Alkohol, ovisnost i mladi

impresum Izdavač: INTERNATIONAL POLICE ASSOCIATION IPA HRVATSKA SEKCIJA 51000 Rijeka, Braće Monjac 24 mb: 01707183 - IBAN: HR2823600001101671740 e-mail: ipa@ipa.hr www.ipa.hr Urednik: Damir Berta Nakladnik: IV Nakladništvo d.o.o.

HR-10000 Zagreb Prilaz Ivana Visina 7 Tel.: +385 1 640 71 74 Fax: +385 1 640 71 81 E-mail: office@iv-nakladnistvo.hr Direktor: Mario Schulz Stručno suradništvo: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko Goranske Županije Autorska prava: IPA Hrvatska sekcija Izdanje: Treće izdanje 2019. godine Redakcija: IPA Hrvatska sekcija Likovna obrada: Mario Posavec Grafičko oblikovanje: Damir Berta Grafičko oblikovanje promidžbe: Megi Horak Orlić TISAK: GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE d.o.o.

Mičevečka ulica 7 HR - 10000, Zagreb, CROATIA www.gzh.hr Naklada: xxxx kom Index: xxxx Autorska prava zadržava International Police Association IPA Hrvatska sekcija.

Izdavač i nakladnik ne odgovaraju za promidžbeni sadržaj.

1

kako se oduprijeti alkoholizmu?

Poštovana gospodo, dragi prijatelji!

International Police Association /IPA Hrvatska Sekcija/ se aktivno uključila u niz preventivno edukativnih projekata na međunarodnoj i domaćoj razini. Među inim provodimo projekt „ALKOHOL, OVISNOST I MLADI“, na cjelovitom području Republike Hrvatske. Još šest IPA Sekcija u zemljama Europske Unije provodi programe sa istim sigurnosnim temama, naravno prilagođene pojavnostima i realnostima u svojim zemljama.

Istraživanja pokazuju kako je potrošnja alkohola U Republici Hrvatskoj visoko iznad Europskog prosjeka zemalja Europske Unije. Djeca i mladež vrlo rano počinju probati i konzumirati alkohol.

Razlozi tomu su višestruki, od lake dostupnosti pa sve do tradicije konzumiranja alkohola u pojedinim sredinama Republike Hrvatske. Posljedice konzumiranja alkohola su neizmjerive i nesagledive u društvenoj zajednici, počev od zdravlja pojedinca, njegove poslovne sposobnosti, utjecaja na skladnost života u obitelji, u društvenoj zajednici pa sve do suprotstavljanja svim društvenim vrijednostima, nasiljem, kriminalom i drugim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja.

Alkohol u Republici Hrvatskoj ima tradiciju proizvodnje u svim krajevima. Ogromne količine voća se pretvaraju u alkohol. Alkohol je opjevan u mnogim pjesmama a vrlo rijetko u negativnom kontekstu. Svako i najmanje okupljanja ljudi običajno je vezano uz konzumiranje alkohola. Kako se u takvim uvjetima oduprijeti alkoholu koji vodi u ovisnost i posljedice njegovog konzumiranja.

Društvena zajednica mnogim propisima nastoji ograničiti konzumiranje alkohola, u prometu, na poslu u školama, pa sve do prisilnog liječenja pojedinca koji je uslijed konzumiranja alkohola prouzročio teške posljedice kažnjive zakonom.

Ukoliko se takve osobe ili one koje samoinicijativno ili uz nagovor obitelji izliječe od ovisnosti , najčešće dobiva nimalo lijep epitet: „onaj bivši alkoholičar“.

IPA Hrvatska Sekcija je uz angažman ekspertnog tima hrvatskih stručnjaka, raznolikih profila koji se profesionalno bave preventivom, izradila ovu brošuru. Brošura 2

kako se oduprijeti alkoholizmu? je preventivno edukativnog sadržaja s kojim želimo upozoriti na ovaj problem, te pomoći madeži, roditeljima i svim građanima kod suočavanja s ovim problemom.

Cilj ukupnog našeg provođenja ovog projekta, jest da uz besplatne primjerke brošura, tribine, interaktivne radionice, spotove i druge oblike prezentacije, učinimo dostupnim rezultate istraživanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kako prepoznati i reagirati u pojedinim situacijama, općenito informirati o problemima alkoholizma te uputiti građane na ustanove i institucije u kojima će zatražiti pomoć.

Ovim aktivnostima uz pomoć građana, gospodarskih subjekata i institucija, putem kojih se financira ukupan projekt , sigurni smo da ćemo uz druge subjekte koji se bave ovim problemom, doprinijeti poboljšanju problema alkoholizma u Republici Hrvatskoj.

SERVO PER AMIKECO!

Predsjednik Hrvatske Sekcije

Miljenko Vidak

3

ALKOHOL, OVISNOST I MLADI

Savjeti za djecu, mladež, roditelje...

Besplatna brošura

Međunarodno udruženje policije (IPA) Hrvatska Sekcija IPA Nakladnička grupa

Poštovani!

IPA Hrvatska Sekcija sa poslovnim partnerom IV Nakladništvo d.o.o., u realizaciji preventivno edukativnog projekta „Alkohol, ovisnost i mladi“, indeks 12345678910, podijelila je 3.000 komada besplatnih primjeraka ove informativno - edukativne brošure.

4

sadržaj 1.

Alkohol..................................................................................................................................... 7 Što je bilo prvo, kruh ili pivo?.................................................................................................. 7 Čovjek najprije uzme čašu, a onda čaša čovjeka...................................................................... 8

2.

Zabrinjavajuća statistika......................................................................................................... 10 Suicidalnost i konzumacija alkohola...................................................................................... 11 Duševni poremećaji............................................................................................................... 11 „Skriveni“ motivi.................................................................................................................... 12

3.

Rizični čimbenici.................................................................................................................... 13 Osobni rizični čimbenici......................................................................................................... 13 Okolinski čimbenici................................................................................................................ 15

4.

Zaštitni čimbenici................................................................................................................... 17

5.

Osobitosti pijenja mladih....................................................................................................... 18

6.

Liječenje alkoholizma............................................................................................................. 19

7.

Zakonska odgovornost........................................................................................................... 21

8.

Alkohol i zdravlje.................................................................................................................... 22 Kako djeluje alkohol?............................................................................................................. 22 Kako alkohol utječe na naše tijelo?........................................................................................ 24 Ponašanje.............................................................................................................................. 24 Tjelesne promjene................................................................................................................. 24

9.

Alkoholizam u obitelji............................................................................................................ 26

10. Posljedice alkoholizma........................................................................................................... 28 Tjelesna oštećenja................................................................................................................. 28 Psihičke smetnje i poremećaji............................................................................................... 28 Poremećaji obiteljskih odnosa............................................................................................... 29 Smetnje na profesionalnom planu........................................................................................ 29 Socijalne teškoće................................................................................................................... 29 11. Stvari koje možda niste znali o alkoholu................................................................................ 30 Alkohol i starenje................................................................................................................... 30 Utjecaj alkohola na fizički izgled............................................................................................ 30 Utjecaj alkohola na mušku fizionomiju.................................................................................. 31 5

sadržaj Alkohol i mentalno zdravlje................................................................................................... 32 Utjecaj alkohola na želudac................................................................................................... 32 Alkohol i druženje uz sportske prijenose............................................................................... 33 Zašto za žene može biti opasno „praćenje“ muškaraca u ispijanju alkoholnih pića............... 33 Umjerenost u konzumaciji..................................................................................................... 34 Alkohol i profesionalna karijera............................................................................................. 34 12. Društveni rizik........................................................................................................................ 35 Alkoholiziranost vozača kod izazivanja prometnih nesreća................................................... 35 Seksualno zlostavljanje.......................................................................................................... 36 Rizično seksualno ponašanje................................................................................................. 36 13. Konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih................................................................. 37 Alkoholizam u adolescenciji................................................................................................... 37 Alkohol - najstarija droga....................................................................................................... 40 Obitelj.................................................................................................................................... 40 Mladi i alkohol....................................................................................................................... 40 14. Povezanost konzumacije alkohola s konzumacijom marihuane i školskim neuspjehom djece..

42 15. Nasilje mladih i među mladima - utjecaj konzumacije alkohola............................................ 45 16. Prevencija alkoholizma mladih.............................................................................................. 46 17. Kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH......................................................... 48 Noćni izlasci mladih............................................................................................................... 48 Zakonska ograničenja prodaje i usluživanja alkohola maloljetnim osobama........................ 48 Navijanje, javni red i mir, alkohol i mladi............................................................................... 49 Sigurnost u cestovnom prometu, mladi i alkohol.................................................................. 50 Što je to „Obijesna vožnja“?.................................................................................................. 52 Kriminalitet mladih i alkohol.................................................................................................. 52 18. Samodijagnostika alkoholizma............................................................................................... 53 19. Gdje potražiti savjet?............................................................................................................. 55

6

alkohol Alkohol je psihoaktivna tvar koja mijenja ponašanje osobe, narušava zdravlje, te razvija ovisnost. Ponašanje osobe pod utjecajem alkohola razlikuje se na individualnoj razini, a ovisi o popijenoj količini i reakciji osobe na vlastitu opijenost.

Etanol, osnovni sastojak svih alkoholnih pića, je lako zapaljiva, bezbojna i bistra tekućina kemijske formule C2H5OH. Od drugih svojstava, prepoznatljiv je po lakoj zapaljivosti, te karakterističnom mirisu i okusu. Prema koncentraciji etanola koju sadrži, određuje se jakost alkoholnog pića. Tom metodom razlikujemo pivo koje se proizvodi iz zrna ječma i po svom sastavu sadrži 3–7% alkohola, vino koje se proizvodi iz voća (najpoznatije i najkorištenije voće za proizvodnju vina je grožđe) i u svom sastavu sadrži 12–20% alkohola, te žestoka pića nastala destilacijom vina, voća i žitarica koja sadržavaju 40–50% alkohola.

Alkoholna pića koja sadrže 70 i više posto alkohola mogu predstavljati poseban rizik za zdravlje konzumenta.

Većina ljudi svjesna je činjenica opasnosti zlouporabe alkoholnih pića, te posljedica prekomjernog pijenja, koje osim razvoja ovisnosti mogu rezultirati i teškim kratkotrajnim i dugotrajnim posljedicama po zdravlje kao i nesrećama. Nažalost, mnogi odrasli maloljetničko opijanje smatraju dijelom odrastanja, izuzev situacija kada osoba upravlja motornim vozilom. Zlouporaba alkohola može uzrokovati oštećenja organa, pad imuniteta, uzrokovati pojavu zloćudnih bolesti, rezultirati lošijim školskim uspjehom, narušiti odnose unutar obitelji, odnose s prijateljima, te uvući djecu i mlade u probleme sa zakonom.

Društveno smo odgovorni za mlade „na kojima svijet ostaje“, stoga je naša zadaća mlade educirati o opasnostima zlouporabe alkohola, ali im i svojim ponašanjem dati primjer i biti model kojim će se voditi u životu.

Što je bilo prvo, kruh ili pivo?

O povijesti alkoholnih pića govore arheološki nalazi prema kojima su ljudi prije 3000040000 godina pro¬izvodili i konzumirali alkoholna pića od voća, mlijeka, meda i žitarica.

Postoje dokazi kako se pivo ispijalo na području Mezopotamije čak 2700 godina prije Nove ere. I u vrijeme egipatskih faraona uživala su se vina i ostala fermentirana pića. Vinogradarstvo i selektivan uzgoj grožđa u svrhu proizvodnje vina započeo je u planinama između Cr¬nog i Kaspijskog mora (6000-4000 godina prije Krista). Stari Grci i Rimljani bili su poznati ljubitelji vina. Alko¬holnim pićima pripisivala se različita namjena: prehrambena, zdravstvena, religijska, kulturalna. Vrlo brzo ljudi su shvatili i niz štetnih djelovanja koje alkohol ima, pa su tako neke civilizacije zabranile njegovo konzumiranje. U Kuranu je Muhamed zabranio konzumiranje alko¬holnih pića svojim sljedbenicima.

Danas svaka zemlja ima svoj zakon kojim regulira zlouporabu alkoholnih pića, a u Hrvatskoj je ona izravno i neizravno predmet više različitih propisa. Promidžba pijenja alkoholnih pića i velike medijske kam¬panje ne naglašavaju uvijek dobro ciljanu dobnu skupinu konzumenata kojima su reklame namijenjene, te mladi, pod utjecajem takvih kampanja posežu za alkoholnim pićima (zbog manjka educiranosti, ne percipirajući ih štetnima).

7

alkohol Također, prigodno pijenje alkohola sastavni je dio naše tradicije i kulture. Jednako je prisutno i kad se slavi i kada se tuguje. S obzirom da su to uvriježeni stavovi i navike društva, na njih je izuzetno teško utjecati (ljude je lakše uvjeriti u štetno djelovanje ilegalnih droga i cigareta nego u višestruku štetnost koju izaziva konzumacija alkoholnih pića). Ne postoje alkoholna pića koja nemaju štetno djelovanje. Stupanj njihove štetnosti ovisi o koncentraciji i količini alkohola koju sadrže.

Čovjek najprije uzme čašu, a onda čaša čovjeka Alkoholizam je jedna od najrašireni¬jih bolesti ovisnosti koju karakterizira potreba za konzumacijom alkohola, pri čemu osoba ima slabu kontrolu, ili kod osobe potpuno izostaje mogućnost kontrole unosa alkoholnih pića. Uz razvoj ovisnosti, pojavljuju se zdravstveni i socijalni problemi. Alkoholi¬čar je svaka osoba koja pokazuje i početne karakteristike ovisnosti. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholizam je bolest, a alkoholičar bolesnik kod kojega se zbog prekomjerne i dugotrajne uporabe alkoholnih pića pojavljuje fizička i psihička ovisnost, zdravstveni problemi, obiteljski i društveni poremećaji. Problem ovisnosti mladih dobiva posebno na ozbiljnosti kada se uzme u obzir činjenica da je to stanje koje se kod mlade osobe nastavlja u adolescenciji i nerijetko u zreloj, odrasloj dobi. Kod mladih, ali i odraslih, kao uzrok početka česte konzumacije alkoholnih pića ističe se težnja za nečim boljim, drugačijim od svakodnevice, želja za bijegom od stvarnosti, želja za bijegom od samoga sebe, posebice kada se osoba nađe u teškoj životnoj situaciji, koju je sklona percipirati kao bezizlaznu.

Razvijanja alkoholne ovisnosti najjednostavnije možemo podijeliti u tri faze: 1. Faza društvene potrošnje U prvoj fazi organizam se privikava na alkohol i njegovo djelovanje doživljava pozitivno.

Ponavljano konzumiranje zahtjeva sve veću količinu alkohola da bi se doživio isti učinak.

2. Faza alkoholizma Osoba gubi sposobnost kontrole uzimanja pića. Javlja se stalna potreba za konzumacijom kako bi se izbjegla apstinen¬cijska kriza.

3. Faza nepovratnih oštećenja Ovu fazu karakterizira pad tolerancije, tj. podnošljivosti alkohola. Alkoholičaru je sada dovoljna jed¬na čaša da se u potpunosti opije. Simptomi propadanja osobe vidljivi su u tjelesnom, psihičkom, socijalnom stanju i svakodnevnom funkcioniranju.

Uživanje alkoholnih pića duboko je ukorijenjeno u našoj civilizaciji. Alkohol je nerijetko prvo sredstvo ovisnosti s kojim se mladi susreću i koje probaju, i to na nagovor roditelja, rodbine ili vršnjaka. Život u sredini koja nema predrasude i ne osuđuje konzumaciju alkohola, najbolji je motiv mladima da i sami počnu piti. Alkoholičari, koji su u postupku liječenja, često navode kako bi se neki od njihovih rođaka ili prijatelja uvrijedili što ne žele 8

alkohol nazdraviti nečim konkretnim za rođenje njihova djeteta. To pridonosi osjećaju stigmatiziranosti i stalnog podsjećanja da se razlikuju od drugih.

Uvriježeni stavovi o alkoholu kao prehrambenom proizvodu i umanjivanje činjenice opijanja mladih stavom da se moraju malo proveseliti, doprinose njegovoj zlouporabi. Alkohol ima značajnu ulogu u dezinhibiciji kako mlade, tako i odrasle osobe. Uz sklonost impulzivnom ponašanju, nedostaje sposobnost uviđanja ozbiljnosti posljedica takvog ponašanja. Društveno toleriranje brojnih problema vezanih za zlouporabu alkohola mladih kao „legalnog“ prekršaja, nosi sa sobom mnogo teže i često nepovratne posljedice. Na listi posljedica, prva dva visoka mjesta zlouporabe alkohola mladih zauzimaju smrtnost u prometu i suicidalnost, što alkohol svrstava među najopasnije droge na svijetu.

