POTROŠACKI TRENDOVI

Potrošački trendovi – U raljama inflacije

0vu godinu potrošači će pamtiti po velikom rastu cijena, kojemu se ni danas ne vidi kraja. Već početkom ove godine počeli su poskupljivati energenti, što je neminovno dovelo i do rasta cijena u trgovini, a posebno je eskaliralo s ukrajinskom krizom. Vlada u veljači donosi Odluku o smanjenju PDV-a na neke namirnice i pompozno se time hvali kao velikom olakšanju za potrošače. No budući da se ta vladina Odluka počela primjenjivati od početka travnja, njeni su se efekti pogubili u moru poskupljenja koja su se do tada desila. Vladina Odluka je zapravo izazvala veliki gnjev potrošača jer su se svi pitali što je to pojeftinilo zbog smanjenja PDV-a, jer takve cijene ne mogu pronaći. U našu udrugu tako se javila gospođa koja je s vladinom odlukom hodala po jednom velikom supermarketu i nije pronašla niti jednu nižu cijenu. I mi smo popisali cijene jestivog ulja u četiri najveća trgovačka lanca, u tjednu prije početka primjene Vladine odluke i tjedan dana nakon primjene odluke i našli smo samo u jednom lancu cijenu nižu za 1 kunu. Tako je cijena ulja koja je krajem prošle godine bila oko 10 kuna u travnju ove godine dogurala negdje čak i do 22 kune. Nikad nismo čuli trezveno obrazloženje 30% za takvo drastično poskupljenje – uljarice su bile iz uroda od prošle godine i ulje je proizvedeno s kućnog cijenom struje od prošle godine pa proračuna u Hrvatskoj nije jasno zašto je ulje u manje od godinu dana poskupjelo više od 100%. Jedan potrošač nam je javio ODLAZI NA da je dan prije kupio šećer po 6,50, HRANU a kada je došao drugi dan taj šećer je bio 10,50 – 40% poskupljenja u roku od 24 sata, pa gdje to ima?

JALOVA POMOĆ POTROŠAČIMA

Ministar financija je uz obrazloženje vladine odluke o smanjenju PDV-a naveo da se država po toj odluci odrekla oko 5 milijardi prihoda u proračunu kako bi pomogla građanima. Naša udruga je odmah ocijenila da bi bilo pametnije da je Vlada ograničila cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, a 5 milijardi je mogla usmjeriti u subvencije proizvođačima i trgovcima, koji bi imali problema u poslovanju zbog ograničenih cijena. Potrošače je dodatno uznemirilo i poskupljenje struje i plina, a posebnu zbrku izazvalo je odustajanje od opskrbe plinom lokalnih opskrbljivača, pa su potrošači morali krenuti u potragu gdje će se opskrbljivati. Vlada je smanjila i PDV na pelete, ali pelete nisu pojeftinile, već ih je jednostavno nestalo s tržišta pa su se u problemima našli naročito potrošači u Dalmaciji

POTROŠAČI TRČE

MARATON ZA CIJENAMA

Staru godinu ćemo ispratiti s kunom, a novu ćemo dočekati s eurom, inflacija ne jenjava, cijene stalno rastu i pitanje je što nas čeka sljedeće godine

koji su nabavili takve peći, ali nemaju gdje kupiti pelete. Cijene struje su limitirane po potrošnji kWh, a neke kategorije građana su dobile i energetski dodatak – ali on je jednokratan, a računi dolaze svaki mjesec.

OGRANIČAVANJE CIJENA NAMIRNICA

Nakon što je Vlada uvidjela da cijene i dalje rastu i da smanjenje PDV-a nije pomoglo, ipak se odlučila na ograničavanje cijena određenih namirnica pa je početkom rujna donijela Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda. Po toj Odluci ograničene su cijene jestivog suncokretovog ulja, UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti, bijeli kristalni šećer, brašno glatko i oštro određenog tipa, svinjska lopatica bez kostiju, svinjski vrat s kostima, svinjsko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram i svježe cijelo pile po kilogramu. Odmah nakon odluke pojavile su se i reakcije trgovaca pa je bilo ograničenja količine artikala koji se mogu kupiti, naročito šećera, a tog ograničenja još uvijek negdje ima. Potrošači su nam stalno javljali da je s polica nestalo je svinjske lopatice i svinjskog vrata, a i cijelo pile nije se moglo svugdje kupiti. Zabunu je izazvalo i mlijeko jer su potrošači mislili da je ograničena cijena svježeg mlijeka, a ne trajnoga. Čudno je zapravo da je Vlada ograničila cijenu trajnog mlijeka jer se svježe mlijeko puno više kupuje od trajnoga. A u međuvremenu su cijene svježeg mlijeka znatno porasle, što je još jedna enigma – farme se zatvaraju zbog niske otkupne cijene mlijeka, a potrošačima je cijena previsoka – tko u međulancu zarađuje? Mjere ograničenja sigurno su pomogle potrošačima, samo je listu trebalo proširiti i svakako treba produžiti ograničenje na najmanje sljedeća tri mjeseca jer poskupljenja i dalje traju.

