impresum Izdavač: INTERNATIONAL POLICE ASSOCIATION IPA HRVATSKA SEKCIJA 51000 Rijeka, Braće Monjac 24 mb: 01707183 - IBAN: HR2823600001101671740 e-mail: ipa@ipa.hr www.ipa.hr Urednik: Damir Berta Nakladnik: IV Nakladništvo d.o.o. HR-10000 Zagreb Prilaz Ivana Visina 7 Tel.: +385 1 640 71 74 Fax: +385 1 640 71 81 E-mail: office@iv-nakladnistvo.hr Direktor: Mario Schulz Stručno suradništvo: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko Goranske Županije Autorska prava: IPA Hrvatska sekcija Izdanje: Treće izdanje 2019. godine Redakcija: IPA Hrvatska sekcija Likovna obrada: Mario Posavec Grafičko oblikovanje redakcije: Damir Berta Grafičko oblikovanje promidžbe: Megi Horak Orlić TISAK: GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE d.o.o. Mičevečka ulica 7 HR - 10000, Zagreb, CROATIA www.gzh.hr Naklada: xxxx kom Index: xxxx Autorska prava zadržava International Police Association IPA Hrvatska sekcija. Izdavač i nakladnik ne odgovaraju za promidžbeni sadržaj.
1
kocka uništava sve vrijednosti življenja! Poštovana gospodo, dragi prijatelji! International Police Association /IPA Hrvatska Sekcija/ se aktivno uključila u niz preventivno edukativnih projekata na međunarodonoj i domaćoj razini. Među inim provodimo projekt “IGRE NA SREĆU, KOCKA, OVISNOST I MLADI”, na cijelovitom području Republike Hrvatske. Još šest IPA Sekcija u zemljama Europske Unije provodi programe sa istim sigurnosnim temama, naravno prilagođene pojavnostima i realnostima u svojim zemljama. Igre na sreću i kocka su upražnjavani u raznolikim oblicima, gotovo otkad postoji ljudska populacija. Današnji oblici su vrlo sofisticirani, sveprisutni uz organiziranu gospodarsku djelatnost u toj domeni. Kockanje je opisano kao jednostavni oblik zabave koji ima negativan utjecaj na ljude, a rezultati igara ovise o sreći kockara, a malo ili nikako su povezani sa samim vještinama igrača. Socijalno kockanje se doživljava kao društveno prihvatljiv vid razonode, zabave i rekreacije, koje ne uzrokuje negativne socio-ekonomske posljedice niti ostavlja ozbiljnije promjene u ponašanju pojedinca. Profesionalno kockanje podrazumijeva profesionalnost, razvoj vještina i uvježbanmost kockara a zbog velikog stupnja rizika u dobicima i gubicima na kraju prelazi u patologiju. Patološko kockanje je stupanj kada osoba više nije u stanju kontrolirati snagu svoje volje, raspadaju se obiteljske i socijalne veze, gubi posao, nastaje financijski slom, bremeniti dugovi i druge nevolje. Kockar tada postaje društveni problem a to znači da nije usamljen u nevoljama koje je prouzročio nego je opteretio i uništio obitelj, prijatelje i sve društvene vrednote življenja. IPA Hrvatska Sekcija je uz angažman expertnog tima hrvatskih stručnjaka, raznolikih profila koji se profesionalno bave preventivom, izradila ovu brošuru. Brošura je preventivno edukativnog sadržaja sa kojim želimo upozoriti na ovaj problem, te pomoći madeži, roditeljima i svim građanima kod suočavanja sa ovim problemom.
2
kocka uništava sve vrijednosti življenja! Cilj ukupnog našeg provođenja ovog projekta, jest da uz besplatne primjerke brošura, tribine, interaktivne radionice, spotove i druge oblike prezentacije, učinimo dostupnim rezultate istraživanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, kako prepoznati i reagirati u pojedinim situacijama, općenito informirati o problemima igara na sreću i kocke te uputiti građane na ustanove i institucije u kojima će zatražiti pomoć. Ovim aktivnostima uz pomoć građana, gospodarskih subjekata i institucija, putem kojih se financira ukupan projekt , sigurni smo da ćemo uz druge subjekte koji se bave ovim problemom, doprinijeti poboljšanju trenutnog stanja u Republici Hrvatskoj.
SERVO PER AMIKECO!
Predsjednik Hrvatske Sekcije
Miljenko Vidak
3
IGRE NA SREĆU, KOCKA, OVISNOST I MLADI
Savjeti za djecu, mladež, roditelje...
Besplatna brošura
Međunarodno udruženje policije (IPA) Hrvatska Sekcija IPA Nakladnička grupa
Poštovani! IPA Hrvatska Sekcija sa poslovnim partnerom IV Nakladništvo d.o.o., u realizaciji preventivno edukativnog projekta „Igre na sreću, kocka, ovisnost i mladi“, indeks 12345678910, podijelila je 3.000 komada besplatnih primjeraka ove informativno - edukativne brošure.
4
sadržaj 1.
Igre na sreću............................................................................................................................ 6 Povijest kockanja..................................................................................................................... 6
2.
Upoznavanje s kockanjem....................................................................................................... 8 Motivacija za kockanje............................................................................................................. 9 Kako mladi razumiju koncept kockanja?................................................................................ 10 Teorija vjerojatnosti............................................................................................................... 10 Donošenje odluka kod mladih............................................................................................... 10
3.
Zaštitni i rizični čimbenici za razvoj ovisnosti o kockanju....................................................... 12 Rizični čimbenici.................................................................................................................... 12 Utjecaj roditelja na razvoj problema kockanja kod djece i mladih......................................... 12
4.
Od igre do ovisnosti............................................................................................................... 14
5.
Razvoj ovisnosti o kockanju................................................................................................... 15 Vrste kockanja........................................................................................................................ 16 Kako prepoznati kockara........................................................................................................ 17
6.
Socio-ekonomski aspekti kockanja........................................................................................ 18
7.
Pogreške u mišljenju i zaključivanju....................................................................................... 20
8.
Internet kao poligon za stvaranje ovisnosti o kockanju......................................................... 21 Kockanje na internetu............................................................................................................ 21
9.
Statistike................................................................................................................................ 22
10. Isti simptomi, nova kategorija................................................................................................ 23 11. Malim koracima na daleki put............................................................................................... 25 12. Tretman................................................................................................................................. 26 13. Zašto intervenirati, kad možemo prevenirati?....................................................................... 28 Savjeti za roditelje.................................................................................................................. 29 14. Upitnik samoprocjene: igram li prekomjerno?...................................................................... 30 15. Oslobađanje od ovisnosti i povratak u društvo...................................................................... 32 16. Zakonska regulativa i zaštita djece i mladih u republici hrvatskoj.......................................... 33 17. Gdje potražiti savjet?............................................................................................................. 34 5
igre na sreću Kockanje se odnosi na čin koji uključuje ulaganje vrijednosti, najčešće novca, u aktivnost ili događaj s nasumičnim ishodom ili ishodom koji se ne može točno predvidjeti, uz postojanje mogućnosti za dobitak veće vrijednosti i rizik za gubitak uloženoga.
Povijest kockanja Povijesni zapisi i arheološka istraživanja svjedoče o tome kako se većina kultura diljem svijeta stoljećima uključivala u neke oblike kockanja. Bacanje kocke smatra se najstarijim oblikom kockanja. Prve kockice izrađivale su se od oblutaka, drva te kostiju životinja. Najstarija pravilna šesterostrana kocka seže iz 3000 g. pr. n. e. Bacanje kocke radi određivanja božje volje bila je praksa u nekim religijama. Kockanje se koristilo za rješavanje sporova i donošenje nepristranih odluka. U Bibliji stoji da su kamene kocke bile sredstvo kojim se određivala podjela zemlje pri nasljeđivanju. Organizirane lutrije su se odvijale u Rimskom carstvu. Na prijemima su se gostima dijelili listići, a dobitnicima su dodjeljivane nagrade u vidu raznih predmeta. Poznato je i da su se stari Rimljani kladili na sportske događaje kao što su utrke kola. U to je vrijeme kockanje bilo rašireno među svim slojevima društva u tolikoj mjeri da su doneseni zakoni za regulaciju tih aktivnosti.
6
igre na sreću Igraće karte potječu iz Kine. Ondje su se pojavile otprilike 900. g. n. e., a Europom su se raširile tijekom 14. st. Proizvođači u Europi su ih ukrašavali slikama pripadnika kraljevskih obitelji. I danas je praksa da poker karte određenih vrijednosti sadrže figure koje predstavljaju kralja, damu, dečka i dvorsku ludu. Kockarnice kakve danas poznajemo počele su se otvarati tijekom 17. i 18. stoljeća. Igre su postale jednostavnije i brže. U 17.st. Francuzi su osmislili roulette. Pojačani interes za kockarske aktivnosti doveo je do razvoja teorije vjerojatnosti. Matematičari koji su radili za kockarnice, izračunavali su vjerojatnost ishoda igre s velikom preciznošću. Tako je kockarnica mogla korisnicima ponuditi igre koje bi kockarnici garantirale siguran profit, ali i isplatu određene svote igračima kako bi se stvorio dojam poštene igre. Prvi mehanički automat za igre na sreću koji je pobjedniku isplaćivao kovanice izrađen je 1895. u Americi. Sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća uvedeni su električni automati koji su u 80-ima u potpunosti zamijenjeni digitalnima koji na temelju programa generiraju vjerojatnost ishoda. Upravo su to godine kada je kockanje prvi puta prepoznato kao psihijatrijski poremećaj. Sredinom 90-ih godina pojavile su se prve internet stranice koje su nudile kockanje za novac. Prvim slučajem kockanja putem interneta smatra se kupnja srećke Lihtenštajnske lutrije u listopadu 1995. godine.
