Zagreb – zdravi grad Zagreb – Healthy City
PROMET ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Izradili:
Dubravko Širola, mag.ing.prom. Jasmina Nađ, dipl.ing.agronomije
Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
SADRŽAJ: 1.UVOD 1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba 1.B. Promet i ekologija
1.CILJ PROJEKTA 2.KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI 3.ZAKLJUČAK
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
1.UVOD: 1.A. Postojeće stanje u prometu grada Zagreba Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim planiranjem osigurati odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz i nemotorizirani promet Od Zagreba, nositelja razvoja Hrvatske, traži se visok standard urbane-infrastrukturne opremljenosti, te dobra prometna povezanost unutar sebe i sa užom i širom regijom Među svim većim gradovima u državi Zagreb ima najveći indeks rasta, on je vodeće poslovno središte države – industrijski, trgovački i novčarski centar. Ovakav trend nužno prati brzi razvoj automobilizma (otkako je prvi automobil 1902. stigao u grad) Prometni sustav ima veliki značaj u: •stvaranju javnih prostora radi poboljšanja kvalitete urbanog života •proširenju ekonomske/poslovne osnove i jačanja pozitivne slike sredine ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
PROMET ZAGREBA U BROJKAMA: 2005.g. Broj parkirnih mjesta u podzemnim garažama
2009.g.
983
2560
~9773
~21614
146
>200
<5
>7
~1345
~1445
Dužina županijskih javnih cesta /km/
322,5
314,0
Dužina lokalnih javnih cesta /km/
379,2
383,6
116
116
Broj parkirnih mjesta pod zonskom naplatom Zagrebparkinga Dužina biciklističkih staza /km/ % korisnika bicikla kao prijevoznog sredstva Dužina nerazvrstanih cesta /km/
Dužina tramvajske pruge /km/
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, ističe se slijedeće:
Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja: - vrlo niska propusna moć prometne mreže, - uska grla – smanjena dostupnost središta grada - problem odvijanja i organizacije prometnih tokova, - razvoj prometne mreže ne prati razvoj grada. Problem javnog gradskog prijevoza putnika: - nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja, - u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovito i sporo, - odnos sigurnosti i komfora i cijene usluge, a naročito noćne vožnje, - željeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i barijera razvoju grada. Poticanje razvoja automobilskog prometa: - od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098) - nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta - nedovoljan broj parkirališnih mjesta, - rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Promatrati sustav grada nije moguće bez sagledavanja njegovi cjelovitosti , kao i međuodnosa prometnih podsustava. Usklađenost prometne ponude i potražnje treba promatrati kroz slijedeće podsustave: - individualni promet u kretanju - javni gradski promet (tramvajski, autobusni i željeznički) - promet u mirovanju - pješački promet - taxi promet - biciklistički promet - promet na uspinjači - opskrbni promet U nastavku su ilustracije postojećeg stanja: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ TRAMVAJSKI PROMET:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ AUTOBUSNI PROMET:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, prosinac
ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ ŽELJEZNIČKI GRADSKI-PRIGRADSKI PROMET:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
ZAGREBAČKI JAVNI PRIJEVOZ U BROJKAMA: Godišnji broj prevezenih putnika u gradskom-prigradskom željezničkom prometu /mln/ 60.000
50.000 40.000 Godišnji broj prevezenih putnika u gradskom-prigradskom željezničkom prometu /mln/
30.000 20.000
10.000 0 1992.
