Internet, ovisnost i mladi by IV Group

impresum Izdavač: INTERNATIONAL POLICE ASSOCIATION IPA HRVATSKA SEKCIJA 51000 Rijeka, Braće Monjac 24 mb: 01707183 - IBAN: HR2823600001101671740 e-mail: ipa@ipa.hr www.ipa.hr Urednik: Damir Berta Nakladnik: IV Nakladništvo d.o.o. HR-10000 Zagreb Prilaz Ivana Visina 7 Tel.: +385 1 640 71 74 Fax: +385 1 640 71 81 E-mail: office@iv-nakladnistvo.hr Direktor: Mario Schulz Stručno suradništvo: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko Goranske Županije Autorska prava: IPA Hrvatska sekcija Izdanje: Treće izdanje 2019. godine Redakcija: IPA Hrvatska sekcija Likovna obrada: Mario Posavec Grafičko oblikovanje redakcije: Damir Berta Grafičko oblikovanje promidžbe: Megi Horak Orlić TISAK: GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE d.o.o. Mičevečka ulica 7 HR - 10000, Zagreb, CROATIA www.gzh.hr Naklada: xxxx kom Index: xxxx

oprez s internetom

Autorska prava zadržava International Police Association IPA Hrvatska sekcija. Izdavač i nakladnik ne odgovaraju za promidžbeni sadržaj.

internet mi je važan a prijatelji još više! Poštovani čitatelji, dragi prijatelji! International Police Association, IPA, Sekcija Hrvatska, provodi preventivno edukativne programe sa najaktualnijim sigurnosnim temama, koje se provode u još 4 zemlje Europske unije i to u Njemačkoj, Austriji, Češkoj i Sloveniji. Jedna od aktualnih tema je svakako, ovisnost o internetu. Razlog je to da smo se uz naše preventivno-edukativne programe i teme: „Nasilje i mladi“, „Droge, ovisnost i mladi“ te „Prometna bojanka za djecu“ odlučili izraditi i učiniti Vam dostupnom ovu brošuru kako bi Vam pružili sve potrebite informacije o korisnosti interneta ali i usmjeriti Vas da se njegova korisnost ne pretvori u ovisnost. Polazimo od činjenice da je čovjek društveno biće i da putem interneta ostvarujemo kontakte širom svijeta, stvaramo nova prijateljstva, razmjenjujemo informacije, učimo, zabavljamo se, igramo, zaljubljujemo se, ljutimo se, tugujemo, povjeravamo najintimnije detalje našeg života drugima i sudjelujemo u svim oblicima društvenosti koje pruža Internet. IPA je Policijska organizacija koja u svojoj izvornosti propagira prijateljstvo među policajcima svijeta i među ljudima, kroz sve društvene oblike, u 64 zemlje članice. Naravno da Internet ima vrlo važnu ulogu u ovoj društvenoj aktivnosti, ali neposrednost u prijateljskom kontaktu, odnosu i druženju ne može ništa zamijeniti. Zato nudimo slogan „INTERNET MI JE VAŽAN A PRIJATELJI JOŠ VIŠE“, jer ovisnost o internetu zapostavlja društvene aktivnosti ljudskog društvenog bića. Ovaj uradak je djelo Hrvatskih stručnjaka iz ove domene za IPA Hrvatsku Sekciju. Projekt uključuje najširu društvenu zajednicu u Hrvatskoj, od pojedinca, gospodarskih subjekata i institucija, koji projektu daju financijsku potporu, na čemu im izražavam veliku zahvalnost. SERVO PER AMIKECO!

Predsjednik Hrvatske Sekcije

Miljenko Vidak

INTERNET, OVISNOST I MLADI

Savjeti za djecu, omladinu, roditelje...

Besplatna brošura

Međunarodno udruženje policije (IPA) Hrvatska Sekcija IPA Nakladnička grupa

Poštovani! IPA Hrvatska Sekcija sa poslovnim partnerom IV Nakladništvo d.o.o., u realizaciji preventivno edukativnog projekta „Internet, ovisnost i mladi“, indeks 252 – ZAGREB 3, za područje ZAGREB ZAPAD (Črnomerec, Stenjevec, Podsused – Vrapče) podijelila je 3.000 komada besplatnih primjeraka ove informativno - edukativne brošure.

sadržaj 1. Internet, ovisnost i mladi.......................................................................................................... 5 Psiholoških znakovi i simptomi ovisnosti o internetu:.............................................................. 7 Znakovi ovisnosti kod djece i adolescenata.............................................................................. 8 Savjeti za roditelje................................................................................................................... 10 Pozitivni aspekti virtualnih igara............................................................................................. 11 2. Računala i internet - dio odrastanja mladih............................................................................ 13 Adolescencija u kontekstu moderne informacijske tehnologije............................................. 14 3. Internet, komunikacija i mladi................................................................................................ 15 Internet................................................................................................................................... 15 Priroda online komunikacije................................................................................................... 16 Specifičnosti interneta pri stvaranju slike o sebi..................................................................... 16 Procjena dobrobiti korištenja društvenih mreža..................................................................... 17 Facebook................................................................................................................................. 17 Negativne strane komunikacije putem interneta.................................................................... 17 „Multitasking“......................................................................................................................... 18 Generacija mladih s pametnim telefonima............................................................................. 19 4. Internet kao poligon za razvijanje problema (maloljetničkog) kockanja................................. 21 Virtualna ekonomija................................................................................................................ 22 5. Nasilje putem interneta.......................................................................................................... 23 Dobre strane interneta........................................................................................................... 23 Internet krije i opasnosti......................................................................................................... 23 Nasilje preko interneta............................................................................................................ 24 Vrste nasilja preko interneta................................................................................................... 25 Kako se zaštiti od nasilja preko interneta?.............................................................................. 25 6. Ovisnost o internetu i ovisnost o računalima - razvoj psihološkog poremećaja..................... 28 Što je ovisnost o internetu i ovisnost o računalima?.............................................................. 28 Kako osobe postaju ovisne o internetu?................................................................................. 29 Faktori rizika za razvoj ovisnosti o internetu i ovisnosti o računalima.................................... 29 Tjelesne tegobe kao posljedica ovisnosti................................................................................ 30 Problemi na emocionalnom planu.......................................................................................... 30 Pomaganje djetetu ili tinejdžeru sa problemom ovisnosti o internetu ili računalima............. 31 7. Kaznena odgovornost, mladi i internet................................................................................... 32 Djeca i mladi kao potencijalne žrtve kaznenih djela počinjenih putem interneta.................. 32 Djeca i mladi kao počinitelji kaznenih djela putem interneta, društvenih mreža ili chatova.. 34 Aplikacija „RED BUTTON“....................................................................................................... 37 8. Gdje potražiti savjet?.............................................................................................................. 38 4

internet, ovisnost i mladi O internetu i elektroničkim dostignućima se, bez preuveličavanja, posljednjih godina govori više nego o svim ostalim medijima zajedno. To je vezano uz činjenicu da broj korisnika interneta i mogućnosti koje on pruža raste iz dana u dan. Mnogo je statističkih podataka koji potkrepljuju tu tvrdnju. Prema podacima iz 2019. godine internet koristi više od četiri milijarde ljudi u svijetu, te više od tri milijuna stanovnika u Hrvatskoj. Iz navedenog proizlazi da je internet postao više-manje dostupan svima i svugdje, te da do izražaja sve više dolaze i pozitivni i negativni aspekti njegova korištenja. Također, današnje generacije mladih odrastaju usporedno s rastom interneta, čime se oni počinju sve više razlikovati od generacija svojih roditelja i nastavnika. Ovo predstavlja podlogu za potencijalan razvoj raznih vještina, ali i problema kod mladih, a samim time i kod njihove okoline.

Kada je riječ o pozitivnim aspektima interneta možemo navesti sve lakšu i bržu dostupnost informacija. Internet također predstavlja izvor zabave (npr. igranje igrica s drugima), omogućuje komunikaciju, bez obzira gdje se nalazimo, kao i razmjenu iskustava, mišljenja i informacija s vršnjacima i odraslima sličnih interesa ili problema. Djeca i mladi korištenjem interneta poboljšavaju vještine pisanja – pisanje je dominantni način na koji korisnici razgovaraju putem interneta i mobitela, internet potiče razvoj kreativnosti, te razvoj strategija rješavanja problema i selekcije informacija. Negativni aspekti usmjereni su na potencijalni razvoj ovisnosti o internetu, izloženost neprimjerenim seksualnim sadržajima, izloženost uznemirujućim i neprijateljskim porukama, kao i na moguću pretjeranu izoliranost djece i mladih radi prečestog i/ili dugotrajnog korištenja interneta. 5

internet, ovisnost i mladi Pojam ovisnosti o internetu pojavio se tijekom posljednjih nekoliko godina. Iako navedena ovisnost dijeli mehanizme nastanka i održavanja s ostalim postojećim oblicima ovisnostima, od ostalih oblika razlikuje se po tome što se ne konzumiraju nikakva sredstva ovisnosti, već se ovisnost može primijetiti u potrebi za „konzumacijom“ sadržaja dostupnih na internetu. Samim time, liječenje takve vrste ovisnosti nije usmjereno na potpunu apstinenciju, već na učenje kako umjereno koristiti svugdje prisutan internet. Većinom se, posebice kod mladih, ovisnost razvija u smjeru prekomjernog korištenja društvenih mreža (Facebook, Twitter, i sl.), te igranja online igara. Istraživanjima su uočene i razlike po spolu vezano uz ove oblike ovisnosti. Djevojčice češće razvijaju ovisnost o društvenim mrežama, dok je češće sredstvo ovisnosti kod dječaka online igra. Navedeno nažalost dovodi do socijalne izolacije mladih u realnom svijetu, odnosno do nemogućnosti razvijanja adekvatnih socijalnih vještina. Kada govorimo o okvirima unutar kojih možemo korištenje interneta nazvati ovisnošću, spominje se vremenska granica koja se za odrasle označava nakon pet do šest sati dnevno, dok je kod adolescenata ona niža, odnosno iznosi dva do tri sata, ovisno o uzrastu. Ipak, vrijeme je samo jedan čimbenik, najveću ulogu u razvoju ovisnosti ima upravo osobnost adolescenta - ovisnost će se lakše razviti kod onih koji su povučeni, sramežljivi, usamljeni, nesigurni, depresivni, tjeskobni i hiperaktivni. Često se radi o djeci i mladima koja se teško dokazuju i teško stječu željeni status među vršnjacima i okolini općenito. Tako, kada je riječ o igranju računalnih igara, oni gube kontakt s realitetom, u svojim glavama lako i brzo od gubitnika postaju veliki heroji i pobjednici, u stanju su se izgubiti u virtualnom svijetu satima, danima, mjesecima, nerijetko i godinama. Ovisnosti o komunikaciji putem interneta i socijalnim mrežama također su podložnija djeca i mladi nesigurni u sebe, smanjenog samopouzdanja te slabije razvijenih socijalnih i emocionalnih vještina, kojima je zbog anksioznosti i stresa koje im stvaraju neposredne interakcije u realnom svijetu, mnogo lakše kontakte i upoznavanje novih ljudi ostvariti internetskim interakcijama (ovakve interakcije pružaju im lažan osjećaj sigurnosti i socijalne uspješnosti). Kao zaključak navedenog, može se reći da se kod mladih takvim ponašanjima stvara takozvani začarani krug, jer zbog ugodnih iskustava vezanih uz korištenje interneta, oni ne razvijaju niti potrebu niti imaju mogućnost razviti adekvatne vještine u realnom svijetu.

