drugi poslovni prostor koji je pripadao poduzeću Elektromaterijal, procijenjen na 55 milijuna kuna. Riječ je o poslovnoj zoni na Martinkovcu, s trgovačkim centrom i skladištem te zemljištem za stambenu izgradnju. Za gradnju stanova postoji i prostorni plan, odnosno, detaljni plan uređenja. Poslovna zona prostire se na 56.618 četvornih metara. Dražba će se održati 3. studenog u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 3, u sudnici broj 3. Jamčevina u ovom slučaju iznosi pet posto.

Gospodarska zona prodaje se i u Galižani, u Općini Vodnjan, a procijenjena je na 24,2 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 11.961 četvorni metar. Na njoj se nalazi i postrojenje za proizvodnju betona. Dražba će se održati 3. studenog u 13 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 21. Riječ je o drugom ročištu na kojem se nekretnina može prodati najmanje za jednu polovinu procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnina, a uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR­2923­90001­ 130000­21­76, s pozivom na broj 2-1629-14.

Poslovna zgrada s dvorištem u Vinkovcima procijenjena na 6,2 milijuna kuna. Nekretnina se prostire na 1643 četvorna metra. Dražba će se održati 4. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Bana Josipa Šokčevića 17, u sobi broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Općinskog suda u Vinkovcima broj HR­6123900­011300­ 001­018, s pozivom na broj odobrenja 1321-13.

Autobusni kolodvor u Imotskom procijenjen na šest milijuna kuna. Ukupne je površine 18.508 četvornih metara. Dio je to stečajnog postupka nad tvrtkom Zovko iz Zagreba. Dražba će se održati putem pisanih ponuda koje treba dostaviti stečajnom upravitelju Nikoli Jakiru, Vojina Bakića 10 u Zagre-

bu, s naznakom “Ponuda za autobusni kolodvor Imotski - ne otvarati’’.

Javno otvaranje ponuda bit će 14. studenog u 13 sati, u prostorijama stečajnog dužnika u Sesvetama, Slavonska avenija 63. Zainteresirani kupci mogu razgledati nekretninu i dokumentaciju vezanu uz nju uz prethodnu najavu i dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon: 091/5757 649. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun prodavatelja-stečajnog dužnika na broj HR­3023­900­111­ 0075­8047, otvoren kod HPB-a d.d., Zagreb.

Oprema za vinograd i vinariju te drugi pripadajući predmeti procijenjeni ukupno na 450.000 kuna. Među ostalim, tu su posude od inoksa različitih veličina, punionica za boce, laboratorijske vage, traktori i motokultivatori. Sve su to pokretnine poljoprivredne zadruge Jedinstvo iz Smokvice na Korčuli koja je završila u stečaju.

Ponude se šalju na adresu Macanova 6, 20207 Mlini, s naznakom “za stečajnog upravitelja Vla-

Međunarodni sajam lova, ribolova, ekologije i sporta od 6. do 9. studenoga, Banja Luka

Sajam se održava na 8000 četvornih metara zatvorenog i 6000 metara otvorenog prostora. Izlaže se najmodernija lovačka i ribolovačka oprema, oružje različitog kalibra i vozila. Bit će izloženi i eksponati i trofeji lovačkih društava iz Bosne i Hercegovine.

Sjaj

Međunarodna izložba zlatarstva i urarstva od 6. do 11. studenoga, Novi Sad

Urarsko umijeće, kreativnost i ljepota bit će zajednički nazivnik izložbe koja se održava u istom terminu sa Sajmom vjenčanja. Bogati izbor nakita i satova predstavit će velik broj izlagača.

Inova

Hrvatski salon inovacija od 6. do 8. studenoga, Osijek

Izložba inovacija s brojnim pratećim sadržajima i osobito atraktivnim programom nagrada, među kojima je i tradicionalna nagrada “Nikola Tesla” za najboljeg inovatora.

18. međunarodni sajam turizma i ugostiteljstva od 6. do 9. studenoga, Banja Luka

Turoperatori, turističke organizacije i agencije te ugostiteljsko-hotelijerske tvrtke iz BiH i regije okupit će se uz Međunarodni sajam lova, ribolova, ekologije i sporta.

Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva Sajam ideja, proizvoda i usluga od 7. do 9. studenoga, Dugo Selo

Sajam omogućuje obrtnicima i poduzetnicama svih djelatnosti da promoviraju svoje ideje, proizvode i usluge.

Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije Opći sajam hu Monkovića”. Ponude moraju stići do 3. studenog. Kupci moraju položiti i jamčevinu od 10 posto procijenjene vrijednosti na račun HR­ 3824­0 700­0 11­0 039­5 30­5 , otvoren kod OTP banke. U opisu plaćanja treba navesti “Jamčevina St 464/13., Jedinstvo PZ”.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

od 7. do 11. studenoga, Križevci

Na 3000 četvornih metara zatvorenog i 2500 četvornih metara otvorenog prostora predstavit će se 250 izlagača iz zemlje i inozemstva. Tema ovogodišnjeg sajma je poljoprivreda i ruralni razvoj pa će vanjski izložbeni prostor za izlagače koji se bave djelatnostima iz područja poljoprivrede biti besplatan.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 13. do 19. listopada ukupno je bilo 167 stečajnih postupaka, samo sedam postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 35 prijedloga, dok su započela 24 postupka. Brzih stečajnih postupaka bilo je 28, a izbrisan je 901 subjekt što je tri puta više od prethodnog tjedna. S likvidacijom je započelo devet subjekata. Osnovano je 266 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (132), zatim Rijeka (24), na Trgovačkom sudu Split je osnovano 20 poduzeća, a slijedi ga Pazin sa 18 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (160), ukupno 105 d.o.o.-a te jedan d.d.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

25 12 11 2 14 5 9 28 28 100 35 3 18 24 20

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

901 901 9 9 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

266 105 160 1

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

12 6 7 15 18 24 0

REJTING TJEDNA

ZMS INFO d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

3 20 5 11 13 132

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 2,15 mlrd kn

vrijednost novih kreditnih linija

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Novi krediti za poticanje poduzetništva Osim izvoznih bankarskih garancija HBOR će ubuduće izdavati garancije i radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu

P

oduzeća koja su dovršila proces predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak mogu dobiti kredit za obrtna sredstva. Za tu je namjenu osigurano 200 milijuna kuna. Krediti se daju na dvije godine, s počekom od jedne godine, a kamata je šest posto. Ovi krediti dio su nove serije mjera koje je HBOR pri-

Krediti poduzetničkom sektoru od 2012. godine smanjili su se za 16 milijardi kuna premio za poticanje poduzetništva. Nove kreditne linije vrijedne su ukupno 2,15 milijardi kuna, najavio je prošli tjedan Vladimir Kristijan, predsjednik Uprave HBOR-a.

Oko 600 milijuna kuna plasirat će se putem okvirnih kredita u suradnji s poslovnim bankama

i leasing društvima. Male i srednje tvrtke u suradnji s leasing društvima mogu računati na kamatu od četiri posto.

Za kreditiranje po modelu podređenog duga namijenjeno je 200 milijuna kuna. Riječ je o specifičnom obliku kreditiranja u kojem HBOR daje kredit poduzeću kako bi povećao njegov kapital. Poduzeće potom odlazi u poslovnu banku i dobiva veći kredit na temelju snažnije kapitaliziranosti. Svoje kreditne obveze vraća obrnutim redom – obveza HBOR-u dola-

zi na red za oko osam godina. Ovi krediti namijenjeni su tvrtkama koje su povećavale poslovnu aktivnost posljednje tri godine i imaju pozitivne rezultate. Očekuje se da će kredite zatražiti tvrtke iz ICT sektora, iz prerađivačke i prehrambene industrije.

Krediti iz europske košarice Novost u poslovanju je to da će osim izvoznih bankarskih garancija HBOR ubuduće izdavati garancije i radi ugovaranja i realizacije projekata

na domaćem tržištu. Financijski efekt ove mjere procjenjuje se na 300 milijuna kuna. HBOR je pripremio i novu kreditnu liniju vrijednu 600 milijuna za jedinice lokalne samouprave koje provode projekte sufinancirane novcem iz europskih fondova. Kredit HBORa poslužit će im za uplatu vlastitog udjela potrebnog u takvim projektima.

Kamata iznosi tri posto.

Novac će se dodjeljivati izravno, a i preko poslovnih banaka. Dodatnih 200 milijuna kuna rezervirano je za poduzeća koja sudjeluju u europskim projektima. I za njih će kamata biti tri posto, ovisno o rejtingu i dosadašnjoj kreditnoj povijesti. Najviši iznos kredita iz europske košarice nije ograničen, a rok otplate je 15 godina.