7
upoznavanje s kockanjem Kockanje je u zapadnom društvu odraslima legalan i društveno prihvatljiv oblik zabave, a kako mladi uče opažanjem, ono je postalo sve popularniji oblik zabave i za mlade. Mladi se susreću s kockanjem u krugu svoje obitelji. Nije neuobičajeno da djeca s roditeljima kupuju loto listić, igraju karte i bingo za novac. Mladi izvještavaju da su igrali loto, bingo ili keno s majkama, a na sportske događaje se kladili s očevima. Takvo prešutno prihvaćanje kockanja među članovima obitelji kod djeteta stvara percepciju kockanja kao bezopasne aktivnosti što povećava vjerojatnost da će se kasnije i samo uključiti u kockanje. Kako dijete stari, ako poželi kockati, ono će to manje činiti s obitelji a više samostalno i s prijateljima. Iako je kockanje maloljetnicima zakonom zabranjeno, oglašavanju su izloženi svi. Reklame koje podsjećaju koje su sve kockarske aktivnosti dostupne u zajednici, prisutne su na televiziji, internetu, plakatima… Sportske kladionice se oglašavaju tijekom prijenosa sportskih događaja i na samim stadionima. Sportsko klađenje može biti percipirano kao manje opasno s obzirom na to da se sport povezuje sa zdravljem. Sportske kladionice su privlačne mladićima koji smatraju da je njihovo poznavanje sporta i sportaša dostatno za točno predviđanje ishoda sportskih događaja. Izvlačenje loto brojeva emitira se u večernjem programu, a jedno je istraživanje pokazalo da je upravo izvlačenje šarenih kuglica jedna od najgledanijih emisija među djecom. Kockanje se u medijima rijetko prikazuje realistično. Ono se prikazuje u pozitivnom svjetlu bez osvrta na stvarne mogućnosti dobitka i negativne posljedice. U filmovima i serijama prikazani su muževni, sposobni akcijski junaci koji ulažu velike količine novaca u kockarnicama pri čemu se odlično zabavljaju, upoznaju nove ljude, sklapaju poslove i ostvaruju velike dobitke. U potpunosti je izjednačen koncept vještine i sreće. Iskrivljene slike kockanja u filmu ne prenose publici posljedice kockanja nego neposredne dobrobiti kao što su zabava i mogućnost zarade što mlade može potaknuti da se i oni uključe u takvu aktivnost. Popularni su i televizijski prijenosi turnira u pokeru. Mladima se daje prilika da gledaju kako anonimni igrači osvajanjem velikih svota postaju zvijezde. Tako mladi koji vide uzore u medijskim zvijezdama mogu prihvatiti ideju kockanja kao načina života i moguće karijere. Kockarski rekviziti su dostupni u trgovinama na policama s igračkama. Ondje se mogu kupiti setovi za poker uključujući žetone, mini roulette, tombole… Simu8
upoznavanje s kockanjem lacije poker igara “World Championship Poker”, “World Poker Tour” i “World Series of Poker” za igraće konzole i kompjuter su među popularnim kockarskim simulacijama. Priče u tim igrama slične su profesionalnim poker turnirima. Nude detaljne upute za igru te mogućnost natjecanja s virtualnim igračima različitih jakosti. Igrači sami priznaju da im te kompjuterske igre služe za vježbu za buduće igre pokera gdje se ulaže pravi novac. Društvene stranice nude igre sa simulacijama kockanja dostupne maloljetnicima. Promocija kockanja kao rekreacijske aktivnosti umanjuje percepciju mogućih opasnosti rizika što čini vjerojatnijim da će mladi upoznati s igrama na sreću prijeći na pravo kockanje za novac bez svjesnosti o potencijalnim negativnim posljedicama. Promotori kockanja u svom obraćanju društvu govore o društvenim i ekonomskim dobrobitima kockanja, naglašavajući kako ono doprinosi blagostanju države kroz poreze, zapošljavanje, turizam i obrazovanje. Organiziranjem kockanja u dobrotvorne svrhe pogotovo se daje slika kako je kockanje bezopasno, zabavno i dobro za društvo.
Motivacija za kockanje Srednja škola je vrijeme kada se učenici počinju samostalno kladiti. Tada imaju novaca više nego ikada prije, bilo zbog povećanog džeparca, bilo da ga samostalno zarađuju. Također je velik utjecaj vršnjaka. Razlozi za upuštanje u kockanje koje mladi navode može se podijeliti u nekoliko skupina: • • • • •
želja za osvajanjem novca prilika za druženje s prijateljima i upoznavanje novih ljudi pobuna protiv pravila koja su ih ranije ograničavala bijeg od problema/negativnih osjećaja, opuštanje podizanje raspoloženja, zabava, uzbuđenje
Adolescenti nemaju mogućnost nagomilati značajan novčani gubitak, ali određene kockarske navike mogu isplivati na površinu kasnije u odrasloj dobi kada steknu samostalnost kao zaposleni ili studenti.
9
upoznavanje s kockanjem Kako mladi razumiju koncept kockanja? Istraživanje provedeno na učenicima dobi od 8 do 17 godina, pokazalo je da djeca i mladi imaju ograničeno razumijevanje koncepta kockanja. Upitani da definiraju pojam “kockanje”, ispitanici su odgovarali u smjeru nabrajanja kockarskih aktivnosti. Iako stariji ispitanici nešto bolje razumiju koncept kockanja i povezuju ga s negativnim ishodima, ipak ne obraćaju pažnju na važnu ulogu sreće i neizvjesnosti ishoda te imaju teškoća u razlikovanju termina “sreća” i “slučajnost”. Svi su oni svjesni posljedica problematičnog kockanja, ali slabo razumiju mehanizme kojima društveno kockanje prelazi u ovisnost. Mladi znaju da je za osobe koje imaju problema s kockanjem dostupna stručna pomoć te bi svoga prijatelja koji kocka savjetovali o tome, za razliku od djece koja odgovaraju da bi svome prijatelju u takvoj situaciji sami pomogli tako da mu odvrate pažnju od kockanja.
Teorija vjerojatnosti Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava. Izračun za neku vjerojatnost glasi: vjerojatnost da će se nešto dogoditi je jednaka zbroju traženih ishoda podijeljeno s brojem pokušaja. Ako želimo izračunati kolika je vjerojatnost da ćemo u jednom bacanju kocke dobiti šesticu, formulu postavimo na sljedeći način: 1 (broj povoljnih ishoda) podijeljen sa 6 (broj mogućih ishoda) je približno 0,166. Drugim riječima, vjerojatnost da ćemo dobiti šesticu iz jednog bacanja iznosi približno 17% ili 83% vjerojatnosti da ćemo dobiti bilo koji drugi broj. Mlađe osobe ne posjeduju razumijevanje stvarnih vjerojatnosti ishoda kockanja i precjenjuju vjerojatnost pobjeđivanja te više vjeruju u profitabilnost kockanja. Istina je da na ishod igara kao što su loto, bingo, strugalice i igraći automati u potpunosti utječe slučajnost. Postoje igre u kojima određena vještina može povećati vjerojatnost dobitka. Na primjer, u kartaškoj igri, vještina se odnosi na znanje kako najbolje iskoristiti dobivene karte. Međutim, i dalje igre s kartama najviše ovise o sreći. Pobjeda nikada nije zagarantirana. Najiskusniji igrač može dobiti najlošije karte.
Donošenje odluka kod mladih Adolescencija predstavlja period prijelaza iz dječje u odraslu dob. Karakterizira10
upoznavanje s kockanjem na je značajnim tjelesnim, kognitivnim i emocionalnim promjenama, osjećajem nesigurnosti i željom za samostalnošću. U periodu sazrijevanja odluke postaju nezavisne od odluka odraslih osoba, a vršnjaci postaju utjecajniji. Djeca i mladi nisu spremni balansirati osjećaje i logiku kako bi donijeli zdrave odluke. Nisu spremni uzeti u obzir sve posljedice svojih odluka. Skloniji su djelovati impulzivno i ulaziti u rizike. Općenito je prisutan lažan osjećaj neranjivosti. Takvo se ponašanje može pripisati još nedovoljno razvijenim područjima mozga zaduženih za kognitivnu kontrolu i inhibitorne procese. U tom se kontekstu upuštanje u kockarske aktivnosti može sagledati na jednak način kao i eksperimentiranje s alkoholom, drogama i nezaštićenim spolnim odnosom. Većina mladih na kockanje gleda kao na vid zabave i uzbuđenja, zanemarujući negativne posljedice. Uzevši u obzir sklonost preuzimanju rizika, nagon za neposrednim zadovoljenjem potreba i slabo raspoznavanje štetnih utjecaja kockanja, adolescenti čine rizičnu skupinu za razvoj problema s kockanjem.
11
zaštitni i rizični čimbenici za razvoj ovisnosti o kockanju Godine istraživanja problema kockanja dale su zaključak da većina ljudi počne kockati iz zabave i želje za eksperimentiranjem te da kockaju povremeno i bez negativnih posljedica. Međutim, postoje skupine ljudi koje su posebno ranjive i podložne razvoju ovisnosti o kockanju. Svi rizični čimbenici trebaju se sagledati u kontekstu drugih rizičnih faktora. Mnogi od rizičnih i zaštitnih čimbenika koji su povezani s uključivanjem u kockanje mogu predvidjeti i druga problematična ponašanja kao što su zlouporaba alkohola, zlouporaba droga, delinkvencija. Kockanje je dio šire konstelacije visoko rizičnih ponašanja uzrokovano zajedničkim ishodišnim čimbenikom. Kao glavni zaštitni čimbenici izdvojeni su privrženost između roditelja i djece, povjerenje i komunikacija među njima te adaptivne strategije suočavanja.