internet, ovisnost i mladi Psiholoških znakovi i simptomi ovisnosti o internetu: • Gubitak pojma o vremenu provedenom na internetu • Problemi vezani uz izvršavanje zadataka kod kuće, na poslu ili u školi • Izoliranje od obitelji ili prijatelja • Osjećaj krivnje ili zaštitnički stav prema korištenju interneta • Osjećaj euforije prilikom korištenja interneta • Neraspoloženost, nervoza i ljutiti ispadi • Osjećaj povučenosti, depresije i zlovolje • Gubitak interesa za ostale aktivnosti • Pad koncentracije i emocionalna zatvorenost kad internet nije dostupan • Razdražljivost prilikom smanjenja korištenja interneta Jasno vidljive posljedice ove vrste ovisnosti su zanemarivanje prijatelja i obaveza, slabiji uspjeh u školi, poremećaji spavanja, poremećaji prehrane, zanemarivanje obiteljskih odnosa, te naravno i moguće tjelesne posljedice poput problema s vidom, kralježnicom i sl. Kao i općenito u odgoju djece, roditeljima je danas sve teže uskladiti svakodnevne obaveze s potrebama njihove djece. Samim time, ovisnost o internetu kod

internet, ovisnost i mladi djece se često niti ne prepoznaje dok ne poprimi relativno opasne razmjere. Što je to što roditelji mogu učiniti kako bi spriječili takav razvoj situacije? Prije svega, važno je informirati se o ovoj temi. Kao što je već navedeno, današnje generacije djece su mnogo više informirane o tehnološkim dostignućima od generacija njihovih roditelja, pa im je iz toga razloga lakše iste tehnologije i koristiti. Pravilnim informiranjem, takve će se razlike smanjiti te će roditeljima biti jednostavnije i konkretnije pratiti aktivnosti svoje djece na internetu.

Znakovi ovisnosti kod djece i adolescenata Razlikujemo razne vrste online i video igara. To su igre za učenje i zabavu; akcijske igre, strategije i igre igranja uloga (RPG – role-playing game), online igre s velikim brojem igrača ili MMORPG (Massively multiplayer online role-playing game), itd. Kada je riječ o ovisnosti o igranju igara, jedna od definicija kaže da je ovisničko ponašanje svako ponašanje koje ispunjava osnovne komponente ovisnosti, a to su istaknutost (igranje igara postaje najvažnija aktivnost u životu osobe), promjena ponašanja (subjektivna iskustva koja ljudi iznose kao posljedicu angažiranosti u igranju video igrica) , tolerancija (potreban je sve duži period igranja da bi se postigao sličan efekt promjene ponašanja), simptom povlačenja (neugodni osjećaji i/ili fizički efekti koji se javljaju nakon prekida ili iznenadnog smanjenja vremena igranja), konflikti (sukobi s ostalim igračima ili okolinom u realnom svijetu kao posljedica prekomjernog igranja igara), te vraćanje (tendenciju povrataka na ranije obrasce igranja igre kako bi se ponovno pobudili osjećaji koje je igrač već proživljavao). Moguće je razlikovati i znakove ovisnosti o računalnim igricama i videoigrama kod djece i adolescenata. Neki od njih su: • konstantno produžavanje vremena igranja (igrači često niti ne primjećuju protok vremena, te im se čini kao da nemaju dovoljno vremena za igranje u danu) 8

internet, ovisnost i mladi • tolerancija (s povećanjem vremena igranja igre se razvija i tolerancija na podražaj unutar iste) • apstinencijski simptomi (nemir, nervoza, razdražljivost, agresivnost mogu se javiti kada se djeca povlače ili pokušavaju smanjiti količinu igranja) • nemoć kontrole igranja ili dulje vrijeme odustajanja i nemogućnost prestajanja (sve teže kontroliraju trajanje igre te postupno sve teže odustaju od nje, ponekad čak zanemaruju i svoje osnovne fiziološke potrebe za hranom, snom i sl.) • gubitak interesa za, ili prekid s nekim ranije važnim zanimanjima i aktivnostima (zanemarivanje hobija, školskih obveza i odnosa s važnim ljudima) • igranje računalnih igrica kao bijeg od problema (igru doživljavaju kao utočište i bijeg od trajnih napetosti koje se zamjenjuju novim virtualnim napetostima) • laganje o igranju (svijest o tome da su iznevjerili prijatelje dovodi ih u situaciju da lažu o razlozima nedolaska, neispunjavanja obveza, a pri tome ne žele priznati da su sve zaboravili zbog igre) • nastavljanje igranja usprkos roditeljskim zabranama i svijesti o teškoćama (unatoč roditeljskoj zabrani i osobno uočenim vlastitim poteškoćama, djeca se teško odupiru izazovu igranja) • sukobi s prijateljima, roditeljima i školski problemi (sve navedeno rezultira učestalim sukobima s prijateljima i roditeljima, a osobito su uočljivi problemi u školi) Istraživanja govore o 8-18,5% ukupne populacije korisnika interneta u svijetu, koji su razvili ovisnost o njegovom korištenju, uključujući dakle i one ovisne o igranju online igara (u svrhu usporedbe, procjenjuje se kako na svijetu postoji 4-6% ovisnika o kockanju). Nadalje, igranje nasilnih igara dovodi do kratkotrajnog porasta agresije kod djece (istraživači navode da efekti igranja igre u prosjeku nestaju nakon trideset minuta), ali ipak, ako gledamo na slučajeve nasilja prouzrokovane igranjem video igara, oni su zaista izuzetak, te je gotovo nemoguće tvrditi da igranje nasilnih video igara u bilo kojoj mjeri izravno dovodi do raznih kriminalnih radnji. Čini se da se, kada već govorimo o kriminalu u stvarnom svijetu kao posljedici igranja online igara, ipak češće radi o senzacionalističkim novinskim napisima, s ciljem zastrašivanja kako mladih, tako i roditelja. Naravno, to ne znači da takve slučajeve treba zanemariti, ali je jednako bitno sve informacije sagledati iz različitih kutova. Potrebno je dakle reći da agresivno ponašanje ne mora isklju9

internet, ovisnost i mladi čivo biti rezultat igranja računalnih igara, ali ga one mogu poticati. Naravno da je više mogućih uzroka agresivnoga ponašanja djece i adolescenata koji se povezuju i uz njihovu osobnost, obiteljske, školske i druge uzroke.

Savjeti za roditelje Nekoliko savjeta što roditelji mogu učiniti kako bi njihovo dijete sigurnije koristilo internet: • Dajte djeci i mladima do znanja da ste zainteresirani za njihove aktivnosti na internetu; • Postavite jasna pravila korištenja interneta (zajedno s djetetom, zapamtite: tih pravila se vi također trebate pridržavati!); • Postavite računalo u dnevnu, a ne u dječju sobu; • Kako biste spriječili mogućnost da vaše dijete postane žrtvom nasilja putem interneta objasnite djeci tko je stranac u stvarnom i virtualnom svijetu, te im objasnite koje su moguće opasnosti susreta s osobom koju poznaje samo preko chata i interneta; • Objasnite djeci i mladima opasnosti slanja vlastitih slika putem interneta, kao i pojam dječje pornografije; • Važno je, umjesto same zabrane mladima da ne iznose osobne informacije, naučiti ih kako da ograniče pristup tim informacijama. • Potpuna zabrana korištenja interneta je kontraproduktivna – zabrane djecu mogu potaknuti na tajnovitost i da ne govore o problemima tijekom korištenja interneta; • Otvorite profil na društvenoj mreži i budite prijatelj djetetu i on-line; 10

internet, ovisnost i mladi • Dopustite djetetu da Vas educira o načinu korištenju društvenih mreža ako ih ne znate koristiti; • Poučite djecu o opasnostima koje im prijete na internetu te se uvjerite da razumije osnove sigurnosti i privatnosti na internetu; • Savjetujete djecu da za on-line (internet) prijatelje prihvaćaju samo osobe koje poznaju u stvarnom životu; • Objasnite im da sve napisano i objavljeno na internetu zauvijek ostaje negdje spremljeno; • Naučite koristiti programe za blokiranje neprimjerenih sadržaja na računalima; • Potaknite djecu i podržite ih u prijavi neprimjerenih sadržaja; • Objasnite im da vrijeđanje, sramoćenje, ogovaranje i izrugivanje drugih osoba na internetu jednako boli kao i u stvarnom životu. Također, ne zaboravite, vaša djeca mogu znati više od vas o tehnologiji ali vi znate više o životu, pa vam je samim time dopušteno postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje! Jedan od danas najraširenijih načina korištenja interneta kod mladih je svakako igranje online igara.