Krediti poduzetničkom sektoru od 2012. godine smanjili su se za 16 milijardi kuna što se odrazilo i na ukupnu gospodarsku aktivnost. (I.V.)

20. godina BonLinea

Boniteti i rejtinzi kao posao BonLine, predstavnik svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet za područje Republike Hrvatske te BiH, obilježava 20. godina poslovanja.

Godine 1994. godine BonLine je napravio prvi D&B-ov bonitetni izvještaj i time udario temelje svojoj tradiciji pripreme izvještaja, procjene kreditnih sposobnosti poduzeća te rejtinga na hrvatskom i BiH tržištu.

Od tada do danas, ističe direktor Veljko Drakulić, mjesečno se obrađuje više od 1000 boniteta hrvatskih i BiH poduzeća.

Posao se razgranao i na pomoć izvoznicima pri procjeni rizičnosti poslovanja sa stranim poslovnim partnerima diljem svijeta, provjeravajući preko Bonlinea kreditnu sposobnost svojih kupaca ponajviše iz zemalja EU-a, ali i cijeloga svije-

ta. Jedna od bitnih odrednica tvrtki je procjena rizičnosti obavljanja posla u pojedinoj državi. U početku je D&B Hrvatsku

smatrao visokorizičnom za ulaganje, dok se u zadnjih desetak godina taj rizik bitno smanjio, napominje on. Bonline i Privredni vjesnik utemeljeli su PV report u kojem se u tjednom ritmu prati otvaranje stečajnih postupaka i predstečajnih nagodbi, te otvaranje novih i brisanje starih tvrtki predstavljajući tako svojevrstan barometar poslovne klime u nas.

29

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

( 408,3 mlrd kn

aktiva banaka (prije 15 godina 93,2 milijarde kuna)

( 57,3 mlrd kn

kapital banaka (prije 15 godina 11,4 milijarde kuna)

15. obljetnica Hrvatske udruge banaka

*vijesti

Banke kao trkači na 100 metara s preponama Poduzetnik mora biti zvijezda društva. Stoga valja stvoriti uvjete da je isplativo ući u poduzetničke vode. U tome vidim izlaz iz trenutačne situacije, ocijenio je Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska udruga banaka osnovana je u Zagrebu prije 15 godina. Tu neovisnu ustanovu 1999. godine osnovalo je 13 hrvatskih banaka s ciljem da brani, štiti i promiče interese članica, kao i čitave bankovne industrije u Hrvatskoj. Od toga dana, HUB sudjeluje u regulatornim raspravama, radi

S obzirom na to da je hrvatsko tržište malo, postupno će doći do okrupnjavanja, ocijenio je Franjo Luković na podizanju standarda bankovnog poslovanja i jača ugled hrvatskog bankarstva u međunarodnim kontaktima. HUB danas okuplja 20 vodećih hrvatskih banaka koje čine više od 97 posto ukupne aktive hrvatskih banaka.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, na obilježavanju 15. obljetnice osnutka tog udruženja, istaknuo je kako je potkraj 1999. godine u nas bilo 49 banaka, a danas ih je 28. Ukupna aktiva banaka prije 15 godina iznosila je 93,2 milijarde kuna, a danas 408,3 milijarde kuna.

Njihov kapital u tome se razdoblju popeo sa 11,4 milijarde kuna na 57,3 milijarde kuna. Depoziti pak

u 15 godina porasli su sa 58,3 milijarde na 293,6 milijardi kuna, a krediti sa 47,8 milijardi na 260,7 milijardi kuna.

Slijedi postupno okrupnjavanje Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, napomenuo je kako se razvoj bankarstva u nas može podijeliti u tri faze. “Prva faza razvoja hrvatskog bankarstva počela je 1991., a završila 1999. godine”, rekao je. U trenutku osamostaljenja, nastavio je, hrvatske banke bile su oslabljene, a ta prva faza ipak završava saniranim bankama koje su pritom dobro kapitalizirane.

U drugoj fazi, koja traje do 2009. godine, u dobar dio banaka ulaze međunarodne financijske institucije. “To znači intenzivna konkurencija i poboljšanje kvalitete bankovnih servisa”, naglasio je Luković.