Rizični čimbenici Obiteljski: neadekvatni odgojni postupci, loš odnos između djeteta i roditelja, zlostavljanje, uključenost roditelja u kockanje Osobni: viša razina stresa, anksioznost, impulzivnost, nisko samopouzdanje, povijest traumatskog iskustva, loš obrazovni uspjeh Društveni čimbenici: manjak vršnjačke podrške, prijatelji koji kockaju, dostupnost kockanja u zajednici Oni koji imaju konstelaciju rizičnih čimbenika često imaju i loše strategije suočavanja sa stresom. Tko kocka da smanji napetost, popravi raspoloženje ili pobjegne od problema, pojačano je podložan razvoju ovisničkih ponašanja kao načinom nošenja s nedaćama u životu. Raniji početak kockanja predstavlja veći rizik za razvoj kockarske ovisnosti. Onaj tko ranije počne kockati ima priliku, do odrasle dobi, više vremena provesti u kockanju i pronaći preferirani oblik kockanja. Kasniji početak kockanja ostavlja mladima vremena na stjecanje realističnijih predodžbi o kockanju i negativnim posljedicama.
Utjecaj roditelja na razvoj problema kockanja kod djece i mladih Uz poznatu dostupnost kladionica i drugih objekata koji omogućuju klađenje, k tome i u neposrednoj blizini škola, roditelji vrlo često ne vide ozbiljnost vlastite odgovornosti. 12
zaštitni i rizični čimbenici za razvoj ovisnosti o kockanju Nije rijetkost vidjeti djecu, pa čak i osnovnoškolske dobi, s roditeljima zajedno u kladionici ili roditelje koji podržavaju svoje dijete u aktivnostima klađenja. Podržavanje i odobravanje očituje se ili u zajedničkom praćenju i iščekivanju uspjeha, odnosno novčanog dobitka ili ne obraćanju pozornosti na djetetove posjete kladionicama ili automat klubovima. Ne pridavanje pozornosti šalje poruku pasivnog odobravanja. Većina roditelja nije svjesna štetnosti navike za koju je potvrđeno da razvija ovisnost i olako ju shvaća. Kao što država odgovarajućim propisima pokušava zaštiti svoje građane, roditelji su obvezni zaštiti svoju djecu i trebali bi biti prvi i najvažniji zaštitni i preventivni čimbenik razvoja ovisnosti o kockanju kod vlastite djece. Jednako tako, roditelji koji ne vode svoju djecu na kladioničarska mjesta i jasno izražavaju svoje neodobravanje i zabranu takvih aktivnosti, a sami se vole kladiti, najčešće nisu svjesni neprimjerenosti svoje navike. Djeca oponašaju odrasle i žele biti što sličniji odraslima, posebice roditeljima, koji su im najveći uzor i model ponašanja kojeg neizbježno imitiraju. Zapamtite, uz sve postojeće zakone, odgovornost roditelja je uvijek ključan čimbenik u prevenciji razvoja ovisnosti o igrama na sreću kod djece i mladih.
13
od igre do ovisnosti „Mnogi su mi ispovjedili grijehe kako su zbog gubitka na kocki uništili sebe i obitelj, ali nitko nije ispovjedio grijeh kad je dobio na kocki.“ Kockanje podrazumijeva igranje svih igara na sreću, uključujući klađenje u kladionicama ili putem interneta. Takve igre uključuju ulaganje materijalnog prihoda, najčešće u obliku novca, a prisutne su u gotovo svim kulturama i među gotovo svim dobnim skupinama. Kockanje se smatra rastućim fenomenom. Započinje kao nevina igra, povremena razonoda iz zabave, međutim ubrzo postaje ozbiljan društveni problem. Ovisnost o kockanju poprima sve veće razmjere. Iako iz dana u dan raste postotak ljudi koji su ovisni o kocki, to ne zaustavlja rastuću industriju igara na sreću, dapače, daje joj povoda za još većim i bržim razvojem. Fenomen kockanja nije novonastali pojam. Patološko kockanje je već 1980. godine uvršteno u Međunarodnu klasifikaciju bolesti kao psihički poremećaj, koji spada u kategoriju poremećaja kontrole nagona. Prema definiciji, poremećaj kontrole nagona predstavlja potpuni gubitak kontrole, odnosno nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog djelovanja, koje predstavlja opasnost za druge ili za samu osobu, a nakon što se izvede, donosi osjećaj zadovoljstva, olakšanja, užitka i sreće. Prije samoga čina osobu prožimaju snažni osjećaji uzbuđenja i napetosti, dolazi do podizanja razine adrenalina, međutim, veoma brzo ti pozitivni osjećaji bivaju zamijenjeni osjećajem krivnje i žaljenja.
14
razvoj ovisnosti o kockanju Okruženje na mjestima koja pružaju kockarske usluge bogato je vizualnim i zvučnim podražajima (npr. bljeskajuća svjetla, zvukovi kovanica, zvonjenje zvona..). Priroda ljudskog uma je takva da povezuje takve podražaja s unutarnjim doživljajima. Ako kockanje smanji napetost kod osobe ili dovede do uzbuđenja, s vremenom će se stvoriti jake asocijacije između ugode i kockarske aktivnosti. Tako se povećava potreba za ponovnim kockanjem. Dobitak predstavlja pozitivno potkrepljenje kockarskoj aktivnosti. Kako su ishodi kockanja nasumični, potkrepljuju se neki ulozi, a broj uloga potrebnih za ostvarenje dobitka stalno se mijenja. Kockar nikada ne zna kada će ostvariti kakav dobitak, a po zakonu slučajnosti on bi se mogao kad tad dogoditi. Kockari ustraju u kockanju jer imaju iskustvo da nakon slijeda gubitaka slijedi neka nagrada. Što je nagrada veća, kockar više ustraje u kockanju unatoč velikim gubicima. Čak i “skoro pogodci” djeluju kao nagrade i potiču daljnje kockanje. “Skoro pogodak” stvara osjećaj da je dobitak vrlo blizu. Kockari koji dobiju veliku svotu na početku kockarske karijere, mogu biti najpodložniji stvaranju ovisnosti. Oblici kockanja koji omogućuju brzu igru (npr. igraći automati), stvaraju jaču ovisnost. Ovisnost o kockanju je klinički priznat poremećaj koji zahvaća ljude svih godina. Najčešće počinje kao povremena aktivnost, no budući da takvo ponašanje utječe na dijelove mozga koji su uključeni u stvaranje doživljaja ugode, vrlo lako se može razviti ovisnost, istim mehanizmom kojim se stvara ovisnost o alkoholu ili drogi. Kockanje postaje problematično kada osoba ima teškoća u ograničavanju novaca i vremena koje troši na kockanje te počne osjećati bitne teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Prema dijagnostičkim kriterijima patološko kockanje se dijagnosticira kada postoji ustrajan i štetan obrazac kockarskih ponašanja koje karakterizira preokupacija kockanjem, ponavljajući neuspjesi da se smanji ili prestane s kockanjem, činjenje ilegalnih radnji da bi se financiralo kockanje, nemir i iritabilnost prilikom apstinencije od kockanja.
15
razvoj ovisnosti o kockanju Vrste kockanja Kockanje je opisano kao jednostavni oblik zabave koji ima negativan utjecaj na ljude, a rezultati igara ovise o sreći kockara, a malo ili nikako su povezani sa samim vještinama igrača. Kockanje uključuje klađenje na lutriji, loto i sportske kladionice. Razlikujemo tri vrste kockanja, odnosno: • socijalno kockanje • profesionalno kockanje • patološko kockanje Socijalno kockanje se doživljava kao društveno prihvatljiv vid zabave i rekreacije, koja ne uzrokuje negativne socio-ekonomske posljedice. Takva „zabavna“ klađenja uključuju igre na sreću i sportsko klađenje, koje se percipira kao razonoda bez ozbiljnijih promjena u ponašanju. Međutim, kada se govori o profesionalnom kockanju, govorimo o vještim, uvježbanim i discipliniranim osobama, kojima kockanje predstavlja glavni izvor zarade. Iako su profesionalni kockari razvili svoje vještine u igrama na sreću, klađenju i kartaškim igrama, takav oblik kockanja može predstavljati veliku opasnost, jer vrlo lako može prerasti u patološko kockanje. Profesionalni kockari često raspolažu velikom količinom novca, spremni su na rizične poteze, te često ulažu po principu „sve ili ništa“. Takvi visoki materijalni ulozi stvaraju im osjećaj moći, međutim, nerijetko rezultiraju ogromnim materijalnim gubitcima. Rizično ponašanje vodi u očajne pokušaje za povratkom izgubljene imovine, te naposljetku prelazi u patološko kockanje. Patološko kockanje je društveni problem. Definira se kao poremećaj ponašanja koji uključuje ponavljajuće epizode kockanja, gubitak kontrole, te nemogućnost zaustavljanja takvog ponašanja, čak i u situacijama kada ono nanosi štetu kockaru i njegovoj obitelji. Bilo da je riječ o sportskom klađenju, pokeru, ruletu, automatima, lotu ili nekoj drugoj igri na sreću u kasinu, baru ili online, patološko klađenje je ovisnost, odnosno kompulzivni poremećaj koji može narušiti obiteljske i socijalne veze, posao pa čak i dovesti do financijskog sloma. Patološki kockari, poput ovisnika, nisu sposobni preuzeti kontrolu nad potrebom za kockanjem, taj impuls u potpunosti preuzima njihovu snagu volje, te im upravo taj manjak kontrole uzrokuje brojne probleme u svim segmentima svakodnevnog života.