Pozitivni aspekti virtualnih igara Unatoč već poznatim negativnim stranama igranja online igara, postoje i one pozitivne. Igranje igara može učiniti da se mladi osjećaju bolje u psihološkom smislu, a može djelovati i na povećanje samopouzdanja. Dapače, neka neurološka istraživanja pokazuju da igranje online i video igara poboljšavaju povezanost između različitih dijelova mozga, te proširuju kognitivne sposobnosti uključujući pažnju, pamćenje i kontrolu. Često se navodi da uz pomoć igranja igara djeca i mladi razvijaju i različite sposobnosti: koordinaciju ruka – oko, odnosno usklađivanje osjetila i motorike, općenito koordinaciju pokreta, oštrinu vida, prostornu orijentaciju, pa čak i inteligenciju. Ponekad je igranje jednostavno lako dostupna razbibriga i odmor od svakodnevnog stresa. Ohrabruje i činjenica da je zapravo mali broj onih koji razviju potpunu sliku ovisnosti o online igrama, pogotovo u našoj zemlji. Tako je moguće čuti i iskustva profesionalnih igrača online igara u Hrvatskoj koja su iznimno pozitivna, te usmjerena na konstantan daljnji profesionalni razvoj. Kao savjete roditeljima čija djeca igraju online i video igre navodi se da trebaju 11

internet, ovisnost i mladi biti upoznati sa sadržajem video igre i poticati djecu i mlade da igraju igre s više edukativnog, a manje nasilnog sadržaja, kao i poticati djecu da igraju u skupinama (vršnjaka) radije nego kao samostalnu aktivnost jer to vodi međusobnom razgovoru i suradnji. U tu svrhu na internetu je moguće pronaći i razne stranice koje roditeljima omogućuju provjeru pojedinih igara, odnosno njihovu prikladnost prema dobi djeteta. Nadalje, važno je postaviti vremensko ograničenje, odnosno dozvoliti igranje tek nakon što djeca i mladi napišu zadaće i izvrše svakodnevne obaveze, te slijediti upute proizvođača igara kao i proizvođača opreme (npr. udaljenost od ekrana, dovoljno osvijetljena prostorija, ekran koji nije na maksimalnoj svjetlini).

Važno je zapamtiti:

Vaša djeca mogu znati više od Vas o tehnologiji, ali vi znate Više o životu, pa vam je samim time dopušteno postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje!

računala i internet dio odrastanja mladih Adolescencija je jedna od razvojnih faza u čovjekovom životu. Predstavlja prijelazni period iz djetinjstva u odraslu dob. U tom razdoblju, adolescenti izvršavaju važan razvojni zadatak: stvaraju vlastiti identitet i pripremaju se za samostalni život. Period karakterizira postepeno odvajanje od roditelja i uspostavljanje mnogih drugih društvenih veza. Društvena povezanost i bivanje dijelom grupe presudno je za uspostavljanje identiteta jer se slika o sebi razvija usporedbom s vršnjacima. Adolescent mašta, mijenja svoje karakteristike i zauzima različite uloge te pritom procjenjuje kako ga drugi vide i doživljavaju. Tako postepeno stječe uvid u svoje prednosti i mane. U grupi vršnjaka, adolescenti uče i vježbaju društvene i emocionalne vještine potrebne za ostvarivanje i održavanje kvalitetnih odnosa, uče surađivati, zauzeti stav i izraziti mišljenje, uče prihvatljiva ponašanja te zadovoljavaju potrebe za intimnošću. Proces sazrijevanja je stresan. Uključuje emocionalnu patnju, interpersonalne (međuljudske) konflikte, a ponekad i teže teškoće. Adolescent s dilemama ili problemima, sklon je tražiti podršku najprije od svojih vršnjaka, za koje vjeruje da ga najbolje razumiju. Za adolescenta je „prijatelj“ onaj koji ima slične interese, koji se s njim uključuje u zajedničke aktivnosti, raspravlja zajednički o problemu, daje savjete te pruža emocionalnu podršku. Bliske veze mogu pozitivno utjecati na samopouzdanje i dobrobit mladih kao što izostanak istih ili neadekvatne veze mogu doprinijeti osjećaju usamljenosti i depresije.

računala i internet dio odrastanja mladih Adolescencija u kontekstu moderne informacijske tehnologije Današnji su mladi rođeni u vrijeme visoko razvijene tehnologije. Od malih nogu, virtualni svijet je njihova stvarnost. Informatički se opismenjuju bez formalne edukacije, spremni su prihvaćati novitete i nove trendove unositi u svoje živote. Stoga, adolescenciju treba sagledati s obzirom na tehnologiju koja mijenja kontekst odrastanja. Činjenica je da se, uz promjene informacijske tehnologije unazad nekoliko desetaka godina, nužno promijenio i okvir za komunikaciju. Mladi koriste internet kako bi stare stvari radili na nov način. Komunikaciju licem u licem ili preko telefona upotpunjuju ili zamjenjuju online (putem interneta) razmjenom podataka. Život se tipičnog adolescenta odvija istovremeno i u stvarnom životu i u virtualnoj stvarnosti. Taj stalni kontakt daje osjećaj pripadnosti grupi čak i kad su članovi fizički udaljeni jedni od drugih. Mladi izvještavaju o važnosti čim većeg broja osoba među njihovim kontaktima na internetu jer to označava njihov bolji društveni status. Međutim, stvaran broj bliskih online prijatelja sličan je broju prijatelja s kojima se druže uživo. U prosjeku 5 prijatelja s lista kontakata su bliski prijatelji, 90% kontakata su sreli uživo, a tek 10% kontakata su osobe koji su im potpuni stranci. Priroda odnosa s osobom određuje koji će se oblici online komunikacije koristiti i kada. S bliskim prijateljima komuniciraju svim dostupnim kanalima, a za komunikaciju s manje poznatim ljudima koriste samo neke od njih.

internet, komunikacija i mladi Internet Internet je globalna, svjetska komunikacijska mreža. Ona omogućava elektroničku povezanost računala širom svijeta te uvid i izmjenu informacija. Internet omogućuje i komuniciranje među korisnicima, ali bez direktnog kontakta, već virtualnim putem. Kao što korisnici računala internetom međusobno komuniciraju i računala komuniciraju među sobom te omogućavaju posjećivanje brojnih internetskih stranica, odašiljanje i primanje elektronske pošte. Postoje različiti oblici i mogućnosti internetske komunikacije, posebno omiljeni među mladom dobnom skupinom, kao na primjer chat, forum, blog, facebook, twiter itd. Ono što zajednički povezuje chat-u, forum, blog je mogućnost interakcije korisnika putem nadimaka koji im omogućavaju zadržavanje anonimnosti. Korisnici međusobno i ne znaju s kim doista komuniciraju. Sinkronizirana komunikacija je komunikacija između dvoje ili više ljudi u realnom vremenu. Ljudi istovremeno koriste neki softver ili web stranicu koja omogućava simultanu komunikaciju. Ova vrsta komunikacije iznikla je 1970-ih godina prošlog stoljeća, ali je njena popularnost porasla sredinom 1990-ih s programom ICQ (I seek you), a zatim MS Messenger-om. Danas je dostupan niz programa koji omogućavaju slanje besplatnih poruka, ikonica, audio i video sadržaja, a njihova se popularnost neprestano mijenja. Takvi programi omogućavaju privatnu komunikaciju s jednim ili više korisnika s „liste prijatelja“, omogućavaju označavanje statusa aktivnosti (dostupan, zauzet ili nedostupan), komunikacija se može odvijati istovremeno s ostalim virtualnim i stvarnim aktivnostima...

internet, komunikacija i mladi Djevojke češće koriste tehnologiju i internet radi umrežavanja i komunikacije, a dječaci radi igranja igrica i zabave. Mlade muške osobe češće postaju problematični korisnici interneta, a mlade ženske osobe češće kod sebe prepoznaju problematično korištenje interneta i takvo ponašanje stavljaju pod kontrolu. Manja grupa mladih su aktivni sudionici u stvaranju web sadržaja i digitalne kulture. Dostupni su razni besplatni alati pomoću kojih stvaraju i dijele vlastite kreacije. Blogeri se osvrću na događaje u svijetu, iznose vlastite misli i osjećaje. Nezavisni glazbenici objavljuju glazbu. Amateri fotografi izlažu svoje slike ili distribuiraju video uratke. Neki vode vlastite web stranice raznolikih sadržaja. Skloni su odbaciti staromodne koncepte privatnosti radi aktivnog sudjelovanja u društvenim, kulturnim, ekonomskim ili političkim pitanjima.

Priroda online komunikacije Pri online dopisivanju, nedostatak vizualnog kontakta takvu vrstu komunikacije čini intimnijom i osobnijom. Osobu se sudi po vrsti softvera kojeg koristi, njenim psihološkim potrebama, sadržaju napisanoga i stilu pisanja. Izostaje stvaranje dojma na temelju demografskih i fizičkih karakteristika osobe te etiketiranje. Sve osobe imaju jednaku startnu poziciju bez obzira na društveni status u stvarnom svijetu. Osoba je slobodnija upustiti se u iskrenu komunikaciju, pokazati se u pravom svjetlu, biti manje inhibirana po pitanju emocija i ponašanja, pritom ne vodeći računa o društvenim diktatima. Za razliku kontakta licem u lice, komunikacija na internetu se ne mora odvijati u realnom vremenu što omogućuje iznošenje misli i osjećaja bez prekidanja partnera u komunikaciji. Kada postoji mogućnost odgođenog odgovaranja, osoba može uzeti vremena da iznese neprekinuti tijek misli. Virtualni svijet tako može postati mjesto za oslobađanje neriješenih konflikata, iznošenje i proradu osobnih teškoća. Pisanje općenito ima terapeutski učinak kroz ventiliranje emocija. Pisanje, za razliku od pričanja, karakterizira usmjerenost na sebe, potiče na analizu i organiziranje misli, ideja i osjećaja. Izražavanje „pravog ja“ je psihički važno jer vodi osjećaju pripadnosti i pomaže u procesu samoodređenja.

Specifičnosti interneta pri stvaranju slike o sebi Anonimna priroda interneta daje mogućnost mladima da se izraze uz malo ili nimalo posljedica po njih u stvarnom životu. To internet čini izvrsnom pozornicom 16

internet, komunikacija i mladi za istraživanje identiteta i ispoljavanjem frustracija bez da pritom fizički napuste udobnost i sigurnost poznatog okruženja. Ponekad adolescent preuzima identitete koji su radikalno drugačiji, pomičući granice kako bi bolje razumjeli svoje granice te granice rizika i sigurnosti.

