19 minute read
VITAMINI I MINERALI
PROBLEMI ZBOG PLASTIČNIH VREĆICA U MAKEDONIJI
Nakon nove ekološke regulative u trgovini u Sjevernoj Makedoniji prema kojoj se plastične vrećice naplaćuju 15 denara, u ovoj zemlji je počelo otpuštanje radnika u industriji koja se bavi proizvodnjom vrećica. Jedna tvornica u Tetovu je već zatvorena, zbog čega je bez posla ostalo šest zaposlenih, jedna iz Skoplja je smanjila broj zaposlenih s 25 na 10. U ostalim tvornicama bilježi se smanjenje radnika. Od 1. lipnja 2023. u potpunosti će biti zabranjene dosadašnje vrećice koje se prodaju po 15 denara.
Advertisement
SLOVENIJA: S POVEĆANJEM TROŠARINA PADA PRODAJA CIGARETA
Prodaja cigareta u Sloveniji posljednjih je godina u padu, odnosno pala je za više od trećine od 2011. do 2020. godine. Ovaj trend prate i priljevi od trošarina u državnu blagajnu, iako su trošarine u posljednjih deset godina porasle više od 50 posto. O postupnom padu prodaje cigareta svjedoče podaci o količini cigareta na koje je naplaćena trošarina. Godine 2011. naplaćeno je od 5,040 milijardi cigareta, a 2020. samo od 3,255 milijardi cigareta, podaci su tamošnjeg Ministarstva financija. Istovremeno, iznos trošarina na cigarete smanjen je s 426 milijuna eura u 2011. na 381 milijun eura do 2020. godine. Minimalna trošarina na kutiju cigareta porasla je za nešto manje od 54 posto u posljednjih deset godina – s 1,60 eura u 2011. na 2,46 eura u 2021. Posljednja promjena u tom području bila je 1. studenog prošle godine.
POKRENUTA PROIZVODNJA U LASTI
Nakon dugogodišnjeg prekida proizvodnje i stečaja, tvornica “Lasta” u Čapljini ponovno radi, a prvi keksi, čajni kolutići i čuvena Lastina štrudla, na policama trgovina trebali bi se naći početkom proljeća. Osim starih, na posao su primljeni i novi radnici kojih je u proizvodnji trenutačno 25, prenosi portal indikator. ba. “Svi stari strojevi su izbačeni i ubačene su nove tehnologije, odnosno novi strojevi. Riječ je o opremi od poznatih dobavljača za ovu vrstu proizvodnje”, kazala je Marija Tolić, voditeljica projekta za instalaciju strojeva u Lasti. Konkurentnost kvalitetom, dizajnom i cijenom, držanje visokih kriterija vodilja je novog vlasnika Laste, Petra Ćorluke, uspješnog gospodarstvenika koji je stare pogone nekadašnjeg giganta ponovo oživio i digao na noge. U opremu i infrastrukturu uložio je oko 30 milijuna KM.
Povijesni rekord
PRIHODI DELTA HOLDINGA 618 MILIJUNA EURA
Srbijanski Delta holding je prošle godine ostvario prihode od 618,8 milijuna eura i EBITDA od 63 milijuna eura. Na godišnjoj konferenciji za novinare Milka Vojvodić, generalna direktorica Delta holdinga i viša potpredsjednica kompanije za financije i ekonomiju, istaknula je da je ovo najuspješnija godina u povijesti Delta holdinga. “Prema ovim rezultatima, 2021. godina je najuspješnija u poslovanju Delte, od 2011. godine kada se kompanija odlučila za krupan zaokret u svom portfelju i napustila biznis maloprodaje”, izjavila je Vojvodić. Najveća investicija Delta holdinga, platforma za e-trgovinu Ananas, trebala bi ubrzo početi s radom, a do 2025. godine ulaganje u ovu platformu dostići će 100 milijuna eura i trebala bi zaposliti 900 ljudi. Marija Desivojević, viša potpredsjednica Delta holdinga zadužena za strategiju i razvoj, istaknula je kako je ova platforma namijenjena cijeloj regiji.