U cijelom suvremenom svijetu, obilježenom urbanizacijom i industrijalizacijom, sve je izraženiji problem zlouporabe alkohola mladih, te se ističe kao značajan javno-zdravstveni i socijalni problem.

1

Droga je svako sredstvo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovodi do tjelesnih i duševnih promjena.

9

zabrinjavajuća statistika Svjedoci smo procjena potrošnje alkoholnih pića, prema kojima se Hrvatska nalazi visoko iznad europskog prosjeka. Očekivano trajanje života alkoholičara skraćeno je za 10 do 12 godina, a stopa smrtnosti alkoholičara je 2,5 puta veća od prosjeka.

Istraživanje provedeno među učenicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Polovica anketiranih učenika osnovnih škola ne misli da je redovito konzumiranje alkohola štetno. 81% učenika osmih razreda osnovnih škola konzumiralo je alkohol barem jednom u životu, 30% učenika bilo je barem jednom u stanju teškog pijanstva, a svaki deveti učenik u tom je stanju bio više od dva puta. Nadalje, svaki deveti učenik alkohol kupuje sam, unatoč zakonskoj zabrani prodaje alkohola maloljetnicima, a u većini slučajeva prodavač od njih nije zatražio osobnu iskaznicu. Česta kriva razmišljanja, procjene i ne educiranost, rezultiraju crnim brojkama. Prema podacima hrvatske policije alkoholizirani vozači odgovorni su za udio 13% prometnih nesreća. Najveći broj osoba koje su sudjelovale u prometnim nesrećama imale su više od 1,5‰ alkohola u krvi što se podudara sa teorijom u kojoj se navodi gubitak kontrole nad samim sobom od 1,5‰ na dalje i budući da nema kontrolu nad samim sobom, ne može imati niti nad automobilom („Prometne nesreće uzrokovane pod utjecajem alkohola“, A. Ritonja, 2016.g.). Alkohol daje lažni osjećaj sigurnosti pri čemu vozači misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili, precjenjuju svoje mogućnosti, koje su zbog alkohola još dodatno smanjene. Naime, vozač motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesreću krivom procjenom. Ulazak alkohola u krv vrlo je brz proces, a za njegovu razgradnju treba puno više vremena. Nakon što uđe u krv, punih sat vremena koncentracija je alkohola u organizmu najveća. Važno je napomenuti i znati kako je u moždanoj tekućini koncentracija alkohola još veća nego u krvi.

Alkohol usporava reflekse i samim time produžava se vrijeme reakcije. Tako primjerice, osobi koja ima 0.8 pro¬mila alkohola u krvi treba oko 0,5 sekundi više vremena za reakciju nego potpuno trijeznoj osobi. To znači da će alkoholizirana osoba, zakočiti pola sekunde kasnije, a za to će vrijeme prijeći dodatnih 10 metara puta i neće moći izbjeći nesreću.

Pod utjecajem alkohola teže je proci¬jeniti udaljenost, predmeti izgledaju udaljeniji nego što u stvarno¬sti jesu. Nadalje, teže se podnose noćna za¬sljepljenja svjetlima ostalih sudionika u prometu, vidno polje je suženo, te osoba vidi kao da je u tunelu.

Mladi pod utjecajem alkohola skloni su ulaziti u kriminalne radnje, posljedično biti kazneno i/ili prekršajno gonjeni, odnosno mogu dobiti kazneni dosje koji u budućnosti može imati utjecaj na njihove izbore i/ili namjere zapošljavanja (poslodavci traže na uvid potvrdu o nekažnjavanju) ili putovanja (primjerice, onemogućiti putovanje u zemlje koje traže potvrdu o nekažnjavanju poput SAD-a).

Uz nenamjerne ozljede, kod mladih u alkoholiziranom stanju može doći do agresivnog ponašanja (tučnjave), seksualnog zlostavljanja, pa čak i silovanja, upuštanja u rane i nezaštićene spolne odnose, maloljetničke trudnoće, samoozljeđivanja i pokušaja suicida, trovanja alkoholom, gušenja od povraćanja, padanja s većih visina i velikih zdravstvenih problema.

10

zabrinjavajuća statistika Suicidalnost i konzumacija alkohola Mnoga istraživanja ističu kako je alkohol iznimno značajan čimbenik rizika za suicidalno ponašanje mladih. U razdoblju adolescencije, mladi su u potrazi za novim uzbuđenjima, iskustvima, pod velikim su utjecajem vršnjaka kojima su okruženi, te su podložniji njihovom utjecaju. Pod utjecajem vršnjaka često nepromišljeno ulaze u situacije u kojima su izloženi čimbenicima rizika za konzumaciju alkoholnih pića.

Rezultati brojnih longitudinalnih studija pokazuju povezanost pijenja alkohola mladih i suicidalnog ponašanja. Ovo područje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Od ukupnog broja smrti mladih osoba, 70% se veže uz nesreće u prometu (50% slučajeva zbog alkohola) i suicid potkrijepljen alkoholom. Nakon prvog pokušaja suicida, rizik od ponavljanja djela je 40% veći kod mladih koji konzumiraju alkohol i/ili koji su bili pod utjecajem alkohola u trenutku pokušaja samoubojstva. Isti nalazi potkrijepljeni su brojnim istraživanja u kojima je kod 1/3 ispitanika pokušaju ili izvršenju suicida pridonio alkohol. Djeca mlađa od 15 godina manje su sklona suicidalnosti, ali i konzumaciji alkohola od djece u dobi od 15-19 godina, gdje je ta brojka puno veća (postoji jasna povezanost pokušaja samoubojstva s eksperimentiranjem i konzumacijom alkohola, kao značajnim čimbenikom rizika za suicid). Uopće postojanje suicidalnih ideja prisutno je i češće je kod mladih koji konzumiraju alkoholna pića, nego kod onih koji ih ne piju. Rizik za suicidalno ponašanje kod adolescenata, ovisnih o alkoholu, veoma je izražen. Kod te populacije vjerojatnost namjernog oduzimanja vlastitog života nije ništa manja nego kod depresivnih osoba.

Duševni poremećaji Pretjerano konzumiranje alkohola uzrokuje trajno poremećene međuljudske odnose.

Alkoholizam je uzrok raspada oko trećine brakova. Alkoholičari imaju neobjašnjive promjene raspoloženja, nervozno, nasilno i grubo reagiraju. Nerijetka je pojava depresije koju ne prepoznaju kao takvu, već loše raspoloženje, tugu i bezvoljnost liječe alkoholom. Ovo dodatno pogoršava depresiju i stvara začaran krug ovisnosti iz kojeg se teško pronalazi izlaz (slika 1.). Korsakovljevu psihozu karakterizira najprije djelomični, a poslije potpuni gubitak pamćenja, te bijeg u izmišljenu stvarnost. Najčešća alkoholna psihoza je delirium tremens, prilikom kojeg se javljaju strah, psihomotorni nemir, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru, te karakteristične halucinacije insekata ili sitnih životinjica („bijeli miševi“). 10% slučajeva završi smrću. Bolesno pijano stanje ozbiljan je duševni poremećaj koji karakterizira nemir, agresivnost i sužena svijest. Psihoza ljubomore povezana je s vrlo čestom impotencijom kod kroničnih alkoholičara. Prisutnija je kod muškaraca koji su ujedno i veći potrošači alkoholnih pića.

11

zabrinjavajuća statistika „Skriveni“ motivi S obzirom na konzumaciju alkoholnih pića razlikujemo:

slika 1.

• apstinente – oni nikada ne konzumiraju alkohol • umjerene potrošače – piju alkohol u nekim prigodama i misle da su sposobni kontrolirati svoje pijenje • osobe ovisne o alkoholu - imaju potrebu piti svaki dan i nisu stanju kontrolirati količinu alkohola koju će popiti • osobe s trajnim, nepovratnim posljedicama pijenja – kod kojih su nastupila nepovratna psiho-organska oštećenja zbog pretjerane konzumacije Uz ranije spomenutu kulturu uživanja alkoholnih pića, mnogi pronalaze svoje razloge i motive zašto posežu za čašom. Neki ističu da im uživanje alkohola poboljšava raspoloženje, drugi navode da im je alkohol bijeg iz nepodnošljive životne situa¬cije ili bolesti.

Usamljene osobe ističu osjećaj manje usamljenosti, dok kod već razvijene navike pijenja, ljudi piju kako bi izbjegli apstinencijsku krizu. Mladi znaju posegnuti za alkoholnim pićem i radi smanjenja treme uslijed nekog bitnog događaja.

Osobe ženskog spola uzroke alkoholizma nalaze u obiteljskim i psihičkim teškoćama, te ga rjeđe navode kao stil života. Alkohol im predstavlja svojevrsnu anesteziju za bol, tugu i strah u pretrpljenom obiteljskom nasilju ili je izraz adolescentskog inata i prkosa prema roditeljima.

12

rizični čimbenici Opasnosti, uz čiju prisutnost određeni pojedinac ima veću vjerojatnost razvoja problema u ponašanju, definiraju se kao rizični čimbenici. Konzumacija alkohola s jedne strane može biti rizični čimbenik za razvoj nekog poremećaja u ponašanju, ali jednako tako alkoholna ovisnost može biti posljedica rizičnih čimbenika kojima je pojedinac okružen. Pojačana sklonost konzumiranja alkohola posljedica je negativnih socijalnih utjecaja kao što je nedostatak roditeljske i društvene kontrole, dostupnost alkohola, društveno prihvaćanje konzumacije alkohola mladih u različitim prigodama, reklamiranje alkohola (ponajviše piva, šampanjca, vina kao „prehrambenog“ proizvoda) što vodi cjelokupnoj dezinhibiciji i nesposobnosti mladih da se odupru negativnim utjecajima.

Adolescencija je razdoblje dinamičnih i intenzivnih psihičkih i fizičkih promjena, pri čemu se mlada osoba s jedne strane ponaša kao dijete, a s druge strane traži da ju se tretira kao odraslu. Posljedica takvog razvojnog raskoraka je prisutnost intenzivne nesigurnosti i nestabilnosti. U tom razdoblju mladi su izloženi brojnim rizičnim faktorima i problemima, a prisutni psihološki poremećaji dosežu svoj vrhunac (npr. ovisnosti, depresija, suicidalnost, poremećaji hranjenja, antisocijalna i delikventna ponašanja). Kriza identiteta karakteristična za adolescenciju vrlo često pogoduje odluci da se posegne za ispijanjem alkoholnih pića, posebice ako sredina (vršnjaci) to i očekuju od mlade osobe. Zlouporaba sredstava ovisnosti, u populaciji adolescenata, jedan je od vodećih i najvećih psihosocijalnih problema današnjeg društva. Trend konzumacije i zlouporabe sredstava ovisnosti povezuje se sa sve mlađom dobnom skupinom djece i sve većim brojem mladih ljudi koji pokušavaju rješavati svoje probleme i teškoće na taj način.

Rizični čimbenici pridonose boljem razumijevanju i prevenciji zlouporabe alkohola.

Rizične čimbenike prisutne prilikom razvoja ovisnosti možemo podijeliti na osobne i okolinske.

Osobni rizični čimbenici • • • •

nisko samopoštovanje; depresivnost; beznadnost; neučinkovite strategije suočavanja s problemima.

Najizraženiju povezanost sa zlouporabom sredstava ovisnosti ima depresija. U istraživanju provedenom na uzorku zadarskih ovisnika, njih 9% navelo je da su depresija i drugi oblici neurotskih simptoma bili glavni motivi za prvo uzimanje sredstava ovisnosti . U istraživanjima provedenim na mladima u Americi rezultati pokazuju kako 7% depresivnih adolescenata jednom tjedno konzumira alkohol . Adolescenti izloženi većem broju stresnih događaja, uz izostanak razumijevanja i podrške roditelja i drugih osoba iz svoje okoline, teško prolaze 2

Vulić - Prtorić A., Prtorić S. (1999) Rezultati epidemiološkog istraživanja ovisnosti o drogama u zadarskoj županiji i implikacije za ranu prevenciju, 7. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Split, 26. - 30. 10. 1999. Knjiga sažetaka, str. 69.

3

Vulić-Prtorić A. (2004) Depresivnost u djetinjstvu i adolescenciji, Jastrebarsko: Naklada Slap

13

rizični čimbenici kroz ovo životno razdoblje. Oni se lako mogu naći u zatvorenom krugu depresivnosti iz kojega teško mogu sami pronaći izlaz. U takvim im se situacijama konzumiranje alkohola može učiniti mogućim načinom suočavanja i smanjivanja negativnih posljedica stresa.

Međuzavisnost stresnih životnih događaja, zlouporabe alkohola i depresivnosti objašnjava kako:  se mlade depresivne osobe nadaju da će alkohol smanjiti osjećaj depresije  opijanje stvara privid socijalne pripadnosti i zajedništva, koje je obično veliki problem među mladim depresivnim osobama. Socijalne vještine i postizanje popularnosti među vršnjacima zamjenjuju zajednička grupna opijanja.  depresivno raspoloženje može biti posljedica zlouporabe alkohola. Mladi ovisnici teško mogu u to povjerovati. Uvjereni su da im alkohol pomaže u postizanju dobrog raspoloženja. Kada s vremenom alkohol više ne ispunjava željenu funkciju, mladima postaje jasno da stvorena socijalna mreža nije rezultat stvarnog, iskrenog prijateljstva i pripadnosti, već samo privid, kao što je i osjećaj zrelosti i „cool“ izgled koji imaju kada su u alkoholiziranom stanju, zapravo iluzija.

Karakteristike mladih sklonih uživanju alkohola još su: obiteljske teškoće, problemi u komunikacijskim vještinama, loš školski uspjeh, odgojna zapuštenost, slab materijalni standard, gubitak važnih osoba (članovi obitelji).Kod skupine adolescenata u dobi između 12 i 17 godina, bez obiteljskog nadzora i sklonih skitnji, uočava se pojačana sklonost konzumi-

14

rizični čimbenici ranju alkohola. Ova populacija mladih nerijetko je ugrožena i prisutnošću drugih rizičnih čimbenika koji pridonose njihovom neprilagođenom ponašanju kao što je izloženost nasilju (psihičkom, fizičkom, seksualnom), a u većem broju slučajeva zabilježene su suicidalne misli, čak i pokušaj samoubojstva.

S obzirom na spol, postoje razlike između muškaraca i žena po pitanju problema s prekomjernim pijenjem. Istraživanja pokazuju kako su muškarci veći potrošači alkoholnih pića na godišnjoj, mjesečnoj i tjednoj odnosno dnevnoj razini, od žena, bez obzira na vrstu alkoholnog pića. Istraživanja također pokazuju da je kod većine osoba, dob prve konzumacije alkohola između 15 i 17 godina, a svakodnevna konzumacija pića započinje u razdoblju između 18 i 22 godine života. Društvo jednako tako, manje opravdanja i podrške nalazi za pijanstvo osoba ženskog spola u odnosu na muški. U usporedbi s ranijim istraživanja, vidljiv je trend porasta konzumiranja alkohola kod mladih djevojaka. Djevojke piju 10 puta češće nego prije deset godina, a mladići dva puta više.

Okolinski čimbenici Doživljena trauma, različiti stresni događaji (u obitelji, školi, zdravstveni problemi), visoko postavljeni zahtjevi koje dijete ne može ostvariti, očekivanja koja se ne ostvaruju,... neki su od vanjskih, odnosno okolinskih čimbenika koji se povezuju sa štetnom uporabom alkohola. S jedne strane stresni životni događaji mogu povećati vjerojatnost ili biti uzrokom razvoja različitih poremećaja, dok s druge strane, stres može biti posljedica bolesti i poremećaja. Mladi mogu pribjeći zlouporabi alkohola zbog situacije u obitelji ili školi, a jednako tako zbog zlouporabe alkohola mlada osoba može doći u konflikte s roditeljima, nastavnicima i drugim važnim odraslima, te vršnjacima. U oba slučaja, kao posljedica, mogu se pojaviti simptomi depresije, te dodatno potaknuti osobu na još češću potrebu za pijenjem alkohola. Osnovna karakteristika je da se okolinski čimbenici, odnosno stresni životni događaji, rijetko pojavljuju pojedinačno. Obično su ili međusobno povezani ili povlače jedni druge (ismijavanje, odbačenost, bolest, obiteljski konflikti,…). Najčešći stresni životni događaji povezani s depresivnošću odnose se na iskustvo lošeg ili kroničnog gubitka zdravlja, različite životne gubitke (primjerice odvojenost od važne osobe, smještanje u institucije poput domova, zlostavljanje).