Procjena dobrobiti korištenja društvenih mreža Bliska prijateljstva čine obranu od depresije tijekom adolescencije. Adolescent koji nema bliske prijatelje ili ima površna prijateljstva riskira osjećaj izolacije, depresije i nisko samopoštovanje. Istraživanja utjecaja online druženja na osjećaj osamljenosti i depresiju su pokazala da anonimno dopisivanje preko interneta tijekom perioda od 4-8 tjedana značajno smanjuje osjećaj izoliranosti, podiže raspoloženje, daje osjećaj socijalne podrške i većeg samopoštovanja.

Facebook Facebook je internetska društvena mreža, osnovana 2004. godine i koja danas broji više od 2.320,000,000 aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 300 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. Prema podacima istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, provedenoj na na uzorku od 1 489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, čak 93% djece ima otvoren Facebook profil. Čak 63% djece otvorilo je svoj profil prije 13. godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje toj društvenoj mreži. Većina korisnika Facebooka ima pozitivna iskustva s korištenjem te mreže. U jednom istraživanju u SAD-u, 78% korisnika Facebooka procjenjuje da korištenje društvenih mreža kod njih pojačava osjećaj samopouzdanja, a otprilike polovica vjeruje da internet poboljšava njihove odnose s prijateljima. Zaključak tog istraživanja je da korištenje interneta radi održavanja stvarnih prijateljstava doprinosi samopouzdanju i općoj dobrobiti mlade osobe.

Negativne strane komunikacije putem interneta Korištenje društvenih mreža kod nekih pojedinaca može imati i negativne efekte. Istraživanja su pokazala da usamljeni i depresivni pojedinci koji imaju slabe samoprezentacijske vještine više preferiraju virtualnu interakciju. Postoji nekoliko razloga za zabrinutost ako adolescent s depresivnim simptomima i teškoćama u ostvarivanju bliskih prijateljstava uživo koristi internet za zado17

internet, komunikacija i mladi voljavanje svojih potreba za bliskošću i podrškom. Oni imaju manje realna očekivanja o kvaliteti i motivima ljudi koje sreću u virtualnom svijetu i manje slijede pravila sigurnog korištenja interneta. Potencijalne su žrtve online iskorištavanja. Također, nedostaje im mreža osoba od povjerenja kojoj bi se mogli požaliti ako im se počne događati nešto neobično ili uznemirujuće te primiti korektivne savjete vezane za to. Kako mnogo vremena provode u online interakciji, mogu imati teškoća u kontroli vremena provedenog na internetu što u konačnici može rezultirati kompulzivnim korištenjem i povlačenjem iz realiteta, dovesti do zanemarivanja svakodnevnih obaveza i aktivnosti te potaknuti još veće osamljivanje. Kod korisnika koji inače teško razlikuju fantaziju od realiteta, korištenje interneta za disocijativno maštanje može dovesti do pogoršanja u sposobnosti testiranja realiteta. Pretvaranje na internetu može biti dobra zabava za mlade, međutim, za pojedince koji se oslanjaju isključivo na online odnose, otkriće da netko s kim su uspostavili odnos nije onaj za kojeg se predstavljao može biti bolno otkriće, zbunjujuće i teško za razumjeti. Određenom broju mladih aktivnosti na društvenim mrežama stvaraju probleme u stvarnom društvenom životu. Kao najčešće probleme društvenih mreža navode plodno tlo za širenje glasina, mogućnost krive interpretacije objavljenih statusa, komentara i slika, izopćavanje putem brisanja s liste prijatelja i otkrivanje privatnih informacija.

„Multitasking“ S pojačanom upotrebom kompjutera, multitasking je postao način na koji mladi vode svoj život. Istina je da je neka vrsta multitaskinga među mladima bila prisutna i ranije. Na primjer, radili su zadaću i slušali glazbu u isto vrijeme. Sada su u njihovo vrijeme uključene i mnogobrojne simultane konverzacije preko različitih uređaja. Istraživanja su pokazala da učenik provede u prosjeku 5,5 minuta u koncentriranom učenju dok ga ne omete digitalni medij. Oni koji uče uz simultano provjeravanje medija imaju manju radnu učinkovitost, čine više grešaka, zapamte manje gradiva i teže povezuju novi s poznatim sadržajem. Učenje na takav način u konačnici zahtijeva više uloženog vremena i truda. Osim toga, neprestano izmjenjivanje aktivnosti može stvoriti lažan dojam zaposlene mlade osobe s ogromnim brojem društvenih kontakata. 18

internet, komunikacija i mladi Generacija mladih s pametnim telefonima Pametni telefon (smartphone) je uređaj karakteristika sličnih kao i osobno računalo s razlikom što se zbog svoje praktične veličine može uvijek imati uza sebe. Praktičnima ih čini povezivost na internet koji je danas pristupačan cijenom, dostupan uvijek i svugdje. Ljudi u pravilu ne gase svoje mobitele i negdje ne idu bez njih. Mobitel je prva stvar koju ujutro pogledaju i zadnja prije nego odu na spavanje. Pametni telefoni među svojim funkcijama nude i mogućnost pristupa različitim aplikacijama iz područja zabave pa je korištenje pametnog telefona s ciljem relaksacije postala uobičajena pojava. Upuštanje u virtualni svijet kao način odmicanja od svakodnevnih problema je posebno primamljiv i blizak mladim ljudima.

Umjerena i kontrolirana uporaba uređaja može pridonijeti kvaliteti života, no kompulzivna upotreba pametnih telefona dovodi do smetnji kao što su uznemirenost i depresija. Kada osoba ima pozitivno iskustvo s korištenjem određenog medija, javlja se snažna psihološka potreba da se s takvim korištenjem nastavi. Na primjer: onaj tko napet otvori zabavnu stranicu na internetu i nakon nekog vremena pregledavanja zabavnog sadržaja osjeti smanjenje napetosti, vjerojatno će sljedeći put kada bude napet učiniti to isto. Tako se stvaraju navike. S vremenom se može razviti tolerancija, što znači da bi za postizanje iste razine opuštenosti trebalo pregledati više sadržaja. Ako je korištenje praćeno osjećajem smanjene kontrole nad ponašanjem i javlja se prečesto, stvara se plodno tlo za razvoj ovisnosti o toj 19

internet, komunikacija i mladi aktivnosti, a simptomi mogu biti jednaki onima kod ovisnosti o internetu ili nekoj psihoaktivnoj supstanci. Slično se može prikazati i na primjeru društvenih mreža dostupnih preko mobitela. Kada se mlade osobe zažele ljudskog kontakta, jednostavno uzmu mobitel, odaberu program preko kojeg će se nekome javiti. Ako svoju potrebu ne zadovolje putem jednog kanala, lako to mogu učiniti preko nekog drugog. Dobivanje poruke, poziva ili odgovora na društvenoj mreži stvara osjećaj sreće. Pozitivan osjećaj pripadnosti koji se stvara kroz interakciju s poznanicima preko mobitela je potkrepljenje za takvo buduće ponašanje. Istraživanja su pokazala da prosječni korisnik 34 puta dnevno provjeri svoj mobitel i to najčešće iz puke navike, te da prosječni korisnik pametnog telefona provjeri svoj Facebook profil 14 puta dnevno.

internet kao poligon za razvijanje problema (maloljetničkog) kockanja Mladi lako razvijaju ovisničke obrasce ponašanja. Oni su skloni ulaženju u rizike jer imaju karakterističan osjećaj neranjivosti i malo znanja o potencijalnim štetnim posljedicama svoga ponašanja. Prva iskustva s kockanjem mladi danas najčešće ostvare putem interneta. Internet nudi mogućnost uključivanja u širok spektar igara nalik kockarskim. Igre se mogu skinuti u vidu aplikacija za pametne telefone, nalaze se na internet stranicama, prisutne su na društvenim mrežama te u video igrama. Takvi se sadržaji smatraju zabavnim sadržajem, ne zahtijevaju ulaganje stvarne novčane valute te stoga nemaju dobna ograničenja pri pristupu. Ono što je karakteristika takvih sadržaja je da one vjerno nalikuju stvarnim kockarskim aktivnostima (kao što je blackjack, roulette, kartanje i sl.) i da funkcioniraju po jednakim zakonima vjerojatnosti kao i prave.

Iako u simulirano kockanje nije uključen pravi novac, poznato je da motivacija za kockanjem nije zarada nego uzbuđenje zbog neizvjesnosti ishoda. Također, u takvom obliku kockanja, nagrada često ne izostaje. U igru se ulazi bez uloga, a naknada za pobjedu predstavlja dobit u vidu poena, virtualnog novaca ili rijetkih predmeta u nekoj online igrici. Takvo simulirano kockanje može stvoriti pozitivno iskustvo povezano s kockanjem bez uobičajenih prepreka (npr. dob, novac...) koje maloljetnika sprječavaju da se uključi u tu aktivnost i predstavlja most pri prelasku na kockanje za pravi novac. Raniji početak kockanja predstavlja veći rizik za razvoj kockarske ovisnosti kod mladih i uvećava vjerojatnost za razvoj ovisnosti u odrasloj dobi. Rano kockanje može doprinijeti i razvoju drugih ovisnosti. 21

internet kao poligon za razvijanje problema (maloljetničkog) kockanja Virtualna ekonomija Virtualna ekonomija je nova rastuća grana gospodarstvo, koja postoji u virtualnom svijetu, a obično podrazumijeva razmjenu virtualnih dobara u kontekstu internetske igre. Ljudi se u virtualnu ekonomiju uključuju primarno iz zabave, međutim postoje i oni koji koriste virtualnu ekonomiju za ostvarivanje stvarne ekonomske koristi. Virtualna ekonomija obuhvaća i prodaju i kupovinu virtualne valute za stvarni novac. Najbolji primjeri virtualne ekonomije mogu se promatrati u igrama koje nazivamo MMORPG. Virtualna gospodarstva također postoje u igrama koje simuliraju život (primjer igra Second Life), a svim igrama je zajednički faktor da se virtualni predmeti, avatari i posjedi kupuju za stvarni novac. Gospodarski sustav i ekonomske teorije, korištene u stvarnom svijetu, u potpunosti su primjenjive i na virtualno gospodarstvo. Virtualni predmeti i objekti u virtualnoj ekonomiji, kao i u stvarnom svijetu, vrijede sukladno pravilu ponude i potražnje. Trgovina stvarnim novcem, na virtualnom tržištu, u posljednjih desetak godina dovela je do razvoja nove industrije vrijedne više milijardi dolara. Stotine tvrtki iznimno uspješno posluju u ovom novom tržištu, s nekim virtualnim predmetima koji se prodaju za stotine ili čak tisuće dolara. Takve tvrtke zapošljavaju velik broj ljudi, koji za njih u internet igrama prikupljaju virtualne predmete. Još jedan važan aspekt virtualne ekonomije uključuje zaradu igara (odnosno vlasnik igara) koje igrači igraju preko interneta ili mobitela. Iako je igranje većine takvih igara u početku besplatno, mnogi dodatni sadržaji se plaćaju stvarnim novcem, pa igrači ponekad troše velike količine novaca kako bi brže napredovali. Sva plaćanja u takvim virtualnim igrama vrše se putem kreditnih kartica, pa se ponekad događaju slučajevi u kojima djeca bez znanja roditelja troše velike svote novaca, koristeći roditeljske kreditne kartice.