LIDL NA PRAGU ULASKA U CRNU GORU
Stečajni upravitelj Mladen Marković potpisao je ugovor o kupoprodaji s kompanijom MMS Property solutions (MMS) koja je za 13.200 četvornih metara zemljišta nekadašnje tvornice Radoje Dakić u stečaju ponudila 3,73 milijuna eura. Riječ je o kompaniji koju je, prema podacima iz CRPS, u ožujku prošle godine osnovala WE-International Zweite GmbH, osnivač poznatog trgovačkog lanca Lidl u Bosni i Hercegovini. Ovlaštene osobe MMS-a su Tomislav Šapina i Dragan Čigoja, zaduženi za poslovanje Lidla i u Srbiji.
MALOPRODAJA U SRBIJI PORASLA 22,7 POSTO Promet robe u trgovini na malo u Srbiji u prosincu 2021. godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, veći je u tekućim cijenama za 22,7 posto. Kako je objavljeno, promet robe u trgovini na malo u 2021. je u odnosu na 2020. godinu veći u tekućim cijenama za 15,9 posto, a u stalnim cijenama za 10,3 posto. Indeksi prometa odnose se na promet svih poslovnih subjekata (pravnih osoba i poduzetnika) u trgovini na malo.
SMANJENA POTROŠNJA PIVA U NJEMAČKOJ
Nijemci su i prošle godine smanjili potrošnju piva, čime se nastavio trend smanjenja proizvodnje i konzumacije piva u Njemačkoj koji traje već tridesetak godina. Ako se u obzir uzme domaće tržište prodaja piva je pala za 3,4 posto, na 7 milijardi litara. To je najmanje količina popijenog piva u Njemačkoj otkako su uvedene statistike. Potrošnja piva je od 1993., kada je reformiran zakon o oporezivanju piva, pala za 23,9 posto.
UMRO OSNIVAČ DM-A GÖTZ WERNER
Götz Werner, osnivač njemačke kompanije dm, umro je u dobi od 78 godina, objavila je kompanija. Njegov sin Christoph Werner, trenutni izvršni direktor dm-a, kazao je da je njegov otac mirno preminuo. Rođen u Heidelbergu u veljači 1944., završio je studij kemije prije no što je osnovao dm, koji ima poslovnice u 14 europskih zemalja. Bio je poznat kao rani zagovornik univerzalnog temeljnog dohotka, što podrazumijeva zajamčenu količinu novca od države pojedincu svakoga mjeseca neovisno o primanjima. Danas više od 66 tisuća ljudi radi za dm, dok je godišnji prihod tvrtke veći od 12,3 milijarde eura. Od ranih 1990-ih, a sve više nakon odlaska iz svakodnevnog upravljanja tvrtkom 2008., Werner je svoje vrijeme posvetio promicanju ideje univerzalnog temeljnog dohotka. Ostvario je i uspješnu akademsku karijeru. Sveučilište u Karlsruheu imenovalo ga je u svibnju 2005. predstojnikom Instituta za poduzetništvo i postao je profesor.
Pekarski proizvodi
MONDELĒZ INTERNATIONAL KUPUJE TVRTKU CHIPITA
Mondelēz International, Inc. (MDLZ) objavio je da je dovršio akviziciju Chipita Global S.A., lidera u kategoriji kroasana i pečenih zalogaja srednje i istočne Europe. U objavi za medije navodi se kako će ova akvizicija omogućiti Mondelēz Internationalu “da ponudi široki portfelj pekarskih proizvoda u Europi, zadovoljavajući rastuću potražnju potrošača za ovim segmentom otvarajući snažan potencijal za inovacije, okupljajući kultne brendove Mondelēz Internationala kao što su Cadbury i Milka, s omiljenim brendovima kroasana i pečenih grickalica Chipita Global S.A poput 7Days”. Inače, Chipitini proizvodi već dosežu dvije milijarde potrošača u više od 50 zemalja. “Uspostavljanje Mondelēz Internationala u kategoriji kroasana i pečenih zalogaja kroz Chipita Global S.A. pridonijet će ubrzanom rastu diljem Europe i pomoći će proširiti našu prisutnost na ključnim brzorastućim tržištima srednje i istočne Europe”, rekao je Vince Gruber, izvršni potpredsjednik i predsjednik Mondelez Europe.