TAJNI KUPAC ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača je među šest udruga koje u sklopu projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH”, koji financira Ministarstvo gospodarstva, popisuje cijene 60 proizvoda i 36 usluga. Cijene su prvi puta popisane u kolovozu i to u kunama, a nakon toga svaki mjesec se popisuju cijene i u kunama u eurima i tako ćemo popisivati svakog mjeseca sve do kraja 2023. godine, do kada traje obaveza dvojnog iskazivanja cijena. U projektu zapravo kontroliramo jesu li cijene dobro iskazane (cijena u eurima mora biti iskazana na dvije decimale), je li primijenjen fiksni tečaj zamjene i je li na prodajnom mjestu iskazan fiksni tečaj zamjene. Pogrešno je stvoren dojam u javnosti da će udruge u sklopu tog projekta kontrolirati rast cijena te nam potrošači svakodnevno prijavljuju kako je nešto poskupjelo. Uvođenje eura dodatno će zakomplicirati život potrošačima jer ulazimo u eurozonu s jako visokom stopom inflacije od 13,2%, a cijene su se već negdje počele zaokruživati u eurima i to će biti dodatni udar na potrošače. Opći je dojam da su potrošači slabo informirani i da će biti puno problema, naročito za stariju populaciju jer će se trebati prebaciti na novu valutu i preračunavati cijene kako bi se snašli. Hrvatska narodna banka je obećala podijeliti kalkulatore starijem stanovništvu koje se ne koristi pametnim telefonima, ali nema još informacija o tome, a kraj godine je blizu. Hrana je poskupjela najviše - 19,7% i to će svakako utjecati na redukciju proračuna u kućanstvima - medijan plaća u Hrvatskoj iznosi 6.500 kn i najviše zaposlenih, 790.000 njih, ima takvu plaću ili manje od toga. Ako znamo da oko 30% kućnog proračuna odlazi na hranu, a sljedećih 30% na režijske troškove, onda nije teško zaključiti koliko ostaje za ostale potrebe. U Njemačkoj, na primjer, troškovi za hranu iznose 10% kućnog proračuna. Treba istaknuti i da 276.000 umirovljenika ima mirovinu od 1.800 kn i manje i kako oni sastavljaju kraj s krajem samo je njima znano. Dakle, cijene hrane u Hrvatskoj su 94,1% cijena u EU (podaci Eurostata), a primanja su u prosjeku oko 40% europskih. Zaključak je jasan, Hrvati plaćaju relativno puno više za hranu, s obzirom na svoja primanja, od ostatka Europske unije.

CRNI PETAK I TMURNE PROGNOZE

Crni petak je iza nas i podaci Porezne uprave govore da je potrošeno više nego prošle godine, ali nije bilo baš nekih gužvi po trgovačkim centrima, dijelom i zbog loše ponude (niski postotak sniženja), dijelom zbog online kupnje, a jedan dio nema što trošiti ili su odlučili ne kupovati samo zbog potrošačke euforije. Dolazi i prosinac, mjesec u kojem se najviše kupuje i troši i s obzirom na cijene hrane sigurno će blagdanski stol u mnogim kućanstvima biti skromniji, a sigurno će biti i manje poklona. Trebalo bi zapravo jačati javne kampanje u kojima bi se građane educiralo o smanjenju prehrambenog otpada jer previše hrane bacamo kao i o tome da ne kupujemo odjeću i obuću samo zato što je na sniženju, već jedino onda kada nam doista i treba. Previše otpada imamo već sada i ne zbrinjavamo ga na odgovarajući način i novi otpad nam sigurno ne treba. Staru godinu ćemo ispratiti s kunom, a novu ćemo dočekati s eurom, inflacija ne jenjava, cijene stalno rastu i pitanje je što nas čeka sljedeće godine. Vlada može ponovo ograničiti cijene i proširiti listu proizvoda i tako biti dobar djed Božićnjak ili neće učiniti ništa, pa će potrošačima ukrasti Božić?