nasilje putem interneta Živimo u moderno vrijeme, vrijeme razvitka moderne i sofisticirane tehnologije. Napredak znanosti i tehnologije čovjeku je uvelike olakšao život; putem mrežne komunikacije dostupne su nam u kratko vrijeme brojene informacije, putem računala i mobitela možemo međusobno komunicirati bez direktnog fizičkog kontakta. Upravo zbog činjenice da kod komunikacije cyber putem najčešće izostaje vizualni kontakt, taj vid komunikacije može biti vrlo okrutan (80% uobičajene komunikacije kod ljudi inače čini neverbalna komunikacija). Kada nešto lijepo ili ružno predočimo osobi ona nama i mi njoj neverbalnim putem dajemo informaciju. Kod komunikacije preko društvenih mreža izostaje konfrontacija s osobom o kojoj govorimo i ne vidimo njenu reakciju, a to nas oslobađa „negativne povratne sprege“.

Dobre strane interneta Korištenje interneta ima brojne dobre strane jer: • omogućava razvijanje vještina učenja, • daje djetetu poticaj i motivaciju za učenje, • svakom korisniku su na jednostavan i brz način dostupne najrazličitije informacije od interesa (učenje, hobi.....) • internet omogućuje brzu i laku komunikaciju, kao i brzu razmjenu informacija. Danas je stjecanje znanja i učenje putem interneta vrlo popularno i vrlo rašireno jer ima niz dobrih i motivirajućih osobina kao što je: • multimedijalni i interaktivni pristup čine učenje zanimljivijim, • prilagodba dinamike učenja prema prijašnjem znanju, raspoloživom vremenu i mogućnosti memoriranja sadržaja • moguć pristup sadržaju na internet kad god se to zaželi, s bilo kojeg mjesta koje ima pristup mreži.

Internet krije i opasnosti Osim brojnih pozitivnih karakteristika koje ima korištenje interneta, internet krije i brojne opasnosti. Naime, teško je uspostaviti pravila ponašanja na internetu te time omogućiti zaštitu i sigurnost korisnika. Sadržaji koji se objavljuju na Internetu ne podliježu kontroli. Velike mogućnosti koje pruža internet, sloboda njegovog korištenja uz nepostojanje kontrole sadržaja i korisnika usluga ponekad može dovesti i do njegove zloupotrebe.

nasilje putem interneta Nasilje preko interneta Nasilje preko interneta (cyberbullying) je opći pojam za svaku vrstu komunikacije cyber tehnologijom (internet, mobiteli ili drugi uređaji) koja uzrokuje štetu pojedincu ili se može smatrati štetnim za opće dobro. Pod tim oblikom virtualnog zlostavljanja putem cyber tehnologije koriste se slike ili tekstovi namijenjeni vrijeđanju ili uznemiravanju druge osobe. Taj oblik nasilja među djecom obuhvaća situacije kada je dijete izloženo vršnjačkom zlostavljanju drugog djeteta ili grupe djece putem internet, mobitela ili drugih uređaja. Osim cyberbullyinga djecu mogu virtualno zlostavljati i odrasle osobe i to na način da počinitelj s maloljetnom osobom ne ostvaruje neposredni kontakt i da žrtvi nisu poznati podaci o osobi s kojom je komunicirala. Mobilni uređaji i internet počinitelju mogu poslužiti i za izvršenje kaznenog dijela iskorištavanja djece za pornografske sadržaje. Jedna od zamki koju omogućuje komunikacija putem interneta je anonimnost tj. korištenje skrivenog identiteta kojeg korisnici sami izaberu.

Osim pozitivnih karakteristika takve anonimnosti (tim se načinom omogućava otvorena komunikacija, iznošenje problema ili traženje nekog rješenja bez bojazni da će korisnici biti identificirani i zbog toga imati probleme) ona krije i brojne opasnosti. Skrivanje pravog identiteta može biti otvorena karta za niz moralno nedopuštenih aktivnosti. Na taj način netko preko interneta može vrijeđati, pisati laži, prijetiti drugima i to bez uvida žrtve u identitet počinitelja. Nadalje, otvaranjem profila na nekoj od brojnih društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera mladi zadovoljavaju svoju potrebu prikazujući se vršnjacima u svom najboljem svijetlu. Tako na Facebook postavljaju brojne fotografije na kojim izgledaju pri24

nasilje putem interneta vlačno dok s druge strane one osobe koje im se iz nekog razloga ne sviđaju mogu prikazati u vrlo negativnom, često neistinitom kontekstu. Postoji mogućnost i kreiranja lažnih profila koji sadrže priče, crteže, fotografije, šale na račun žrtve. Brojni školski tračevi na taj način nađu svoj put na nekoj od društvenih mreža, a žrtva ostaje u nemilosti svog internetskog zlostavljača. Mladi ponekad na nekoj popularnoj internetskoj stranici od ostalih korisnika traže da navedu osobu koju “mrze” i da o njoj nešto napišu s ciljem da je osramote pred velikim brojem ljudi. Brojne informacije, fotografije koje mladi ostavljaju o sebi i drugima na društvenim mrežama postaju dostupni velikom broju ljudi među kojima se mogu kriti i pedofili. Za pedofile internet postaje virtualna arhiva brojnih informacija, preko kojeg mogu doći do žrtava i istovremeno ostati skriveni u sjeni svojih domova. Dok su određene informacije koje dijete ostavlja o sebi na internetu za njega posve bezazlene, za pedofila mogu biti samo još jedna kockica slagalice o potencijalnoj žrtvi i služiti kao putokaz do djeteta.

Vrste nasilja preko interneta Nasilje preko interneta može se podijeliti na ono koje je posljedica izravnog napada ili posredstvom druge osobe (posrednika). Izravan napad nastaje kada osoba: • šalje poruke uznemirujućeg sadržaja drugoj osobi, • daje lažan identitet tj. koristi ime neke druge osobe, • piše neistine o drugim osobama, • šalje pornografske slike, mijenja e-mail adrese, otvara lažne profile na društvenim mrežama, lažno se predstavlja itd. Nasilje preko interneta znači da zlostavljač preko e-mail adrese žrtve ili lozinke neke od društvenih mreža zlostavlja neku treću osobu. Pri tome žrtva koja je nevina postaje zlostavljač u očima drugih.

Kako se zaštiti od nasilja preko interneta? U zaštiti od nasilja preko interneta kod maloljetnih osoba neobično veliku ulogu igraju njihovi roditelji. Roditelji moraju imati uvid u ono što njihova djeca rade u slobodno vrijeme, koliko vremena provode za računalom, koje društvene mreže i koje stranice putem interneta posjećuju, da li i koje internetske igrice igraju. Naime, najčešće se ponude seksualne prirode dobivaju korištenjem aplikacija kojom se elektronska pošta direktno razmjenjuje ili igranjem online igrica. 25

nasilje putem interneta Savjeti za roditelje i djecu: • provodite kvalitetno vrijeme sa svojom djecom; razgovarajte s njima, stvorite povjerenje kod svog djeteta da vam uvijek i u bilo koje vrijeme može reći ono što ga muči, a da ćete mu vi biti onaj na kojeg se uvijek može osloniti, • vodite računa o slobodnom vremenu djeteta, ograničite mu vrijeme koje provodi za računalom, • pokažite interes za sve aktivnosti koje provodi vaše dijete, • roditelj treba imati uvid u društvene mreže koje koristi ili na koje je prijavljeno njegovo dijete, • ako je dijete prijavljeno na neku od društvenih mreža najbolje je da i roditelj otvori svoj profil na toj istoj mreži i postane facebook prijatelj svom djetetu, • prije otvaranja profila na nekoj od društvenih mreža upoznajte dijete s pravilima i opasnostima koje mu pri tome mogu prijetiti, • objasnite djetetu da na društvenim mrežama osim pozitivnih, dobronamjernih ljudi neki imaju i loše namjere i s time u vezi neka osobito pazi s kime će postati prijatelj i koje informacije će dijeliti s drugima, • objasnite djetetu da ne komunicira s nepoznatim osobama, • naučite djecu pravila sigurnosti i privatnosti na internetu, • ako roditelji iz bilo kojeg razloga posumnjaju da je njihovo dijete podvrgnuto seksualnom ili nekim drugim oblikom zlostavljanja putem računala, pronađu neki trag na računalu (fotografiju, tekstualnu poruku, video itd.) najprije je o tome potrebno s djetetom otvoreno razgovarati, • ako roditelj nije zadovoljan količinom informacija koje je dobio od svog djeteta ili smatra da o tome treba obavijestiti stručnjake najbolje je da se obavijesti policija bilo pozivom na njihov telefonski broj, osobnim dolaskom u policijsku postaju, bilo preko elektroničke pošte policija@mup.hr, • prijava zlostavljanja može se učiniti i putem udruge Hrabri telefon koju je u Hrvatskoj organizirao UNICEF s ciljem sprečavanja zlostavljanja putem mobitela i Interneta.