SJEČA DIREKTORA U UNILEVERU
Nizozemsko-britanski proizvođač robe široke potrošnje Unilever najavio je 1.500 otkaza na direktorskim pozicijama u sklopu reorganizacije poslovanja nakon neuspjelog pokušaja preuzimanja odjela GlaxoSmithKlinea za njegu zdravlja. Proizvođač Dove sapuna i sladoleda Magnum zapošljava oko 149.000 ljudi diljem svijeta, a u najavi otkaza ističe da radnici u proizvodnji ne moraju strahovati za radna mjesta. Kompanija planira reorganizirati poslovanje u odjele kozmetičkih i wellness proizvoda, te onih za osobnu njegu i održavanje kućanstva, prehrane i sladoleda.
MERCURY RETAIL - 15.000 TRGOVINA Ruska kompanija Mercury Retail Group, koja upravlja lancima Red&White i Bristol, objavila je kako u mreži ima već 15.000 trgovina. Ovaj značajni cilj postignut je otvaranjem devet novih prodavaonica, čime je ukupna prodajna površina trgovina premašila 1,1 milijun četvornih metara. Prema broju prodajnih mjesta, Mercury Retail je treći najveći ruski trgovac.
KAUFLAND DOVRŠIO INTEGRACIJU 58 TRGOVINA REALA
Njemački trgovac Kaufland objavio je kako je u posljednjih 12 mjeseci dovršio integraciju 58 trgovina lanca Real u Njemačkoj pod svoj brend. Projekt je započeo 1. veljače prošle godine i od tada je Kaufland renovirao više od 325.000 četvornih metara prodajnog prostora. U obnovljenim trgovinama, pod Kaufland brendom, su novi rashladni ormari, servisni pultovi i nadograđena tehnologija. Lanac je objavio da je također redizajnirao blagajne, prenosi portal esmmagazine.com. Kaufland je u svakoj trgovini uspostavio posebne timove koji se sastoje od iskusnih zaposlenika Kauflanda koji su kolege iz Reala podučili procesima i sustavima. Svaka poslovnica nudi više od 35.000 artikala, od živežnih namirnica do svakodnevnih potrepština.
ako bi se postigao ambiciozni cilj od 25 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom poljoprivredom, u strategijama Europske unije organskom je sektoru potrebno osigurati alate koji će stvoriti uvjete koji mogu potaknuti promjenu u poljoprivredi, prema visokim standardima kvalitete koju cijene EU potrošači. Cilj ekološke poljoprivrede značajno će pridonijeti postizanju drugih ciljeva predviđenih Strategijom bioraznolikosti i strategijom "Od polja do stola", kao što su smanjenje pesticida i smanjenje viška hranjivih tvari, istovremeno pridonoseći upravljanju EU-a prema ambiciji da postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije, koja sve obilnije nagrađuje ekološku proizvodnju, doprinijela je povećanju broja poljoprivrednih proizvođača, ali i rastu ekoloških poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. ZPP će i dalje biti ključan alat za potporu u prelasku na ekološku poljopriHRVATSKA vredu i rast ekoloških proizvoda na tržištu. Snažan zamah ekološkoj proizvodnji daje i sve veća potrošnja ekoloških proizvoda koja potiče poljoprivrednike na prelazak na ekološku poljoprivredu, a tako se JE PRED povećava i njihova profitabilnost i otpornost. Ekološka proizvodnja je obuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju VELIKIM praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne. To znači da ekološka proizvodnja nije samo proizvodnja IZAZOVOM
Ekološke površine u Hrvatskoj zauzimaju 7,21 posto udjela u hrane bez primjene mineralnih gnojiva, hormona, pesticida, nego ukupnim poljoprivrednim površinama, a s obzirom na to da je predstavlja značajno širi koncept jedan od glavnih ciljeva Zelenog plana u Strategiji "Od polja do upravljanja poljoprivrednom stola" da se udjel organskog uzgoja do 2030. godine poveća do 25 posto poljoprivrednih površina, Hrvatska je pred velikim proizvodnjom. Ekološka proizvodnja ima brojne prednosti: površine pod eko usjevima odlikuju se s 30 izazovom kako dosegnuti taj cilj posto više bioraznolikosti, uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibio-
K
tika, dok ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su. S druge strane, potrošači točno znaju što kupuju jer je ekološka proizvodnja certificirana i proizvodi koji nose službene oznake daju sigurnost kupljenih proizvoda.