Adolescenti koji su izloženi stalnim konfliktima unutar obitelji, koji su doživjeli ratna razaranja ili žive u obitelji traumatiziranoj ratom, te koji nemaju adekvatnu socijalnu podršku ili vlastite strategije uspješnog suočavanja u stresnim situacijama, mogu posegnuti za različitim sredstvima ovisnosti koja im se čine kao jednostavan način suočavanja s problemima, a često i kao rješenje problema.

Rizični čimbenici i stresni životni događaji imaju kumulativno djelovanje. To znači da je za razvoj nekog poremećaja važniji broj prisutnih rizičnih faktora od njihovih kvalitativnih svojstava, vrste ili tipa: što je više rizičnih čimbenika više je i problema u ponašanju, odnosno što je više zaštitnih čimbenika više je i prihvatljivih oblika ponašanja.

15

rizični čimbenici Obitelj Kad je u pitanju obitelj i obiteljsko okruženje važno je istaknuti rizične čimbenike poput roditeljskih stavova koji podržavaju konzumaciju alkohola, antisocijalnog ponašanja, konflikata u obitelji, te loše obiteljske discipline.

Alkoholizam nije nasljedan, ali mladi i djeca piju imitirajući navike i ponašanja svojih roditelja i/ili okoline. Tako „naslijeđena“ alkoholna ovisnost, jedan je od čestih razloga zbog kojega mladi konzumiraju alkoholna pića. Iako u djetinjstvu djeca često pate i osuđuju roditelje zbog zlouporabe alkohola, kasnije imaju potrebu identificirati se s njima, te nije rijetkost da se odrastanjem s njima poistovjete. Na uzorku od 4756 osoba u dobi od 15-64 godine 16.8% ispitanika, u istraživanju na hrvatskoj populaciji , navelo je da je neki član njihove obitelji imao problem s pijenjem alkohola. Najčešće se radilo o ocu. Žene nerijetko prešućuju partnerov alkoholizam, kako bi zaštitile obitelj, stvarajući pritom privid kontrole nad obiteljskim funkcioniranjem. Istovremeno nisu u prilici suprugu povjeriti dio kućanskih i obiteljskih poslova i uloga, a primorane su šutjeti kada muškarac pije, ali i onda kada apstinira, kako prigovaranjima ne bi nanijele štetu. Alkoholizam žene percipira se kao sramotniji, s vidljivim posljedicama u funkcioniranju kućanstva. Škola i prijatelji Niska privrženost školi i prijatelji koji konzumiraju alkoholna pića najizraženiji su rizični čimbenici za konzumaciju alkohola. Jedan od trenutnih problema s kojima se škole suočavaju je opijanje učenika na ekskurzijama, a u koja su uključeni i učenici koji po svojim obilježjima ne pripadaju rizičnoj skupini. Počeci pijenja mladih uglavnom se vežu uz društvo u kojem se mlade osobe kreću i kojem se žele svidjeti, a oni nenaviknuti na alkohol nerijetko dozive lakša ili teža trovanja kao i intervenciju hitne pomoći. Učitelji mogu prepoznati učenike koji zlouporabljuju alkohol kroz vidljivo smanjene intelektualne mogućnosti i slabljenje školskog uspjeha, odsutnost i uspavanost na satu, razdražljivost, svadljivost, nediscipliniranost, te zadah po alkoholu.

Identifikacijom upravo navedenih problema, odnosno čimbenika rizika, moguće je prepoznati rizične skupine djece i osmisliti, te planirano provoditi programe uključivanja obitelji u pomoć djetetu, individualne intervencije u obliku radionica i vježbi usvajanja prihvatljivih strategija suočavanja, osnaživanja, razvoja samopoštovanja, te odupiranja vršnjačkom pritisku. Pravovremena sustavna društvena intervencija usmjerava se na rizične čimbenike koji vode zlouporabi alkohola kod mladih: disfunkcionalna obitelji, nedostatak ili potpuni gubitak roditeljskog autoriteta i nadzora, slaba volja za pohađanjem škole i izvršavanje školskih obveza, neprihvaćenost i odbačenost od strane vršnjaka i drugih osoba u socijalnom okruženju, negativni uzori u medijskom i stvarnom životu, pripadnost rizičnim vršnjačkim skupinama - „bandama“.

4

Glavak Tkalić, R., Miletić, G.M., Maričić, J., Wertag, A. (2012.), Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: istraživačko izvješće. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske.

16

zaštitni čimbenici Zaštitni čimbenici su oni koji umanjuju mogućnost razvoja problema u ponašanju, odnosno problema zlouporabe alkohola. Rana prevencija usmjerava se na osnaživanje zaštitnih čimbenika koji utječu na sprečavanje rizičnih ponašanja kod djece i mladih. Odgovornost je cijele zajednice promovirati pozitivan razvoj djece, prije njihova potencijalnog uključivanja u problematična ponašanja. Posebna se važnost posvećuje razvijanju i osiguravanju pozitivnog i zdravog stava djece, koji rezultira smanjenom konzumacijom alkoholnih pića ili njenim odbijanjem. Kako bi utjecali na prevenciju konzumacije alkoholnih pića kod mladih ili pak intervenirali i pomogli mladima u rješavanju problema s ovisnošću alkoholu, potrebno je jačati zaštitne faktore. Neka od njih su: prosocijalno uključivanje u razvoj zajednice, nagrađivanje uspjeha, razvoj osobne duhovnosti (religijski obiteljski sustav češće se povezuje s jasnije definiranim vrijednostima morala i etike), aktiviranje škole na poticanje učeničkih prosocijalnih aktivnosti i nagrađivanje istih, druženje s prosocijalnim vršnjacima, privrženost i zdravi odnosi unutar obitelji.

17

osobitosti pijenja mladih Mladi vrlo često istovremeno konzumiraju nekoliko vrsta alkoholnih pića i/ili ih kombiniraju s drugim sredstvima ovisnosti, čime svoj život i zdravlje dovode u opasnost. Poznato je i da se nerijetko natječu u brzom ispijanju alkoholnih pića, piju na prazan želudac, te se opijaju i više dana uzastopno. Rijetko obraćaju pozornost ili promišljaju o mogućim posljedicama. Ono što navode kao razloge opijanja veže se uz premalu roditeljsku kontrolu, dostupnost alkohola s obzirom na cijenu, nakon 7. razreda osnovne škole više „nije fora samo pušiti“, alkohol im olakšava pristupanje suprotnom spolu, mladići navode kako ih alkohol opušta, te se lakše „upucavaju komadima”, piju i drugi. Nadalje, navode kako uz alkohol lakše podnose kritike, posebice roditelja i da ne vide ništa loše u tome što nekad piju iz dosade. Svi su sigurni da imaju kontrolu nad vlastitim pijenjem i da mogu prestati kad god požele. Važno je istaknuti i upamtiti podatak da oko 10% mladih koji učestalo piju tijekom adolescencije postaju alkoholni ovisnici, alkoholičari.

18

liječenje alkoholizma Vrlo mali broj alkoholičara prepoznaje i priznaje svoj problem s konzumacijom alkohola.

U ranije spomenutom istraživanju Tkalić i sur. (2012.) samo 1,5% sudionika, u dobi između 15 i 64 godine, smatra kako ima problem s pijenjem alkohola. Od ukupnog broja ispitanika u dobnoj skupini između 15 i 24 godine 1,1% percipiralo je postojanje problema s konzumacijom alkohola, a zdravstvenoj ustanovi obratilo se njih 0,3%. Najveći postotak pomoći zatražila je skupina ispitanika u dobi između 35 i 44 godine, što je vrlo vjerojatno rezultat utjecaja obitelji alkoholičara i radne sredine.

Nema specifičnog lijeka koji bi se prepisao u slučaju liječenja alkoholizma. Liječenje je usmjereno na uzimanje vitamina i drugih sredstva za liječenje pratećih bolesti (npr. bolesti jetre), te lijekova za smirenje. Disulfiram (poznat i kao: tetidis, esperal, abstinil, antabus, aversan) služi za postizanje stabilne i trajne apstinencije. Reakcije tijela do kojih dovodi u kontaktu sa alkoholom su: crvenilo lica i gornjeg dijela tijela, malaksalost, znojenje, osjećaj topline, slabost, osjećaj gušenja, povraćanje, kardiovaskularne komplikacije.

Smrtonosne reakcije (prilikom konzumacije alkohola)na tetidis su rijetke, ali ipak postoje.

Bez kontakta s alkoholom tetidis ne proizvodi nikakve reakcije i izlučuje se iz organizma unutar 48 sati. Tetidis nije lijek, ne liječi alkoholizam, već služi za kontrolu zlouporabe alkohola. Dugotrajnim uzimanjem može izazvati neke neželjene efekte, te nije primjenjiv na svim osobama.

Psihoterapijsko liječenje može biti grupno, individu¬alno ili obiteljsko. Obiteljska psihoterapija temelji se na definicija alkoholizma kao bolesti cijele obitelji, ne pojedinca. Vrlo je važno liječenog alkoholičara ponovno socijalizirati, tj. pomoći mu u rekonstrukciji i obnavljanju narušenih odnosa unutar obitelji, među prijateljima, vršnjacima, na poslu, općenito životnoj okolini. Aktualni pristupi liječenju alkoholiča¬ra sve se rjeđe oslanjaju na dugotrajna i skupa bolnička liječenja. Naglašava se važnost liječenja i rehabilitacije alkoholičara u njegovoj okolini, obiteljskoj i radnoj sredini. Zato danas sve veću važnost i značajnu ulogu imaju klubovi liječenih alkoholičara kao udruge samopomoći.

U Hrvatskoj djeluje oko 170 klubova liječenih alkoholičara.

Klubovi liječenih alkoholičara su grupe podrške korisnicima koji se uključuju najčešće tijekom ili nakon bolničkog liječenja, a svrha im je pružanje podrške tijekom apstinencije i vođenje osobne promjene. Liječenje u takvim klubovima ima dvostruku svrhu: prva je usmjerena na psihosocijalnu rehabilitaciju, a druga na resocijalizaciju osobe. Psihijatar Hudolin, sredinom 60-ih godina osnovao je prve takve programe u kaznionici Lepoglava, koje je potom proširio po Hrvatskoj. Najvažnije je, ipak, pitanje apstinencije. Apstinencija 19

liječenje alkoholizma je osnovni zahtjev i prvi vidljivi uspjeh. Novo, nealkoholičarsko ponašanje nije dovoljno, niti će riješiti sve druge poteškoće s kojima se članovi i njihove obitelji suočavaju. Alkoholičar ima razvijene navike i stavove koji podržavaju ovisnički stil života, jer alkohol povezuje s drugim životnim potrebama (pripadanje društvenim grupama, umanjivanje osjećaja samoće, praznine ili tuge, beznađa i besmisla uslijed velikih životnih gubitaka, bolesti). Zato je važno uspostaviti dobar odnos između apstinenta, njegove obitelji, njegovog terapeuta, liječnika i ostalih članova grupe samopomoći. Obiteljskom terapijom stoga se postiže i do 60% apstinencije članova tijekom prve godine liječenja, dok približno 40% apstinira pet godina od početka liječenja. Uz navedeni psihološki aspekt, važan je i socijalni aspekt koji se veže uz našu kulturu i tradiciju konzumacije alkohola kao važnog društvenog rituala.

20

zakonska odgovornost Zlouporaba alkohola maloljetnih osoba, osim što je loša odluka, protuzakonita je. Kupovina alkohola osobama mlađima od 18 godina u Hrvatskoj je zabranjena. No unatoč zakonskoj odredbi, alkohol je mladima i dalje dostupan. Mladi zakon izbjegavaju na različite načine, primjerice, moleći nekoga starijeg da im kupi alkoholno piće. Alkohol se manje ili više redovito konzumira u kafićima, noćnim klubovima, restoranima.

Osoba koja je mlađa od 14 godina ne odgovara za počinjeni prekršaj. Ako je prekršaj posljedica manjka roditeljskog nadzora ili manjka nadzora od strane druge osobe/skrbnika koji je za dijete odgovoran, za počinjeni prekršaj kaznit će se odgovorna osoba. Prema Obiteljskom zakonu, roditelj/skrbnik koji djetetu dopušta konzumiranje alkoholnih pića, zloupotrebljava i krši vlastitu odgovornost, dužnosti i prava.

U nekim gradovima u Hrvatskoj, primjerice Osijeku, od 2010. godine zabranjeno je piti alkohol na javnim površinama. U suprotnom, naplatit će se kazna od 1000 kuna, zaplijenit će se alkohol i mlada osoba će biti privedena na obavijesni razgovor. Ukoliko postoji opravdana sumnja da je uz to počinjen i prekršaj i/ili kazneno djelo, pokreće se postupak na nadležnom sudu za prekršaje i/ili kaznenom sudu za mladež. Ako se dokaže krivnja sankcije mogu biti u obliku odgojne mjere (sudski ukor, posebne obveze: isprika, upućivanje u individualni ili grupni savjetovališni rad za mlade, uključivanje u humanitarni rad ili upućivanje u dom za odgoj), zaštitne mjere (obvezno liječenje od ovisnosti,) i/ili kazne(novčana kazna, maloljetnički zatvor).

Statistički podaci u Hrvatskoj za prvih jedanaest mjeseci u 2014. godini koji se odnose na prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pokazuju da je 307 osoba dalo alkohola pijanoj ili maloljetnoj osobi, 2028 osoba uživalo je alkohol i druga sredstva ovisnosti na javnom mjestu, a 37222 osobe upravljalo je motornim vozilom pod utjecajem alkohola.

21

alkohol i zdravlje Kako djeluje alkohol?

Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela koji sadrži vodu, uključujući i velike organe - mozak, pluća, bubrege i srce te se raspoređuje podjednako unutar i izvan stanica. Samo 5% alkohola izlazi iz tijela kroz dah, mokraću ili znoj, ostalo se oksidira ili prerađuje u jetri.

Upotreba alkohola oštećuje središnji živčani sustav i dovodi do: • • • •

apstinencijske krize bez delirija sindroma delirija poremećaja kritičnosti prema sebi i svome stanju poremećaja osobnosti (poremećaj temperamenta, karaktera, raspoloženja, mišljenja, volje)

Upotreba alkohola dovodi do oštećenja brojnih tjelesnih funkcija: • • • • • •

22

jetre (ciroza) želuca (gastritis) gušterače (pankreatitis) srčanog mišića vidnog i perifernih živaca (polineuropatije) imunološkog sustava

alkohol i zdravlje Kada jednom dospije u krvotok, alkohol se uvijek razgrađuje istom brzinom na koju se ne može utjecati te su stoga vrlo opasna brza ispijanja većih količina alkohola i posljedično trovanje alkoholom.

98% alkohola se razgradi u jetri, a ostatak se izlučuje mokraćom i izdahnutim zrakom te znojenjem.

Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom čašom piva, jetri treba najmanje 1 sat (!), a što je unesena količina veća, vrijeme potrebno jetri za razgradnju alkohola višestruko se povećava.

Stupnjevi djelovanja alkohola ovisno o unesenoj količini: LAGANA OBUZETOST: do 0.5 promila – veselo raspoloženje, osjećaj da se „brže misli“, a zapravo su usporeni refleksi i smanjena oštrina vida PRIPITO STANJE: od 0.5 do 1.5 promila – popuštaju moralne kočnice, osoba je slobodnijeg ponašanja, usudi se reći i napraviti ono što se trijezna ne bi usudila PIJANO STANJE: od 1.5 do 2.5 promila – osoba je vidno pijana, neusklađenih pokreta, otežanog kretanja, otežanog govora, velikih i naglih oscilacija raspoloženja TEŠKO PIJANO STANJE: od 2.5 do 3.5 promila - javlja se pospanost, agresivnost, teško disanje, povraćanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija NESVJESNO STANJE: od 3.5 do 5 promila – već iznad 3 promila alkohola u krvi često se javlja nesvjesno stanje, a kod mlađih osoba takvo stanje može biti uvod u alkoholnu komu koja nerijetko završava smrću.