nasilje putem interneta Napredak tehnologije, njene brojne sofisticirane metode čovjeku uvelike olakšavaju život i polako se uvlače u sve sfere ljudskog života. Život je zahvaljujući napretku znanosti uvelike postao lakši, informacije su nam uporabom informatičke tehnologije svakog trenutka dostupne, protok informacija se ubrzava, kontakti između ljudi su trenutni bez obzira na prostornu udaljenost... Međutim, upravo ta prednost korištenja informatičke tehnologije u trenutku kada počinje vladati čovjekom postaje i čovjekova velika opasnost. U povijesti su se ljudi borili za slobodu, a sada vrlo lagano pokleknu pred različitim ovisnostima te im počinju robovati. Kako se to ne bi dogodilo, osobe nikada ne smije smetnuti s uma da sva moderna tehnologija čovjeku treba služiti samo kao pomagalo i da je čovjek onaj koji njome vlada. Zdravim razumom i svjesnošću osoba treba razlučiti što je za nju najbolje i pri tome ne smije zaboraviti da smo mi društvena bića i da sve najsofisticiranije metode ne mogu zamijeniti direktni kontakt čovjeka s čovjekom, lavinu ljudskih neverbalnih znakova koja se izmjenjuje pri svakom verbalnom kontaktu.

ovisnost o internetu i ovisnost o računalima – razvoj psihološkog poremećaja Iako vrijeme provedeno na internetu može biti jako produktivno, kompulzivno (nekontrolirano, prinudno, opsesivno) korištenje interneta utjecati će na svakodnevni život, posao i međuljudske odnose. Kada se osoba osjeća ugodnije sa svojim online prijateljima (u odnosu na prijatelje iz stvarnog života), ili se ne može zaustaviti od igranja igara, online kockanja ili nekontroliranog provjeravanja svog smartphone-a, tableta ili drugog mobilnog uređaja, unatoč negativnim posljedicama takvog ponašanja u njenom životu, tada govorimo o psihološkom poremećaju.

Što je ovisnost o internetu i ovisnost o računalima? Ovisnost o internetu, ovisnost o računalu ili online ovisnost obuhvaća nekoliko skupina poremećaja kontrole poriva, uključujući: • Cybersex ovisnost - kompulzivno korištenje internet pornografije, chat soba za odrasle ili sličnih internet stranica sa negativnim utjecajem na intimne odnose u stvarnom životu. • Ovisnost o Cyber vezama - ovisnost o društvenim mrežama, chat sobama, SMS porukama, do točke gdje virtualni, online prijatelji postaju važniji od stvarnog života i odnosa sa obitelji i prijateljima. • Mrežnu kompulzivnost – kompulzivno igranje online igara, kockanje, trgovanje dionicama ili kompulzivno korištenje online aukcija kao što je eBay, što često dovodi do financijskih i poslovnih problema.

ovisnost o internetu i ovisnost o računalima – razvoj psihološkog poremećaja • Informacijsko preopterećenje - kompulzivno web surfanje ili pretraživanje baza podataka, što dovodi do smanjenja produktivnosti rada i manje socijalne interakcije sa obitelji i sa prijateljima. • Ovisnost o računalu - opsesivno igranje računalnih igara, uključujući i jednostavne igre kao što su Solitaire ili Minesweeper, ili opsesivno računalno programiranje. Najraširenije internetske ovisnosti su cybersex ovisnost, ovisnost o online kockanju i ovisnost o cyber vezama.

Kako osobe postaju ovisne o internetu? Mnogi se ljudi okreću internetu kako bi ublažili neugodne osjećaje kao što su stres, usamljenost, depresija i anksioznost. Kada osoba ima loš dan i traži način da pobjegne od svojih problema, način da se smiri ili da se brzo osloboditi stresa, internet može biti lako dostupno rješenje. Međutim, važno je zapamtiti da postoje zdraviji (i učinkovitiji) načini rješavanja stresa. Oni uključuju vježbanje, druženje sa prijateljima, meditaciju ili korištenje drugih jednostavnih tehnika opuštanja.

Faktori rizika za razvoj ovisnosti o internetu i ovisnosti o računalima Osobe su pod povećanim rizikom za razvoj ovisnosti o internetu ako: • Pate od tjeskobe. Takve osobe internet koriste kao sredstvo ublažavanja svojih briga i strahova. Anksiozni poremećaji kao što je opsesivno-kompulzivni poremećaj mogu doprinijeti prekomjernom provjeravanju e-pošte i kompulzivnom korištenju interneta. • Depresivne su. Internet može biti sredstvo bijega od osjećaja depresije, međutim previše vremena provedenog online također može pogoršati stvari. Ovisnost o internetu dodatno doprinosi stresu, izolaciji i usamljenosti. • Pate od nekih drugih oblika ovisnosti. Mnogi internet ovisnici pate i od drugih ovisnosti, kao što su ovisnost o drogama, alkoholu, kockanju i seksu. • Nedostaje im socijalna potpora. Internet ovisnici često koriste društvene mreže, instant dopisivanje ili online igre kao siguran način uspostavljanja novih odnosa sa drugim osobama. • Nesretne su mlade osobe. Takve osobe ponekad se teško uklapaju u svoju sredinu, a na internetu se osjećaju ugodnije nego sa stvarnim prijateljima. 29

ovisnost o internetu i ovisnost o računalima – razvoj psihološkog poremećaja • Osoba je manje mobilna ili društveno aktivna nego što je to nekad bila. Ponekad se radi o osobama sa novim invaliditetom koji ograničava njihovu sposobnost upravljanja vozilima. Ili o roditeljima vrlo male djece, što im onemogućava socijalizaciju, napuštanje kuće i druženje sa starim prijateljima. • Osoba je pod stresom. Iako neki ljudi koriste internet za ublažavanje stresa, važno je zapamtiti da to može imati kontraproduktivno djelovanje. Veća količina vremena provedena online, direktno će utjecati na veću razinu stresa.

Tjelesne tegobe kao posljedica ovisnosti Osim psihičkih i društvenih poteškoća ovisnost o internetu izaziva i niz tjelesnih tegoba kao što su: • Sindrom karpalnog kanala (bol i ukočenost u rukama i zglobovima) • Suhe oči i naprezanje očiju • Bol u vratu i leđima, jake glavobolje • Poremećaje spavanja • Naglašeno debljanje ili mršavljenje

Problemi na emocionalnom planu U današnje vrijeme sve je raširenija ovisnost o cyber vezama. Pema posljednjim istraživanjima, čak svaki drugi korisnik Facebooka ulogira se čim ustane iz kreveta, a njih 28 posto doslovce čim otvore oči. 30

ovisnost o internetu i ovisnost o računalima – razvoj psihološkog poremećaja Kada se koristi odgovorno, internet može biti dobro mjesto za socijalnu interakciju, upoznavanje novih ljudi, pa čak i početak ljubavne veze. Međutim važno je znati da oko 50% ljudi koje upoznamo online, laže o svojoj dobi, težini, poslu, bračnom statusu ili spolu. Iz navedenog razloga, često kada se online prijatelji susretnu i u stvarnom životu, a osoba ne odgovara opisu osobe sa interneta, to može stvoriti duboko emocionalno razočaranje.

Pomaganje djetetu ili tinejdžeru sa problemom ovisnosti o internetu ili računalima Ako ste zabrinuti da Vaše dijete provodi previše vremena za računalom, razgovarajte sa djetetom o temeljnim pitanjima. Kompulzivno korištenje računala može biti znak dubljih problema. Da li Vaše dijete ima problema sa uklapanjem u svoju sredinu? Je li došlo do nedavnih velikih promjena, kao što su selidba ili razvod, ili nekog drugog događaja koji je kod djeteta izazvao stres? Potaknite Vaše dijete na sudjelovanje u drugim društvenim aktivnostima, kao što su sportske i vannastavne aktivnosti. Koristite aplikacije za nadzor i ograničavanje djetetovog korištenja mobitela/ smartphone-a. Ukoliko smatrate da vaše dijete pokazuje znakove ovisnosti o internetu ili računalu nemojte se bojati zatražiti stručno savjetovanje.

kaznena odgovornost, mladi i internet Kada se govori o kaznenoj odgovornosti u svezi korištenja interneta od strane djece i mladih, možemo govoriti o sljedećim pojavnim oblicima: a) djeca i mladi kao potencijalne žrtava kaznenih djela počinjenih putem Interneta, b) djeca i mladi kao počinitelji kaznenih djela putem interneta, društvenih mreža ili chatova

Djeca i mladi kao potencijalne žrtve kaznenih djela počinjenih putem interneta Djeca i mladi često nisu svjesni rizika u komunikaciji s nepoznatim osobama putem Interneta, društvenih mreža ili chatova, te takvim osobama, koje se često lažno predstavljaju i daju lažne podatke o svom identitetu, dobi i izgledu, nekritično daju svoje osobne podatke, podatke o adresi stanovanja i svojim navikama te šalju različite fotografije koje su ponekad i kompromitirajuće. Takvim ponašanjem, mogu postati žrtve seksualnog zlostavljanja djece putem interneta. Sukladno Kaznenom zakonu (NN 125/11, 144/12), dječjom pornografijom se smatraju materijali koji vizualno ili na drugi način prikazuje pravo dijete ili realno prikazano nepostojeće dijete ili osobu koja izgleda kao dijete, u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje spolne organe djece u spolne svrhe. Kazneni zakon, kojim je definirano da se djecom smatraju sve osobe do napunjenih 18 godina života, propisuje sljedeća kaznena djela u odnosu na navedenu problematiku: Iskorištavanje djece za pornografiju (Članak 163.) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potiče na sudjelovanje u snimanju dječje pornografije ili tko organizira ili omogući njezino snimanje, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko neovlašteno snima, proizvodi, nudi, čini dostupnim, distribuira, širi, uvozi, izvozi, pribavlja za sebe ili drugoga, prodaje, daje, prikazuje ili posjeduje dječju pornografiju ili joj svjesno pristupa putem informacijsko komunikacijskih tehnologija. Tko dijete silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na snimanje dječje pornografije, kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. 32