1999.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
~DNEVNO PREVEZENIH PUTNIKA
Autobus Tramvaj Gradska-prigradska željeznica
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
BICIKLISTIČKI PROMET GRADA:
Karakteristike: Cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu (nepovezani fakulteti, studentski domovi, nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom, Medvednicom, rekreativnih zona međusobno,...... ) Nije prepoznat značaj Save – okosnice razvoja biciklističkog prometa grada Nema mreže parkirališta za bicikle Nema javnog biciklističkog servisa Biciklistički promet nije normiran Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Okvirni komparacijski distribucijski model učesnika (putnika) prometa u gradovima Europe i Zagrebu: PARIZ
PRAG
ZAGREB
UKUPNO STANOVNIKA (stan u mil)
2,1
1,2
0,78
DUŽINA METRO LINIJE (km) DUŽINA TRAMVAJSKE LINIJE (km)
214
59,4
/
28
137,5
116
DUŽINA LINIJE AUTOBUSA(km) DUŽINA GRADSKE ŽELJEZNIČKE LINIJE (km)
567,8
806,8
1394
587 (RER-regionalna ekspresna željeznička mreža)
/
61,5
40,6
72,6
49,6
4,4
10,8
13,5
23,3
7,3
7,5
2,7
4,3
29,4
29
5,0
/
% KORISNIKA -OSOBNA VOZILA % KORISNIKA -AUTOBUS % KORISNIKA -ŽELJEZNICA % KORISNIKA -TRAMVAJ % KORISNIKA -METRO
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
1.B. PROMET I EKOLOGIJA: Pregled emisije onečišćivača zraka u postocima po vrstama prometa: ŽELJEZNIČKI PROMET 100 80 60
VODNI PROMET
40
Ugljični monoksid (CO)
20
Dušični oksid (NOx)
0
CESTOVNI PROMET
Ugljkovodik (CH) Ugljični dioksid (CO2) Sumporni dioksid (SO2) Krute čestice
ZRAČNI PROMET
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Prosječna jakost buke koju stvaraju prometna sredstva:
RAZINA BUKE U DB 160 140 120 100 80
RAZINA BUKE U DB
60 40 20 0 Osobni automobil
Motocikl
Teški teretni kamion
Zrakoplov na mlazni pogon
Vlak u prigradskom prijevozu
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Kapaciteti i prostorni zahtjevi:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Slikovni prikaz prostornog zauzimanja : 60 osoba u osobnim automobilima, autobusu ili koristeći bicikle.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
2. CILJ PROJEKTA S MOTRIŠTA PROMETA: 2.1. OKOLIŠ I ZDRAVLJE - OPĆI CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA: /Izvor: Zakon o zaštiti okoliša ( NN 110/07, čl 6)/:
racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.
2. 2. ZDRAVO URBANO PLANIRANJE - URBANISTIČKI OPĆI CILJEVI /Izvor:”Zdravo urbano planiranje”, Hugh Barton & Catherine Tsorou, Vinkovci,2004)/:
Pristupačnost (promet-izbor i vrsta prijevoza) Sigurnost (smirivanje brzine prometa) Stabilna klima (utjecaj urbanog planiranja na emisiju CO2- planiranje razvoja s obnovljivim izvorima energije)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
2. 3. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE /N.N. 30/09/: “Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje glavnog cilja s konkretnim ciljevima: 1. Poticati korištenje čistijih goriva i tehnologija i prelaziti na one oblike prijevoza koji učinkovito koriste energiju, 2. Preusmjeravati promet s ceste na ekološki prihvatljivije sustave – željeznice,…, 3. Unaprijediti kolektivni transport i izbor transportnih opcija rastom kvalitete javnog transporta, te biciklističkih i pješačkih zona, 4. Ograničavati pristup vozilima (pješačke zone, ograničene zone za parkiranje i sl.), 5. Poticati učinkovito korištenje osobnih automobila (učinkovita goriva, učinkoviti način vožnje itd.), 6. Pojačati investicijska ulaganja u razvoj željezničke infrastrukture osiguravajući Hrvatskim željeznicama konkurentnost s drugim vidovima prometa, razvijati i izgraditi prigradsku željezničku infrastrukturu, 7. Povećati sigurnost i investirati u infrastrukturu za promociju hodanja i korištenja bicikala, 8. Planirati gradove tako da se smanjuje potreba za fizickim transportom osoba i robe, 9. Usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema povećavanju međusobne integriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjega prometnog sustava kako bi se ostvarila bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom mrežom susjednih zemalja, poštujući pritom kriterije zaštite okoliša.”