Slučajevi nastali zbog tečaja švicarskog franka, snažno vjerovanje da će

ulaskom Hrvatske u Europsku uniju rasti cijene nekretnina te prelijevanje gospodarske krize na naše tržište bili su uvertira u novu, treću fazu koja je počela 2009. godine.

“To je dovelo do rasta nenaplativih potraživanja i pada profitabilnosti banaka”, objasnio je prvi čovjek Zagrebačke banke dodajući kako je danas kvaliteta ponude hrvatskih banaka vrlo visoka i na srednjoeuropskoj razini. U budućnosti, smatra Luković, poslovanje banaka bit će jednostavnije, brže, transparentnije i tehnološki naprednije. S obzirom na to da je hrvatsko tržište malo, on smatra da će postupno doći do okrupnjavanja te da će na njemu svoje mjesto tražiti četiri do šest snažnih konkurenata.

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, istaknuo je kako banke trebaju na sebe prebaciti dio društvene odgovornosti. Banke trebaju surađivati s javnim i privatnim sektorom koji

grcaju pod teretom strukturnih problema, a ne upirati prstom jedni u druge.

“Nije lako izaći iz te spirale. Međutim, treba biti motiviran i imati više hrabrosti za poduzetništvo i rizik. EU nas neće naučiti tome, a na taj način imamo šanse za novi početak”, smatra on.

Realni sektor visokorizični dužnik Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka, rekao je kako je bankarstvo složen posao koji se može usporediti a atletikom, točnije, trkačima na 100 metara s preponama. “Banke, kao i oni, u svome poslu moraju biti brze i precizne. U prošlosti je bankarski sustav imao puno problema. U svakom trenutku mijenjalo se tržište i uvjeti na njemu poput privatizacije ili visoke inflacije”, istaknuo je dodajući kako je optimist jer je bankarski sektor sigurno jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj.

Radaković je naglasio kako su banke zainteresirane za realan sektor, ali da je on visokorizični dužnik. “Poduzetnik mora biti zvijezda društva. Stoga valja stvoriti uvjete da je isplativo ući u poduzetničke vode. U tome vidim izlaz iz trenutačne situacije”, napomenuo je dodajući kako očekuje da će bankarski sustav i u nadolazećem razdoblju biti manje ili više uspješan.

Milutin Radaković iz Sberbanke naglasio je kako je hrvatski bankarski sektor u početku preuzeo pravni i regulatorni okvir iz bivše države. Sektor se potom postupno prilagođavao, a vjetar u leđa dao mu je suvremeni Zakon o bankama iz 1998. godine. “Danas je sustav stabilan. Međutim, gladni smo kvalitetnih projekata jer i mi nastojimo zaraditi od gospodarstva”, objasnio je Radaković dodajući kako smatra da će u budućnosti isto tako doći do okrupnjavanja bankovnog sustava u nas, dok male banke možda svoje mjesto mogu naći u specijaliziranim proizvodima i uslugama.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, rekao je kako je sadašnja situacija u bankovnom sustavu u nas vrlo dobra. “No problem mi je druge uvjeriti u to”, ocijenio je dodajući kako je prijelomni trenutak bila privatizacija. “Da su banke ostale u državnom vlasništvu, danas bi njihov rezultat bio drugačiji”, istaknuo je Vujčić.

Vinska omotnica od 10 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplatila je više od 10 milijuna kuna na račune prvih osam korisnika kojima su odobreni projekti iz Vinske omotnice. Ti su korisnici zatražili isplatu predujma kako bi mogli započeti s novom investicijom. Nakon dosadašnjih natječaja za sve tri mjere iz Vinske omotnice Agencija za plaćanja do sad je izdala 48 odluka o odobrenju projekata na iznos potpore od 43,4 milijuna kuna.

Manja dobit Končara MT Tvrtka Končar Mjerni transformatori ostvarila je u prvih devet mjeseci dobit od 2,6 milijuna kuna.

U prošlogodišnjih devet mjeseci dobit je iznosila 3,2 milijuna kuna. Ukupan ovogodišnji prihod bio je 136 milijuna kuna, od toga je 111 milijuna kuna ostvareno u inozemstvu.

Prihod od prodaje na inozemnim tržištima porastao je za pet milijuna kuna.

Rast prihoda Tele2

U trećem tromjesečju Tele2 Hrvatska povećao je prihod od usluga krajnjim korisnicima u mobilnoj telefoniji za 5,3 posto.