RAST EKO-POLJOPRIVREDE
Podaci o ekološkoj proizvodnji pokazuju da raste broj proizvođača, dok broj ekoloških prerađivača stagnira. Tako je u 2020. godini bilo 5.548 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je rast od 245 posto od ulaska Hrvatske u EU. Od 2013. godine rast broja ekoloških proizvođača je konstantan. Za razliku od toga, broj prerađivača je u 2020. godini bio 389, što je rast od 115 posto u odnosu na 2013. godinu. Primjetno je da taj broj zadnje tri godine stagnira. U razdoblju od 2013. do 2020. godine zabilježen je rast površina pod eko-proizvodnjom za 67.999 ha. Na početku promatranog razdoblja 17.319 ha bilo je u punoj ekološkoj proizvodnji, a 23.341 ha u prijelazu na ovu proizvodnju. Površine su u 2020. godini narasle na 79.231 ha u punoj ekološkoj proizvodnji i 29.428 ha u prijelazu na ekološku proizvodnju. Tako je u 2020. godini ukupno bilo 108.659 ha u ekološkoj proizvodnji, što je rast od čak 167 posto u odnosu na 2013. U ukupnim poljoprivrednim površinama, koje prema podacima DZS-a iznose 1.506.205 ha, ekološke površine čine udjel od 7,21 posto. Od preko 100.000 ha u eko proizvodnji 46,2 posto su oranice, 39 posto pašnjaci, a ostalo (14,8 posto) pokrivaju trajni nasadi (voćnjaci, vinogradi i maslinici). U ukupnoj površini eko oraničnih usjeva najzastupljenije su žitarice s 14.124 ha, industrijsko bilje s 15.237 ha, uljarice s 11.043 ha te aromatsko, ljekovito i začinsko bilje s 4.194 ha. Kada je riječ o trajnim nasadima, od 16.125 ha, najzastupljeniji su voćnjaci s 13.050 ha, zatim maslinici s 1.940 ha te vinogradi s 1.067 ha. Trend je kontinuiranog rasta trajnih nasada u ekološkoj proizvodnji. Kod voćnjaka su i dalje najviše prisutni voćnjaci orašastog voća s 9.352 ha koji i dalje rastu, zatim slijede površine pod bobičastim voćem isključujući jagode (940 ha) te voćnjaci šljiva - 923 ha. Interesantno je da su površine tog voća veće nego kod našeg najzastupljenijeg voća jabuka, a kod mandarina je proizvodnja u ekološkom uzgoju neznatna. Ekološki uzgoj svježeg povrća (uključujući dinje) odvija se na samo 216 ha. Nažalost, podaci pokazuju da površine na kojima se odvija ekološka proizvodnja povrća zadnje tri godine značajno padaju. U 2018. godini ekološki uzgoj svježeg povrća (uključujući dinje) bio je na tek 415,62 ha. U stočarskoj proizvodnji, pak, značajno raste broj stoke u ekološkom uzgoju. Od 2013. godine kad je bilo 6.540 goveda u eko uzgoju, u 2020. godini taj je broj narastao na 22.302 grla. Broj ovaca je s 19.411 porastao na 61.382. Raste i broj koza te peradi, ali se znatno smanjuje broj svinja te broj pčelinjih zajednica. U ekološkom uzgoju stoke prednjači Osječko-baranjska županija. Kod ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla imamo zapravo zanemarive količine ako ih stavimo u usporedbu s ukupno proizvedenim količinama govedine ili mlijeka, a eko proizvodnja iznosi tek 1.857 tona govedine i teletine i 1.555 tona kravljeg mlijeka. Broj konzumnih jaja u organskom uzgoju narastao je s 12.000 komada u 2013. godini, na 615.340 komada u 2020. godini. Najviše ekoloških površina nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji (19.107 ha), Ličko-senjskoj županiji (17.746 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (11.021 ha). Kretanje površina pod ekološkom proizvodnjom po županijama pokazuje velike razlike. U razdoblju od 2014. do 2020. godine površine u Splitsko-dalmatinskoj županiji su se snažno smanjile i pale su s 9.449 ha na 1.355 ha. Istovremeno, u Zadarskoj županiji rastu ekološke površine s 4.648 ha na 8.492 ha. Kod svih ostalih županija površine su ili stabilne ili bilježe blagi rast. I u Gradu Zagrebu padaju ekološke površine poljoprivrednog zemljišta.