kaznena odgovornost, mladi i internet Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci namijenjeni, prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje počinjenja ovog kaznenog djela će se oduzeti, a pornografski materijal koji je nastao počinjenjem kaznenog djela će se i uništiti. Iskorištavanje djece za pornografske predstave (Članak 164.) Tko dijete namamljuje, vrbuje ili potiče na sudjelovanje u pornografskim predstavama, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Tko zarađuje od pornografskih predstava u kojima sudjeluje dijete ili na drugi način iskorištava dijete za pornografske predstave, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Tko silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede dijete na sudjelovanje u pornografskoj predstavi, kaznit će se kaznom zatvora od tri do dvanaest godina. Kaznom zatvora iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko gleda pornografsku predstavu uživo ili putem komunikacijskih sredstava ako je znao ili je morao i mogao znati da u njoj sudjeluje dijete. Posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci namijenjeni, prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje počinjenja ovog kaznenog djela će se oduzeti, a pornografski materijal koji je nastao počinjenjem kaznenog djela iz stavka će se i uništiti. Upoznavanje djece s pornografijom (Članak 165.) Tko djetetu mlađem od petnaest godina proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem, posredstvom računalnog sustava, mreže ili medija za pohranu računalnih podataka ili na drugi način učini pristupačnim spise, slike, audiovizualne sadržaje ili druge predmete pornografskog sadržaja ili mu prikaže pornografsku predstavu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Predmeti, posebne naprave, sredstva, računalni programi ili podaci namijenjeni, prilagođeni ili uporabljeni za počinjenje ili olakšavanje počinjenja ovog kaznenog djela će se oduzeti, a pornografski materijal će se i uništiti. Pornografijom se u smislu ovoga članka smatra materijal koji vizualno ili na drugi način prikazuje osobu u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju ili koji prikazuje spolne organe ljudi u spolne svrhe. Materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili znanstveni značaj ne smatraju se pornografijom u smislu ovoga članka. Mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba (Članak 161.) Punoljetna osoba koja osobi mlađoj od petnaest godina, u namjeri da ona ili 33

kaznena odgovornost, mladi i internet druga osoba nad njom počini kazneno djelo Spolna zlouporaba djeteta mlađeg od petnaest godina putem informacijsko komunikacijskih tehnologija ili na drugi način predloži susret s njom ili drugom osobom i koja poduzme mjere da do tog susreta dođe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Tko prikuplja, daje ili prenosi podatke o osobi mlađoj od petnaest godina radi počinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Djeca i mladi kao počinitelji kaznenih djela putem interneta, društvenih mreža ili chatova Prilikom korištenja interneta i različitih usluga koje se pružaju putem interneta potrebno je poštivati unaprijed zadana pravila. Ako se navedena pravila ne poštuju za njihovo kršenje propisane su sankcije, počevši od zabrane korištenja određenih usluga pa sve do novčane ili zatvorske kazne koja može biti izrečena u slučaju počinjenja kaznenog djela. Također, ako je počinitelj kazneno djelo počinio putem interneta i ako postoji opasnost da će zlouporabom interneta ponovno počiniti kazneno djelo, sud počinitelju može izreći sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od šest mjeseci do dvije godine (Članak 75 Kaznenog zakona) Kaznena i prekršajna odgovornost djece i mladih Dijete koje u vrijeme počinjenja djela nije navršilo četrnaest godina ne može biti kazneno i prekršajno odgovorno. U takvom slučaju nadležno tijelo će obavijestiti Centar za socijalnu skrb, koji je po primitku navedene obavijesti dužan odmah ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava te propisane mjere s ciljem utvrđivanja je li došlo do zanemarivanja roditeljske obveze podizanja i odgoja djeteta. Osoba koja je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršila četrnaest godina, a nije još navršila dvadeset i jednu godinu kazneno/prekršajno je odgovorna sukladno odredbama Kaznenog zakona (125/11, 144/12), Zakona o sudovima za mladež (NN 84/11, 143/12, 148/13) i Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13). Kad govorimo o kaznenim djelima djece i mladih počinjenih pute interneta najčešće se susrećemo s počinjenjem „klasičnih“ kaznenih djela uz pomoć Interneta, mobitela, društvenih mreže i chatova. Pored toga, ali u manjoj mjeri, budući da 34

kaznena odgovornost, mladi i internet su za počinjenje takvih kaznenih djela potrebna specifična znanja i vještine, mladi i djeca mogu biti počinitelji kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. U odnosu na „klasična“ kaznena djela u najvećem broju slučajeva radi se o kaznenim djelima protiv privatnosti, časti i ugleda te imovine i to: Povreda privatnosti djeteta (Članak 178.) Tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, protivno propisima objavi djetetovu fotografiju ili otkrije identitet djeteta, putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Nedozvoljena uporaba osobnih podataka (Članak 146) Tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Sramoćenje (Članak 148.) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa. Kleveta (Članak 149.) Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita, putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do petsto dnevnih iznosa. Nametljivo ponašanje (Članak 140.) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Prijetnja (Članak 139.) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. 35

kaznena odgovornost, mladi i internet Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Ranije navedena kaznena djela, mladi i djeca najčešće čine putem društvenih mreža ili drugih internet servisa za komuniciranje i razmjenu fotografija, a ogledaju se u sljedećim oblicima ponašanja: • objavljivanje ili razmjenjivanje kompromitirajućih fotografija ili video zapisa na vršnjaka ili drugih osoba, • slanje uznemiravajućih poruka mobitelom, putem društvenih mreža, chata i sl., • objavljivanje privatnih podataka ili neistina, • lažno predstavljanje, tj. otvaranje profila na društvenim mrežama s osobnim podacima drugih osoba, • vrijeđanje, omalovažavanje i ismijavanje drugih osoba putem društvenih mreža ili drugih Internet servisa (najčešće vršnjaka), • krađa i promjena lozinki za pristup određenim internet servisima, • prijetnje nasiljem i nasilje putem interneta prema vršnjacima, tzv. cyberbullying. Prijevara (Članak 236.) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Prijevare putem Interneta najčešće se pojavljuju u sljedećim oblicima: • lažni dobitak na lutriji, • iznimno atraktivne poslovne ponude s lakom i visokom zaradom, • „pouzdane“ informacije o budućim rezultatima sportskih natjecanja, • ponude za poslovnu suradnju (najčešće iz afričkih zemalja, tzv. nigerijska pisma), a primarni cilj je da žrtva prijevare uplati određene novčane iznose kao naknadu za isplatu dobivenih sredstava, proviziju za posao, naknadu za informacije i sl., a kada se sredstva uplate prestaje sva daljnja komunikacije. 36

kaznena odgovornost, mladi i internet Pored navedenog, cilj počinitelja može biti i prikupljanje osobnih podataka, preslika dokumenata, podataka o mjestu stanovanja, zaposlenju, obiteljskim prilikama žrtve te u konačnici krađe identiteta. U odnosu na kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, djeca i mladi, djeca i mladi se najčešće pojavljuju kao počinitelji sljedećih kaznenih djela: Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (Čl. 285.) Tko protivno propisima kojima se uređuju autorsko i srodna prava reproducira, preradi, distribuira, skladišti ili poduzima druge radnje radi distribucije ili priopći javnosti na bilo koji način tuđe autorsko djelo ili dopusti da se to učini i tako pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Neovlašteni pristup (Članak 266.) Tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili računalnim podacima, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Oštećenje računalnih podataka (Članak 268.) Tko neovlašteno u cijelosti ili djelomično ošteti, izmijeni, izbriše, uništi, učini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikaže nedostupnim tuđe računalne podatke ili programe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Iako najčešće motiv počinjenja takvih kaznenih djela kod djece i mladih nije koristoljublje, već želja za dokazivanje informatičkih vještina, to ih ne izuzima od kaznene odgovornosti, budući da uslijed počinjenja takvih radnji nerijetko dolazi do nastanka velike materijalne štete.

Aplikacija „RED BUTTON“ (https://redbutton.mup.hr/): Ova aplikacija namijenjena je svima, ali je posebno prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje: sadržaja na internetu za koji sumnjate da je nezakonit i odnosi se na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

ISPOSTAVE:

SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI

Metković Odjel za školsku medicinu, Ante Starčevića 12 Tel.: 020/ 681 979 Radno vrijeme: prema dogovoru Potrebno je nazvati navedeni broj telefona i ostaviti poruku sa svojim brojem pa će Vam se djelatnik odjela javiti.

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Matice hrvatske 15, 43 000 Bjelovar Tel.: 043/ 247 244, 043/ 247 245 Fax: 043/ 247 204 e-mail: mentalno.zdravlje@zzjz-bjelovar.hr RADNO VRIJEME: pon-pet 9:00 – 13:00 h BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Augusta Cesarca 71, 35 000 Slavonski Brod Tel.: 035/ 411 319 (ovisnosti), 035/ 415 897 (mentalno zdravlje – savjetovalište) Fax: 035/ 415 898 e-mail: ovisnostisb@gmail.com, ovisnosti@zzjzbpz.hr, savjetovaliste@zzjzbpz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak i četvrtak 11:00-19:00 h DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PROMICANJE ZDRAVLJA Odjel za mentalno zdravlje Dr. A. Šercera 4a, p.p. 58, 20 001 Dubrovnik Tel.: 020/ 341 082 Fax: 020/ 341 088 e-mail: prevencija.ovisnosti@zzjzdnz.hr, mentalno.zdravlje@zzjzdnz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 14:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h

Korčula Plokata bb Tel.: 020/ 715 021 RADNO VRIJEME: utorak, srijeda, četvrtak i petak 8:00-14:00 h utorak 12.30-13.30 i četvrtak 13:00-14:00 h Vela Luka Dom zdravlja “A. Franulović” Vela Luka, Kale bb RADNO VRIJEME : ponedjeljak i srijeda 13:00-19:00 h ponedjeljak 16:00-18:00 h Orebić Ambulanta u Orebiću, Ulica kralja Tomislava 22 RADNO VRIJEME: srijeda 12:00-14:00 h tel.: 098/1807 050 GRAD ZAGREB SLUŽBA ZA MENTALNO ZDRAVLJE I PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb Odjel za prevenciju ovisnosti Tel.: 01/ 383 0066, 01/ 383 0088 Fax: 01/ 641 4003 Savjetovalište Mirogojska 11 Tel.: 01/ 383 0088, 01/ 383 0066