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
2. 4. BIJELA KNJIGA EUROPSKE KOMISIJE O TRANSPORTU (prijevoz 2050g.): “Europska komisija je 03.2011.g. usvojila sveobuhvatnu strategiju (prijevoz 2050) za konkurentan prometni sustav koji će, tvrde u EK, povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zapošljavanje. U isto vrijeme, prijedlozi će dramatično smanjiti ovisnost Europe o uvozu nafte i emisiju ugljičnog dioksida u prometu za 60% do 2050. U srcu putokaza Transport 2050 potreba je za transformacijom u željezničkom sektoru, tako da on postane sve više atraktivan i uspije do 2050 vrlo značajno povećati udio na tržištu za putnički i teretni promet preko srednje udaljenosti (> 300 km). Istodobno je cilj do 2030 utrostručiti duljinu postojeće željezničke mreže velikih brzina”
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
2. 5. POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA: unapređenje javnoga gradskog prijevoza putnika tramvajima, autobusima i željeznicom , te unapređenje nemotoriziranog oblika kretanja: • da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja – “u grad pješice” • povećanje putne tramvajske brzine sa 11 km/h na minimalno 15 km/h • konstantno godišnje povećavanje broja putnika u željezničkom gradskom i prigradskom prometu za 5% godišnje • izgradnju besplatnog park&ride sustava na njegovom ishodištu • izgradnju sustava biciklističkog prometa - povećanja broja biciklista na 12% od ukupnog broja sudionika u prometu do 2020 g. • smanjenje emisije štetnih plinova u idućih 15g. za 15% povečanje propusne moći prometne mreže i razine usluge na njima, te povećanje sigurnosti svih sudionika u prometu – uvesti automatsko upravljanje prometom grada Zagreba smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u Donjem i Gornjem gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora) reducirati broj svih putovanja osobnim vozilima za 30% - pravodobnom edukacijom i konstantnim prisustvom u javnim medijima ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
POSTAVLJENI CILJEVI ZAVODA PO PITANJU PROMETA U JEDNOM POGLEDU: RAZDIOBA KORIŠTENJA VIDOVA PROMETA:
BUKA NA PROMETNOJ MREŽI : danas
sutra
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3. KONKRETNI RAZVOJNI PROJEKTI:
3.1. PRIJEDLOG RJEŠAVANJA PROMETA U MIROVANJU DONJEG GRADA :
3.1.1. Prostor Donjeg grada:
Korisnici parkirališnih mjesta: domicilno stanovništvo i dnevni posjetitelji. Cilj: - osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada,
- osigurati opstanak postojećih sadržaja (trgovina, obrta, ugostiteljstvo itd.), - privuči nove sadržaje (galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turističke rute, itd.), - proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone, - stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na njegovom obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja: tramvaja gradske željeznice autobusa taksija bicikla pješačenja
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3.1.2. Obodni javni prostor pojedinog bloka Donjeg grada: • • •
smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta) unaprijediti sustav parkiranja humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“: – – – – –
izgradnjom potrebnih i širih nogostupa izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda postavom klupa za odmor osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3.1.3. Unutarnji prostor bloka: • • • • • • • •
riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti izgraditi manja polivalentna igrališta izgraditi šetnice poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Prijedlog izgradnje javnih i blokovskih garaža:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3.2. NOVA CESTA: Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:
DANAS:
SUTRA:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3.3. POTOK VRAPČAK: Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“ U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun: Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost večine jugozapadnih naselja grada Proširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći grada Uvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
Odsjek potoka
Prijedlog vođenja pješačko biciklističkog prometa
KOŽINČEV PUT – ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka
ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ – ZAGREBAČKA CESTA
-
-
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka od Ivane Brlić Mažuranić do Pavlenskog puta Zajednička biciklističkopješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste
ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTA
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
HORVAĆANSKA CESTA – SAVA (SRC JARUN)
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
4. ZAKLJUČAK: Svaka pojedina zemlja ima različite načine financiranja javnog prijevoza i projekata, ali investicije moraju biti u funkciji većine građana Samo kombinacija mjera temeljenih na prostornom planiranju, mjerama ograničavanja individualnog prijevoza vozilima,te promicanjem javnog prijevoza, dovest će do prevladavanja rasta stupnja motorizacije i prometnih zagušenja
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
PRIORITETNA ULAGANJA U PROMETNI SUSTAV GRADA ZAGREBA: 1. AUTOMATSKO UPRAVLJANJE PROMETOM : povećava se propusna moć prometne mreže povećava se sigurnost odvijanja prometa za sve sudionike na raskrižjima i na uličnoj mreži povećava se kvaliteta i brzina uslužnosti interventnim vozilima hitne pomoći, vatrogasnim vozilima...... osigurani su točni i pravovremeni podaci o strukturi i prometnom intezitetu prometne mreže, kao ishodišnom podatku prostornog planiranja DANAŠNJA SMANJENA DOSTUPNOST SREDIŠTA GRADA IMA ISHODIŠTE U PROMETNOJ MREŽI KOJA NIJE SUKLADNA POTREBAMA I U NEDOSTATKU SUSTAVNOG UPRAVLJANJA PROMETOM GRADA
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
2. ŽELJEZNIČKI GRADSKI I PRIGRADSKI PROMET: nabavka novih garnitura vlakova prilagođenih gradskom-prigradskom željezničkom prometu ulagati u nove tehnologije izgraditi južnu željezničku obilaznicu i rasteretiti grad od teretnog prometa izgraditi na rubnim dijelovima grada i na ishodištima dnevnih migracija u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Sisačko-moslavačkoj županijama parkirališta u sustavu park&ride uz željeznička stajališta i kolodvore izgraditi sadržajno prepoznatljiva „modularna” željeznička stajališta povezati zračnu luku na postojeću željezničku mrežu željeznica ima rezervu da poveća >100% prihvat putnika i da participira sa 14,5% na 35% u gradsko-prigradskom prometu
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
3. JAVNI PROMET TRAMVAJIMA I AUTOBUSIMA (ZET): završiti obnovu tramvajskog voznog parka (kratki niskopodni tramvaji) dogradnja postojećeg tramvajskog sustava izgradnjom (zatvaranjem) zapadnog i istočnog tramvajskog prstena: - spoja Horvaćanske ulice i okretišta Črnomerec - spoja okretišta Dubrava sa Av.grada Vukovara kroz Kampus Borongaj izgradnja sustava „park & ride“ u točkama sublimacije javnog gradskog i individualnog prometa formirati od tramvajskog i željezničkog gradskog prometa jedinstven funkcionalni kolosječni prometni sustav formirati nove logističke modele autobusnog prometa koncentrirajući se na prigradske dijelove grada i prijevoza putnika do intermodalnih terminala i stajališta gradske željeznice na rubovima grada
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2011.godine.
4. BICIKLISTIČKI PROMET: izgraditi parkirališta formirati javni biciklistički servis umrežiti i dograditi biciklističke staze
5. TAXI PROMET: liberalizirati tržište i uvesti tržišno konkurentno poslovanje udio taxi prometa sa 0,5% povećati na 5%
6. IZGRADNJA JAVNIH GARAŽA:
Srednješkolsko igralište Trg Stjepana Radića Reljkovićeva ulica Britanski trg
7. IZGRADNJA PRIORITETNIH PROMETNICA:
produžena Branimirova (Zavrtnica i Sesvete) Vrapčanska do Jadranske av. sa mostom Jarun-zapad Ulica Prisavlje Produžena Vukovarska do Ulice Ljudevita Posavskog u Sesvetama Šarengradska ulica Rekonstrukcija rotora Remetinec ZAVOD ZAVOD ZA PROSTORNO ZA PROSTORNO UREĐENJE UREĐENJE GRADA GRADA ZAGREBA ZAGREBA ZAGREB, ZAGREB, rujanrujan 2011.godine. 2011.godine.
ZAKLJUČNO:
GRADSKI PROMET JE JEDINSTVEN SUSTAV I REZULTAT MEĐUDJELOVANJA SVIH SVOJIH VIDOVA. PROPORCIONALNO PLANIRANOM UDJELU POJEDINOG VIDA U GRADSKOM PROMETNOM SUSTAVU, TREBA ULAGATI U NJIHOV RAZVOJ.
hvala! Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori
ZAVOD ZAVODZA ZAPROSTORNO PROSTORNOUREĐENJE UREĐENJEGRADA GRADAZAGREBA ZAGREBA ZAGREB, ZAGREB,rujan prosinac 2011.godine.