Cijene hrane u Hrvat-

skoj su 94,1%

prosječnih cijena u EUu, a primanja su u prosjeku oko 40%

europskog prosjeka Uvođenje eura

dodatno će zakomplicirati život potrošačima jer ulazimo u eurozonu s jako visokom

stopom inflacije

Ana Knežević

knezevicana11@gmail.com Predsjednica

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP)

Damir Aščić SUMT Igor Groza

Podravka

Veliki iskorak u suradnji Podravke i SUMT-a

U suradnji sa Savezom udruga malih trgovaca (SUMT), magazin i portal Ja TRGOVAC donosi razgovore s malim trgovcima i njihovim strateškim partnerima proizvođačima kako bismo zajednički ukazali na važnost i potencijale suradnje male trgovine i hrvatskih proizvođača. U našem zadnjem razgovoru o primjerima i načinima uspješne suradnje u 2022. godini govore Damir Aščić, predsjednik SUMT-a, i Igor Groza, voditelj nacionalnih ključnih kupaca Podravke

Mala trgovina tradicionalni je saveznik domaće proizvodnje. Kako se kroz povijest razvijala suradnja Podravke kao najveće hrvatske prehrambene kompanije s malim domaćim trgovcima?

Igor Groza: Podravka kao najveća domaća prehrambena kompanija uvijek je posebnu pažnju pridavala domaćim trgovcima. Prije 20 godina tržište je bilo disperzirano na veliki broj malih trgovaca privatnika. Krajem devedesetih godina, ulaskom stranih lanaca na tržište Hrvatske, pojavila se potreba za udruživanjem u trgovačke grupacije. Članice trgovačkih grupacija postepeno su preuzimale pojedinačne male trgovce u svoj sustav, bilo kroz franšize ili kroz vlasničko preuzimanje objekata i trgovačkog osoblja. U posljednjih desetak godina preostali mali privatni trgovci udružuju se prvenstveno u regionalne udruge, a kasnije se formira krovni Savez. Za cijelo to vrijeme Podravka podržava suradnju s malim trgovcima, bilo direktno ili putem veleprodaja. U posljednje četiri godine napravljen je značajan iskorak u suradnji sa

Savezom udruga malih trgovaca, gdje smo zajednički kreirali set aktivnosti kroz koje njihove članice mogu cjenovno konkurirati velikim trgovačkim lancima, što na kraju prepoznaju i sami potrošači. Svjedoci smo da su se u pandemijskim godinama potrošači okrenuli malim prodavaonicama u svojoj neposrednoj blizini, što je i nama bio pokazatelj potrebe za proširenjem našeg asortimana na policama malih trgovaca.

Proizvodi Podravke nalaze se u svakom kućanstvu u Hrvatskoj. U kojoj su mjeri brendovi ove domaće kompanije važni za asortimanski sadržaj vaših trgovina?

Damir Aščić: Podravka kao jedna od najznačajnijih domaćih kompanija s brendovima kojima su prisutni na tržištu zauzima vrlo značajan udio na policama SUMT-a, gdje po kategorijama proizvoda često ima lidersku poziciju. Savez od svog postanka podržava hrvatske kompanije te je kroz svoje postojanje, a prije ulaska velikih retailera na naše tržište, pozicioniranjem i prodajom domaćih brendova imao velik doprinos u jačanju Podravkinih brendova. Suradnja s Podravkom kroz sporazum o suradnji se nastavlja te u sljedećoj godini očekujemo još veću podršku Podravkinog menadžmenta kroz uvjete i marketing koje našim članovima pomaže u privlačenju novih kupaca u naša prodajna mjesta.

Ova će godina ostati upamćena po rekordnoj stopi inflacije. Na koji ste način prilagodili svoje poslovanje novim uvjetima te u kojoj mjeri te prilagodbe imaju odraza na vaše ukupne prodajne rezultate?

Igor Groza: Kao i ostale proizvodne kompanije, suočeni smo s izazovima u proizvodnji kroz rast cijena sirovina, ambalaže i energenata, dok je na drugoj strani evidentan pad kupovne moći naših potrošača koji postaju sve oprezniji. Podravka svojom tradicijom i kvalitetom proizvoda i dalje uživa povjerenje svojih potrošača. Kontinuirano radimo cjenovne aktivnosti u suradnji s našim kupcima, lansiramo nove proizvode i ulazimo u nove tržišne kategorije koje su popraćene atraktivnim marketinškim kampanjama.