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: Centar za mentalno zdravlje Mirogojska 11 Savjetovalište za mlade Mirogojska 11 Tel.: 01/ 469 6117 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 8:00-16:00 h utorak i četvrtak 12:00-20:00 h Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Remetinečki gaj 14 tel.: 01/3830 088 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak: 8:00-16:00 h utorak i četvrtak: 12:00-20:00 h ISTARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJ OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Sv. Mihovil 2, 52 100 Pula Tel.: 052/ 217 501 Fax: 052/ 215 623 e-mail: ovisnost@zzjziz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i četvrtak 12:00-20:00 h utorak i petak 7:00-15:00 h Poreč Dom zdravlja M. Gioseffi 4, 52440 Poreč Tel.: 052/ 426 457, 052/ 426 400 Fax: 052/ 451 535 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-19:00 h, ostale dane prema dogovoru

KARLOVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Trg Josipa Broza 2/1, 47 000 Karlovac Tel.: 047/ 412 135, 047/ 601 102 Fax: 047/ 601 102 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjzka.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-20:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Služba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Centar za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Trg dr. Tomislava Bardeka 10/10, 48 000 Koprivnica Tel.: 048/ 655 160, 048/ 655 161 Fax: 048/ 655 102 e-mail: szjz@kc.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak 8:00-13:00 h četvrtak 16:00-19:00 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Zavod za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije Odjel za socijalnu medicinu i javno zdravstvo Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zivtov trg 3, 49 210 Zabok Tel.: 049/ 221 644, 091/ 123 2733 Fax: 049/ 221 595 e-mail: prevencijakrapina@zzjzkzz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – pet 7:00-15:00 h, po dogovoru u poslijepodnevnim satima s vanjskim suradnicima Centra

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI

SLUŽBA ZA PREVENCIJU I IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI

Odjel za javno zdravstvo, organizirano promicanje zdravlja, prevenciju ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Senjskih žrtava 2, 53 000 Gospić Tel.: 053/ 575 593, 053/ 573 804 Fax: 053/ 574 453 e-mail: prevencija@zzjzlsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 7:00-15:00 h MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Ivana Gorana Kovačića 1e, 40 000 Čakovec Tel.: 040/ 314 400, 040/ 314 401 – psiholog, 040/ 386 833 – liječnik Fax: 040/ 314 401 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 četvrtak i petak 7:00-15:00, 17:00-20:00 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Centar za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničko liječenje prevencije ovisnosti Drinska 8, 31 000 Osijek Tel.: 031/ 304 455, 031/ 304 253, 031/ 304 237 Fax: 031/ 304 238 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 7:00-15:00 h četvrtak 12:00-20:00 h

Služba za javno zdravstvo Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja Županijska 9, 34 000 Požega Tel.: 034/ 311 578, 034/311 563, 0800/ 303 034 (Služba za javno zdravstvo), 0800/ 200 069 (Odjel za prevenciju) Fax: 034/ 311 563 e-mail: prevencija.ovisnosti@zjz-pozega.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak: 7:00-15:00 h PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Kalvarija 8, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 327 160 Fax: 051/ 327 170 e-mail: centar.za.ovisnosti@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak rad u dvije smjene 07:00-15:00, 12:00-20:00 Odsjek za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja (savjetovalište) Firello la Guardia 23, 51 000 Rijeka Tel.: 051/ 335 920 Fax: 051/ 335 920 e-mail: darko.rovis@zzjzpgz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak: 8:00-20:00 h

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

ISPOSTAVE:

SLUŽBA ZA PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI

Savjetovalište Sinj Dom zdravlja (prostorije Higijensko-epidemiološke ispostave) Petrovac 2, 21 230 Sinj RADNO VRIJEME: druga i četvrta srijeda u mjesecu 15:00-18:00

Odsjek za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Tomislavova 1, 44 000 Sisak Tel.: 044/ 567 161, 044/ 567 162 Fax: 044/ 567 161, 044/ 567 162 e-mail: savjetovaliste@zzjz-sk.hr RADNO VRIJEME: svaki radni dan 7:00-15:00 h ponedjeljak, utorak i srijeda 7:00-20:00 Kutina: Dom zdravlja, utorak 8:00-17:00 h Novska: Dom zdravlja, četvrtak 9:00-17:00 h Topusko: Srednja škola Topusko, 8:00-15:00 h SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU LIJEČENJE OVISNOSTI Vukovarska 46, 21 000 Split Tel.: 021/ 401 190, 021/ 401 192 Fax: 021/ 401 195 e-mail: prevencija.ovisnosti1@nzjz-split.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, četvrtak i petak 8:0016:00 h srijeda 08:00-20:00 Savjetovalište za zaštitu zdravlja djece i mladih Fra Luje Maruna 2/1, Split Tel.: 021/ 599 696, 021/ 599 697 Fax: 021/ 599 698 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak i četvrtak 7:30-19:30 h srijeda i petak: 7:30-15:30 h

Savjetovalište Makarska Dom zdravlja Stjepana Ivičevića 2, 21 300 Makarska RADNO VRIJEME: svaki tjedan četvrtkom osim prvo četvrtka u mjesecu 10:00-12:00 Savjetovalište Imotski Dr. Mladinova bb, 21 260 Imotski Tel.: 021/ 842 731, 098/ 997 7712 Fax: 021/ 842 731 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak 8:0016:00 h, prve i treće srijede u mjesecu dolazi doktorica Savjetovalište Hvar Pelinje bb, 21 465 Jelsa Fax: 021/ 761 255 RADNO VRIJEME ponedjeljak, utorak i srijeda 9:00-14:00 h petak (grad Hvar – Trg svetog Stjepana, Dom zdravlja) 9:00-14:00 h Savjetovalište Vrgorac Dom Zdravlja Vrgorac Vukovarska 23, 21 276 Vrgorac RADNO VRIJEME: prvi četvrtak u mjesecu 10:00-12:00 h Savjetovalište Komiža – otok Vis Ordinacija dr. Tomislav Car Komiških iseljenika 2, 21 485 Komiža Tel.: 021/ 713 300 Fax: 021/ 713 512 RADNO VRIJEME: utorak 14:00-20:00 h, ostale dane prema dogovoru

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Služba za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Prilaz tvornici 39, 22 000 Šibenik Tel.: 022/ 215 097, 022/ 219 774 Fax: 022/ 215 097 E-mail: ovisnosti.sibenik@email.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 13:00-21:00 h utorak, srijeda, četvrtak i petak 7:00-15:00 h VARAŽDINSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU I LIJEČENJE OVISNOSTI Djelatnost za javno zdravstvene programe, zdravstvenu statistiku i prevenciju ovisnosti I. Meštrovića bb, Varaždin Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Pavlinska 8, 42 000 Varaždin Tel.: 042/ 320 969 Fax: 042/ 320 066 e-mail : ovisnost@zzjzzv.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i srijeda 12:00-20:00 h utorak i četvrtak 07:00-15:00 h petak 07:00-15:00, 16:00-20:00 h VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Ljudevita Gaja 21, 33 000 Virovitica Tel.: 033/ 781 421, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) e-mail: sinisa.brlas@vt.t-com.hr (psiholog) www.zzjzvpz.hr 42

RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda i petak 7:00-15:00 h utorak 12:00-20:00 h četvrtak 12:00-16:00 h Slatina Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije Trg bana Josipa Jelačića 33, 33 520 Slatina Tel.: 033/ 552 258, 0800/ 303 550 (besplatni telefon) Fax: 033/ 552 258 e-mail: zzjz@pz.hr RADNO VRIJEME: četvrtak 17:00-19:00 h (ili po potrebi) VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Duga ulica 43, 32 000 Vinkovci Tel.: 032/ 334 715 Fax: 032/ 334 714 e-mail: centarzaprevencijuovisnosti@zzjz-vsz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak i četvrtak: 12:00-20:00 h utorak, srijeda, petak 07:00-15:00 h ZADARSKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA PREVENCIJU OVISNOSTI I ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA Zavod za javno zdravstvo Zadar Ravnice b.b. (1. kat), 23 000 Zadar Tel.: 023/ 314 783, 023/ 302 275 Fax: 023/ 314 783 e-mail: sluzba.ovisnosti.zadar@zjz.t-com.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak – petak 07:00-20:00 h

gdje potražiti savjet? Najbolje je obratiti se u službu za zaštitu mentalnog zdravlja te prevenciju ovisnosti pri županijskim zavodima za javno zdravstvo: ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA TE PREVENCIJU OVISNOSTI Savjetovalište Zaprešić Zdravstveni centar Zaprešić sjever Mokrička 54, 10 290 Zaprešić Tel.: 01/ 331 3031 Fax: 01/ 331 3470 e-mail: mentalno-zdravlje@zzjz-zz.hr RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-19:00 h (psihologinja) utorak: 7:00-14:00 (liječnik)

Savjetovalište Ivanić Grad Savjetovalište Gradskog društva Crvenog križa Ivanić Grad Omladinska 30, 10 310 Ivanić Grad Tel.: 01/ 288 3004 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-17:00 Savjetovalište Dugo Selo Dom zdravlja Dugo Selo Domjanićeva 12a, 10 370 Dugo Selo Tel.: 01/ 275 9061 RADNO VRIJEME: četvrtak 15:00-18:00 h

Savjetovalište Velika Gorica Dom zdravlja Velika Gorica – prostorije Službe za epidemiologiju ZZJZ Matice Hrvatske bb, 10 410 Velika Gorica Tel.: 01/ 6331 233 Fax: 01/ 6251 308 RADNO VRIJEME: srijeda 15:00-19:00 h Savjetovalište za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima Samobor Dom zdravlja Samobor Gajeva 37, 10 430 Samobor Tel.: 01/ 333 0763 Fax: 01/ 333 0763 RADNO VRIJEME: ponedjeljak 12:00-16.00 h (liječnik) utorak 7:00-13:00 h (psihologinja), 14:00-18:00 (KLA) srijeda 14:00-18:00 h (psihologinja) četvrtak 8:00-12:00 h (psihologinja)

biljeĹĄke