Smrt u alkoholnoj komi događa se zbog paralize centra za disanje, ugušenja povraćenim sadržajem, ozljeda glave i drugih prikrivenih komplikacija uzrokovanih pijanstvom, naročito često zbog konzumiranja alkohola u kombinaciji s drugim sredstvima ovisnosti.

Alkohol će na svaku osobu drugačije djelovati.

Ista količina popijenog alkoholnog pića izaziva kod svakog čovjeka različit stupanj alkoholiziranosti, ovisno o spolu, težini, radu probavnih organa, trenutnom stanju, čak i raspoloženju, dobi dana itd.

Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne manifestira obuzetost alkoholom; kod nekoga pijanstvo izazovu već vrlo male količine alkohola.

23

alkohol i zdravlje Kako alkohol utječe na naše tijelo?

Ponašanje • Alkohol čini da se osjećamo opuštenije, pričljivije i sretnije, no samo u manjim količinama. Pijenje većih količina alkohola može dovesti do depresivnog raspoloženja i uznemirenosti.

• Alkohol utječe na kratkoročno pamćenje – može se dogoditi da zaboravimo što smo htjeli reći ili imena ljudi oko nas. Također, može se dogoditi da se sljedeće jutro ne možemo sjetiti nekih dijelova protekle noći.

• Previše alkohola utječe na naše rasuđivanje – može nam se dogoditi da su nam ljudi oko nas odjednom puno privlačniji nego ranije, a veća je vjerojatnost izazivanja nesreće.

• Alkohol može izazvati ljutnju i agresivnost – veća je vjerojatnost da ćemo se posvađati ili čak potući s nekim ukoliko smo pili.

Kako alkohol utječe na naš mozak, odnosno koliko pijano se osjećamo i ponašamo, ovisi o količini alkohola u našoj krvi. Alkohol utječe na dio mozga zadužen za mišljenje, što znači da pod utjecajem alkohola ne možemo jasno razmišljati ili suditi o situacijama, kao što možemo kada smo trijezni. Alkohol utječe i na naše osjećaje i pamćenje – može se dogoditi da se puno lakše uznemirimo i zaboravimo određene stvari. Alkohol utječe i na dio mozga koji upravlja našim mišićima – zato kada smo pijani češće posrćemo i/ili padamo.

Tjelesne promjene Jetra Glavna zadaća jetre je pretvaranje hranjivih tvari u energiju. Također pomaže i u čišćenju organizma od raznih otpadnih tvari i toksina. Kada pijemo, naša jetra razgrađuje alkohol, no u jedan sat uspije preraditi tek približno količinu jedne čaše piva. Dakle, ako pijemo alkohol brže nego što ga naša jetra stigne razgraditi, više alkohola ostaje u krvi pa smo pijaniji. Prekomjerno pijenje alkohola nakon dužeg vremenskog perioda oštećuje ili čak potpuno uništava stanice jetre te time ugrožava funkciju tog važnog organa i sprječava njeno obnavljanje.

Bubrezi i mokraćni mjehur Bubrezi filtriraju našu krv i čiste ju od otpadnih tvari. Također, kontroliraju količinu vode u našem tijelu. Kada pijemo alkohol, tijelo dovodimo u disbalans time što izlučujemo previše vode što dovodi do dehidracije. Kada pijemo alkohol, povećava se količina urina koji proizvodi naše tijelo (diuretski učinak alkohola), a time i učestalost mokrenja. Dehidracija igra važnu ulogu u osjećaju mamurnosti – glavni razlog glavobolje i žeđi sljedeće jutro.

24

alkohol i zdravlje Krv Alkohol ulazi u našu krv kroz krvne žile u razini želuca, koje ga zatim prenose po čitavom tijelu. Što više alkohola imamo u krvi, to se pijanije osjećamo. Budući da alkohol ulazi u tijelo putem želuca, taj će proces biti sporiji ukoliko smo prije pijenja alkohola jeli. Zato se efekti alkohola puno brže osjećaju kada pijemo na prazan želudac. Važno je znati da brzina pijenja kao i naša tjelesna težina i visina utječu na to kojom brzinom će se alkohol u našem tijelu apsorbirati, te u kojoj količini će prijeći u krvotok – npr. ista količina alkohola imat će snažniji efekt na osobu manje tjelesne konstitucije.

Nakon popijene iste količine alkohola, kod žena se postiže viša razina alkohola u krvi nego kod muškaraca što se objašnjava razlikama u apsorpciji i metabolizmu alkohola u tijelu žena i muškaraca.

Izgled Alkohol dehidrira naše tijelo, a kosa može postati oštra i bez sjaja, kao i naša koža i nokti.

Prekomjerno pijenje nakon određenog vremena može uzrokovati rosaceu – kroničnu bolest kože koju karakterizira crvenilo i proširene kapilare.

Alkohol izaziva crvenilo očiju.

Alkohol deblja – nekoliko alkoholnih pića često sadrži istu kalorijsku vrijednost kao i nekoliko redova čokolade, a kada smo pijani ili mamurni češće imamo želju za konzumiranjem masnije i nezdrave hrane.

Pijenje alkohola povezano je i sa stvaranjem celulita.

25

alkoholizam u obitelji Kod žena učinci pijenja alkohola mogu biti pogubniji nego kod muškaraca. Alkoholizam uključuje i poremećaje menstrualnog ciklusa, nestanak seksualne želje i sterilitet. I kod muškaraca alkohol može izazvati isti problem, kao i impotenciju. Žene koje piju tijekom trudnoće riskiraju zdravlje nerođenog djeteta jer alkohol prolazi kroz posteljicu, te je u krvi djeteta isti postotak alkohola kao i u krvi majke. Djeca čije majke često ili mnogo piju tijekom trudnoće mogu imati ozbiljne poremećaje (fetalni alkoholni sindrom ili fetalni učinak alkohola) uz pojavu niske porođajne težine, tjelesnih deformacija, srčanih mana, deformacija zglobova i udova i mentalne retardacije.

Alkoholizam pojačava i mogućnost spontanog pobačaja i mrtvorođenog djeteta.

Dakle, dijete je pijenjem roditelja ugroženo od samoga začeća, u tijeku razvoja ploda, pri porodu i kasnije, ukoliko odrasta u obitelji alkoholičara. Uz fizička oštećenja koja u djece uzrokuje alkohol, poznato je da majke alkoholičarke često nisu u stanju osigurati pravilnu njegu djetetu, što se najčešće očituje u poteškoćama hranjenja, nezadovoljavajućem prirastu tjelesne težine i smetnjama spavanja. I ako majka nije alkoholičarka, ali živi s mužem alkoholičarom, ona je često umorna i iscrpljena zbog stresa u kojem se nalazi, izazvanog muževom nemogućnošću financijskog zbrinjavanja obitelji, nebrigom oko djece i kuće, nasilničkim ponašanjem prema njoj i djeci. Zbog takva stanja ona nema snage za brigu i pažnju koju zahtijeva pravilan odgoj djeteta. Djeca u obitelji, u kojima je prisutan alkoholizam, često su frustrirana i nesigurna, što se u male djece očituje u obliku psihofizičkih simptoma: teškoća hranjenja, trbuhobolje, glavobolje... Veća djeca mogu iskazivati smetnje ponašanja i kao takva su u pojačanom riziku za rano uzimanje alkohola i droga, asocijalno i delinkventno ponašanje. Djeca mogu biti povučena i posramljena zbog roditelja, s pretežno emocionalnim poteškoćama, u smislu tjeskoba i depresija.

Alkoholizam u obitelji vrlo rano dovodi do niza promjena unutar obiteljskog sustava, te se ne može govoriti o bolesti ili poremećaju pojedinca, već cijele obitelji. Obitelj je prva životna sredina u kojoj se dijete razvija i raste, pa njoj pripada najvažnija funkcija u oblikovanju djetetove ličnosti. Poistovjećivanjem s roditeljima, dijete poprima njihove pozitivne i negativne karakteristike. Svoja iskustva stečena u ranom djetinjstvu dijete kasnije prenosi na svoju okolinu. Ako su ti odnosi poremećeni, sigurno je da će to utjecati na razvoj mlade osobe. U obitelji alkoholičara, dijete je stalno svjedok svađa i sukoba, verbalnoga i fizičkog zlostavljanja, što ostavlja neizbrisiv trag. Najprirodnija reakcija na takve odnose kod djece je strah koji je posljedica opće nesigurnosti i prvi uvjet za eventualni nastanak nekih mentalnih poremećaja. Neprestani pritisak koji roditelj-alkoholičar provodi nad svojim djetetom, 26

alkoholizam u obitelji omalovažavanjem, uvredama, agresivnim ispadima, stvara pogodno tlo za razvoj depresivnih promjena kod djece, kao i nisko samopoštovanje. Nedovoljan emocionalni kapacitet koji je prisutan u obitelji alkoholičara kod djeteta stvara opće nezadovoljstvo uz poremećaj psihološke veze s roditeljem, pa se ovakva psihopatološka situacija može reflektirati u kasnijem životu djeteta. U školi tjeskoba može dovesti do poteškoća u svladavanju nastave, a posebno kod dječaka češće je i antisocijalno ponašanje.

Djeca alkoholičara pokazuju poteškoće u ostvarivanju bliskih relacija i imaju poteškoće u međuljudskim odnosima. Vjerojatnija je i maloljetnička delinkvencija. Nezdrava komunikacija i gubitak emocionalne povezanosti kod djece koja žive u takvoj obitelji stvara fenomen odbacivanja autoriteta, kao i prkosna reagiranja, bježanja iz roditeljskog doma. Takva djeca također pokazuju i gubitak veza sa stvarnošću, osjetljivost, nesigurnost u odnosu na realne zadatke. Djeca koja rastu u takvom okružju pokazuju u ranoj mladosti težnju za pijenjem alkoholnih pića kao i uzimanjem droga. Moguće poistovjećivanje s roditeljem alkoholičarom može u mnogočemu pojačati i “prijenos” alkoholizma iz generacije u generaciju.

Problemi koji se mogu javiti u obiteljima alkoholičara: • • • • • • •

tjeskoba depresija nisko samopoštovanje otežani međusobni odnosi fizički i verbalni sukobi i nasilje otežana financijska situacija antisocijalno ponašanje

Činjenice alkoholizma: • Jedna trećina brakova raspada se zbog alkoholizma.

• Alkoholizam dovodi do zanemarivanja obiteljskih dužnosti i nebrige za djecu, a najgori slučaj je kada su oba roditelja alkoholičari.

• Alkoholizam dovodi do osiromašenja obitelji, kako emocionalno tako i materijalno.

• Alkoholizam dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, gdje su nerijetko žrtve i djeca, nastaju tzv. krnje obitelji, što je posljedica rastave ili prerane smrti alkoholičara.

Alkoholizam negativno djeluje na populacijsku politiku.

Alkoholizam dovodi do psihičkih poremećaja unutar obitelji, a najviše i najvažnije kod djece.

Alkoholizam je problem cijele obitelji i okoline, najviše se odražava na djecu, pogotovo ako se radi o djeci u razvoju i u osjetljivom razdoblju.

27

posljedice alkoholizma Tjelesna oštećenja Alkohol djeluje destruktivno direktno na sve stanice i tkiva, a indirektno izaziva poremećaje metabolizma šećera, proteina, lipida, posebno vitamina iz grupe B. Izaziva promjene na jetri (ciroza). Svaka četvrta osoba koja zloupotrebljava alkohol boluje od čira na želucu. Također postoji mogućnost masne infiltracije srca, fibroze miokarda, polineuropatije, oštećenja bubrega, kože, retine kao i stvaranje epileptogenog žarišta.

Efekt alkohola na centralni živčani sustav su prvenstveno depresija funkcija velikog mozga. Razdražljivost koja nastaje u početku intoksikacije alkoholom posljedica je uklanjanja inhibitornih utjecaja korteksa na subkortikalne strukture. Kod velikog broja alkoholičara izraženo je proširenje moždanih komora kao i difuzne kortikalne atrofije.

Alkoholni efekt na reproduktivne funkcije očituje se kroz impotenciju, atrofiju testisa, ginekomastiju i gubitak seksualnog interesa.

Alkohol vrši inhibiciju biosinteze testosterona.

Kod žena rezultira izostankom ovulacije, poremećajem faze luteinizacije i izostankom menstruacije.

Poseban efekt alkohola u vezi s reproduktivnim funkcijama je fetalni alkoholni sindrom.

Uzimanje velikih količina alkohola, posebno u prva tri mjeseca trudnoće, dovodi do najtežih malformacija i razvijanja kompletnog sindroma.

Psihičke smetnje i poremećaji Psihičke smetnje se javljaju u smislu otežane koncentracije, slabljenja pamćenja, pada inteligencije, emocionalne izmijenjenosti (npr. raspoloženje upadljivo oscilira, anksioznost, emocionalna razdražljivost i ravnodušnost).

Kod mladih alkoholičara postoji povećana agresivnost prema sebi i drugima pod utjecajem alkohola, naročito kod brzog ispijanja velikih količina. To je znatno češća osobina kod mladih alkoholičara u odnosu na starije.

Psihološke manifestacije posljedica alkoholizma mladih, kao i uopće posljedice ove bolesti, su često dramatične što se može objasniti specifičnostima pijenja mladih. Mladi alkoholičari obično nemaju sve posljedice koje su karakteristične za starije alkoholičare. Međutim, one mogu biti mnogo burnije. One su pretežno psihološke (međuljudske) prirode.

Može doći i do iskazivanja delinkventnog ponašanja u formi krađe, tuče, silovanja, fizičkih i verbalnih sukoba unutar obitelji. Alkohol može ozbiljno oštetiti formiranje ličnosti, a za posljedicu imati emocionalnu i socijalnu nezrelost.

Najteže psihičke komplikacije alkoholizma su alkoholne psihoze.

Neki psihički poremećaji vezani uz alkoholizam poput akutnog patološkog pijanog stanja i alkoholnih halucinacija mogu se susresti kod adolescentnih alkoholičara, dok se delirijum tremens veoma rijetko pojavljuje ispod 30-e godine.

28

posljedice alkoholizma Poremećaji obiteljskih odnosa Obitelj alkoholičara je manje ili više disfunkcionalna. Upotreba alkohola remeti odnose na svim relacijama u obitelji kao npr. zasnivanje braka, odgoj i školovanje djece, osamostaljivanje mladih, poremećaji seksualnih odnosa i sl. Gubi se pozitivna obiteljska komunikacija, dolazi do osiromašenja društvenog života obitelji. Atmosfera unutar obitelji je stalno napeta, izostaje ljubav i osjećaj sigurnosti, dolazi do razvoda brakova. Mala djeca u takvim obiteljima često reagiraju psihosomatski (sisanje prsta, grickanje noktiju, trbuhobolja...).

Smetnje na profesionalnom planu Na profesionalnom planu alkoholičari zapostavljaju obaveze, dolazi do smanjenja produktivnosti, izostajanja s posla, loših međuljudskih odnosa, konflikata na radnom mjestu.

Kod adolescenata alkoholizam može imati za posljedicu loš uspjeh u školi, zanemarivanje obveza, izostajanje s predavanja.

Osnovne karakteristike alkoholičara u vezi s profesionalnim radom su: • • • •

apsentizam – izostajanje s posla smanjena produktivnost povrede na radnom mjestu poremećaji interpersonalnih (međuljudskih) odnosa

Socijalne teškoće Socijalno okruženje kojem alkoholičar pripada počinje ga odbacivati ,jer preokupacija alkoholom kod pojedinca postaje dominantna, a istovremeno slabe njegovi kontakti i interesi za kolegama, rođacima, obitelji, prijateljima i sl.

Alkoholičar postaje socijalno izoliran i usmjeren samo jednoj užoj grupi, a to je najčešće grupa alkoholičara.

Ovisno o karakteristikama osobnosti alkoholičara, neki mogu iskazivati različite forme asocijalnog i antisocijalnog ponašanja. Stoga su moguće pojave remećenja javnog reda i mira, tučnjave, prometne nesreće, kriminal, ubojstva i silovanja.

29

stvari koje možda niste znali o alkoholu Alkohol i starenje Postoje mnoge studije koje su dokazale direktnu povezanost alkohola i štetnih kratkotrajnih i dugotrajnih utjecaja na zdravlje odraslih i djece. Dugotrajni rizici uključuju oštećenje jetre, pankreatitis (upalu gušterače), neke oblike karcinoma ali i doslovno „smanjenje“ obima mozga.