EKOLOŠKO (NE)POVJERENJE
Iako Hrvatska ima povećanje ekološke poljoprivrede, ipak moramo biti realni i priznati da rast ekoloških površina ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, posebice onih s dodanom vrijednošću. Što se tiče potrošnje ekoloških proizvoda, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, go-
Ekološke površine i broj eko proizvođača u RH (2012. - 2020.)
Površina u ha
120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0
31.904
1.412
2012.
40.660
1.608 50.054
2.043 75.818
3.061 93.594
3.546 96.618
4.023 103.166
4.374
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
108.169
5.153 108.659
5.548
2019. 2020. 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0
Broj proizvođača
Izvor: DZS; Obrada: SMARTER d.o.o.
Ekološke površine pod oranicama i vrtovima, industrijskim biljem, svježim povrćem i dinjama i trajnim travnjacima u RH (2012. - 2020.)
Površina u ha
60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0
19.855
7.635 157 0
2012. Oranice i vrtovi Industrijsko bilje Svježe povrće i dinje Trajni travnjaci
21.013 14.279 3.833 148 27.459
16.403 7.522 300
33.612 34.281
9.937 337 44.147
39.089 40.745 44.083 50.281 39.575 52.587 50.202
40.648 42.332
12.025
318 14.604
353 14.885
416 13.562
238 15.237
216
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Izvor: DZS; Obrada: SMARTER d.o.o.
Svaki Eu-
ropljanin
u prosjeku troši oko
84 eura
godišnje na organske proizvode, a prosječan
Hrvat 24 eura
Rast
ekoloških površina
dodanom vrijednošću
Proizvodnja u tonama
6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0 Jabuka Kruška Šljiva Trešnja i višnja Grožđe
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
2019. 2020. Izvor: DZS; Obrada: SMARTER d.o.o.
dišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura, odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a udio potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2 posto u 2019. godini. Prošle je godine provedena manja anketa u sklopu jednog stručnog diplomskog rada, koja je pokazala očekivane rezultate. Naime, 65,2 posto ispitanika izjavilo je da najčešće kupuju ili bi kupili ekološki proizvedeno svježe voće i povrće. Ekološki uzgojeno meso najčešće kupuje 9,8 posto ispitanika, 8,1 posto ispitanika kupuje žitarice/ mahunarke, 6,2 posto ispitanika ulje (maslinovo ulje), 4,8 posto ispitanika čajeve i ljekovito bilje. Mliječne proizvode najčešće kupuje 4,2 posto ispitanika. Najmanje ispitanika kupuje ribu (1,1 posto) i pekarske proizvode (0,6 posto). Najviše ispitanika ne kupuje ekološke proizvode zbog visoke cijene (39,6 posto), dok ih 29,7 posto ne kupuje iz nekih drugih razloga. Čak 13,4 posto ispitanika ne kupuje ekološke proizvode zbog nepovjerenja u ekološke proizvođače, 10,4 posto ispitanika zbog nedostupnosti proizvoda, a 6,9 posto ispitanika nije zainteresirano za ove proizvode. Evidentno je da potrošači od svih kategorija ekoloških proizvoda najviše traže voće i povrće koji su u proizvodnji ekoloških proizvoda u Republici Hrvatskoj najslabije zastupljeni, zatim slijede mesni proizvodi kojih gotovo da nema u ponudi većine naših prodajnih mjesta, a i u proizvodnji su izuzetno slabo zastupljeni. Kod ekološke proizvodnje jako je bitno i pitanje povjerenja - da su proizvodi koji se nalaze na tržištu i označeni kao ekološki, zaista i proizvedeni po zahtjevima ekološke proizvodnje. I tu možemo vidjeti da postoji određena skepsa jesu li svi proizvodi zaista i ekološki. Na toj vrsti informiranja, ali i podizanju povjerenja u proizvođače i institucije koje kontroliraju proizvode na tržištu, certifikacijske kuće i svi sudionici trebaju uložiti mnogo rada i truda jer su diljem Europske unije zabilježeni slučajevi prijevara.