Ostvareno je 183 milijuna kuna u odnosu na 174 milijuna kuna u prošloj godini. Marža EBITDA porasla je na 60 milijuna kuna u odnosu na prošlogodišnjih 42,8 milijuna kuna, stoji u priopćenju iz kompanije. EBITDA za devet mjeseci iznosila je 108 milijuna kuna. Ukupan neto prihod Tele2 Hrvatska u trećem tromjesečju bio je 324 milijuna kuna, što je na razini lanjskog rezultata.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3850, 27. listopada 2014.

Tržište novca Zagreb

Dobar trenutak za aukciju trezorskih zapisa Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

a novčanom tržištu dominira višak ponude uz nisku potražnju za kratkoročnim pozajmicama i vrlo skromno trgovanje sudionika. U takvim okolnostima kamatne stope bilježe minimalne razine te se potencijalni korisnici pozajmica mogu zaduživati uz vrlo povoljne uvjete. Zbog skromne potražnje, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca svakodnevno značajan dio prijavljene ponude viškova likvidnosti ostaje neraspoređen.

Visoka likvidnost sudionika i niska kamatna sto-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3

200

2

100

1

0

20.10.2014.

21.10.2014.

22.10.2014.

pa već su duže vrijeme glavna obilježja novčanog tržišta.

Zbog takvih okolnosti dobrodošao je poziv Ministarstva financija na aukciju trezorskih zapisa. Prva aukcija trezorskih zapisa u listopadu najav-

23.10.2014.

0

24.10.2014.

ljena je za utorak. Aukcija je raspisana za trezorske zapise u kunama i eurima. Planirani iznos izdanja kunskih zapisa je 950 milijuna, sa svim rokovima dospijeća, s time da je najviši planirani iznos izdanja na najdulji rok, od-

20.10. - 24.10.2014.

13.10. - 17.10.2014.

u%

300

ponedjeljak

utorak

nosno na 364 dana 800 milijuna kuna.

Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima je 25 milijuna s rokom dospijeća od 91 dan i 364 dana. Planirani iznos izdanja otprilike odgovara dospijećima. Real-

srijeda

četvrtak

ka koje bi ukazivale na to da je u narednom razdoblju realno očekivati značajniju promjenu kretanja pokazatelja novčanog tržišta. Bližimo se kraju godine u kojem najvjerojatnije neće biti odstupanja u odnosu na proteklo razdoblje. Eventualnu blažu promjenu kretanja u smislu jačanja potražnje za novcem možemo očekivati u preostala dva mjeseca godine, uz stabilno nisku kamatnu stopu koju podržava iznimno visoka ponuda novca.

petak

no je očekivati da će interes sudionika biti iznad planiranog iznosa izdanja zbog čega bi izdavatelj, zahvaljujući povoljnim kamatnim stopama za zaduživanje, mogao povećati planirani iznos izdanja. Za sada nema nazna-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar preskočio razinu od šest kuna

Mirexi na putu rasta

Dolar je prošli tjedan nastavio jačati prema kuni pa je brzo preskočio i razinu od šest kuna. Rast

Nakon ranijeg pada vrijednosti Mirexa, indeksa obveznih mirovinskih fondova, ostvarile su blagi rast u proteklom tjednu. Mirex A dosegnuo je vrijednost od 101,8489 bodova, što je 0,7578 bodova više nego u prethodnom tjednu. Mirex B stigao je do 202,9488 bodova, a Mirex C do 101,8934 boda.

valuta

stavivši se na 7,76 kuna. Švicarski franak je oscilirao i nije probio granicu od 6,36 kuna.

od sedam lipa donio je omjer od 6,06 kuna za jedan dolar. Na kraju tjedna ojačao je i euro zau-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,324702

CAD

kanadski dolar

5,409949

JPY

japanski jen (100)

5,608925

CHF

švicarski franak

6,358921

GBP

britanska funta

9,732005

USD

američki dolar

6,067684

EUR

euro

7,670766

EUR

7.675

6.08

CHF

6.370

7.670

6.06

6.365

7.665

6.04

6.360

7.660

6.02

6.355

7.655

6.00

6.350

7.650

5.98

6.345

primjena od 25. listopada 2014. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 24.10.

Izvor: HNB

USD

20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 24.10.

20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 24.10.

MIREX - mjesečni

0,6%

0,0%

0,4%

-0,4%

0,2%

-0,8%

0,0% 23.9.