16
razvoj ovisnosti o kockanju Razlikujemo: • normalno patološke kockare odnosno one koji nisu evidentirani kao raniji psihički bolesnici • emocionalno vulnerabilne kockare odnosno one koji su imali probleme i ranije u životu, npr. u vezama, kroz emocionalni i fizički razvoj. Koji su patili od depresije, anksioznosti, ovisnosti o drogama, ili pasivno agresivnog ponašanja • patološko kockanje s organskom podlogom odnosno ljudi koji su impulzivni i od ranije imaju poremećaj pažnje, hiperaktivni su, vode kaotičan život, suicidalni su i iritabilni. Od ranije su evidentirani su zbog kriminalnog ponašanje ili eksperimentiranja s različitim drogama.
Kako prepoznati kockara Ovisnost o kockanju naziva se i „skrivena bolest“ jer ne postoje jasni fizički ili psihički simptomi koji upućuju na bolest ovisnosti kao što su jasni simptomi u ovisnosti o drogama ili alkoholu. Kockari problem kockanja obično poriču, a sami problem minimaliziraju. Ipak, postoje znakovi kojima se može pretpostaviti ovisnost o kocki. Probleme s kockanjem imaju osobe: • koje lažu o tome koliko kockaju, koliko su potrošili ili dobili • koji ne mogu odoljeti porivu kockanja • koji u obiteljskim okvirima iznenada odluče preuzeti čitavo vođenje financija • koji su tajnoviti u vezi s financijama a često se zadužuju
17
socio-ekonomski aspekti kockanja Kockanje je ovisničko ponašanje koje uzrokuje propadanje u svim životnim područjima: psihološki i socijalno. Kockar polagano gubi moć nad kontroliranjem poriva za kockanjem i postaje emocionalno ovisan o potrebi za uzbuđenjem. S vremenom se uništava integritet osobe, uništavaju se obiteljske veze, osoba najčešće gubi prijatelje, izolira se iz društva te upada u sve dublju ekonomsku nestabilnost. Patološki kockar se zatvara u začarani krug laži i prijevara, gubeći tim načinom doticaj sa stvarnošću, dolazi do iskrivljenja moralnih vrijednosti i potpunog gubitka samopoštovanja. Osoba polako počinje mijenjati svoje ponašanje, koje postepeno dovodi do gubitka kontrole, te poprima karakteristike ovisnosti. Patološki kockari skloni su nerealnom, iskrivljenom mišljenju, negiranju problema i praznovjerju, stoga ne čudi činjenica da je kockar, što više gubi, to više uvjereniji u svoj “siguran dobitak”. Ove su posljedice neizbježne budući da kockanje sa sobom povlači velike materijalne gubitke koje kockar realno ne može pokriti. Nekadašnji ovisnik o automatima na sreću K. K. (podatci poznati autoru) takav paradoks objašnjava „U početku je sve to samo zabava za potrošiti slobodno vrijeme, ali se s vremenom počinje sve češće ponavljati. Ubaciš 10 kuna pa opet 10 kuna i u sekundi se istopi 100, 1000 ili 10000 kuna. Svaki kockar misli da zna kada je napunio aparat te da sve uloženo do tada može vratiti čak i do nekoliko puta više. U tom trenutku kockar je siguran u svoj dobitak i ulozi postaju sve veći i veći. Osim toga svatko razmišlja o tome kako treba ići na nešto više, na neke ozbiljnije igre i ozbiljnije novce, a sama pomisao da znaš pravila igre ulijeva nadu u veliki dobitak, ali to ne ide tako lako ma koliko sigurni u dobitak bili.“ Kada gubi kockar je u pokušaju vraćanja uloženog novca, a kada osvaja tada je siguran da će nastavkom igre zaraditi veće iznose. Upravo takvo razmišljanje vodi u ovisnost. Ovisnost o kockanju iziskuje velike količine novca, a kada dođe do potrebe za smišljanjem plana kako osigurati novac za ponovno kockanje osoba se dovodi u stanje da učini ono što inače ne bi učinila. Kako bi financirali svoje ovisnosti kockari su skloni, laganju, varanju, krađi ili pronevjeri, a takvo ponašanje najčešće pak vodi do problema sa zakonom. Iz dana u dan svjedoci smo rastućeg fenomena ovisnosti o kocki. Naša svakodnevica prožeta je sve češćim napisima u novinama i medijskim reportažama o kaznenim djelima koja su počinjena upravo radi problema s kockom. Sve učestalije su nasilne pljačke, krađe, prijevare, zloupotreba ovlasti, te ubojstava iz koristoljublja, a sve u svrhu vraćanja kockarskih dugova.
18
socio-ekonomski aspekti kockanja Tada već kockanje počinje utjecati i na sve druge aspekte života, a ne samo na one osobno psihološke prirode. Dolazi do razvoja većih financijskih problema odnosno dugova, prodaje imovine, poteškoća u otplati kredita ili iznuđivanja novca. Također trpe obiteljski i partnerski odnosi. Dolazi do bračne disfunkcije, neadekvatnog roditeljstva, te raspada obitelji. Partneri kockara, radi izloženosti stresu, često pate od nesanice, probavnih smetnji, glavobolja, te naposljetku obolijevaju od depresije. Također, djeca koja su izložena problemu, češće obolijevaju od bolesti poput astme, alergije i probavnih smetnji. Ovisnost o kocki povlači sa sobom niz problema, koje onemogućavaju kockaru normalno funkcioniranje. Radi otežane koncentracije, kockari često imaju probleme na radnome mjestu, češće izostaju s posla, smanjena im je produktivnosti, skloni su posuđivanju novca od kolega. Također narušava se i fizičko zdravlje samog kockara. Pojavljuju se razne tegobe uzrokovane kroničnim stresom poput; glavobolja, poremećaji vezani uz spavanje, bolovi u prsištu, što često dovodi do razvitka kardiovaskularnih bolesti. Također učestalost depresije kod ovisnika o kockanju je 2-4 puta je češća u odnosu na zdravu populaciju.
19
pogreške u mišljenju i zaključivanju Gotovo svaka odluka koju donosimo sadrži određen stupanj neizvjesnosti. U situacijama visoke neizvjesnosti ishoda naše prosudbe nisu nimalo u skladu s teorijom vjerojatnosti. Osoba može posjedovati dobro znanje o matematici i statistici, ali istovremeno biti nesposobna to znanje primijeniti dok kocka. Pristranosti u mišljenju su svojstvene ljudima te im olakšavaju svakodnevni život, ali u kontekstu kockanja pridonose problematičnom kockanju i mogu dovesti do fatalnih posljedica. Sve pristranosti u mišljenju idu u smjeru da osoba može u većoj mjeri nego što je to realno moguće, kontrolirati nesigurne ishode na koje se kladi, a javljaju se u širokom spektru kockarskih aktivnosti. Kockarova pogreška - pogrešno vjerovanje koje proizlazi iz očekivanja da će se ishodi međusobno nezavisnih i nasumičnih sljedova uskoro sustavno pojavljivati te izbalansirati u kratkom vremenu. Npr. kada opažaju bacanje novčića, ljudi vjeruju da će niz “glava” povećati vjerojatnost da će sljedeće bacanje biti “pismo”. Takvo vjerovanje dovodi do toga da promatraju druge kako kockaju, broje dobitke i smišljaju strategiju igre, a kada nakupe velik broj gubitaka pogrešno pomisle da ne treba odustati jer to predstavlja znak da slijedi veliki dobitak. Pristranost u atribuciji - dobici i gubici se tretiraju različito. Dobici se pripisuju unutarnjim čimbenicima kao što su vještina i napor, a gubici vanjskim faktorima kao što su sreća ili slučajnost. Uz takve fleksibilne atribucije održava se vjerovanje da će buduća pobjeda biti garantirana ako postoji određena vještina, što je u većini igara nemoguće. Iluzija kontrole - nerealna vjerovanja da osoba može pozitivno utjecati na ishod i tako pobijediti igru na sreću. Kockari često fantaziraju kako posjeduju posebne moći, precjenjuju svoje kockarske vještine i podcjenjuju tuđe. Pogreška sretne ruke - pogrešno vjerovanje da će osoba koja je iskusila uspjeh u aktivnosti s nasumičnim ishodom imati više uspjeha i u sljedećim pokušajima. Kontrola sudbine - vjerovanje da uspjeh u igri ovisi o mjeri usklađenosti sa nekim „višim silama“ ili su prethodno bili uspješni u izvođenju rituala. Ljudi mogu precijeniti šanse za dobitak kad se osjećaju sretnima ili trenutno imaju uspjeha u nekim drugim aspektima svoga života. Selektivno pamćenje - tendencija da se pamte pobjede a zaboravljaju gubici. Procjena uspjeha je bazirana na malom broju pobjeda, a veći broj popratnih gubitaka se premalo uzima u obzir.