Godina se polako primiče kraju. Kako ste u SUMT-u zadovoljni u pogledu ostvarenih prodajnih rezultata?

Damir Aščić: Zadnjih nekoliko godina bile su vrlo izazovne svim sudionicima na tržištu pri čemu je ova 2022. zasigurno najturbulentnija. Svima je poznat izniman rast cijena energenata, inflacija kao i ukupan rast troškova poslovanja, što je znatno otežalo poslovanje i doprinijelo nesigurnosti na tržištu.

Savez kroz svakodnevno praćenje potreba naših kupaca, ublažavanje cjenovnih udara u dogovoru s našim dobavljačima, gdje moram naglasiti i veliku podršku Podravke, uspješno privodi godinu kraju s blagim rastom prodaje. Svakako se pripremamo za sljedeću godinu za koju očekujemo da će biti najteža do sada, zbog najava pada BDP-a, kao i akvizicija naših članica od strane drugih grupacija.

Koji su vaši proizvodi najprodavaniji u malim trgovinama? Pripremate li neke novitete za kraj godine?

Igor Groza: Kao i na ostatku tržišta, tako i u malim trgovinama, najprodavaniji proizvodi su naši lideri - Vegeta, Čokolino i Lino Lada, dok iznimno dobre rezultate bilježimo na asortimanu rajčice i konzerviranom povrću. Tradicionalno u ovom predblagdanskom periodu fokus je na našem Dolcela asortimanu pripravaka i mješavina za kolače, Lino Ladi i voćnim namazima.

Što se tiče noviteta, kraj godine obilježila je nova kategorija Instant tjestenina Fini mini Noodlesi koje smo lansirali na tržište u tri tradicionalna okusa - kokošji, goveđi i povrtni, kao i na novoj kategoriji Lino dječjih pašteta Lino njupalice te Ajvar squeeze, čime je Podravka prva na tržištu, zahvaljujući ulaganju u modernizaciju proizvodne linije, uspjela ajvar spakirati u plastičnu bočicu, poput ketchupa. To je apsolutni novitet na tržištu. Potrošači su jako dobro reagirali na ovo pakiranje, što se vidi i iz prvih rezultata prodaje.

Radite li u suradnji s Podravkom prilagođene marketinške kampanje, posebna izlaganja na policama i sl.?

Damir Aščić: Podravka i SUMT kroz sporazum o suradnji dogovaraju udjele na polici te kroz mjesečne akcije podržavamo kvalitetne cijene proizvoda, gdje naši kupci prepoznaju konkurentnost naših članica u odnosu na okružje. To je rezultiralo značajnim rastom prometa s Podravkom u proteklih nekoliko godina. Za iduću godinu očekujemo veći marketinški budžet kroz razne aktivnosti u cilju nagrađivanja naših kupaca i omogućavanje povoljnije kupnje u nadolazećim kriznim vremenima.

Cijela 2022. bila je u znaku obilježavanja 75 godina poslovanja Podravke. Na što stavljate naglasak u ovoj blagdanskoj sezoni kada je riječ o marketinškim kampanjama?

Igor Groza: Kao što ste i rekli, cijela 2022. godina u znaku je obilježavanja 75 godina poslovanja. Ovu značajnu obljetnicu slavimo zajedno s našim potrošačima za koje smo organizirali atraktivne nagradne igre kod mnogih kupaca.

Jesu li mali trgovci spremno dočekali blagdansku sezonu?

Damir Aščić: Savez je kao i svake godine u svojim prodajnim mjestima pripremio velik broj akcijskih kupnji, a u tijeku je i nagradna igra jednog dobavljača te očekujemo pozitivan rezultat. Kupci tradicionalno u blagdanskim vremenima nešto više posjećuju velike centre pa slijedom toga u vrijeme blagdana naši članovi nemaju veći efekt prodaje u odnosu na ostale mjesece. Zbog inflacije je nešto umanjena kupovna moć naših kupaca te smo ove godine još više uložili u kvalitetnu ponudu i cijene kako bi privukli naše cijenjene kupce. Teško je biti optimist u ovim vremenima, ali SUMT s čvrstim zajedništvom i našim vjernim kupcima te uz podršku velikih kompanija kao što je Podravka sigurno ima uspješnu budućnost.