Međunarodno tržište kapitala

6450 6400

FTSE 100

fond

jednost od 17.000 bodova koliko je imao, primjerice, potkraj rujna. Japanski indeks Nikkei rastao je 1,1 posto, ali je još daleko od 16,370 bodova koliko

je imao prije mjesec dana.

Fluktuacije cijena dionica potaknule su mnoge pesimistične najave da slijedi još jedno recesijsko usporavanje ekonomskih ak-

16800

4500

16700

Dow Jones

4450

6350

16600

4400

6300

16500

4350

6250

16400

4300

16300

6200 20.10.

4200 4140

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

9200

CAC40

9100

4080

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

20.10.

15600

DAX

15400

9000

15200

4020

8900

15000

3960

8800

14800

3900

8700 20.10.

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

NASDAQ

4250 20.10.

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

NIKKEI 225

14600 20.10.

21.10.

3.10.

22.10.

23.10.

24.10.

20.10.

13.10.

23.10.

datum

17.10.

19.10.

21.10.

23.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Oporavak nakon naglog pada Dionice na američkim tržištima oporavljale su se prošli tjedan nakon naglog pada u prethodnom tjednu. Indeks Dow Jones ipak nije uspio postići vri-

MIREX - tjedni

0,4%

21.10.

22.10.

23.10.

24.10.

tivnosti. Zabrinutost ulagača izazvali su sredinom tjedna i rezultati stres testa europskih banaka, koji su pokazali da bi u slučaju novih potresa na tržištu bilo ugroženo poslovanje 25 većih banaka od 130 koliko ih je analizirano. Sve to je za 0,3 posto umanjilo indeks Stoxx Europe koji mjeri vrijednost dionica 600 europskih poduzeća.

kategorija A MIREX A AZ - A Erste Plavi - A PBZ CO - A Raiffeisen OMF - A

23.10 23.10 22.10 23.10 22.10

101,8489 101,7691 101,4896 102,2477 101,6431

0.15 0.07 0.11 0.25 0.09

1.85 1.77 1.49 2.25 1.64

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

23.10 23.10 22.10 23.10 22.10

202,9488 207,5858 206,3861 185,7923 204,3360

0.00 -0.01 0.06 -0.03 0.05

9.86 9.76 8.14 9.01 11.05

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

23.10 23.10 22.10 23.10 22.10

101,8934 101,0242 102,1551 101,5634 103,0400

-0.05 -0.06 -0.07 0.03 -0.04

1.89 1.02 2.16 1.56 3.04

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 22.10 197,7312 AZ Profit 23.10 233,6570 Croatia osiguranje 23.10 145,8300 AZ Benefit 23.10 215,6751 Erste Plavi Expert 22.10 170,6309 Erste Plavi Protect 22.10 173,6497

0.00 -0.07 -0.02 -0.05 0.06 -0.05

12.25 7.58 7.80 9.14 7.59 7.07

31

www.privredni.hr Broj 3850, 27. listopada 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 132.556.902,55 kn

Manji promet uz rast Crobexa što je 8,4 milijuna manje nego u tjednu ranije i predstavlja pad od 13 posto. Šest od deset najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo u plusu, a kod izdanja koja su pala, gubici su minimalni. Tjedne

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu iznosio je 56 milijuna kuna, Top 10 po prometu Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Riviera d.d.

Luka Ploče d.d.

Jamnica d.d.

Ledo d.d.

HT d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Ericsson Nikola Tesla d.d.

AD plastik d.d.

Atlantska plovidba d.d.

tjedna promjena +3,45% -0,35% +18,96% -0,12% -0,24% +0,41% +1,08% +0,14% -0,33% +5,60%

zadnja cijena 341,40 19,89 689,99 85.500,00 8.310,00 157,66 374,00 1.386,00 120,35 357,00

promet 16.941.790,91 7.405.395,70 6.733.260,03 5.016.001,00 4.568.047,02 2.443.049,42 1.642.799,59 1.440.282,87 1.327.621,55 1.277.569,10

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 55.938.555,98 kn

promjene najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -35 posto do 18,96 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna porastao za 0,47 posto i završio na 1845,99 bodova. Najlikvidnije izdanje 10 dionica s najvećim rastom cijene Kaštelanski staklenici d.d.

Puljanka d.d.

Podravska banka d.d.

Pounje d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 7 Elektroprojekt d.d.