20
internet kao poligon za stvaranje ovisnosti o kockanju Prva iskustva s kockanjem mladi danas najčešće ostvare putem interneta. Internet nudi mogućnost uključivanja u širok spektar igara nalik kockarskim. Igre se mogu skinuti u vidu aplikacija za pametne telefone, nalaze se na internet stranicama, prisutne su na društvenim mrežama te u video igrama. Takvi se sadržaji smatraju zabavnim sadržajem, ne zahtijevaju ulaganje stvarne novčane valute te stoga nemaju dobna ograničenja pri pristupu. Neke su igre nevine tematike; bave se slatkišima i kućnim ljubimcima ali stvaraju kompeticiju među virtualnim prijateljima. Zarazne su prirode pa tjeraju igrača da nastavi igrati s ciljem da prijeđe čim više razina te igrice, a prilikom prelaska razine stvara osjećaj uzbuđenja i postignuća. One odvraćaju od obaveza, a želja za igranjem igrice može biti toliko jaka da dolazi do uznemirenosti ako se ne igra neko vrijeme. U nekim je igrama moguće uplatiti pravi novac u zamjenu za savjete i pomoć u prelasku igrice, što predstavlja žrtvovanje novca koje ne može proizvesti nikakvu realnu vrijednost zauzvrat. Neke pak nude naknadu u vidu poena, virtualnog novaca ili rijetkih predmeta u nekoj online igrici. Puno je aplikacija koje simuliraju stvaran kockarski scenarij. Ono što je karakteristika takvih sadržaja je da one vjerno nalikuju stvarnim kockarskim aktivnostima (kao što je blackjack, roulette, kartanje i sl.) i da funkcioniraju po jednakim zakonima vjerojatnosti kao i prave. Takvo simulirano kockanje može stvoriti pozitivno iskustvo povezano s kockanjem bez uobičajenih prepreka (npr. dob, novac...) koje maloljetnika sprječavaju da se uključi u tu aktivnost i predstavlja most pri prelasku na kockanje za pravi novac.
Kockanje na internetu Dostupne su mnoge stranice za online kockanje koje nude igranje uobičajenih kockarskih igara i sve to u nenadgledanom okruženju. Budući da većina internet kockarskih stranica ima sjedište u nekoj drugoj zemlji lakše se zaobilaze zakonske regulative što se tiču zabrane kockanja maloljetnicima. Osim toga, nude brojne pogodnosti. Lako su dostupne, može im se pristupiti bilo gdje i bilo kada, mogu dati bolje uvjete isplate zbog manjih troškova održavanja i veće konkurencije, nude nagrade za vjernost, bonuse za ulaganje velikih uloga, mogućnost povratka dijela gubitka…
21
statistike Najranjivijom skupinom za razvoj ovisnosti o kockanju smatraju se mlade odrasle osobe u dobi između 18 i 30 godina. Inozemna istraživanja izvještavaju da 10-15% mladih ima problema s kockanjem, a da 4-8% mladih ima razvijenu sliku ovisnosti o kockanju. Na uzorku hrvatskih srednjoškolaca, dobiveno je da je njih 75% kockalo barem jednom u životu te utvrđeno da je 26% među njima rizično za razvoj problema, a da 11% njih već ima razvijene probleme vezano za kockanje. Mladi koji kockaju izvještavaju da bi to činili i češće ali da ih u tome ograničavaju nedostatak novca i u manjoj mjeri zakonska ograničenja ili strah od reakcije roditelja. Oko 4% njih izjavljuje kako su zbog kockanja već zapali u financijske teškoće te da su morali posuđivati novac ili krasti. Od maloljetnih kockara se dobiva podatak da 60% njih prilikom uplate nikada nije zatraženo osobnu iskaznicu. Pripadnici muškog spola ranije počinju kockati i češće razviju ovisnost od žena. Žene kasnije počinju s kockanjem i razviju poremećaj bržim tempom od muškaraca. Muškarci i žene kockaju iz različitih razloga; žene da bi pobjegle od problema i loših osjećaja, a muškarci da bi iskusili osjećaj uzbuđenja i zaradili novac. Muškarci preferiraju skupno kockanje (npr. poker), a žene oblike klađenja bez međuljudske interakcije (npr. kockarski automati). Pojedinci s nižim socioekonomskim statusom troše znatno više raspoloživog prihoda od pripadnika viših socioekonomskih slojeva. Kockanje je često u vezi s drugim rizičnim i odstupajućim ponašanjima. Veza s kriminalitetom u populaciji odraslih osoba potvrđena je brojnim istraživanjima. Najčešća kaznena djela su prijevara, krađa, preprodaja droge, financijski kriminalitet, pronevjera i krivotvorenje. Kroz istraživanja provedena na populaciji adolescenata koji zadovoljavaju kriterije za problematično kockanje, potvrđena je hipoteza o većoj vjerojatnosti da će počiniti kazneno djelo: 42,4% posuđivalo je i kralo novac za kockanje, 21% razmišljalo je o činjenju kaznenih djela, 24% kralo je novac od roditelja, a 12% je počinilo kazneno djelo krađe.
22
isti simptomi, nova kategorija Dok se danas aktivno bavimo pitanjima poremećaja kockanja, kao opće prihvaćene ovisnosti, u nedalekoj prošlosti to je bilo nezamislivo. Na igre na sreću gledalo se kao na slab karakter pojedinca. Danas se poremećaji kockanja opisuju kao poriv za uključivanje u igru, ponašanje ili aktivnost u kojoj osoba ulaže novac riskirajući tako njen gubitak, ali s nadom u vraćanje uloženog ili u potencijalnu dobit. Ako kockanje izmakne kontroli, odnosno osobi otežava svakodnevno funkcioniranje i/ili šteti drugima, tada govorimo o patološkom kockanju, odnosno poremećaju kockanja. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje (DSM) Američke psihijatrijske udruge, u svibnju 2013. godine na američkom i u prosincu iste godine na hrvatskom tržištu, doživio je svoje peto izdanje. U ranijem, četvrtom izdanju, patološko kockanje nalazilo se unutar kategorije poremećaja kontrole impulsa. Danas je poremećaj kockanja, prema spomenutom priručniku, svrstan među ovisnosti, u potkategoriji ovisnosti bez unošenja psihoaktivnih tvari u organizam. Među poremećaje ovisnosti uvršten je jer kockanje aktivira sustav nagrađivanja sličan onom koji se aktivira prilikom zlouporabe droga i kao posljedice se pojavljuju simptomi u ponašanju usporedivi s onima kod ovisnika o drogama (za kockare igra je poput drogiranja). Definicija poremećaja kockanja jasno se može tumačiti i lako ju je ustvrditi prolazeći kroz dijagnostičke kriterije koji se kod oboljelog javljaju u razdoblju unutar 12 mjeseci. Oboljela osoba: • povisuje uloge (količinu/vrijednost novca) kako bi postigla željeno uzbuđenje; • osjeća razdražljivost i nemir prilikom pokušaja smanjivanja ili prestanka kockanja; • svi uloženi napori kako bi se kockanje stavilo pod kontrolu, smanjilo ili potpuno prestalo su neuspješni; • stalno su prisutne i ponavljajuće misli i razmišljanja o kockanju (na primjer iskustvima dobitka/gubitka, strateškim potezima, načinima kako prikupiti novac za kockanje); • osoba kocka u prisutnosti negativnih emocija (depresivnost, anksioznost, tjeskoba, krivnja, bespomoćnost,...); • vraća se sljedeći dan kako bi vratila novac izgubljen kockanjem; 23
isti simptomi, nova kategorija • koristi se lažima kako bi prikrila ozbiljnost problema s kockanjem; • ugrozila je ili izgubila važne odnose s bliskim ljudima (obitelj, prijatelji, kolege na poslu) zbog kockanja; • ugrozio je ili izgubio obrazovnu, poslovnu ili karijernu priliku zbog kockanja; • potražuje od drugih da joj posude novac za ublažavanje bezizlazne, očajne financijske situacije prouzročene kockanjem; • kod osobe se javlja uključenost u nezakonita ponašanja, kao što su krivotvorenje, prijevara, krađa, pronevjera kako bi osigurao novac s kojim će se kockati. Sva navedena ponašanja kada se javljaju neprestano, ponavljajuće, prelaze iz problematičnog kockanja u kliničku sliku poremećaja ovisnosti o kockanju. Kako bi se moglo govoriti o poremećaju potrebno je da osoba unutar godinu dana zadovoljava četiri ili više navedenih obilježja, odnosno kriterija. Tada govorimo o blažem obliku patološkog kockanja. Ako pod istim uvjetima osoba ispunjava 6 -7 kriterija radi se o umjerenom, a o teškom poremećaju kockanja govorimo kada osoba ispunjava sve ili većinu, više od 8 kriterija. Kockarski obrasci ponašanja mogu se javljati redovito (minimalno jednom mjesečno) ili epizodično (manje od jednom mjesečno), te mogu biti stalno prisutni ili u remisiji . Kockanje se može povećati tijekom razdoblja stresa ili depresije i tijekom razdoblja korištenja psihoaktivnih tvari ili apstinencije od istih. Kockari često imaju iskrivljena razmišljanja, neracionalno su optimistični, smatraju kako im je prisutnost određenih predmeta i/ili osoba nužna za pobjedu, skloni su praznovjerju i osjećaju moć i kontrolu nad ishodom slučajnih događaja. Isto tako, količina novca potrošena klađenjem, nije sama po sebi indikativna za poremećaj kockanja. Netko može uložiti tisuće kuna u mjesecu, a ne imati problema s kockanjem, dok drugi mogu uložiti mnogo manji iznosi, ali iskusiti znatne poteškoće povezane s kockanjem. Zaključno, simptomi i posljedice poremećaja kockanja vidljive su na psihičkom, socijalnom, zdravstvenom i financijskom aspektu života. Poremećaj kockanja može biti posljedica postojanja brojnih rizičnih čimbenika, ali jednako tako može biti i simptom neke druge bolesti i/ili poremećaja. Kao simptom, kockanje se često javlja kod shizofrenije, depresivnog, bipolarnog i anksioznog poremećaja, hiperaktivnog poremećaja i poremećaja pažnje, antisocijalnog poremećaja ličnosti, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, zlouporabe psihoaktivnih tvari i mnogih drugih poremećaja i antisocijalnih ponašanja. 1
Vremenski period u kojem nestaju znakovi i simptomi ovisnosti.