Alkohol je, dokazano, jedan od vodećih uzroka propadanja mozga. Osobe koje učestalo konzumiraju alkohol, imaju ranije izražene simptome gubitka pamćenja, pažnje, ali i sposobnosti logičkog zaključivanja. Jednostavno rečeno, osobe koje učestalo konzumiraju alkohol stare brže od svojih vršnjaka.

Utjecaj alkohola na fizički izgled Akne i crvenilo očiju, često su posljedice noćnog opijanja. Lice koje će konzument ugledati u ogledalu slijedećeg jutra sigurno ne predstavlja njegov najbolji izgled. Počevši od najjednostavnijih činjenica, nedvojbeno je da alkohol deblja. U jednoj prosječnoj čaši vina nalazi se oko 125 kalorija, odnosno više od 500 kalorija u boci. Čaša votke ili džin tonika nosi u sebi 120 kalorija, kokteli daleko više. Samo nekoliko manjih pića dovoljno je da se unese jednaka količina kalorija koju bi se inače unijelo jedenjem više redova čokolade.

Rezultati ekscesivnog opijanja vrlo brzo se primijete na području konzumentovog struka.

Svatko tko je pretrpio mamurluk, zna da mu je koža sljedećeg jutra izgledala blijeda, siva i umorna. Dermatolozi ovu promjenu objašnjavaju dehidracijom.

Alkohol dehidrira cijelo tijelo, uključujući i kožu, naš najveći organ. To se događa svaki put kada osoba pije. Alkohol također koži oduzima određene vitalne vitamine i hranjive tvari.

Ove promjene su samo početak. Pijenje povećanih količina alkohola s vremenom može imati i druge, mnogo trajnije i štetnije utjecaje na kožu.

Rosacea, poremećaj kože koji počinje s tendencijom rumenjenja i crvenjenjem lica, lako može na kraju dovesti do trajnog unakaženja, a povezana je s alkoholom. Jedan od učinaka alkohola je i širenje malih krvnih žila. Središnje područje lica može postati ispunjeno crvenim kvržicama i gnojnim prištićima, koji se javljaju i nestaju u nakupinama, a proširene kapilare mogu stvarati mrežu tankih crvenih pruga.

Alkohol također izaziva otečen i napuhnut izgled lica, a dolazi i do napuhivanja u području trbuha. Važno je napomenuti da toksini u alkoholu pridonose izgradnji celulita.

Mamurluk je vrlo neugodan i što se tiče tjelesnog mirisa. Jetra će metabolizirati većinu alkohola, ali 5 do 10 posto kemijskih spojeva tijelo će napustiti direktno kroz izdah, znoj i urin, posljedično pridonoseći da mamurna osoba neugodno smrdi prema svojoj okolini.

30

stvari koje možda niste znali o alkoholu Utjecaj alkohola na mušku fizionomiju „Ljubavne ručke“ i „pivski trbuh“ pojmovi su koji se često povezuju s konzumacijom alkohola. Nekada davno veliki trbuh je bio znak bogatstva i društvenog statusa, međutim ti su dani odavno stvar prošlosti. Za neke muškarce pojava pivskog trbuh predstavlja tek početak problema.

Obično će ginekomastija (povećanje muških grudi) dovesti do još većih neugodnosti u društvu.

Ozbiljni problemi javljaju se u trenutku kada povećana tjelesna težina započne ugrožavati zdravlje.

Iako je nedavna studija provedena u Češkoj pokazala da pivo ne mora biti jedini uzrok razvoja „pivskog trbuha“, druge studije jasno ukazuju da povećana količina kalorija koju muškarci unose alkoholom jasno definira vanjski izgled njihovog tijela. Unesene kalorije, premašuju količinu energije koju tijelo potroši dovodeći do nakupljanja prekomjerne masti u području trbuha, struka i prsa.

Za primjer, osoba koja u noćnom izlasku popije dvije litre jakog piva, u svoj organizam unijela je više od 800 kalorija. To je ekvivalent obroku koji se sastoji od hot doga, hamburgera i krafne.

Sljedeća tablica prikazuje kalorijske vrijednosti obroka koji se poslužuju u Hrvatskoj:

Primjer hrane

Kalorije po porciji

Hamburger, običan

245

Hot Dog (hrenovka u pecivu)

280

Krafna s pekmezom

225

Pivo

oko 850 kalorija u dvije litre (4 limenke ili boce od 500 ml)

No nisu samo kalorije razlog debljanja. Alkohol smanjuje količinu masti koju organizam koristi za dobivanje energije. Kako ljudsko tijelo ne može pohraniti alkohol, organizam se alkohola želi što prije riješiti, a taj proces dobiva prioritet nad procesima sagorijevanja masti i apsorpcije hranjivih tvari.

Iako se ponekad u javnosti vidi slika sportaša koji konzumiraju veće količine alkohola, ne smije se zaboraviti da oni treningom troše daleko više kalorija od prosječnih građana.

Konzumacija alkohola može kod muškaraca osim kratkotrajnih neželjenih učinaka dovesti i do dugotrajne impotencije.

31

stvari koje možda niste znali o alkoholu Alkohol i mentalno zdravlje Suprotno uvriježenom mišljenju, alkohol nije stimulans, njegovo djelovanje se zapravo očituje u potiskivanju, odnosno depresiji moždane funkcije. Dok male količine alkohola privremeno mogu poboljšati raspoloženje, pretjerano opijanje obično ima suprotan učinak.

Iako veći broj ljudi koji piju alkoholna pića navodi da ih alkohol čini opuštenijima, da im daje osjećaj samopouzdanja, da ih čini manje depresivnima i manje zabrinutima, studije ukazuju da su ti ljudi pod povećanim rizikom od obolijevanja od određenih mentalnih bolesti. Alkohol može izazvati depresiju i pojačati postojeće psihičke probleme.

Povećana konzumacija alkohola mijenja fiziologiju mozga i smanjuje njegovu sposobnost ublažavanja tjeskobe.

S vremenom to će dovesti do stanja kod kojeg će osobi trebati sve veće količine alkohola kako bi umanjila vlastiti osjećaj anksioznosti.

Serotonin je kemijska tvar koju naš mozak koristi u regulaciji raspoloženja. Redovitim ispijanjem alkohola dolazi do potrošnje serotonina. Osoba se počinje osjećati sve depresivnije, počinje sve više piti kako bi se lakše nosila s tim osjećajem, što na kraju dovodi do stvaranja začaranog kruga.

Alkohol također oštećuje pamćenje i druge moždane funkcije. Nakon samo nekoliko pića pamćenje postaje slabije, a moždani procesi usporeniji. Veće količine alkohola dovode do gubitka kratkotrajne memorije i „zamračenja“. Osoba se sljedećeg jutra ne može sjetiti događa koje je doživjela u alkoholiziranom stanju. Jače pijenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja imat će dugoročne i nepovratne učinke na pamćenje. Alkohol utječe na mnoge dijelove mozga, a moždano tkivo se gotovo uopće ne obnavlja. Dugoročnim opijanjem prisjećanje na starije uspomene, kao i stjecanje novih postat će otežano. Poseban rizik postoji kod mladih ljudi, jer se mozak kao organ još uvijek razvija i nakon 20. godine života. Osobe koje počnu piti u ranoj dobi, između 12. i 15. godina imaju znatno veći rizik od mentalnih oštećenja.

Utjecaj alkohola na želudac Konzumiranje alkohola, čak i u manjoj količini, potiče želudac da proizvede više od normalne količine želučane kiseline, što može biti uzrok razvoja gastritisa. Gastritis će se manifestirati jakim bolovima u području trbuha, mučninom, povraćanjem, proljevom, a kod teškim alkoholičara i krvarenjem.

Dugoročno, alkohol je povezana s povećanim rizikom od raka usta, jezika, usana, ždrijela, želuca, gušterače i debelog crijeva, zbog vraćanja želučane kiseline u gornje dijelove dišnog i probavnog sustava. Povraćanje, pogotovo kod jako pijanih osoba, nosi dodatne rizike.

Ukoliko je osoba blizu nesvjestice, može udahnuti povraćeni sadržaj i posljedično se ugušiti.

Također, konzumacija alkohola reducira količinu probavnih enzima koju gušterača proizvodi kako bi tijelo moglo razgraditi masnoće i šećere iz hrane. Samim time smanjuje se i apsorpcija korisnih i neophodnih sastojaka hrane i narušava opće zdravlje.

32

stvari koje možda niste znali o alkoholu Alkohol i druženje uz sportske prijenose Mnogi ljudi vole provesti vikend gledajući važnu nogometnu ili neku drugu sportsku utakmicu. Često sjedeći u društvu prijatelja pred velikim TV ekranom, i često ispijajući par piva za vrijeme utakmice. Međutim konzumacija alkohola neće doprinijeti boljoj atmosferi, nego će čak umanjiti doživljaj takvog druženja. Nitko ne želi propustiti osjećaj oduševljenja prilikom važnog gola ili neke druge situacije na terenu.

Dobro je zapamtiti da za svaka 2 dcl piva koje osoba konzumira, organizam proizvede dodatnih 80 ml urina. Nekonzumiranjem alkoholnih pića, smanjujemo broj posjeta WC-u, i samim time smanjujemo šansu propuštanja neke važne akcije na terenu.

Također, ukoliko utakmicu pratite na sportskom stadionu, često ćete morati čekati dulji red za korištenje stadionskog WC-a, ne govoreći o vremenu potrebnom za odlazak i dolazak na svoje kupljeno mjesto. Konzumacijom alkohola prije ili za vrijeme odlaska na takvu manifestaciju, gubi se smisao samog posjeta i doživljaja gledanja utakmice uživo.

Zašto za žene može biti opasno „praćenje“ muškaraca u ispijanju alkoholnih pića Žene u današnjem društvu u potpunosti ravnopravno pariraju muškarcima u velikom broju aktivnosti, u nekim rezultatima premašujući mušku populaciju. Međutim ispijanje alkohola nije segment u kojem bi se žene trebale mjeriti s muškarcima. Žene apsorbiraju i probavljaju alkohol drugačije nego muškarci. Nakon konzumacije iste količine alkohola kod žena se postiže viša razina alkohola u krvi nego kod muškaraca te su žene podložnije alkoholnom oštećenju jetre, srca i mozga. Znanstvena istraživanja pokazuju da, budući da žensko tijelo sadrži manje vode u usporedbi s muškarcima iste težine, kod njih će ista količina unesenog alkohola izazvati veću koncentraciju alkohola u krvi. Također žene u pravilu imanju manja tijela od muškaraca, što u kombinaciji s drugačijom raspodjelom masnog tkiva kod žena posljedično dovodi do toga da se žene brže napiju od manje količine alkohola. Samim time žene imaju veći rizik od zadobivanja ozljeda i gubitka svijesti nakon konzumacije alkoholnih pića. Dodatni čimbenik koji pridonosi većoj razini alkohola u krvi kod žena je smanjena razgradnja alkohola u želucu (zbog smanjene aktivnost ADH enzima – aldehiddehidrogenaza) zbog čega veći udio alkohola koji dospijeva u želudac ulazi u krvotok.

Za primjer, ako muškarac i žena iste veličine popiju istu količinu alkohola, razina alkohola u krvi žene biti će za trećinu viša nego u krvi muškarca.

Sama faza mamurluka kod žena ima teže simptome nego kod muškaraca. Također, važno je znati da su žene sklonije ispijanju žestokih pića i koktela, koji imaju u sebi mnogo više alkohola od piva i vina koja najčešće ispijanju njihovi muški partneri.

33

stvari koje možda niste znali o alkoholu Umjerenost u konzumaciji Alkohol se vrlo brzo iz probavnog sustava apsorbira u krvotok, u roku od 5 do 10 minuta, a njegovi učinci traju više sati, ovisno o količini i brzini konzumacije. Kod žena apsorpcija alkohola je još brža, jer je kod žena smanjena razgradnja alkohola u želucu, zbog čega veći udio alkohola koji dospijeva u želudac ulazi u krvotok. Nadalje, smatra se da tijelo muškarca sadrži više vode pa će ista količina alkohola uzrokovati manju koncentraciju alkohola u krvi.

Nakon konzumacije samo 2 do 3 piva ili 4 do 5 standardnih čaša vina većina ljudi će se osjećati manje sputano i opušteni je. Svaka količina alkohola konzumirana nakon ove granice samo dovodi do nerazgovjetnosti govora, manjka koordinacije i izražene nespretnosti. Kod nekih individua doći će do pojačanih emocionalnih reakcija. Više alkohola može rezultirati teturanjem, dvoslikama, gubitkom ravnoteže, mučninom, povraćanjem i osjećajem vrtoglavice.

Više studija je dokazalo da osobe koje počnu s konzumacijom alkohola prije 15-te godine života, kasnije imaju četiri puta veću šansu da postanu ovisne o alkoholu - alkoholičari, u odnosu na osobe koje alkohol počnu konzumirati tek nakon 20-te godine života.

Alkohol i profesionalna karijera Prema opširnom istraživanju provedenom u SAD-u, adolescenti koji su konzumirali alkohol čak i u manjem obimu, kasnije su u životu postizali lošije akademske i profesionalne rezultate u odnosu na svoje vršnjake. Vjeruje se da je kod njih konzumacija alkohola dovela do oštećenja mentalnih sposobnosti. U drugoj studiji ispitivala se sposobnost pamćenja u 15-o i 16-o godišnjih adolescenata. Ispitanici koji su inače učestalo konzumirali alkohol imali su znatno većih problema pri pamćenju jednostavnih riječi i geometrijskih oblika u 10 minutnim intervalima, za razliku od vršnjaka koji nisu konzumirali alkoholna pića.

34

društveni rizik Osim činjenice da je konzumiranje alkohola od strane maloljetnika protuzakonito, ono također predstavlja rizik za pojedinca i društvo u cjelini.

Alkoholiziranost vozača kod izazivanja prometnih nesreća Prema službenim podacima brzina i alkohol glavni su uzroci prometnih nesreća u Hrvatskoj.

U 2014. godini alkoholizirani vozači skrivili su 4024 prometne nesreće, od toga 1639 nesreća s nastradalim osobama, 2310 nesreća s teško ozlijeđenim osobama i 66 nesreća s poginulim osobama.

Istraživanja pokazuju da iako većinu prometnih nesreća izaziva više od jednog čimbenika, alkohol je uzrok trećine prometnih nesreća sa smrtnim ishodom.

Kod vozača, promjene u fiziološkim funkcijama i ponašanju počinju se javljati s 0,2 ili 0,3 promila alkohola u krvi. Već kod prisustva 0,5 promila alkohola u krvi dvostruko je učestalije pogibanje vozača u prometu, nego kod potpune trijeznosti. Kod 1,0 promila to pogibanje u prometu vrtoglavo raste, čak na 10 puta više u odnosu na potpuno trijezne vozače, odnosno na 100 puta više, kod 2,0 promila.

Svi dostupni podaci neupitno upućuju na opijanje naših mladih prvenstveno vikendom, pa ne čudi da je stopa pogibanja u prometu najviša upravo vikendom u periodu od 23:00h do 4:00h. U tom periodu ne pogibaju samo vozači osobnih vozila, već i motociklisti, odnosno pješaci i biciklisti kao žrtve prometnih nesreća.

Također prema službenim podacima, vozači koji su za vrijeme vožnje imali više od 1,5 promila, krivci su i za najviše žrtava.

Alkohol potiskuje i usporava moždane funkcije. Njegov učinak traje dulji vremenski period, a suprotno vjerovanju jaka kava ili hladni tuš neće pomoći da se alkohol brže ukloni iz tijela.

Alkohol ima jak utjecaj na vozačke sposobnosti. Zbog depresije racionalnog razmišljanja alkoholizirani vozači često precjenjuju svoje mogućnosti.

Neki od učinaka alkohola koji utječu na vožnju uključuju: • vrijeme reakcije – usporenje svih refleksa smanjuje sposobnost brzog reagiranja • vid – mišići oka djeluju sporije. Mijenja se percepcija i pokretljivost oka, često rezultirajući zamagljenim vidom i dvoslikama. Noćni vid i percepcija boja su također umanjeni.