Turbos DAX long E Badel 1862 d.d.

Luka Ploče d.d.

Suncani hvar d.d.

bilo je povlašteno izdanje Adris Grupe, s prometom od 16,9 milijuna kuna od čega se gotovo pet milijuna odnosi na blok transakciju po cijeni od 330 kuna. Slijedi ovotjedni dobitnik, Luka Ploče

tjedna promjena +81,06% +69,90% +60,00% +47,06% +42,71% +29,86% +24,15% +20,26% +18,96% +15,79%

zadnja cijena 516,01 16,99 400,00 1,00 13,40 365,00 73,00 12,88 689,99 22,00

promet 1.004.963,95 101,94 156.200,00 485,00 44.994,80 1.095,00 435.495,30 54.275,95 6.733.260,03 11.830,01

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.845,9900 1.053,8700 104,9905 136,0149

s rastom od 18,96 posto i prometom od 6,7 milijuna. Ukupno je 11 izdanja trgovano u iznosu ve10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. (u stecaju) Turbos E-mini S&P 500 short 7 Jadran d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 5 Atlas d.d.

Turbos DAX short C Turbos HHT long 4 Hotel Medena d.d.

Lucidus d.d.

Koestlin d.d.

tjedna promjena +0,47% +0,42% -0,26% -0,15%

ćem od milijun kuna, dok je 16 izdanja skupilo promet veći od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -72,31% -28,86% -28,57% -27,03% -23,53% -19,25% -18,06% -16,13% -13,44% -12,50%

zadnja cijena 3,60 10,60 75,00 2,70 5,20 70,90 29,77 77,99 15,58 350,00

promet 360,00 39.144,00 21.030,23 34.313,60 1.421,93 419.564,31 65.552,30 2.729,65 8.027,04 10.500,00

*vijesti

Ilirika JIE predvodi dobitnike Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu 31 je ostvario rast vrijednosti.

Predvodi ih Ilirika JIE s rastom od 6,37 posto koji je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Ilirika JIE 27 posto portfelja drži investirano u Turskoj te 14 posto u Hrvatskoj.

Po 11 posto investirali su

u Grčkoj, Sloveniji i Velikoj Britaniji. U portfelju je najzastupljeniji finan-

cijski sektor (27 posto) te potrošačka dobra (14 posto). Slijedi Platinum Global Opportunity s rastom od 6,04 posto i ZB euroaktiv s rastom od 4,25 posto.

I kod mješovitih fondova u proteklom tjednu prevladavali su pozitivni rezultati. Najviše je porastao fond KD Balanced za 2,71 po-

sto. Od osam obvezničkih fondova polovina je porasla. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od -0,47 posto do 0,13 posto. Kod novčanih fondova su OTP euronovčani i Raiffeisen euroCash pali za 0,01 posto, dok su ostali rasli u rasponu od 0,01 do 0,04 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 16. do 23.10.2014. godine HI-balanced