24
malim koracima na daleki put Započinjanje s klađenjem javlja se, prema istraživanjima, već tijekom djetinjstva, odnosno rane adolescencije ili mlade odrasle dobi iako je u Hrvatskoj kockanje osobama mlađima od 18 godina zakonom zabranjeno. Što je ranija dob u kojoj se osoba počinje kladiti, posebice ako je popraćena (velikim) dobitkom, to je veća vjerojatnost razvoja poremećaja kockanja tijekom odrasle ili starije odrasle dobi. S obzirom na naša kulturalna obilježja i nedovoljnu osviještenost za problem, mladi često u mladosti kockaju s članovima obitelji ili prijateljima. Većina mladih navodi dosadu ili veću zabavu u praćenju sporta kao razlog započinjanja. Iz tog razloga preventivni programi usmjeravaju se na podučavanje i poticanje mladih na organizaciju kvalitetnog provođenja slobodnog vremena. U početku su u pitanju mali novčani ulozi, ali adolescent troši svoj neveliki džeparac u nadi da će ostvariti dobitak i da će si moći kupiti nešto novo. Općenito, kockanje je poremećaj koji se razvija tijekom godina, u kojima osoba postupno povećava učestalost i količinu uloženog novca, a smanjuje se mogućnost kontrole. Prema tome, tanka je granica koja dijeli blaži oblik od razvoja u teži poremećaj kockanja. Zabrinjavajući podatak svjetske literature, prema kojem polovica osoba s poremećajem kockanja u tretmanu izjavljuje o suicidalnim idejama, a oko 17% ih je pokušalo samoubojstvo, dodatno naglašava potrebu za preventivnim programima, jer posljedice mogu biti pogubne. Kockari traže uzbuđenje, većina karta s novcem, a ne za novac. Navode da ih to opušta. U suštini većina ih nije nasilnog ponašanja, ali kada se nađu u fazi očaja izazvanog velikim novčanim gubitcima, velik broj ih ipak počini neko kazneno djelo. Maloljetnim počiniteljima kaznenih djela najčešće se izriču alternativne sankcije, odgojne ili sigurnosne mjere kako bi promijenili svoje ponašanje i razvili vještine odupiranja kockanju.
25
tretman Do sada je provedeno nekoliko studija o mogućnostima medikamentoznog liječenja patološkog kockanja. Rani rezultati ukazuju na to da antidepresivi i opioidni antagonisti (naltreksonom) mogu pomoći u liječenju simptoma patološkog kockanja. Komplikacije patološkog kockanja uključuju: • • • •
probleme sa zlouporabom alkohola i opojnih droga anksioznost depresiju financijske, društvene i pravne probleme (uključujući financijski bankrot, razvod braka, gubitak posla, odlazak u zatvor) • srčana oboljenja (od stresa i uzbuđenja zbog kockanja) • pokušaje samoubistva i izvršenje samoubojstva Liječenje patološkog kockanja predstavlja terapijski izazov. Većina ljudi teško priznaje da ima problem sa kompulzivnim kockanjem. Veliki dio liječenja usmjeren je upravo ka priznavanju vlastitog problema. Ukoliko se osoba na liječenje uključi pod pritiskom obitelji ili poslodavca, obično se kod takve osobe javlja otpor prema liječenju. Međutim, liječenje problema patološkog kockanja, pomoći će pojedincu da povrati osjećaj kontrole i popravi osobnu, obiteljsku i financijsku situaciju. Liječenje kompulzivnog kockanja uključuje tri glavna pristupa: Psihoterapiju, medikamentnu terapiju (terapiju lijekovima) i sudjelovanje u grupama za samopomoć. Cilj terapije je identificiranje nezdravih i negativnih uvjerenja i ponašanja i usvajanje zdravih, odnosno učenje i razvijanje vještina odupiranja i smanjenja poriva za kockanjem. Međutim, čak i uz liječenje, osoba se može vratiti kockanju, pogotovo ako provodi vrijeme u društvu ljudi koji su skloni kockanju ili se nalazi u okruženju u kojem je kockanje prisutno. Neke osobe s problemom kockanja su impulzivne, hiperaktivne, nemirne, energične, dok su druge depresivne, nesigurne, usamljene i osjećaju se bespomoćno. Kako postoje različiti razlozi započinjanja s klađenjem i brojne posljedice istog, tako se i razvijaju individualno prilagođeni tretmani oboljelih, odnosno za sada nema jedinstvenog programa liječenja. Iako je broj osoba koje traže da ih se liječi od poremećaja kockanja malen, u svim dobnim skupinama, mlađe osobe vjerojatnije će pristati na liječenje. Najbolja poboljšanja usmjerena apstinenciji i 26
tretman liječenju su kombinacija: lijekova, psihoterapije, obiteljske terapije, grupe samopomoći. Hipnoza je također jedan od mogućih načina djelovanja na poremećaj kockanja. Bitno je liječiti popratne simptome, koji su prisutni tijekom kockanja, a koji pojačavaju poriv za kockanjem: depresija, zlouporaba psihoaktivnih tvari, manične epizode, stres, pripadajuće zdravstveno stanje,… Psihoterapijsko liječenje većinom se provodi primjenom kognitivno-bihevioralne terapije (kratica: KBT). Ona je usmjerena na mijenjanje ranije spomenutih iskrivljenih uvjerenja, pogrešne percepcije, vjerovanja i zabluda (primjerice: „sve držim pod kontrolom“, „kockanje će riješiti moje probleme“, „imam sistem, dobitak je zagarantiran“, „sve kontroliram“). Mnogi ljudi, uključujući adolescente i mlade odrasle osobe, pokušavaju i misle da će svoje probleme riješiti kockanjem. Iz tog razloga provode se treninzi o tehnikama i načinima rješavanja problema, mišićne relaksacije, kontrole negativnih emocionalnih doživljaja na koju se nadovezuju i radionice socijalnih vještina, jačanja samopouzdanja i razvijanja pozitivne slike o sebi. Najvažniji dio terapije je izlaganje oboljelog kockarskim podražajima i prevencija odgovora na podražaj. Korisne tehnike su zamišljanje i vizualizacija uz prethodnu relaksaciju, motivacijske tehnike kojima se osvješćuju posljedice kockanja i istovremeno pojačava motivacija (unutarnja i vanjska) za odupiranjem, smanjenjem ili potpunom apstinencijom od kockanja. Psihodinamska terapija usmjerena je, između ostalog, na mijenjanje stavova i uvjerenja o kockanju, osvještavanju potreba za osamostaljenjem, uspjehom, samoaktualizacijom, te rad na otporima, poricanju problema i neprihvaćanju odgovornosti i objektivne stvarnosti. Kada obitelj sazna za ovisničko ponašanje, kockanje postaje problem cijele obitelji, stoga obiteljske terapije nisu rijetkost u tretmanu liječenja bolesnika. Jačanje obitelji i podrška koju bolesnik može pronaći unutar vlastite obitelji ključni su za njegov oporavak. Vrlo popularne su grupe samopomoći, koje ukazuju bolesniku da nije sam sa svojim problemom, da je okružen ljudima koji dijele sličnu sudbinu i koji su odlučili boriti se i povratiti svoj život. Takvo poticajno okruženje olakšava svakodnevno funkcioniranje i daje potporu i oslonac bolesniku u daljnjoj borbi ka izlječenju. Neophodno je svakako osigurati bolesniku financijskog savjetnika, kako bi se riješile brige oko egzistencijalnih (ne)prilika.
27
zašto intervenirati, kad možemo prevenirati? U svim do sada provedenim istraživanjima potvrđena je značajno veća pojava poremećaja kockanja kod muškaraca, nego kod žena i kod osoba čiji su roditelji ili netko blizak iz šire obitelji kockali. Iz svega navedenog možemo zaključiti da je potrebno stalno iznova educirati i senzibilizirati cijelu javnost, ali s naglaskom na mušku populaciju. Zbog spomenutih razlika među spolovima i programi preventivnih utjecaja moraju biti prilagođeni ovisno o spolu. Provođenje socijalizacijskih i komunikacijskih radionica s aktivnim sudjelovanjem mladih često je korištena preventivna aktivnost u školama, domovima i različitim nevladinim organizacijama. Radionice su usmjerene na osnaživanje odnosa unutar obitelji, jačanje vještina nošenja s emocijama, poticanje pozitivnih oblika ponašanja, razvijanje komunikacijskih vještina, primjerenih načina rješavanja i nošenja s problemom, odupiranja vršnjačkim utjecajima. Kada je 2000. godine kockanje postalo legalna aktivnost regulirana Zakonom o igrama na sreću (NN 87/09), otvorilo se 6 sportskih kladionica, odnosno 100 poslovnica na području Hrvatske. Danas je taj broj i do 40 puta veći, a postoji i internet kockanje dostupno 0-24 sata, 7 dana u tjednu. Klađenje se svakodnevno medijski reklamira. S time raste i svijest o kockanju kao ozbiljnom problemu i poremećaju, ali ne dovoljno brzo. Kako bi se smanjile posljedice, posebno za rizične skupine, od iznimne je važnosti preuzimanje odgovornosti (postojanje uplatnih mjesta preduvjet je za razvoj poremećaja) kroz uspostavljanje programa odgovornog priređivanja igara na sreću. Program je nastao u suradnji Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija, zdravstvenih institucija, Hrvatske lutrije, casina, nevladinih organizacija, znanstvenih i istraživačkih ustanova. Svrha je educirati i informirati igrače o njihovim aktivnostima, kako bi odgovornije odabirali igre u kojima će sudjelovati i načine na koje će sudjelovati, kako bi se umanjila vjerojatnost razvoja poremećaja kockanja. Jednako tako potrebno je poštovati zakonske regulative i povećati nadzor, te redovito provjeravati dob osobe prilikom izvršavanja uplata u poslovnicama, kada se već ne može kontrolirati na internet kladionicama. Važno je stalno ulagati u istraživanja koja će nam dati znanstvenu podlogu, točniji i jasniji uvid u spektar promjenjivih rizičnih čimbenika za razvoj poremećaja kockanja. Neki od njih su nam poznati kao biološki (postojeći osjećaji i raspoloženja), psihološki (kriva vjerovanja) i socijalni (vršnjački utjecaj, narušeni obiteljski odnosi, nepoštivanje zakona). Iz svega navedenog možemo zaključiti da je potrebno stalno educirati i senzibilizirati cjelokupnu javnost s naglaskom na posebno 28
zašto intervenirati, kad možemo prevenirati? podložnu mušku populaciju. U prevencijske programe, uz mlade s problemom kockanja, potrebno je uključiti prije svega stručnjake, roditelje, škole, vršnjake i ostale članove zajednice.