• praćenje – sposobnost procjene položaja vozila na cesti, pozicije, brzine i kretanja drugih vozila, središnje linije, prometnih znakova itd... može biti znatno umanjena • koncentracija – popušta koncentracija na vožnju i/ili se može javiti pospanost • prosuđivanje – potiskujuće djelovanje (osoba ima smanjenu sposobnost logičkog prosuđivanja) 35

društveni rizik • alkohola ometa sposobnost donošenja racionalnih odluka • koordinacija – mehanika vožnje može biti pod utjecajem smanjene koordinacije rada očiju/ruku/nogu • Ako se alkohol koristi u kombinaciji s drugim lijekovima (legalnim ili ilegalnim), učinci obiju tvari mogu se pojačati - potencijalno smrtonosne situacije.

Seksualno zlostavljanje Seksualno zlostavljanje, uključujući i silovanje, javlja se najčešće kod žena u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanja pokazuju da će korištenje alkohola kod napadača, žrtve ili oboje, povećati vjerojatnost za seksualno zlostavljanje od strane muških poznanika.

Rizično seksualno ponašanje Istraživanja su povezala adolescentni alkoholizam s visoko rizičnim spolnim odnosima, primjerice odnosima s više partnera/partnerica i nezaštićenim spolnim odnosima (bez upotrebe zaštite). Posljedice visoko rizičnih spolnih odnosa također su česte u ovoj dobnoj skupini, posebice neželjene trudnoće i spolno prenosive bolesti, uključujući HIV/AIDS. Povećana količina unesenog alkohola direktno dovodi do smanjenja sposobnosti trezvenog prosuđivanja.

36

konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih Alkoholizam u adolescenciji Adolescencija je prijelazno razdoblje u kojem osoba prolazi mnoge fizičke i psihičke promjene. Osim što se mijenjaju razine određenih hormona u ljudskom tijelu, adolescencija je i vrijeme pojačanog razvoja ljudskog mozga. Za mnoge mlade ljude ovo je prvo razdoblje u životu u kojem se uz svoje poznanike iz djetinjstva, počinju intenzivnije družiti i s novim prijateljima i školskim kolegama. U ovome se životnom razdoblju javlja pojačani pritisak „uklapanja u društvo“ ili „pripadanja skupini“, kako bi se osoba osjećala društveno prihvaćenom. Novonastale okolnosti mogu biti zbunjujuće i teško razumljive, i mlade osobe se s njima ponekad teško nose. Često je sposobnost mlade osobe da donese ispravnu ili sigurnu odluku također u fazi sazrijevanja. Izlažući mozak alkoholu u ovom periodu možemo prekinuti ključne procese moždanog razvoja, posljedično uzrokujući razvoj intelektualnih smetnji te daljnju eskalaciju opijanja koja će s vremenom imati sve teže zdravstvene posljedice.

Konzumacija alkohola, njegovo prekomjerno korištenje, kao i posljedice pretjerane konzumacije alkohola predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem u našoj državi, ali i svijetu. Posebno ozbiljan problem, kako medicinski tako i društveni čini porast konzumacije alkoholnih pića među djecom i mladima. Naša kultura, koja svojim običajima zauzima blagonakloni stav prema konzumaciji alkohola zapravo potiče društvo na njegovo korištenje i konzumaciju te tako stvara preduvjete za stvaranje novih ovisnika.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da su bolesti povezane s alkoholom u Republici Hrvatskoj za muškarce drugi po redu rizični čimbenik (nakon pušenja duhana) koji je odgovoran za 14,2% ukupnog opterećenja bolešću, dok je za žene alkohol na petom mjestu, s udjelom od 4,3% u ukupnom opterećenju bolešću. Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u većini zemalja svijeta, posljedično tome dolazi do porasta broja ovisnika o alkoholu, kao i porasta broja posljedica koje nastaju njegovom dugotrajnom konzumacijom.

Podaci ESPAD (The European SchoolSurvey Project on Alcohol and Other Drugs) istraživanja daju poražavajuće rezultate prema kojima su trendovi učestalosti pijenja alkohola u adolescenata u stalnom porastu.

U 2007. godini, alkohol je barem jednom u životu pila većina učenika i to od 92% u 1. razredu srednje škole do 95% učenika u 2. razredu srednje škole, najčešće u vlastitom domu, na nagovor roditelja ili rođaka. Da se više od 10 puta opilo u posljednjih 12 mjeseci, izjavilo je 7% dječaka i 3% djevojčica 1. razreda te 10% dječaka i 4% djevojčica 2. razreda srednje škole (15 –16 godina). Svaki je sedmi učenik pri posljednjem pijenju popio litru piva ili više. Gotovo svaki drugi učenik (46%) u posljednjih 30 dana je u dućanu za sebe kupio pivo, svaki treći (31%) vino, a svaki četvrti (26%) žestoko piće (Plan razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011-2015. godine, „Narodne novine“, broj 49/11). U 2011. godine provedeno je novo ESPAD istraživanja. Rezultati ESPAD istraživanja pokazuju na problem ekscesivnog pijenja alkohola („binge drinking“) među mladima u našoj zemlji. Naime, Hrvatska se u odnosu na 37

konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih prosjek zemalja uključenih u istraživanje nalazi na visokom 7. mjestu po opijanju mladih (u posljednjih 30 dana opilo se 54% učenika u Hrvatskoj, 39% prosječno u drugim zemljama uključenim u istraživanje) te na još višem 3. mjestu u pijenju pet i više pića za redom, odnosno pijenju radi opijanja (u posljednjih 30 dana isto je učinilo 59% učenika i 48% učenica).

Istraživanje „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi 2009/2010 (Health Behaviour in School-Aged Children-HBSC)“ je istraživanje koje obuhvaća 39 država. Istraživanje uz pomoć standardiziranog upitnika omogućava dobivanje uvida u ključne pokazatelje vezane za zdravlje, među kojima su i pokazatelji o konzumaciji alkohola među djecom školske dobi.

Prema tom istraživanju jedanaestogodišnjaci u Hrvatskoj koji piju alkohol barem jednom tjedno zauzimaju 6. mjesto među državama sudionicima, a trinaestogodišnjaci i petnaestogodišnjaci visoko 4. mjesto.

Petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj koji su se napili prvi puta s trinaest godina ili ranije zauzimaju 13. mjesto među državama sudionicima.

Jedanaestogodišnjaci u Hrvatskoj koji su se napili 2 i više puta u životu zauzimaju visoko 6.

Mjesto među državama sudionicima, trinaestogodišnjaci 14. mjesto, a petnaestogodišnjaci 15. Mjesto među svim državama uključenim u istraživanje. (vidi graf 3).

Iz svega navedenog zaključuje se da je konzumacija alkohola u našem društvu zaista utjelovljena od najranije dječje dobi i predstavlja ozbiljan društveni i zdravstveni problem s koji zaslužuje posebnu pažnju svih sfera našeg društva.

38

konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih

39

konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih Alkohol - najstarija droga Uporaba alkohola seže daleko u prošlost; on je poznat kao jedna od najstarijih droga.

Mnoge kulture i danas štuju alkohol kao nezaobilazni dio mnogih društvenih rituala; on se koristi kao sastavni dio trpeze kod najrazličitijih vrsta proslava, veselica... On je ukorijenjen i prisutan u našem društvu takoreći od rođenja do smrti.

U mnogim državama svijeta djeca i mladi tako odrastaju u sredini koja podržava uporabu alkoholnih pića, u kojima je uporaba alkohola normalan dio života, neizostavan dio važnijih životnih događaja.

Unatoč zakonskim ograničenjima, i usprkos ograničenju uporabe vezane za dob, mladima su alkoholna pića dostupna, a o tome svjedoče podaci koji pokazuju da većina mladih pije alkohol.

Obitelj Obitelj je ključno mjesto izgradnje emocionalne stabilnosti mladog čovjeka. U obitelji se izgrađuju stavovi, ona je mjesto formiranja dječjeg karaktera. Roditelji svojim ponašanjem potiču kod djeteta razvoj određenih osobina ili oblika ponašanja te tako nesvjesno usmjeravaju dijete prema određenim vršnjačkim skupinama. Obitelji u kojima se redovito konzumiraju alkoholna pića postaju tako mjesta kulturalnog prijenosa navike konzumiranja alkohola među svojim članovima.

Obitelj podržavajućeg odgoja, zdravih međusobnih odnosa najčešće rezultira izgradnjom adolescenta koji su sigurni u sebe, za razliku od disfunkcionalnih obitelji koje obično rezultiraju negativnim posljedicama u razvoju adolescentne psihe među kojima je i uzimanje alkohola ili nekih drugih oblika droge. Alkohol kod nesigurnih, anksioznih osoba niskog samopouzdanja daje osjećaj relaksacije, opuštenosti, ruši granice stida i takvoj je osobi sredstvo pomoću kojega se u početku osjeća dobro.

Mladi i alkohol Ulaskom u fazu puberteta i adolescencije pred mladu se osobu postavlja niz razvojnih zadataka. To je vrijeme u kojoj osim bure hormona u mladoj osobi dolazi do miješanja različitih emocija, iskušenja i eksperimentiranja s novim stvarima koje u toj dobi mladima predstavljaju izazove. U toj fazi odnosi s vršnjacima postaju izrazito važni, javlja se potreba za grupnom pripadnosti, a sukob koji se javlja u mladom čovjeku između njegovih zrelih i nezrelih tendencija za slobodnim izborom često rezultira nesigurnošću i anksioznošću. Iz radoznalosti za iskušenjem novih stvari, želje da postane dio grupe, kao posljedica psiholoških zbivanja u ličnosti mladog čovjeka, adolescenti ponekad posežu za konzumacijom alkohola. Nakon konzumacije oni se osjećaju smireniji, zreliji, opušteniji, veseliji (Sakoman i sur.1999, časopis Društvena istraživanja br.2-3).U početku mladi 40

konzumacija alkohola kod adolescenata i mladih obično piju u kući i u društvu, a kasnije navike pijenja alkohola postaju sve češće. Ta faza eksperimentiranja ako se ponavlja predstavlja opasnost razvoja ozbiljnih problema i ovisnosti. Neki se adolescenti ne zadovoljavaju samo konzumacijom alkohola nego im on predstavlja prijelaznu fazu ka konzumaciji drugih droga i tu nastaju problemi koji stvaraju štetu ne samo njima nego i drugima u njihovoj okolini.

Tolerancija na alkohol u mladoj dobi je jako niska, tako da već male koncentracije alkohola u krvi izazivaju opasne nuspojave; doza alkohola od 1 promila u krvi može dovesti do komatoznog stanja, a doza od blizu 3 promila za mladog čovjeka može biti smrtonosna, pogotovo ako je uzet u kombinaciji s nekim sedativom ili amfetaminskim preparatom.

Alkohol dovodi do gubitka osjećaja samokontrole, gubi se kritičnost, javlja se sklonost rizičnom ponašanju. Javljaju se opasnosti od pojave nesreća u prometu, nasilničkog ponašanja, sklonosti delikventnom ponašanju, kriminalnim radnjama i rizičnom spolnom ponašanju (spolno prenosive bolesti, neželjene trudnoće). Alkoholna bolest i ovisnost o alkoholu javljaju se nakon 5-10 godina stalne konzumacije alkohola u visokim dozama, tako da se u mladoj dobi pod pojmom opasnosti konzumacije alkohola misli na poremećaje vezane uz pijanstvo i njegove posljedice. Obzirom da su mladi još uvijek u fazi razvoja i da se njihov centralni živčani sustav još razvija alkohol mu izrazito šteti budući je direktno toksičan za živčane stanice. Shodno tome konzumacijom alkohola dolazi do bioloških promjena u živčanim stanicama, do poremećaja u procesuiranju unutar neuronskih mreža osobito u dijelu mozga zvanom hipokamus, te nastaje defekt memorije i defekt kognitivnih funkcija. Kao posljedica mogu se kod mladih javiti poteškoće u učenju, pamćenju gradiva te na taj način alkohol postaje uzrok školskog i akademskog neuspjeha.

S druge strane mladi ponekad mogu pobjeći u konzumaciju alkohola pronalazeći u njemu kratkotrajnu „utjehu“ zbog školskog i akademskog neuspjeha, „liječeći“ tugu i anksioznost. Naravno, da je izbor sredstva kompenzacije za njihove probleme u potpunosti pogrešan jer upuštajući se u svijet alkohola problemi umjesto da se smanjuju, počinju rasti.

41

povezanost konzumacije alkohola s konzumacijom marihuane i školskim neuspjehom djece Promjenom društvenih vrijednosti postali smo svjedoci porasta učestalosti rizičnih ponašanja mladih kao sastavnog dijela svakodnevnih pojava u našim školama i društvu. Djeca i mladi iz neinformiranosti i neznanja, pod utjecajem vršnjaka i često štetnih poruka iz medija, teško prihvaćaju upozorenja o opasnostima različitih oblika njima dostupnih sredstava ovisnosti.

Istraživanja pokazuju da hrvatski učenici spadaju u grupu izuzetno velikog rizika za pijenje alkohola i uzimanje droga.

Danas mladi u Hrvatskoj žive u okolini gdje je alkohol dio svakodnevnog života. Alkoholno piće se smatra prihvatljivim sredstvom postizanja ugode. Iako je prodaja alkohola, kao i konzumacija, zabranjena ispod određene dobi, raste broj djece školske dobi koja imaju problem s alkoholom i drugim sredstvima ovisnosti (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs – ESPAD, 2011.).

Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s njime se najčešće prvi put susretnu u obiteljskom okruženju gdje im alkohol nerijetko ponude roditelji ili netko od rodbine. Statistički podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod mladih vrlo su alarmantni te je važno napomenuti da relevantna istraživanja pokazuju da ako tinejdžer pije prije nego napuni 15 godina, ima četiri puta veću vjerojatnost da razvije ovisnost o alkoholu i sedam puta veću vjerojatnost da će biti sudionik prometne nesreće.

Kod alkoholičara koji ne prestaju piti smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15 godina, a najčešći uzrok smrti alkoholičara je nasilna smrt.

Međutim postoji široki spektar činjenica koje ohrabruju mlade ljude na početak konzumiranja alkohola. Najčešće su to pritisak vršnjaka, pritisak medija (reklamiranje u prvom redu piva kao glorificiranog napitka), druženje s vršnjacima koji piju i okupljanje kod kuće, na ulici, u parkovima, posjedovanje prevelike količine novca i velika kupovna moć kod nekih mladih, te bježanje od problema u školi ili u obitelji.

U procesu socijalizacije od posebne važnosti su pojedinci iz okoline koji služe kao model i preko kojih osoba usvaja obrasce ponašanja. Tijekom razdoblja adolescencije vršnjaci utječu jedni na druge na različite načine koji dovode do promjena ponašanja. Jedan od tih načina je vršnjački pritisak koji se javlja se kao sastavni dio socijalizacije i grupnih procesa, a odnosi se na pritisak koji mladi doživljavaju od strane prijatelja i vršnjačke skupine s ciljem da učine nešto što ne žele ili za što se još ne osjećaju spremnima.

Osobe niskog samopoštovanja u većoj mjeri popuštaju zahtjevima i očekivanjima drugih, koji se u razdoblju adolescencije odnose na usklađivanje s ponašanjem vršnjaka. Za razvoj samopoštovanja presudni su odnosi sa vršnjacima, te se istovremeno s pojmom o sebi razvija i interpersonalna (međuljudska) orijentacija.

42

povezanost konzumacije alkohola s konzumacijom marihuane i školskim neuspjehom djece Također, stvaranje sigurnog i poticajnog obiteljskog okruženja te jačanje roditeljske svijesti o odgovornosti u odgoju vlastite djece od nezaobilaznog je značaja u prevenciji razvoja nezdravih ponašanja djece i mladih (poput pijenja alkohola i uzimanja drugih psihoaktivnih sredstava).

Budući da je obitelj primarno mjesto odgoja djece, a roditelji uzor u njihovom odrastanju, usvojeni, zdravstveno neprihvatljivi i štetni oblici ponašanja nemaju samo direktan pogubni učinak na zdravlje i sigurnost pojedinca, već generacijskim transferom postaju opterećenje za nadolazeće generacije, kao i društvo u cjelini.

Poseban problem vezan uz alkoholizam je pijenje alkoholnih pića među mlađom populacijom, tj. među učenicima osnovnih i srednjih škola. Kultura pijenja uči se vrlo rano, a s obzirom da alkohol izaziva biološke promjene u neuronskom procesuiranju regije hipokampusa, defekte memorije i kognitivne defekte, osobe koje u mladim danima učestalo konzumiraju alkoholna pića već se u samom početku nalaze u negativnom položaju u odnosu na svoje vršnjake koji ne konzumiraju alkohol.

Literatura pokazuje jasnu sliku povezanosti konzumacije alkohola sa školskim i akademskim (ne)uspjehom.

Konzumacija alkohola među mladima direktno je povezana sa školskim neuspjehom, lošijim ocjenama i ponavljanjem školske godine. Smatra se da je navedeno posljedica deficita memorije i neurokognitivnih deficita s jedne strane (kao nuspojava i izravna posljedica konzumiranja alkohola), odnosno s druge strane, konzumacija alkohola također može biti obrambeni mehanizam za rješavanje školskog neuspjeha u usporedbi s vršnjacima.

Iako je tinejdžerska konzumacija alkohola u poznatoj korelaciji sa školskim neuspjehom i kasnije nižim stupnjem obrazovanja, iz literature nije nedvojbeno jasno da li slabiji uspjeh uzrokuje povećanu konzumaciju alkohola ili je povećana konzumacija alkohola uzrok slabijeg školskog uspjeha.

Kao dodatni zdravstveni rizik, uz slabiji školski uspjeh konzumacija alkohola kod mladih direktno je povezana i s uporabom opojnih droga.

Dokazana direktna povezanost uzimanja alkohola i droga kod srednjoškolaca posljedica je i grupiranja rizičnih ponašanja mladih. Zlouporabe alkohola i droga kod mladih osoba često koegzistiraju za vrijeme adolescencije.

Također, ekscesivno opijanje kod mladih direktno je povezano sa širokim rasponom kasnijih negativnih ishoda, uključujući oštećenja mozga i neurokognitivne deficite, slabija školska dostignuća, ovisnost o alkoholu u odrasloj dobi, korištenje opojnih droga i psihijatrijske morbiditete.

Proučavanjem karakteristika djece u dobi od 13 godina zamijećena je jaka povezanost uzimanja cigareta/marihuane sa uzimanjem alkohola, odnosno postoji jaka pozitivna ko43

povezanost konzumacije alkohola s konzumacijom marihuane i školskim neuspjehom djece relacija posebno za zlouporabu marihuane i to kod konzumenata srednjih i visokih količina alkoholnih pića.

Alkohol je najčešća psihoaktivna tvar koja se koristi s marihuanom. Alkohol se u kombinaciji s marihuanom koristi češće nego bilo koja druga droga. Alkohol i marihuana u svijetu, kao primarne supstance, imaju najviše stope ovisnosti i zlouporabe, te najviše stope liječenja ovisnika.

Teški oblici konzumacije alkohola, osobito u kombinaciji sa uzimanjem droga, reduciraju vrijeme koje mladi ljudi mogu iskoristiti na učenje, domaće zadaće, ili konzultacije kod nastavnika.

Unatoč visokoj učestalosti dvojnog korištenja alkohola i marihuane kod nas su rijetki preventivni programi koji obuhvaćaju obje komponente (prevenciju ovisnosti i zlouporabe alkohola i marihuane).

Eksperimentiranje sa alkoholom i eksperimentiranje sa marihuanom, dijele neke zajedničke i rizične i zaštitne faktore, koji kod mladih ljudi utječu na opasnost razvoja zlouporabe i ovisnosti.

Samim time, nije neobično da je pojavnost ovakvih oblika zdravstvenih i sigurnosnih rizika kod mladih povezana i da često koegzistira u obrascima ponašanja.

Odgojni tip roditeljstva, konzumacija alkohola ili droga kod roditelja, udaljen odnos sa roditeljima, povezanost sa devijantnim vršnjacima i vršnjacima koji piju, tolerantan odnos prema devijantnom ponašanju i konzumaciji alkohola i droga te prisutnost depresije ili anksioznosti mogu utjecati na razvoj čitave lepeze rizičnih stavova i ponašanja djece u školskoj dobi, a usvojene navike zadržati će se kasnije kroz cijeli život.

Iako neka prethodna istraživanja ukazuju da učenici 7. i 8. razreda koji povremeno koriste alkohol/drogu izvještavaju o manjoj uključenosti u izvannastavne aktivnosti iz istih istraživanja vidljivo je da mladi koji ne koriste alkohol/drogu provode više vremena s obitelji nego s vršnjacima. Sudjelovanje u organiziranim grupnim aktivnostima može činiti zaštitni faktor u prevenciji ovisnosti, ali je utjecaj funkcionalnog obiteljskog okruženja vjerojatno važniji čimbenik u prevenciji razvoja rizičnih ponašanja, odnosno preduvjet za razvoj socijalne asertivnosti i neovisnosti o vršnjačkom pritisku koji se javlja i kod takvih organiziranih aktivnosti. Također sudjelovanje u vannastavnim aktivnostima smanjiti će količinu vremena koje će mladi provesti sa svojom obitelji.

44

nasilje mladih i među mladima – utjecaj konzumacije alkohola Konzumacija alkohola predstavlja rizični faktor kod mladih za počinjenje nasilnih djela kao i za situacije u kojima su mladi žrtve nasilja. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije u svijetu svakodnevno od vršnjačkog nasilja umre 565 mladih ljudi.

Nasilje mladih ima devastirajuće posljedice na javne službe i društvo.

Alkohol direktno utječe na kognitivne i fizičke funkcije. Konzumacija alkohola smanjuje sposobnost samokontrole, sposobnost procesuiranja dolaznih informacija i procjene rizika, povećava emocionalnu nestabilnost i impulzivnost, zbog čega će osobe pod utjecajem alkohola češće pribjegavati nasilju. Također smanjena fizička kontrola i mogućnost prepoznavanja potencijalno opasnih situacija dovesti će do toga da konzumenti alkohola češće postaju žrtve nasilja.

Drugi čimbenici u alkoholom povezanim nasiljem mladih uključuju niži stupanj stručne spreme, niska očekivanja od školovanja, emocionalnu patnju u adolescenciji, sudjelovanje u drugim oblicima društveno neprihvatljivih ponašanja, okruženost delikventim vršnjacima i vršnjacima koji konzumiraju alkohol, i ispoljavanje visokih razina nasilnih karakteristika osobnosti (kao što je neprijateljstvo i bijes).

Mladi, koji alkohol počnu piti ranije, češće i u većim količinama, znatno češće postaju i počinitelji i žrtve nasilnih djela.

Veliki dio nasilja vezanog uz konzumaciju alkohola događa se noću, posebno vikendima.

Mladi pod utjecajem akohola imaju povećanu razinu samopouzdanja i povećanu želju za preuzimanjem rizika, što ih čini emocionalni razdražljivijima i smanjuje im sposobnost sagledavanja posljedica njihovih postupaka i ponašanja.

Ekonomske posljedice nasilja mladih uzrokuju veliko društveno opterećenje. U SAD i Velikog Britaniji, posljedice nasilja uzrokuju troškove od 30-50 milijardi dolara godišnje, a vezane su uz nastalu materijalnu štetu, liječničke tretmane žrtava, kriminalističku obradu i posljedice emocionalnih i fizičkih oštećenja kod žrtava nasilja. Gotovo polovicu ovih nasilnih djela učine mlade osobe u dobi od 16-24 godine, a polovica je vezana za nasilje potaknuto konzumacijom alkohola.

45

prevencija alkoholizma mladih U društvu koje na alkohol gleda kao dio kulture življenja, prevencija konzumacije alkoholnih pića je vrlo kompleksno pitanje. Ona da bi bila uspješna mora obuhvatiti sve segmente društva. Svjedoci smo svakodnevnih marketinških aktivnosti vezanih za alkohol i sportska događanja. Rijetko neki sportski događaj koji prenose mediji može proći, a da se u pauzi emitiranja ne reklamira alkohol.

Mlade je nužno educirati o opasnostima i posljedicama konzumiranja alkohola. Izuzetno je važno uključiti i roditelje u edukacije o rizicima konzumacije alkohola općenito, a posebice ih upoznati s činjenicama o posljedicama konzumiranja alkohola na mladi organizam.

Roditelji su podarili život djetetu, ali imaju dužnost pružiti mu zdravo i sretno djetinjstvo.

Cilj prevencije prvenstveno bi trebao biti maksimalno povišenje dobi konzumiranja prvog alkoholnog pića. Prevencija bi trebala modelirati kulturu pijenja alkohola, te podići zdravstvenu svijest građana općenito. Zadatak prevencije treba krenuti od pojedinca pa sve do države tj. društva u globalu. U tu svrhu trebali bi biti uključeni: 1. obitelj 2. škola 3. zdravstvo 4. društvo (vjerske zajednice, ne-vladine udruge) 5. mediji 6. političari 7. policija 8. pravosuđe 9. država (zakonodavac).

Neobično je važna dobra organizacija slobodnog vremena mladih putem različitih izvanškolskih aktivnosti, kao i jačanje samopoštovanja, asertivnosti, suočavanja sa stresom i životnim poteškoćama. U obitelji odrasli trebaju biti primjer jer za mlade oni su model ponašanja za svoju djecu.

Učitelji, kao važni autoriteti i modeli u životu djeteta i mlade osobe, moraju steći znanja koja će im omogućiti prepoznavanje učenika koji konzumiraju alkohol. Neki od znakova su: ozbiljni problemi i teškoće u učenju, izostajanje iz škole, negativan stav prema školi, nepoštivanje drugih, ali ni sebe, uznemirenost, depresija, autodestruktivna ponašanja.

Djelotvorna prevencija zlouporabe alkohola kod mladih zahtijeva senzibilizaciju cjelokupne javnosti za ovaj problem. O stupnju povezanosti i suradnje između obitelji, škole i svih državnih i društvenih službi koje skrbe za mlade, ovisit će uspješnost borbe protiv zlouporabe alkohola mladih.

Edukacijski materijal, koji je pred Vama, sukladan je s pet načela Europske povelje o alkoholu (1995.), koja je usvojena od strane članica država: • svaki čovjek ima pravo na zaštitu od negativnih posljedica alkoholizma unutar obitelji, zajednice i na radnom mjestu; 46

prevencija alkoholizma mladih • svaki čovjek ima pravo biti informiran, obaviješten i educiran o svim mogućim posljedicama konzumiranja alkoholnih pića na zdravlje, obitelj i društvo; • odrastanje u sigurnom okruženju, bez negativnih posljedica konzumiranja alkohola i sa zaštitom od reklamiranja alkohola, pravo je svakog djeteta i adolescenta; • pravo na liječenje i potrebnu skrb ima svaka osoba koja konzumira alkohol; • svaki čovjek koji iz nekog razloga ne želi konzumirati alkoholna pića (jednostavno ga to ne privlači ili ne želi, ima zdravstvenih i/ ili drugih problema) ima pravo da ga se ne nagovara na konzumaciju alkohola i ima pravo na podršku u apstinencijskom ponašanju.

Neodobravanje maloljetničkog pijenja od strane roditelja, nastavnika, cjelokupnog društva, ključno je u ustrajnosti mladih da apstiniraju od alkohola. S mladima je potrebno razgovarati o pijenju alkohola, doznati njihova stajališta i znanja, osnažiti ih kako se oduprijeti vršnjačkom utjecaju. Pogrešno je podcjenjivati moć koju imaju i roditelji i nastavnici u davanju pozitivnog primjera. Prema izvještaju GFK Rober Youth (2012.), preko 70% mladih potvrdilo je kako najveći utjecaj na stav i odluku o konzumaciji alkohola imaju njihovi roditelji.

Adolescenti vole rušiti granice, ali zapravo postaju vrlo nesigurni kada ih nemaju jasno postavljene. Roditelji granice moraju postaviti svojim primjerom i stavom. Vrlo je bitno da roditelji i djeca imaju otvoren odnos s međusobnim poštovanjem, ali jasnom distinkcijom (isticanjem) tko je roditelj, a tko dijete. Iskreni razgovor, međusobno povjerenje, poštovanje, otvorenost u odnosima riješiti će puno problema. Roditelj mora biti dio djetetovog života, osoba koja će ga vlastitim primjerom naučiti kako postati zdrava, cjelovita, snažna odrasla osoba.

47

kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH U slučaju zatjecanja maloljetne osobe da konzumira alkoholna pića, nadležno tijelo će o tome obavijestiti Centar za socijalnu skrb, koji je po primitku navedene obavijesti dužan odmah ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava te propisane mjere s ciljem utvrđivanja je li došlo do zanemarivanja roditeljske obveze podizanja i odgoja djeteta.

Ukoliko se maloljetnu osobu zatekne u više navrata kako konzumira alkoholna pića ili u stanju opijenosti alkoholom, odnosno ukoliko se u sudskom postupku utvrdi da je došlo do većeg stupnja zanemarivanja roditeljske obveze podizanja i odgoja djeteta, sud u može roditelju oduzeti pravo da živi sa svojim djetetom i odgaja ga, a dijete može povjeriti na čuvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (Obiteljski zakon NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 ili NN 75/14).

Također, roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, može biti procesuirana i zbog počinjenja kaznenog djela „Povreda djetetovih prava“ iz čl. 177 Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12), za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do tri godine.

Noćni izlasci mladih Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 ili NN 75/14) Noćnim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati.

Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama.

Roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od šesnaest godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje.

Smatra se da roditelj u većoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoći, redovitom pohađanju škole, ne sprječava dijete u štetnom druženju, zabranjenim noćnim izlascima, skitnji, prosjačenju ili krađi.

Zakonska ograničenja prodaje i usluživanja alkohola maloljetnim osobama Ugostiteljski djelatnici i trgovci dužni su uskratiti prodaji i usluživanje alkoholnih pića i drugih pića koja sadržavaju alkohol ukoliko procjena da je osoba mlađa od 18 godina.

Kako bi utvrdili starost osobe mogu zatražiti na uvid odgovarajući dokument.

Sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14) novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit 48

kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ako uslužuje, odnosno dopušta konzumiranje alkoholna pića u ugostiteljskom objektu gostu mlađem od 18 godina. Propisana kazna za pravnu osobu je od 5.000,00 do 100.000,00 kuna.

Sukladno Zakonu o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 63/13, 30/14) novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ako u trgovini na malo proda alkoholna pića i druga pića koja sadržavaju alkohol.

Propisana kazna za pravnu osobu je od 30.000,00 do 150.000,00 kuna.

Sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) tko daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 800,00 kuna.

Navijanje, javni red i mir, alkohol i mladi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (NN 117/03, 71/06, 43/09, 34/11) Ovim Zakonom propisana su zabranjena ponašanja i predviđene sankcije za protupravna ponašanja u svezi konzumiranja alkohola i to: Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja (članak 39): • posjeduje ili konzumira alkoholna pića i druga pića koja sadrže više od 6% alkohola • pokuša unijeti ili unese u športski objekt alkoholna pića • pokuša ući, dođe ili boravi na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka Pored novčane kazne, sud počinitelju navedenih prekršaja može izreći sljedeće zaštitne mjere u trajanju od jedne do dvije godine: • zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju, • zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji, • zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.

Policija će o maloljetnim osobama za koje je ocijenila ili utvrdila da su protupravno postupale u smislu ovoga Zakona obavijestiti njihove roditelje, odnosno skrbnike te nadležni Centar za socijalnu skrb.

49

kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH Policija je ovlaštena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima očigledno da ide na športsko natjecanje, a svojim ponašanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno piće, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti je utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajućim mjernim uređajem, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto športskog natjecanja ili ulazak u športski objekt, zadržati je do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) Ovim Zakonom propisana su zabranjena ponašanja i predviđene sankcije za protupravna ponašanja u svezi konzumiranja alkohola i to: Tko se na javnom mjestu odaje pijančevanju ili uživanju opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 200,00 do 800,00 kuna (čl.20) Navedenim Zakonom propisana je mogućnost izricanja zaštitne mjere „Obvezno liječenje od alkoholizma i narkomanije“ (članak 33): Osobi koja se odala uživanju alkohola ili opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava i zbog te svoje sklonosti i navike vrši prekršaje, a postoji opasnost da će ih ponovo vršiti, može se uz kaznu izreći i zaštitna mjera obaveznog liječenja od alkoholizma i narkomanije. Obavezno liječenje vrši se u zdravstvenoj organizaciji određenoj u rješenju o prekršaju ili za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

Osoba koja odbije da se podvrgne obaveznom liječenju od alkoholizma i narkomanije ili izbjegava to liječenje, kaznit će se za taj prekršaj kaznom zatvora do 30 dana.

Sigurnost u cestovnom prometu, mladi i alkohol Vozači pod utjecajem alkohola i mladi vozači (do 24. godine) posebno su ugrožene skupine u odnosu na stradavanja u prometu.

Tako su 2014. godine u 23,24 % (66) prometnih nesreća sa smrtno stradalima te u 22,5 % (2319) prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama sudjelovali vozači pod utjecajem alkohola, dok su u 6 % (17) prometnih nesreća sa smrtno stradalima te u 20,74% (2142) prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama sudjelovali mladi vozači.

S tim u vezi kroz niže navedene propise definirana su kaznena djela i prekršaji koji imaju za cilj odvratiti građana, posebice mlade osobe od vožnje pod utjecajem alkohola: Zakon o sigurnosti prometa na cestama ( NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14) U odnosu na navedeni Zakon propisane su prekršajne sankcije za sljedeća ponašanja u svezi konzumiranja alkohola: 50

kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH • Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se vozač bicikla, mopeda i motocikla koji prevozi osobu koja je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

• Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj mladi vozač, profesionalni vozač i instruktor vožnje za vrijeme obavljanja poslova vozač ako u krvi ima alkohola do 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

• Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 do 1,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

• Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,00 do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

• Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

• Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač bicikla i zaprežnog vozila ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili ako je pod utjecajem droga ili lijekova.

• Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

• Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj sudionik prometne nesreće koji se odbiju podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu alkohola ili ako odbije otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize. (čl. 181) • Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik vozila i osoba kojoj je vozilo povjereno ako vozilo da na upravljanje osobi koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola.

51

kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih u RH Što je to „Obijesna vožnja“?

Sukladno članku 226 Kaznenog zakona (125/11, 144/12) kaznom zatvora do tri godine kaznit će se sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći: • u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova • vozeći u zabranjenom smjeru, • i pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, • vozeći brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi.

Kriminalitet mladih i alkohol Što je to „Samoskrivljena neubrojivost“?

Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo/prekršaj što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela/prekršaja kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.

Mlade osobe u pravilu još nisu razvile problem ovisnosti o alkoholu te se u najvećem broju slučajeva radi o jednokratnom i prigodnom konzumiranju alkohola, često radi međuvršnjačkog pritiska.

Ipak, iako konzumiranje alkoholnih pića nije kažnjivo, pijenjem alkoholnih pića mlade osobe dovode se u alkoholizirano stanje, pri čemu su zbog smanjenja inhibicija sklonije rizičnim ponašanjima, egzibicionizmu, precjenjivanju vlastitih sposobnosti i podcjenjivanju opasnosti, što nerijetko za posljedicu ima činjenje kažnjivih ponašanja (prekršaja i kaznenih djela), a također mladi pod utjecajem alkohola lakše postaju žrtve.

Alkohol se u policijskoj praksi pokazao kao jedan od čimbenika koji je u velikoj mjeri povezan s činjenjem protupravnih ponašanja s elementima nasilja, počevši od najblažih oblika narušavanja javnog reda i mira, preko vandalizma, tučnjava, obiteljskog nasilja, pa do najtežih oblika kaznenih djela poput teških tjelesnih ozljeda i ubojstava.

Također, materijalna šteta nastala uslijed protupravnog ponašanja mladih pod utjecajem alkohola (vandalizam, nasilničko ponašanja, i sl.), često se mjeri vrlo visokim vrijednostima.

52

samodijagnostika alkoholizma CAGE UPITNIK Posljednjih je godina u zapadnom svijetu vrlo popularan i jednostavan upitnik za samodijagnostiku alkoholizma, pojednostavljeni CAGE upitnik. (Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.)

Sam izraz CAGE dolazi od početnih slova četiri riječi, koje stoje umjesto četiri pitanja na koje se traži odgovor: Cut down (smanjiti). Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja?

Annoyed (ometan). Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o vašem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?

Guilty (kriv). Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vašim pijenjem?

Eye opener (otvarač za oči). Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?

Na osnovu iskustva možemo reći da ako osoba srednje dobi potvrdno odgovori samo na dva od gornjih pitanja, riječ je o tzv. problemskom potrošaču ili alkoholičaru, dok je u mlađim dobnim skupinama indikativan samo jedan pozitivan odgovor.

53

samodijagnostika alkoholizma TEST DVADESET PITANJA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Gubite li od radnog vremena zbog pijenja?

Kvari li pijenje vaš obiteljski život?

Pijete li zbog sramežljivosti u društvu?

Oštećuje li pijenje vaš ugled?

Jeste li ikada osjećali kajanje poslije pijenja?

Jeste li došli u financijske poteškoće zbog pijenja?

Krećete li se u manje vrijednom društvu ili okolini kad pijete?

Slabi li pijenje vašu skrb za obitelj?

Jesu li vaše ambicije oslabile otkad pijete?

Težite li za alkoholnim pićem u određeno doba dana?

Poželite li piće i ujutro nakon pijenja prethodnog dana?

Izaziva li pijenje u vas smetnje sna?

Je li vaša produktivnost oslabila otkad pijete?

Ugrožava li pijenje vaš posao ili djelatnost?

Pijete li da biste izbjegli brige ili neprilike?

Pijete li sami?

Jeste li ikada potpuno izgubili sjećanje na vrijeme dok ste pili?

Jeste li se liječili zbog pijenja?

Pijete li da osjetite samopouzdanje?

Jeste li bili hospitalizirani radi pijenja?

Pozitivan odgovor makar na jedno pitanje shvatite kao upozorenje, jer bi se moglo raditi o alkoholizmu. No, pozitivan odgovor na dva pitanja ukazuje na ozbiljnu vjerojatnost da ste alkoholičar. Pozitivni odgovor na tri i više pitanja ukazuje na sigurni alkoholizam.

54

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

ISPOSTAVE:

SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI

Metković Odjel za školsku medicinu, Ante Starčevića 12 Tel.: 020/ 681 979 Radno vrijeme: prema dogovoru Potrebno je nazvati navedeni broj telefona i ostaviti poruku sa svojim brojem pa će Vam se djelatnik odjela javiti.

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Matice hrvatske 15, 43 000 Bjelovar Tel.: 043/ 247 244, 043/ 247 245 Fax: 043/ 247 204 e-mail: mentalno.zdravlje@zzjz-bjelovar.hr RADNO VRIJEME: pon-pet 9:00 – 13:00 h BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Augusta Cesarca 71, 35 000 Slavonski Brod Tel.: 035/ 411 319 (ovisnosti), 035/ 415 897 (mentalno zdravlje – savjetovalište) Fax: 035/ 415 898 e-mail: ovisnostisb@gmail.com, ovisnosti@zzjzbpz.hr, savjetovaliste@zzjzbpz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak i četvrtak 11:00-19:00 h DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PROMICANJE ZDRAVLJA Odjel za mentalno zdravlje Dr. A. Šercera 4a, p.p. 58, 20 001 Dubrovnik Tel.: 020/ 341 082 Fax: 020/ 341 088 e-mail: prevencija.ovisnosti@zzjzdnz.hr, mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 14:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h

Korčula Plokata bb Tel.: 020/ 715 021 RADNO VRIJEME: utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h utorak 12.30-13.30 i četvrtak 13:00-14:00 h Vela Luka Dom zdravlja “A. Franulović” Vela Luka, Kale bb RADNO VRIJEME : ponedjeljak i srijeda 13:00-19:00 h ponedjeljak 16:00-18:00 h Orebić Ambulanta u Orebiću, Ulica kralja Tomislava 22 RADNO VRIJEME: srijeda 12:00-14:00 h tel.: 098/1807 050 GRAD ZAGREB SLUŽBA ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb Odjel za prevenciju ovisnosti Tel.: 01/ 383 0066, 01/ 383 0088 Fax: 01/ 641 4003 Savjetovalište Mirogojska 11 Tel.: 01/ 383 0088, 01/ 383 0066

55

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: Centar za mentalno zdravlje Mirogojska 11 Savjetovalište za mlade Mirogojska 11 Tel.: 01/ 469 6117 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 8:00-16:00 h utorak i četvrtak 12:00-20:00 h Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Remetinečki gaj 14 tel.: 01/3830 088 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak: 8:00-16:00 h utorak i četvrtak: 12:00-20:00 h ISTARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJ OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Sv. Mihovil 2, 52 100 Pula Tel.: 052/ 217 501 Fax: 052/ 215 623 e-mail: ovisnost@zzjziz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i četvrtak 12:00-20:00 h utorak i petak 7:00-15:00 h Poreč Dom zdravlja M. Gioseffi 4, 52440 Poreč Tel.: 052/ 426 457, 052/ 426 400 Fax: 052/ 451 535 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-19:00 h, ostale dane prema dogovoru

56

KARLOVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Trg Josipa Broza 2/1, 47 000 Karlovac Tel.: 047/ 412 135, 047/ 601 102 Fax: 047/ 601 102 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjzka.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Služba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Trg dr. Tomislava Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica Tel.: 048/ 655 160, 048/ 655 161 Fax: 048/ 655 102 e-mail: szjz@kc.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak 8:00-13:00 h četvrtak 16:00-19:00 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Odjel za socijalnu medicinu i javno zdravstvo Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zivtov trg 3, 49 210 Zabok Tel.: 049/ 221 644, 091/ 123 2733 Fax: 049/ 221 595 e-mail: prevencijakrapina@zzjzkzz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – pet 7:00-15:00 h, po dogovoru u poslijepodnevnim satima s vanjskim suradnicima Centra

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI

SLUŽBA ZA PREVENCIJU I IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI

Odjel za javno zdravstvo, organizirano promicanje zdravlja, prevenciju ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Senjskih žrtava 2, 53 000 Gospić Tel.: 053/ 575 593, 053/ 573 804 Fax: 053/ 574 453 e-mail: prevencija@zzjzlsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 7:00-15:00 h MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Ivana Gorana Kovačića 1e, 40 000 Čakovec Tel.: 040/ 314 400, 040/ 314 401 – psiholog, 040/ 386 833 – liječnik Fax: 040/ 314 401 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 četvrtak i petak 7:00-15:00, 17:00-20:00 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Centar za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničko liječenje prevencije ovisnosti Drinska 8, 31 000 Osijek Tel.: 031/ 304 455, 031/ 304 253, 031/ 304 237 Fax: 031/ 304 238 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 7:00-15:00 h četvrtak 12:00-20:00 h

Služba za javno zdravstvo Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja Županijska 9, 34 000 Požega Tel.: 034/ 311 578, 034/311 563, 0800/ 303 034 (Služba za javno zdravstvo), 0800/ 200 069 (Odjel za prevenciju) Fax: 034/ 311 563 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjz-pozega.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak: 7:00-15:00 h PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Kalvarija 8, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 327 160 Fax: 051/ 327 170 e-mail: centar.za.ovisnosti@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak rad u dvije smjene 07:00-15:00, 12:00-20:00 Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja (savjetovalište) Firello la Guardia 23, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 335 920 Fax: 051/ 335 920 e-mail: darko.rovis@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak: 8:00-20:00 h

57

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

ISPOSTAVE:

SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI

Savjetovalište Sinj Dom zdravlja (prostorije Higijensko-epidemiološke ispostave) Petrovac 2, 21 230 Sinj RADNO VRIJEME: druga i četvrta srijeda u mjesecu 15:00-18:00

Odsjek za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Tomislavova 1, 44 000 Sisak Tel.: 044/ 567 161, 044/ 567 162 Fax: 044/ 567 161, 044/ 567 162 e-mail: savjetovaliste@zzjz-sk.hr RADNO VRIJEME: svaki radni dan 7:00-15:00 h ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 Kutina: Dom zdravlja, utorak 8:00-17:00 h Novska: Dom zdravlja, četvrtak 9:00-17:00 h Topusko: Srednja škola Topusko, 8:00-15:00 h SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Vukovarska 46, 21 000 Split Tel.: 021/ 401 190, 021/ 401 192 Fax: 021/ 401 195 e-mail: prevencija.ovisnosti1@nzjz-split.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak 8:0016:00 h srijeda 08:00-20:00 Savjetovalište za zaštitu zdravlja djece i mladih Fra Luje Maruna 2/1, Split Tel.: 021/ 599 696, 021/ 599 697 Fax: 021/ 599 698 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i četvrtak 7:30-19:30 h srijeda i petak: 7:30-15:30 h

58

Savjetovalište Makarska Dom zdravlja Stjepana Ivičevića 2, 21 300 Makarska RADNO VRIJEME: svaki tjedan četvrtkom osim prvo četvrtka u mjesecu 10:00-12:00 Savjetovalište Imotski Dr. Mladinova bb, 21 260 Imotski Tel.: 021/ 842 731, 098/ 997 7712 Fax: 021/ 842 731 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 8:0016:00 h, prve i treće srijede u mjesecu dolazi doktorica Savjetovalište Hvar Pelinje bb, 21 465 Jelsa Fax: 021/ 761 255 RADNO VRIJEME ponedjeljak, utorak i srijeda 9:00-14:00 h petak (grad Hvar – Trg svetog Stjepana, Dom zdravlja) 9:00-14:00 h Savjetovalište Vrgorac Dom Zdravlja Vrgorac Vukovarska 23, 21 276 Vrgorac RADNO VRIJEME: prvi četvrtak u mjesecu 10:00-12:00 h Savjetovalište Komiža – otok Vis Ordinacija dr. Tomislav Car Komiških iseljenika 2, 21 485 Komiža Tel.: 021/ 713 300 Fax: 021/ 713 512 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-20:00 h, ostale dane prema dogovoru

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Prilaz tvornici 39, 22 000 Šibenik Tel.: 022/ 215 097, 022/ 219 774 Fax: 022/ 215 097 E-mail: ovisnosti.sibenik@email.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 13:00-21:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h VARAŽDINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Djelatnost za javno zdravstvene programe, zdravstvenu statistiku i prevenciju ovisnosti I. Meštrovića bb, Varaždin Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Pavlinska 8, 42 000 Varaždin Tel.: 042/ 320 969 Fax: 042/ 320 066 e-mail : ovisnost@zzjzzv.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i srijeda 12:00-20:00 h utorak i četvrtak 07:00-15:00 h petak 07:00-15:00, 16:00-20:00 h VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Ljudevita Gaja 21, 33 000 Virovitica Tel.: 033/ 781 421, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) e-mail: sinisa.brlas@vt.t-com.hr (psiholog) www.zzjzvpz.hr

RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak 12:00-20:00 h četvrtak 12:00-16:00 h Slatina Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Trg bana Josipa Jelačića 33, 33 520 Slatina Tel.: 033/ 552 258, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) Fax: 033/ 552 258 e-mail: zzjz@pz.hr RADNO VRIJEME: četvrtak 17:00-19:00 h (ili po potrebi) VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Duga ulica 43, 32 000 Vinkovci Tel.: 032/ 334 715 Fax: 032/ 334 714 e-mail: centarzaprevencijuovisnosti@zzjz-vsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak 07:00-15:00 h ZADARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Zavod za javno zdravstvo Zadar Ravnice b.b. (1. kat), 23 000 Zadar Tel.: 023/ 314 783, 023/ 302 275 Fax: 023/ 314 783 e-mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 07:00-20:00 h

59

gdje potražiti savjet?

Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA TE PREVENCIJU OVISNOSTI Savjetovalište Zaprešić Zdravstveni centar Zaprešić sjever Mokrička 54, 10 290 Zaprešić Tel.: 01/ 331 3031 Fax: 01/ 331 3470 e-mail: mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-19:00 h (psihologinja) utorak: 7:00-14:00 (liječnik) Savjetovalište Velika Gorica Dom zdravlja Velika Gorica – prostorije Službe za epidemiologiju ZZJZ Matice Hrvatske bb, 10 410 Velika Gorica Tel.: 01/ 6331 233 Fax: 01/ 6251 308 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-19:00 h Savjetovalište za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima Samobor Dom zdravlja Samobor Gajeva 37, 10 430 Samobor Tel.: 01/ 333 0763 Fax: 01/ 333 0763 RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-16.00 h (liječnik) utorak 7:00-13:00 h (psihologinja), 14:00-18:00 (KLA) srijeda 14:00-18:00 h (psihologinja) četvrtak 8:00-12:00 h (psihologinja)

60

Savjetovalište Ivanić Grad Savjetovalište Gradskog društva Crvenog križa Ivanić Grad Omladinska 30, 10 310 Ivanić Grad Tel.: 01/ 288 3004 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-17:00 Savjetovalište Dugo Selo Dom zdravlja Dugo Selo Domjanićeva 12a, 10 370 Dugo Selo Tel.: 01/ 275 9061 RADNO VRIJEME: četvrtak 15:00-18:00 h

biljeĹĄke

61