KRETANJA U EUROPSKOJ UNIJI
Površine pod eko proizvodnjom u EU-u iz godine u godinu rastu, a u posljednjih su 10 godina značajno povećane. Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških proizvoda u ukupnoj maloprodaji prehrambenih proizvoda u EU-u se procjenjuje na oko 5 posto, uz prisutan trend rasta. Ekološka poljoprivredna gospodarstva u prosjeku su veća od konvencionalnih, gotovo dvostruko. Površina pod ekološkom poljoprivredom povećana je za gotovo 66 posto u posljednjih 10 godina - s 8,3 milijuna hektara u 2009. na 13,8 milijuna hektara u 2019. Trenutno čine 8,5 posto ukupne poljoprivredne površine u Europskoj uniji. Povećanje površina pratio je rast prodaje eko proizvoda pa se njihova vrijednost udvostručila u zadnjih 10 godina, s približno 18 milijardi eura u 2010. na više od 41 milijardu eura u 2019. godini. Iako ekološki proizvođači, u pravilu, ostvaruju niže prinose u odnosnu na konvencionalne poljoprivredne proizvođače (prinosi na eko površinama mogu biti manji od 40 posto do 85 posto), njihovi proizvodi postižu veće cijene na tržištu (i do 150 posto prema cijenama konvencionalnih proizvoda). Operativne potpore i potpore za investicije kroz politike EU-a glavni su razlozi koji privlače sve više primarnih poljoprivrednih proizvođača u sustav certificirane ekološke proizvodnje u EU-u. U 2020. godini EU je uvezla 2,79 milijuna tona eko proizvoda, što je pad od 1,9 posto u usporedbi s 2,85 milijuna tona iz 2019. godine. Žitarice, biljna ulja i uljarice, šećer, mlijeko u prahu i maslac, kava i kakao predstavlja 48 posto uvoza ekoloških proizvoda u 2020. godini po količini te 29 posto u vrijednosti. Što se tiče ostalih primarnih proizvoda (uključujući mesne prerađevine, voće, povrće, mliječni jogurt i med), oni su količinski činili 42 posto uvoza, a vrijednosno 53 posto. Glavni trgovinski partneri u pogledu uvoza organskih proizvoda u Europsku uniju su Ekvador (12 posto), Dominikanska Republika (9 posto), Kina (8 posto) i Ukrajina (8 posto). Deset najvećih zemalja izvoza organskih proizvoda predstavljalo je 64 posto ekološkog uvoza u 2020. godini u EU-u. Što se tiče kategorija proizvoda, daleko najveća su tropsko voće, orašasti plodovi i začini koji predstavljaju 30 posto uvoza ili 0,84 milijuna tona, zatim uljne pogače 8 posto, šećer od repe i šećerne trske 7 posto te povrće 5 posto. Svaki Europljanin u prosjeku troši oko 84 eura godišnje na organske proizvode. No, godišnja potrošnja organskih proizvoda po glavi stanovnika prilično se razlikuje među državama članicama i kreće se u rasponu od 1 do 344 eura. Osim razlika u kupovnoj moći, godišnja potrošnja organskih proizvoda se razlikuje jer je to još uvijek novo tržište u određenim regijama. Problem je i nedostatak odgovarajućih lanaca opskrbe u mnogim područjima i nedovoljno znanje potrošača o logotipu i prednostima organske proizvodnje.
TREND POTRAŽNJE
Željeni rast površina pod ekološkom poljoprivredom neće biti ostvaren bez povećanja potražnje za ekološkim proizvodima. U tom smislu planiraju se brojne aktivnosti na promociji potrošnje
Poboljšanje sljedivosti
jedan je od najvažnijih preduvjeta za
povećanje potrošnje
ekoloških proizvoda Sve veća
potrošnja
ekološku poljoprivredu
ekoloških proizvoda povećanjem svijesti o njihovim prednostima te izgradnje povjerenja potrošača u proizvode s ekološkim znakom. Kroz godine će se izdvajati sve više sredstava za promociju ekoloških proizvoda proizvedenih u EU-u. Posebno će se raditi na poticanju korištenja ekoloških proizvoda u prehrani za javne namjene kao što su škole, vrtići, bolnice i slično. Tu posebnu ulogu imaju lokalne vlasti. Takva zelena javna nabava za gradove mogla bi bitno utjecati na povećanje organske poljoprivredne proizvodnje u prigradskim područjima. Poboljšanje sljedivosti jedan je od najvažnijih preduvjeta za povećanje potrošnje ekoloških proizvoda. Digitalne tehnologije mogu pomoći u označavanju, praćenju, lokalizaciji i dijeljenju podataka povezanih s proizvodima. Ekološki sektor mogao bi imati koristi od korištenja novih tehnologija, posebice jer ga karakteriziraju sve složeniji lanci vrijednosti i potreba za transparentnošću. Umjetna inteligencija, blockchain i slične tehnologije mogu pomoći u jačanju organske certifikacije, posebice osiguravanjem transparentnosti duž opskrbnog lanca i sljedivosti proizvoda koji pridonose povjerenju potrošača. Ulogu u promicanju organskih proizvoda imat će i trgovci na malo, ugostiteljske usluge, restorani i usluge dostave. Oni će kroz svoju ponudu moći osigurati dovoljnu i pristupačnu ponudu organskih proizvoda u trgovinama s hranom, supermarketima i online trgovinama te organske jelovnike u restoranima i ugostiteljskim uslugama. Ove radnje mogu se kombinirati s objašnjenjem ekonomskih, ekoloških i društvenih koristi organske proizvodnje. Programi ruralnog razvoja ZPP-a omogućili su financijsku potporu poljoprivrednicima da pređu iz konvencionalne proizvodnje u organsku proizvodnju i njihovo održavanje. Ova se potpora pokazala ključnom u poticanju poljoprivrednika da prijeđu na ekološku poljoprivredu. To je glavni čimbenik povećanja površina pod organskom proizvodnjom. Za buduću Zajedničku poljoprivrednu politiku države članice imat će fleksibilnost potpore ekološkim subjektima na prilagođen način u okviru fondova za ruralni razvoj i ciljanih eko-programa za izravnu potporu dohotku. Proračun za mjere potpore ekološkoj pretvorbi i održavanju, kao i za potporu ulaganja u strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike trebao bi biti usklađen s nacionalnom ambicijom za povećanjem ekološke proizvodnje. U novim strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike, koje zemlje članice ove godine usklađuju s EK, zadan je cilj da iz sredstava prvog stupa za izravna plaćanja moraju osigurati najmanje 25 posto sredstava za tzv. eko sheme, dok se čak 35 posto sredstava iz drugog stupa Ruralnog razvoja, također, mora usmjeriti na intervencije prema organskoj proizvodnji te koje su usmjerene na zaštitu klime i okoliša. I Hrvatska ima takve ambiciozne ciljeve, ali kao i nebrojeno puta dosad moramo upozoriti da sve to nećemo moći postići bez snažne potpore poljoprivrednicima od strane savjetodavnih službi, jačanjem njihovog znanja od poljoprivrednih praksi do tržišta poljoprivrednih proizvoda te upravljanja poslovanjem. Također, bez udruživanja teško će proizvođači doći do tržišta organskih proizvoda, osim u vrlo kratkim lancima opskrbe. Pa čak i za lokalnu zelenu javnu nabavu trebat će dostatne količine proizvoda sa svom potrebnom logističkom podrškom. Hrvatska ima šansu u daljnjem jačanju svoje ekološke proizvodnje kroz proizvodnju ekološkog industrijskog bilja, suncokreta, soje, uljane repice za koje vidimo da proizvodnja raste, a postoji i snažna tržišna potreba na nivou Europske unije. Također, trebalo bi bitno unaprijediti proizvodnju voća i povrća u organskom uzgoju pogotovo ako se zna da imamo značajne površine pod orašastim plodovima, a i potražnja je snažna na globalnoj razini. No, kod nas, kao što je vidljivo iz podataka, površine postoje, no nažalost proizvoda nema u mjeri koliko bi to trebalo biti.
Površine i ekološka proizvodnja orašastog voća u RH (2012. - 2020.)
Površina u ha Proizvodnja u tonama
Površina u ha
10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0
1.754
103
2012.
227 2.036 1.119
2.259
60 3.521 5.146
607 980 6.401 7.400
943
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
8.576
905 9.352
549
2019. 2020. 1.200 1.000 800 600 400 200 0
Proizvodnja u tonama
Izvor: DZS; Obrada: SMARTER d.o.o.
Ekološki uzgoj stoke u RH (2012. - 2020.)
Broj grla
70.000 60.000 50.000 40.000 30.000 20.000 10.000 0 Govedo Mliječna krava Ovca Svinja Perad
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Izvor: DZS; Obrada: SMARTER d.o.o.
Tim konzultanata
info@smarter.hr