Savjeti za roditelje Budite pozitivan primjer svom djetetu. Budite vjerodostojni: ponašajte se u skladu s onim što govorite. Razgovarajte često i gradite povjerenje. Donesite zajednička pravila o kockanju koristeći jasne poruke i usmjerenja. Nadgledajte aktivnosti Vašeg djeteta iz sigurne udaljenosti. Uspostavite kontakt s drugim roditeljima. Potaknite dijete na kvalitetnu organizaciju slobodnog vremena i uključivanje u zdrave aktivnosti. Potražite savjet stručnjaka.
29
upitnik samoprocjene: igram li prekomjerno? 1.
Jeste li ikada izostali s posla, iz škole, fakulteta ili zapostavili svoje obveze radi igranja igara na sreću?
2.
Je li igranje igara na sreću loše utjecalo na Vaš obiteljski život?
3.
Je li igranje igara na sreću loše utjecalo na Vaš ugled u društvu, među prijateljima?
4.
Jeste li ikada osjećali grižnju savjesti nakon igranja igara na sreću?
5.
Jeste li ikada igrali igre na sreću kako biste vratili dugove ili riješili financijske poteškoće?
6.
Je li igranje igara na sreću utjecalo na smanjivanje Vaših mogućnosti ili uspješnosti?
7.
Jeste li, nakon gubitka, osjećali da se morate što prije vratiti kako biste možda osvojili izgubljeni iznos?
8.
Jeste li, nakon dobitka, imali snažnu potrebu da osvojite još veći dobitak?
9.
Jeste li ikada igrali igre na sreću sve dok niste potrošili i zadnju kunu?
10. Jeste li ikada posuđivali novac za igre na sreću? 11. Jeste li ikada prodali nešto od osobnih stvari da biste imali novac za igranje igara na sreću? 12. Jeste li novac od dobitka ili onaj namijenjen igrama na sreću “teška srca” koristili za uobičajene životne troškove? 13. Jeste li zbog igranja igara na sreću postali nemarni te zapostavili vlastitu dobrobit i/ili dobrobit svoje obitelji? 14. Jeste li ikada igrali igre na sreću dulje nego što ste planirali? 15. Predstavljaju li Vam igre na sreću “bijeg” od briga, poteškoća, dosade ili usamljenosti? 16. Jeste li ikada počinili ili razmišljali da počinite neku protuzakonitu radnju kako biste prikupili novac za igre na sreću?
30
upitnik samoprocjene: igram li prekomjerno? 17. Jesu li Vam ikada misli o igrama na sreću uzrokovale poteškoće sa spavanjem i/ili nesanicu? 18. Potiču li svađe, razočaranja ili frustracije u Vama veću potrebu za igranjem igara na sreću? 19. Imate li potrebu proslaviti neki sretan događaj tako da se “počastite” s nekoliko sati igranja igara na sreću? 20. Jeste li ikada pomišljali na samoubojstvo zbog problema uzrokovanih igranjem igara na sreću? Nakon što ste odgovorili na svih 20 pitanja, zbrojite svoje DA odgovore. Više od sedam DA odgovora, ukazuje na karakteristike ovisnosti o igrama na sreću. Stoga, ovaj upitnik samoprocjene shvatite kao upozorenje jer već i jedan potvrdan odgovor u ovom upitniku može biti znak da trebate biti oprezni u igri. Upitajte se iskreno - imate li još uvijek kontrolu nad igrom ili ona polako počinje kontrolirati Vaš život?
31
oslobađanje od ovisnosti i povratak u društvo Budući da specifičan lijek za ovaj tip ovisnosti još nije dostupan, liječenje ovisnosti o kockanju obuhvaća uključivanje ovisnika u određene specijalizirane i strukturirane programe, koji obuhvaćaju različite oblike grupne ili individualne psihoterapije, farmakoterapije, te određene metode samopomoći. U oslobađanju ovisnosti o kockanju veoma je bitno prvo priznati problem, suočiti se i ponovno naučiti kontrolirati poriv za kockanjem. Psihodinamskom psihoterapijom postiže se stjecanje uvida u vlastito ponašanje, te prihvaćanje novih modela ponašanja, dok se kognitivno-bihevioralnom terapijom pokušavaju promijeniti pogrešna vjerovanja i netočne percepcije koje su dovele do problema s kockom. Svim kockarima se savjetuje da što je moguće više fizički vježbaju, da si ispune dan kako bi odagnali misli s kockanja te provode vrijeme na svježem zraku. Također, u procesu izlječenja veoma je važna podrška obitelji i bližnjih, te se savjetuje da također budu aktivno uključeni u organizirani program liječenja. Nažalost, podatci potvrđuju da je sve veći broj ovisnika o kockanju, a budući da se radi o bolesti s nepovoljnim djelovanjem, kako na obitelj kockara tako i na čitavu zajednicu, od velike važnosti su preventivne aktivnosti, koje trebaju biti usmjerene ka podizanju svijesti društva o značenju problema, te tako zaustaviti nagli rast negativnih posljedica koje proizlaze upravo iz ovisnosti o kocki.
32
zakonska regulativa i zaštita djece i mladih u republici hrvatskoj U slučaju zatjecanja maloljetne osobe da sudjeluje u igrama na sreću, nadležno tijelo o tome će obavijestiti Centar za socijalnu skrb, koji je po primitku navedene obavijesti dužan odmah ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava te propisane mjere s ciljem utvrđivanja je li došlo do zanemarivanja roditeljske obveze podizanja i odgoja djeteta. Ako se maloljetna osoba opetovano zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću, odnosno ako se u sudskom postupku utvrdi da je došlo do većeg stupnja zanemarivanja roditeljske obveze podizanja i odgoja djeteta, sud u može roditelju oduzeti pravo da živi sa svojim djetetom i odgaja ga, a dijete može povjeriti na čuvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (Obiteljski zakon NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 05/15 ili NN 75/14). Također, roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, može biti procesuirana i zbog počinjenja kaznenog djela „Povreda djetetovih prava“ iz čl. 177 Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12), za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do tri godine. U smislu Zakona o igrama na sreću (NN 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14), igrom na sreću smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, pri čemu dobitak ili gubitak ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Igre na sreću razvrstavaju se u četiri skupine: 3. Igre klađenja 1. Lutrijske igre 4. Igre na sreću na automatima 2. Igre u casinima Posjet casinu i automat klubovima te sudjelovanje u igri dozvoljen je isključivo punoljetnim osobama. Uplate za klađenje mogu se primati samo od punoljetnih osoba, a sudionik u lutrijskim igrama može biti samo fizička osoba koja je napunila 18 godina. Priređivač igara na sreću dužan je utvrditi punoljetnost osobe prije nego zaprimi uplatu za klađenje te joj dozvoli ulazak u casino ili automat klub, odnosno omogući sudjelovanje u igri. Za pravne osobe koje omoguće sudjelovanje u igrama na sreću maloljetnim osobama, propisana je novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi od 5.000,00 do 50.000,00 kuna. Za nadzor nad primjenom ovih propisa nadležno je Ministarstvo financija. 33
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
ISPOSTAVE:
SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI
Metković Odjel za školsku medicinu, Ante Starčevića 12 Tel.: 020/ 681 979 Radno vrijeme: prema dogovoru Potrebno je nazvati navedeni broj telefona i ostaviti poruku sa svojim brojem pa će Vam se djelatnik odjela javiti.
Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Matice hrvatske 15, 43 000 Bjelovar Tel.: 043/ 247 244, 043/ 247 245 Fax: 043/ 247 204 e-mail: mentalno.zdravlje@zzjz-bjelovar.hr RADNO VRIJEME: pon-pet 9:00 – 13:00 h BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Augusta Cesarca 71, 35 000 Slavonski Brod Tel.: 035/ 411 319 (ovisnosti), 035/ 415 897 (mentalno zdravlje – savjetovalište) Fax: 035/ 415 898 e-mail: ovisnostisb@gmail.com, ovisnosti@zzjzbpz.hr, savjetovaliste@zzjzbpz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak i četvrtak 11:00-19:00 h DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PROMICANJE ZDRAVLJA Odjel za mentalno zdravlje Dr. A. Šercera 4a, p.p. 58, 20 001 Dubrovnik Tel.: 020/ 341 082 Fax: 020/ 341 088 e-mail: prevencija.ovisnosti@zzjzdnz.hr, mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 14:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h
34
Korčula Plokata bb Tel.: 020/ 715 021 RADNO VRIJEME: utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h utorak 12.30-13.30 i četvrtak 13:00-14:00 h Vela Luka Dom zdravlja “A. Franulović” Vela Luka, Kale bb RADNO VRIJEME : ponedjeljak i srijeda 13:00-19:00 h ponedjeljak 16:00-18:00 h Orebić Ambulanta u Orebiću, Ulica kralja Tomislava 22 RADNO VRIJEME: srijeda 12:00-14:00 h tel.: 098/1807 050 GRAD ZAGREB SLUŽBA ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb Odjel za prevenciju ovisnosti Tel.: 01/ 383 0066, 01/ 383 0088 Fax: 01/ 641 4003 Savjetovalište Mirogojska 11 Tel.: 01/ 383 0088, 01/ 383 0066
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: Centar za mentalno zdravlje Mirogojska 11 Savjetovalište za mlade Mirogojska 11 Tel.: 01/ 469 6117 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 8:00-16:00 h utorak i četvrtak 12:00-20:00 h Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Remetinečki gaj 14 tel.: 01/3830 088 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak: 8:00-16:00 h utorak i četvrtak: 12:00-20:00 h ISTARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJ OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Sv. Mihovil 2, 52 100 Pula Tel.: 052/ 217 501 Fax: 052/ 215 623 e-mail: ovisnost@zzjziz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i četvrtak 12:00-20:00 h utorak i petak 7:00-15:00 h Poreč Dom zdravlja M. Gioseffi 4, 52440 Poreč Tel.: 052/ 426 457, 052/ 426 400 Fax: 052/ 451 535 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-19:00 h, ostale dane prema dogovoru
KARLOVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Trg Josipa Broza 2/1, 47 000 Karlovac Tel.: 047/ 412 135, 047/ 601 102 Fax: 047/ 601 102 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjzka.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Služba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Trg dr. Tomislava Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica Tel.: 048/ 655 160, 048/ 655 161 Fax: 048/ 655 102 e-mail: szjz@kc.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak 8:00-13:00 h četvrtak 16:00-19:00 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Odjel za socijalnu medicinu i javno zdravstvo Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zivtov trg 3, 49 210 Zabok Tel.: 049/ 221 644, 091/ 123 2733 Fax: 049/ 221 595 e-mail: prevencijakrapina@zzjzkzz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – pet 7:00-15:00 h, po dogovoru u poslijepodnevnim satima s vanjskim suradnicima Centra
35
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI
SLUŽBA ZA PREVENCIJU I IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI
Odjel za javno zdravstvo, organizirano promicanje zdravlja, prevenciju ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Senjskih žrtava 2, 53 000 Gospić Tel.: 053/ 575 593, 053/ 573 804 Fax: 053/ 574 453 e-mail: prevencija@zzjzlsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 7:00-15:00 h MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Ivana Gorana Kovačića 1e, 40 000 Čakovec Tel.: 040/ 314 400, 040/ 314 401 – psiholog, 040/ 386 833 – liječnik Fax: 040/ 314 401 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 četvrtak i petak 7:00-15:00, 17:00-20:00 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Centar za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničko liječenje prevencije ovisnosti Drinska 8, 31 000 Osijek Tel.: 031/ 304 455, 031/ 304 253, 031/ 304 237 Fax: 031/ 304 238 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 7:00-15:00 h četvrtak 12:00-20:00 h
36
Služba za javno zdravstvo Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja Županijska 9, 34 000 Požega Tel.: 034/ 311 578, 034/311 563, 0800/ 303 034 (Služba za javno zdravstvo), 0800/ 200 069 (Odjel za prevenciju) Fax: 034/ 311 563 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjz-pozega.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak: 7:00-15:00 h PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Kalvarija 8, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 327 160 Fax: 051/ 327 170 e-mail: centar.za.ovisnosti@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak rad u dvije smjene 07:00-15:00, 12:00-20:00 Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja (savjetovalište) Firello la Guardia 23, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 335 920 Fax: 051/ 335 920 e-mail: darko.rovis@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak: 8:00-20:00 h
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
ISPOSTAVE:
SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI
Savjetovalište Sinj Dom zdravlja (prostorije Higijensko-epidemiološke ispostave) Petrovac 2, 21 230 Sinj RADNO VRIJEME: druga i četvrta srijeda u mjesecu 15:00-18:00
Odsjek za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Tomislavova 1, 44 000 Sisak Tel.: 044/ 567 161, 044/ 567 162 Fax: 044/ 567 161, 044/ 567 162 e-mail: savjetovaliste@zzjz-sk.hr RADNO VRIJEME: svaki radni dan 7:00-15:00 h ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 Kutina: Dom zdravlja, utorak 8:00-17:00 h Novska: Dom zdravlja, četvrtak 9:00-17:00 h Topusko: Srednja škola Topusko, 8:00-15:00 h SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Vukovarska 46, 21 000 Split Tel.: 021/ 401 190, 021/ 401 192 Fax: 021/ 401 195 e-mail: prevencija.ovisnosti1@nzjz-split.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak 8:0016:00 h srijeda 08:00-20:00 Savjetovalište za zaštitu zdravlja djece i mladih Fra Luje Maruna 2/1, Split Tel.: 021/ 599 696, 021/ 599 697 Fax: 021/ 599 698 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i četvrtak 7:30-19:30 h srijeda i petak: 7:30-15:30 h
Savjetovalište Makarska Dom zdravlja Stjepana Ivičevića 2, 21 300 Makarska RADNO VRIJEME: svaki tjedan četvrtkom osim prvo četvrtka u mjesecu 10:00-12:00 Savjetovalište Imotski Dr. Mladinova bb, 21 260 Imotski Tel.: 021/ 842 731, 098/ 997 7712 Fax: 021/ 842 731 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 8:0016:00 h, prve i treće srijede u mjesecu dolazi doktorica Savjetovalište Hvar Pelinje bb, 21 465 Jelsa Fax: 021/ 761 255 RADNO VRIJEME ponedjeljak, utorak i srijeda 9:00-14:00 h petak (grad Hvar – Trg svetog Stjepana, Dom zdravlja) 9:00-14:00 h Savjetovalište Vrgorac Dom Zdravlja Vrgorac Vukovarska 23, 21 276 Vrgorac RADNO VRIJEME: prvi četvrtak u mjesecu 10:00-12:00 h Savjetovalište Komiža – otok Vis Ordinacija dr. Tomislav Car Komiških iseljenika 2, 21 485 Komiža Tel.: 021/ 713 300 Fax: 021/ 713 512 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-20:00 h, ostale dane prema dogovoru 37
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Prilaz tvornici 39, 22 000 Šibenik Tel.: 022/ 215 097, 022/ 219 774 Fax: 022/ 215 097 E-mail: ovisnosti.sibenik@email.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 13:00-21:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h VARAŽDINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Djelatnost za javno zdravstvene programe, zdravstvenu statistiku i prevenciju ovisnosti I. Meštrovića bb, Varaždin Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Pavlinska 8, 42 000 Varaždin Tel.: 042/ 320 969 Fax: 042/ 320 066 e-mail : ovisnost@zzjzzv.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i srijeda 12:00-20:00 h utorak i četvrtak 07:00-15:00 h petak 07:00-15:00, 16:00-20:00 h VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Ljudevita Gaja 21, 33 000 Virovitica Tel.: 033/ 781 421, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) e-mail: sinisa.brlas@vt.t-com.hr (psiholog) www.zzjzvpz.hr 38
RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak 12:00-20:00 h četvrtak 12:00-16:00 h Slatina Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Trg bana Josipa Jelačića 33, 33 520 Slatina Tel.: 033/ 552 258, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) Fax: 033/ 552 258 e-mail: zzjz@pz.hr RADNO VRIJEME: četvrtak 17:00-19:00 h (ili po potrebi) VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Duga ulica 43, 32 000 Vinkovci Tel.: 032/ 334 715 Fax: 032/ 334 714 e-mail: centarzaprevencijuovisnosti@zzjz-vsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak 07:00-15:00 h ZADARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Zavod za javno zdravstvo Zadar Ravnice b.b. (1. kat), 23 000 Zadar Tel.: 023/ 314 783, 023/ 302 275 Fax: 023/ 314 783 e-mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 07:00-20:00 h
gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA TE PREVENCIJU OVISNOSTI Savjetovalište Zaprešić Zdravstveni centar Zaprešić sjever Mokrička 54, 10 290 Zaprešić Tel.: 01/ 331 3031 Fax: 01/ 331 3470 e-mail: mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-19:00 h (psihologinja) utorak: 7:00-14:00 (liječnik)
Savjetovalište Ivanić Grad Savjetovalište Gradskog društva Crvenog križa Ivanić Grad Omladinska 30, 10 310 Ivanić Grad Tel.: 01/ 288 3004 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-17:00 Savjetovalište Dugo Selo Dom zdravlja Dugo Selo Domjanićeva 12a, 10 370 Dugo Selo Tel.: 01/ 275 9061 RADNO VRIJEME: četvrtak 15:00-18:00 h
Savjetovalište Velika Gorica Dom zdravlja Velika Gorica – prostorije Službe za epidemiologiju ZZJZ Matice Hrvatske bb, 10 410 Velika Gorica Tel.: 01/ 6331 233 Fax: 01/ 6251 308 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-19:00 h Savjetovalište za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima Samobor Dom zdravlja Samobor Gajeva 37, 10 430 Samobor Tel.: 01/ 333 0763 Fax: 01/ 333 0763 RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-16.00 h (liječnik) utorak 7:00-13:00 h (psihologinja), 14:00-18:00 (KLA) srijeda 14:00-18:00 h (psihologinja) četvrtak 8:00-12:00 h (psihologinja)
39
biljeĹĄke
40