€

11,4790

*Tjedna promjena [%] 1,64

KD Victoria

kn

19,6780

2,94

ICF Balanced

kn

114,8115

0,86

HI-growth

€

9,6235

2,64

HPB Global

kn

84,3473

0,36

Raiffeisen World

€

127,5200

3,96

OTP uravnoteženi

kn

110,5035

0,42

ZB euroaktiv

€

123,3233

4,25

KD Balanced

kn

8,5568

2,71

ZB trend

$

177,6357

3,74

Agram Trust

kn

51,3675

0,09

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

kn

72,6275

1,27

Allianz Portfolio

kn

143,0717

0,82

KD Prvi izbor

kn

12,7921

3,44

Raiffeisen Harmonic

€

101,3200

-0,51

Ilirika JIE

€

127,5279

6,37

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

52,9600

1,17

ZB bond

€

178,4729

0,07

PBZ Equity fond

€

10,1751

1,05

HI-conservative

€

13,3444

0,03

HPB Dionički

kn

92,6249

1,61

Raiffeisen Bonds

€

164,9400

0,01

Erste Adriatic Equity

€

82,5800

0,85

PBZ Bond fond

€

119,0581

-0,03

NETA Global Developed

kn

101,9742

2,56

Capital One

kn

194,3912

-0,04

ZB aktiv

kn

110,9562

0,31

HPB Obveznički

€

146,6620

-0,09

Capital Two

kn

86,0183

0,95

NETA Emerging Bond

kn

72,3582

-0,47

Ilirika Azijski tigar

€

43,1987

2,60

Erste Adriatic Bond

€

108,8100

0,13

PBZ I-Stock

€

7,1893

2,13

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

14,7056

6,04

PBZ Novčani fond

kn

142,0873

0,01

KD Nova Europa

kn

5,9397

1,99

ZB plus

kn

173,9698

0,01

OTP indeksni

kn

40,6191

1,82

ZB europlus

€

149,3752

0,01

Platinum Blue Chip

€

90,4286

3,37

PBZ Euro Novčani

€

138,0534

0,02

NETA Frontier

kn

559,3073

2,57

Raiffeisen Cash

kn

156,0000

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

89,5920

2,50

Erste Money

kn

149,6200

0,01 0,02

A1

kn

80,0200

1,29

HI-cash

kn

149,9936

NETA US Algorithm

kn

162,7605

1,88

PBZ Dollar fond

$

129,3988

0,02

NETA New Europe

kn

76,7322

0,84

HPB Novčani

kn

142,0389

0,02

Ilirika BRIC

€

71,7100

0,13

OTP novčani fond

kn

131,7028

0,01

CROBEX10

kn

101,9007

1,59

Money One

kn

127,5542

0,03

KD Energija

kn

9,5545

3,34

Agram Euro Cash

€

12,1409

0,04

ZB BRIC+

€

92,2976

0,60

Allianz Cash

kn

117,3494

0,02

Raiffeisen Dynamic

€

118,0000

-0,73

Erste Euro-Money

€

114,4300

0,02

Allianz Equity

€

134,5552

1,10

Auctor Cash

kn

108,7061

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,9900

-0,01

Smart Equity

€

98,3073

0,44

HPB Euronovčani

€

105,7794

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,5500

0,38

Locusta Cash

kn

1324,9028

0,04

NETA MultiCash

kn

106,5059

0,01

ZB global

€

144,3134

0,97

OTP euro novčani

€

102,1722

-0,01

PBZ Global fond

€

13,1221

2,71

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Manji prihod Vipneta Zbog promjene regulatornog okvira koji je rezultirao manjim prihodom od roaminga i interkonekcije te zbog smanjenja ukupne vrijednosti mobilnog tržišta, Vipnet je u prvih devet mjeseci ostvario 282,3 milijuna eura ukupnih prihoda. To je 3,9 posto manje u odnosu na prvih devet mjeseci 2013., ali je trend pada prihoda usporen u odnosu na prvo polugodište 2014., priopćeno je iz kompanije. EBITDA u prvih devet mjeseci 2014. iznosi 74 milijuna eura i smanjena je za 22,9 posto, najviše zbog povećanja naknada za uporabu frekvencijskog spektra te većih investicija u tržište i korisnike, što je povećalo operativne troškove.

Rast mjesečnog štednog iznosa

Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pri tome mjesečno u prosjeku izdvajaju 457 kuna, što je 15 kuna više nego što su štedjeli tijekom 2013.

Pokazuju to rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu 2014. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste Grupe. Istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i

49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.

Manji gubitak Optime Optima telekom prvih devet mjeseci ove godine završio je s gubitkom od 1,9 milijuna kuna. Prema priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, poslovni prihodi iznosili su 362 milijuna kuna, od toga u zadnjem tromjesečju 115,6 milijuna kuna. Poslovni rashodi u devet mjeseci dosegnuli su 366 milijuna kuna, a u trećem tromjesečju 113 milijuna kuna.

Plaće malo veće U odnosu na kolovoz prošle godine bruto i neto plaća porasle su u ovogodišnjem kolovozu za isti postotak: nominalno za 0,1 posto, a realno 0,4 posto. Prosječna bruto plaća po zaposlenome u kolovozu iznosila je 7938 kuna, što je nominalno 0,4 posto manje nego u srpnju (realno 0,3 posto manje), objavio je DZS. Prosječna neto plaća iznosila je 5516 kuna, što je nominalan pad na mjesečnoj razini za 0,3 posto (realno za 0,2 posto). S razinom neto plaće od 723 eura Hrvatska je i dalje pri vrhu među zemljama u svom okruženju. Višu neto plaću bilježi Slovenija (933 eura), dok je razina prosječnih plaća u Mađarskoj (477 eura), Bosni i Hercegovini (422 eura) i Srbiji (389 eura) zamjetno niža.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija