JAM broj 34

Page 1

JAM

34 veljača 2013.

ČASOPIS UDRUGE ZA PROMICANJE HRVATSKE UMJETNOSTI I MEĐUKULTURNOG DIJALOGA JAM


riječ urednika P

reporučam vjernicima svih sljedbi da u svoje vječne zahvale i molitve, uz one uobičajene o hrani, potomcima, zdravlju, dugom životu i novom Mercedesu, ubace i poneku o Internetu. Molitva za Internet mogla bi biti upućena anđelima (neki bi čak rekli i božanstvima) novog doba – Internet provajderima; ili bi se možda trebalo izmisliti neku opću molitvu - zahvalnicu što uopće posjedujemo Internet? No zašto sam se sada sjetio pisati o Internetu? Ne samo zato što redakcija zahvaljujući sposobnim ljudima iz T-coma već tjednima ne posjeduje Internet, zbog čega ovaj broj časopisa toliko kasni, već i zbog toga što smo napokon spremni javno priznati koliko je Internet bitan za naš posao. Posjetite izložbu i zaboravite kako se zvala? Google je vaš najbolji prijatelj koji će vam objasniti da ste bili na izložbi „Falus kroz stoljeća“ Nikole Gligorskog. Zaboravili ste ime autora, mjesto održavanja, ili vam je jedini podsjetnik na izložbu mutno sjećanje na drvene križeve uz Thompsonovu glazbu? Opet je dovoljno upitati svemoćni Google za odgovor. To vrijedi barem dva mjeseca, nakon čega hrvatski portali počinju micati stare vijesti koje nikoga ne zanimaju, te nakon godinu dana nestaje svaki digitalni trag o tome da se neka izložba održala. Nemojte misliti da je u digitalnom svijetu lako pronaći podatak o nekoj izložbi. Da jest, ovaj časopis ne bi bio potreban. Treba imati sačuvane sve virtualne pozivnice, posjedovati linkove na galerije i izložbene prostore i, što je najvažnije, imati sve kronološki zabilježeno u Facebook-ovom kalendaru. Bez objave događanja na tom neizbježnom društvenom alatu izložbu slobodno možete i ne otvoriti – čak su nam i lokalni sommelieri sa izložbi prišapnuli da se služe Facebookom da saznaju na kojim se otvorenjima nude najbolja vina. Možemo zaključiti da će kapa Velikog svećenika imati veliko plavu F u sredini. I dok će se prinositi kablovi kao žrtveno janje svetom Modemiju, razgaljena masa vjernika će moliti Zdravo Internete, sadržaja pun,... u nadi da će Internet i dalje biti tu, uz nas, svaki put kada ga zatrebamo. Dok tražimo ulicu, dućan, ime nekog događanja, adresu obližnje vinarije ili jednostavno nakon dugog niza godina želimo stupiti u kontakt sa svojim roditeljima. Sve to sada možemo zahvaljujući Internetu, bez kojega Svijet propada i postaje ponovno ona ružna stvarnost u kojoj moramo trpjeti svoje bližnje u svojoj blizini, čitati novine da bi saznali nešto o događanjima i otvoriti enciklopediju ne bismo li postali pametniji za neki podatak. Ne zaboravite: nekoć smo diplome dugovali skriptama i knjigama. Danas ih dugujemo Wikipediji i Google-u. Zato ne zaboravite zapaliti barem jednom godišnje čip u čast Interneta i svega što nam je donio. Ah – i dobrodošli u JAM broj 34! Želimo vam ugodno čitanje!

1

JAM #34

veljača 2013


Noć muzeja

3

Katarina Džale: Korzeti

23

Ana Šesto: Mjesto na zidu

7

Nina Brkić: Izložba

25

worldwide Jellyweek

11

Šmizzla

27

Ana Kovačić: 1:1

13

Dina Rončević: Četiri takta uboda – posljednji obračun

29

Vilim Kovačić: Atom i njegovi entiteti

15

Humanitarna Izložba u Greti

31

17

Clueless: Geometrija nesporazuma

33

19

Rene Bachrach Krištofić: Protest utopije

35

21

Dejan Dragosavac Ruta: 2003. - 2013.

37

Krešimir Ilić: Guerilla gardening 2

Ljiljana Žunić: Voli me, ne voli me...

Monika Meglić: Izložba

2

JAM #34

veljača 2013


NOĆ MUZEJA mjesto: Hrvatska web: www.facebook.com/pages/ No%C4%87-muzejahr/334785399865548

V V

iše nema smisla brojati koja je ovo po redu Noć muzeja. Ova manifestacija postala je dio hrvatske tradicije i uvrstila se u naš folklor udobno poput kamenčića u cipeli. Također vjerujemo da nema više smisla brojati milijunsku posjećenost muzeja, niti komentirati kako je to postao jedini dan kada Hrvati odbace opanke i krenu glumiti kulturnjake. Čak je i laktarenje na ulazu postalu nekako nježnije i otmjenije. Uvjereni smo da je gospođa koja je onako, po bečki, našem suradniku zabila lakat u slezenu potiho rekla: „Ispričavam se, mladi gospon“, na što nije bilo druge nego odgovoriti: „Ljubim ruke, milostiva, samo dajte“. Ove godine nas je vrijeme počastilo nepodnošljivom hladnoćom, koju iz naših kostiju nisu uspjele istjerati niti kipuće fritule niti punč, niti kuhano vino. Možda upravo zahvaljujući tome, gužve su oko deset sati postale dovoljno podnošljive da su se izlošci mogli pogledati bez problema. Pitate se što smo sve posjetili? Krenuli smo od galerije Modulor, poslije čega smo banuli na čitanje perzijske poezije u galeriji SC. Nakon odlične zabave u HDLU, gdje su nas iznenadili velikim brojem radionica, krenuli smo u galerije Nova i Futura, poslije čega smo se uputili na jedno guzomlaćenje od strane stroge učiteljice u Hrvatski Školski Muzej. Bolnih guzova posjetili smo izložbeni salon Izidor Kršnjavi, te smo cijelu eskapadu zaključili u Etnološkom muzeju gdje smo, između ostalog uživali u odličnoj izložbi igračaka. Izbacili su nas nakon što smo pokušali na sebe navuči izloženo samurajsko odijelo i oživjeti memorabilne scene iz Kurosawinih filmova.

3

JAM #34

veljača 2013


Noć muzeja

Suprotnospolni razredi puno su mlađa pojava od suprotnospolnih brakova. Smatralo se da mlade dječake i djevojčice pubertetski i interesi udaljuju od želje za učenjem nastavnog kurikuluma, a približuju želju za učenjem manje čednog sadržaja.

Muzeji su shvatili da je Noć muzeja komercijalan događaj, te da posjetitelji vrlo teško odolijevaju zovu marketinga: ako im ponudite proizvod, oni će ga i kupiti. Na taj način osjećaju jednaku interakciju sa sadržajem muzeja, kao da im je bilo dopušteno, recimo igrati se sa izloženim punjenim kuburama. 4

JAM #34

HDLU je ove godine imao jedan od najboljih programa: kustosi su doveli umjetnike koji su posjetiteljima pokazivali kako nastaje umjetničko djelo u njihovom polju. Vidjeli smo nastanak grafika, lonaca, kipova...

Zabavno društvo bivših i sadašnjih kustosa, umjetnika, asistenata i inih likovnjaka za svoj stol je prihvatilo svaku pridošlicu, dokle je god je priložio alkoholnoj trpezi. Tako je nastao umjetnički performans “pijmo do kraja” čije se održavanje oduljilo do ranih jutarnjih sati. U pozadini se vide rezultati radionice “kako nastaje grafika” na kojoj je mogao sudjelovati svatko. Ne treba naglasiti da su djeca bila oduševljena. veljača 2013


Noć muzeja

5

JAM #34

veljača 2013


Noć muzeja

Ponovno smo se susreli sa izradom digitalnog portreta. Umjetnik na svojim iProizvodu pomoću iOlovke crta iPortret. Čuli smo da se rezultati iFaksiraju ravno u Apple, gdje razvijaju novi softver koji će nakon samo nekoliko poteza iOlovkom prepoznati lice osobe koju umjetnik crta, te u roku od nekoliko minuta isprintati portret te iste osobe upravo onako kako ga vide njihovi roboti kroz kameru u iUređaju. Iz Appla su odgovorili negativno na sve optužbe o špijunaži.

U galeriji Modulor pokazali su zainteresiranima kako nastaju slike na staklu. Zanimljivu tehniku predstavila je gospođa čiji su odlični radovi još uvijek izloženi u prostoru galerije. 6

JAM #34

Moderan način uživanja u umjetničkom djelu: Slike, ili se nije dogodilo!

Kršni (a kako drugačije ide) kipar, uz savjete Petra Hranuellija koji se vrzmao u blizini, pokazuje kako se kleše kamen. Nismo dočekali rezultat, ali gledajući proces (puno krhotina i snažnih udaraca), pretpostavljamo da će uskoro biti izložen na nekom bijenalu. veljača 2013


ANA ŠESTO mjesto na zidu

O O

vaj mjesec smo Art Clubbing posjetili čak dva puta. Priznajemo da nam je koncept pomalo pomodan - red loše osvjetljene izložbe, red rakije, red DIY nakita, red rakije, indie bend, red rakije i na kraju modna revija koju nose neprofesionalni modeli (često vrlo sramežljivo), što od posjetitelja iziskuje još jedan red, pogodili ste, rakije. No ipak, umjetnici i dizajneri ovdje pronalaze svoje publiku, dok oni koji to tek žele postati upravo na Art clubbingu dobiju jedinstvenu priliku upoznati svoje idole i vidjeti kakav život mogu u nekoj budućnosti očekivati. Ana Šesto se nebrojeno puta pokazala kao vrsna fotografkinja, ali je izložbom u VIP clubu odlučila potvrditi svoju kvalitetu. Imali smo priliku vidjeti i kupiti fotografije iz starijih serija, kao one na kojoj je poznati mladi Rom sa harmonikom, do onih iz najnovije serije, „Cijena grada“. Dizajnericu MuheR imali smo priliku upoznati preko papir-maširanih muha koje su dozujale do našeg časopisa tijekom ljeta, slijedeći miris trulih slika. Ovoga puta je pokazala da se spremna okušati i u izradi nosivih,a ne samo ukrasnih stvari. Simpatična gospodična iz Che Che Jewerly predstavila je svoj nakit prema kojem su mnoge djevojke tijekom večeri upućivale čeznutljive poglede. Unatoč izrazito loše osvjetljenim radovima i osrednjoj glazbi, večer je prošla u plesu i veselju. Mnogobrojni posjetitelji popili su i pojeli sve što su mogli, nakon čega su olakšali svoje novčanike na šanku. VIP club nastavlja tešku dužnost održavanja umjetničkih večeri preuzetih iz Gjure, ali se njihova razvikanost i raskalašenost iz tih davnih dana tek treba dostići.

7

JAM #34

veljača 2013


Ana Šesto: Mjesto na zidu

Ana Šesto i Che Che Jewerly ponosno poziraju za sveprisutni fotoaparat JAM-ovih reportera! Nakit Che Che prepoznat je od strane vlasnika Prostora, te ga se može kupiti u dvorištu Mesničkoj 5. I dok vlasnica putuje po svijetu izvršavajući svoju misiju koja se može skratiti u jednostavnu parolu “zašareniti svijet i uveseliti vašu garderobu”, mi ćemo uživati u njezinim proizvodima. Na stranici piše da se uz izradu nakita bavi i izradom satova, dok vam provjereno možemo reći da joj niti izrada gumbi nije strana. Detalj vezan uz samo događanje: iako je službeni DJ bila Kosa, music selectori su bili Skoko & Dugandžić. Pretpostavljamo da će u bliskoj budućnosti gomila (ne)poznatih individua biti pozvana vršiti kardiovaskularne operacije i slične zahvate. 8

JAM #34

veljača 2013


Ana Šesto: Mjesto na zidu

web: http://anasesto.com www.facebook.com/pages/MUHEr/277668625586108?fref=ts www.facebook.com/pages/CHE-CHE-YEWELRY/121280281246446?ref=ts&fref=ts fotografije: Ognjen Karabegović 9

JAM #34

veljača 2013


Ana Šesto: Mjesto na zidu

Intelektualan pogled vašeg omiljenog urednika, fotografiran dok razmišlja o smislu života i promotivnih cijena rakije.

Prekinuli smo intiman trenutak dvoje seksualnih disidenata u trenutku da su se spremali jednom zauvijek uništiti ćudoređe čednog i potpuno djevičanskog VIP kluba. Svjedoci tvrde da su iz njihovih kišobrana ispadali neupotrjebljeni prezervativi koje su se spremali podijeliti prisutnima želeći im puno uspjeha u ljubavnom životu. U upravi kluba tvrde da se osiguranje pobrinulo za njih na “zadovoljavajući način”. 10

JAM #34

Fotografkinju Anu Šesto uspjeli smo slikati pored njene Majke Silvije Šesto, dobitnice mnogih nagrada za pjesništvo i književnost, čije su knjige, vjerovali ili ne, uvrštene u školsku lektiru. I da, moramo priznati da smo imali čast upoznati i čvrsto stisnuti ruku objema! Sa desne strane nalaze se fotografije koje je su se tijekom trajanja izložbe nudile na prodaju.

Model sa revije MUHEr. veljača 2013


worldwide JELLYWEEK web: http://jellyweek.tumblr.com http://coworking.hr fotografije: Luka Travaš

B B

esplatan radni prostor i niz predavanja, a na kraju ćemo pogledati i film! Jeeee! Sa veseljem smo se uputili prema kinu Europa, untaoč tehničkim poteškoćama. Smartfon je ostao bez baterije, a redakcijskom leptopu je matična ploča otišla u vječna lovišta (ili gdje već matične ploče završavaju, nekom slicijskom raju, možda?) Zbog posla smo, na našu veliku žalost, propustili veći dio predavanja, iako smo djelove njih uspjeli pohvatiti čekajući piće na šanku. Valjalo bi spomenuti da nije bila riječ o običnom coworkingu: Jellyweek je tjedan (u slučaju Hrvatske, dan) posvećen startupima. Sva predavanja bila su vezana uz startape™, koji u Hrvatskoj postoje (provjerite na „Vjerovali ili ne“), iako ih je trenutno manji broj. Kako započeti, kako voditi projekt, kada dopustiti da projekt krene sasvim novim putem, te zašto se uključiti u startap zajednicu,( kada će nam gadovi sigurno ukrasti ideju čim je čuju) samo su neka od zanimljivih pitanja na koja ste mogli čuti odgovore od strane stručnjaka kao što su Barbara Slade, Luka Abrus i Andrey Shtylenko. Film „Startup kids“ prikazan na kraju dana nam je ponudio razradu i odgovore na ista pitanja, u skraćenom, dokumentarističkom izdanju. Kroz kratke priće pratili smo karijere uspješnih i manje uspješnih ljudi i grupa koje veže želja za postizanjem neke nove i bolje budućnosti kroz rad koji se može nazvati sve samo ne klasičnim odlaskom na posao. No, kroz uspone, padove, teška, laka i zabavna vremena, na kraju su svi na neki način uspjeli, te dok čitate ove retkei najvjerojatnije koristite njihove proizvode, broje novčanice i hrabro kreću dalje. Pinoirski!

11

JAM #34

veljača 2013


Worldwide Jellyweek

Prepuna dvorana kina Europa prilikom hrvatske premijere filma Startup kids. Ćelavca sa naočalama u prvom redu mogu prepoznati svi čitatelji BUG-a i ostali nerdovi, pa čak i oni koji odmah po kupnji časopisa grozničavo otvaraju zadnje stranice u potrazi za recenzijama igrica. Kada smo kod recenzija, mali citat iz izjave za medije: “Što se marketinga tiče, recenzije su najvažnija stvar u marketingu proizvoda nekog startupa. Poslati proizvod blogeru na test, poslati proizvod novinaru i napraviti apsolutno sve da ga oni istestiraju i provjere kvalitetu te da na kraju napišu recenziju, to je onda dobro odrađen posao - relativno besplatan odlazak u medije preko kojeg će se prije ili kasnije doći do kupaca i do prepoznavanja samog proizvoda široj javnosti.“

Coworking nije platforma koja generira novac, već pomaže na putu ka uspjehu. Podržite je svojim donacijama!

Barbara Slade izrekla je simpatičnu tezu o jedinstvenosti tima pred investitorima. U JAM-u i dalje smatramo kako je klasična tuča odraz dražesti i jedinstva.

Izgledali li vam ovo kao odrađivanje posla? Nama ne. Vratite se u urede i počnite raditi od 8 do 8 za vaše poslodavce i prestanite gubiti vrijeme! (op. hrvata radnika).

Pravi razlog zašto biste trebali svratiti na coworking u Laubu: uvijek pozitivan Andrey Shtylenko!


1:1

Ana Kovačić

S

mjesto: galerija SC

S

tan je intiman prostor u kojem živimo i preživljavamo. Taj prostor ispunjen je neživim predmetima, kao što su tepih, lonci i zidovi, te živim stvarima koje definiramo kao naše sustanare. Tijekom života u stanu ulazimo u odnos sa njegovim živim i neživim dijelovima. Štok postane kriv jer nas želi ubiti stalnim napadima na glavu, nož nas namjerno sasjeće tijekom guljenja krumpira, dok kutovi namještaja jedva čekaju napasti naše nožne prste. Sa sustanarima ulazimo u razne odnose i dijaloge, koji često završavaju povlačenjem u vlastite odaje. Cijeli taj proces življenja i preživljavanja Ana je rastavila, te nam ga u dijelovima predstavila u galeriji SC kao dio živog procesa potrage za samom sobom. Vraćanje u dom kao ključan dio potrage za identitetom u potpunosti je razumljiv – uvijek treba biti siguran otkuda smo krenuli da shvatimo kuda idemo. Roditeljski dom, izvrnut i djelomično prebačen u galeriju, dao nam je intiman uvid u dio nečijeg prošlog života. Jedva čekamo vidjeti kuda će autoricu taj život odnijeti.

13

JAM #34

veljača 2013


Ana Kovačić: 1:1

Zajednički razgovor majke i kćeri. Trenutak kada shvaćaju da su riječi nepotrebne vrijeme je za selidbu!

Pogled iz dnevnog boravka: jedna iz serije zanimljivih fotografija na kojima nema ništa, pa čak niti NLO-a.

14

Ništa ne govori: „ovo je moj prostor” kao kada zavežete oko svojeg struka konopac sa loncima, stanete nasred dnevne sobe i krene oživljavati stari istarski običaj “lončarenja”. Doduše, bez pomoći ukućana to ćete morati raditi sami, dok su se drevni lončari zaletavali jedni u druge ne bi dobili onaj “pravi” zvuk. Hrvatski enciklopedijski rječnik nas još upozorava da lončar također može biti i osoba koja izrađuje lončariju (posude od gline), najčešće u lončarnici. No, čak i ako ste lončasti (ličite na lonac), ne uzrujavajte se jer će vam u kafiću bez obzira na to poslužiti lončić kave. Možda čak i lončinu, ako ste zaista žedni. Kako bilo, spremno se okitite svojim loncima, zauzmite stav u dnevnoj sobi i pokažite svima što mislite o njima.

JAM #34

veljača 2013


web: www.elance.com/s/orangeworkshop mjesto: galerija Bačva (HDLU)

Vilim Kovačić Atom i njegovi entiteti

C Č

im smo ušli na izložbu, pogledi su nam se sa zidova spustili na pod, gdje smo potražili iscrtani pentagram i ostatke najsvježije žrtve. Okultni simboli, alkemija i slike u čiju je boju umiješana prava krv (umjetnikov način da sa nama podijeli ono intimno u sebi) odmah su nam dali do znanja da gledamo nešto stvarno posebno. Kroz sve slike protežu se teme zmije, DNK i trokuti spojeni na različite načine u Davidovu u ine zvijezde. Umjetnik je putem tih simbola pokušao prikazati osobe, kao što je profesor Rončević i japanska umjetnica Akiko Sato, te odnose među osobama. Odabir simbola smatramo vrlo zanimljivim, jer dok trokuti najčešće predstavljaju osnovne elemente (voda, vatra, zrak,...) zmija je nerijetko smatrana simbolom zla. Kada zmija ne predstavlja zlo, ona predstavlja ono mistično i nepoznato, što tek treba biti otkriveno. Čest primjer za to je da će se napokon otkriti koji će nam točno nepoznati neprijatelj zabiti nož u leđa. DNK je možda najočitiji simbol: u njemu je sve zapisano, tko smo, što smo i, mnogi pretpostavljaju, što ćemo biti. Zato smo pobornici izbacivanja luzerskog gena iz vlastite DNK. Izložba nudi puno pitanja, i na svojstven način baca se u potragu za onime što osobu čini ono što jest: njezinom dušom. Pitanje je samo od čega se ona sastoji. Mi se i dalje nadamo od sladoleda, a ostalo prepuštamo teolozima.

15

JAM #34

veljača 2013


Vilim Kovačić: “Atom i njegovi entiteti“

16

JAM #34

veljača 2013


K

r

e

š

i

m

i

r

I

l

i

ć

:

GUERILLA g

a

r

d

e

n

i

n

g

Kako početi? Započeti i odraditi Guerilla Gardening akciju uopće nije teško, dovoljno je malo planiranja, nekoliko pari ruku i par rečenica kojima ćete lokalnom policajcu ili začuđenoj susjedi objasniti što radite. Za početak, nađite komadić zapuštene površine blizu kuće ili stana koji vam bode oči kad prolazite. To će vjerojatno biti neka javna površina zaboravljena od lokalne komunalne službe, znači nikome ne radite štetu, iako će vam netko reći da to nije vaš posao. Ne dajte se smesti...ako ne možete naći prikladnu površinu, napravite je sami, postavite posudu, obojite je u veselu boju i krenite krenite u sljedeću fazu. Mnogo je primjera Guerilla gardeninga širom svijeta, People's Park u Berkleyu, Califonia, je danas javni park nastao guerilla akcijom lokalnog stanovništva kasnih 60tih godina prošlog stoljeća na terenu kalifornijskog sveučilišta. Sveučilište nije imalo sredstva za uređenje pa su ljudi počeli uređivati površine na svoju ruku, a nakon mnogo borbe, ozlijeđenih pa čak i jedne poginule osobe, danas je to javni park. Provjerite stanje tla, gotovo je sigurno da ćete morati prekopati gredicu, odstraniti hrpu korova koji tamo trenutno raste, a s njim i smeće, kamenje i slično. Odredite način kako ćete sve počistiti, vrijeme koje vam je potrebno (i doba dana, po mraku će vam biti malo teže), a i gdje ćete to sve odvesti (vrlo bitno). Vjerojatno ćete morati dodati malo nove, plodne zemlje. 17

JAM #34

veljača 2013


Krešimir Ilić: Guerilla Gardening

Nakon toga, odaberite bilje koje ćete koristiti, birajte otporne vrste koje zahtijevaju malo održavanja, prilagođene mjestu (ovisno da li je na suncu, u hladu, na vlažnom ili suhom području). Bilje neka bude jeftino (ako je moguće, uzgojite ga sami), neka bojom cvijeta, stabljike ili lista bude uočljivo prolaznicima, neka uljepša okoliš.

May Day 2000 je akcija kad je masovnim izlaskom tisuća aktivista na Parliament Square u Londonu 1. svibnja 2000. godine posađeno cvijeće i povrće, podignut stup oko kojeg se plesalo, spomenik Churchillu je dobio zelenu irokezu...

Napravite plan akcije, odredite količinu bilja koja vam je potrebna, alate koje ćete koristiti, količinu vode za prvo zalijevanje, gnojivo za sadnju, skupite ekipu „gerilaca“, odredite točan dan i vrijeme akcije. Nabavite bilje (kupite, prikupite od poznanika, uzgojite sami unaprijed), pripremite alat (lopate, motike, grablje, vrtlarske lopatice, sadilice, škare, vile i slično), gnojivo, vodu za zalijevanje, vreće za smeće, prijevozno sredstvo (računajte da će automobil trebati čišćenje nakon akcije), napravite znak da možete obilježiti gredicu kad je uredite, neka prolaznici što ste napravili...

1. svibnja je dan kad aktivisti širom svijeta siju suncokrete po susjedstvu na zapuštene gredice, posude, oko stabala. Akcija je krenula u Bruxellesu 2007. a svake godine tisuće ljudi bilježe svoje akcije. 18

Vrlo jednostavno, odradite što ste planirali, družite se, uživajte i budite ponosni na to što ste napravili. Obiđite svoje djelo da vidite kako napreduje, održavajte ako stignete, popravite ako treba. I ne zaboravite počistiti za sobom! JAM #34

veljača 2013


Voli me, ne voli me, voli me... piše: Ljiljana Žunić za OmnisArt web: http://www.omnisart.com/hr/content/21/omnis-art-aktivnosti-uradi-sam http://www.omnisart.com/hr/content/19/omnis-art-aktivnosti-sajmovi

Z Z

akoračili smo u veljaču, mjesec ljubavi kako kažu, u kojem se 14. veljače već tradicionalno obilježava Valentinovo - dan zaljubljenih. Postoji nekoliko verzija o nastanku Valentinova, a neke od njih sežu čak i do 800 godina prije no što je Valentinovo službeno postao dan zaljubljenih. Koja verzija je istinita zapravo i nije toliko bitno, bitna je sama poruka koju Valentinovo nosi sa sobom. Bez obzira doživljavate li Valentinovo kao još jednu komercijalnu priču ili kao tradicionalni dan zaljubljenih, izjavite i podijelite svoju ljubav. Za to je dovoljan i mali znak pažnje ili lijepa gesta koja ne košta ništa. Čestitke koje se i danas poklanjaju tradicionalno su se ručno izrađivale od čipke, šarenih vrpci, a bile su ukrašavane kupidima i srcima. Odvažite se i sami napravite sitnice, čestitke i ukrase koji imaju svoju ogromnu vrijednost upravo jer ste ih baš vi sami napravili. Neke od jednostavnih ideja možete pronaći na OmnisArt portalu u kategoriji Uradi sam ili Uredi dom. No, ako već želite kupovati poklone, onda barem odlučite da to budu rukotvorine, stvari koje su također napravljene sa puno ljubavi i pažnje. Slavite ljubav, romantiku i neka to postane vaša svakodnevna navika, jer njome ćete učiniti život mnogo ljepšim, sebi i svima oko vas.

19

JAM #34

veljača 2013


Voli me, ne voli me, voli me...

Najpoznatija teorija o nastanku ovog praznika potječe iz Rima, još dok je kršćanstvo bilo potpuno nova i mlada religija, živio je svećenik Valentin. Tadašnji car, Klaudije I., naredio je svim vojnicima da se niti slučajno ne smiju ženiti ili zaručivati jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija) svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan.

20

JAM #34

veljača 2013


Art Clubbing

web: monikameglic.blogspot.com http://frikibunny8.deviantart.com mjesto: VIP club

O O

dličnu izložbu (kao i dobre namjere organizatora) ponovno je upropastilo osvjetljenje potpuno neprilagođeno sadržaju. Prejako svjetlo udaralo je poput malog kometa crteže u boji koji su neuramljeni visjeli po zidovima kluba. Na žalost, čak niti prejaka svjetlost nije bila dovoljna da odvrati pažnju publike sa šanka i stolova na umjetnička djela: od jačine svjetla nije se vidjelo što se pod tim svijetlima krije! MjeZec je imala više sreće: smještena na ulazu u klub, njezin nakit, crteži, poklonkarte i pregršt ostalih zabavnih stvari po kojima je ženski dio redakcije sa veseljem kopao (sve se nalazilo u simpatičnoj kutiji čije je razgledavanje odavalo dojam kopanja po škrinji sa blagom), bio je dostatno osvijetljen, te su posjetitelji mogli vidjeti o čemu se tu radi. Revija je ovoga puta bila po našem ukusu: pin-up obučene djevojke prošetale su improviziranom modnom pistom, prizivajući u sjećanje doba dok su žene bile gospođe i gospodične, a muškarce se sa razlogom oslovljavalo sa „gospodine“. Još jedna u nizu odličnih večeri kojima možemo jedino zamjerati loše osvjetljenje. Vlasnici moraju shvatiti da izlažu umjetničke radove koje nije dovoljno „tu staviti i uperiti u njih reflektor“, već da ih treba na dostojan način predstaviti publici.

21

JAM #34

veljača 2013


Art clubbing

22

JAM #34

veljaÄ?a 2013


KATARINA DŽALE

korzeti

web: www.katarinadzale.com fotografije: Martina Hohnjec

P P

redlažemo vam da odbacite predrasude o korzetu kao o spravi za mučenje , naravno to je i nama bila prva pomisao. Ako o korzetu razmišljate kao o fetišu na pravom ste putu! Ne samo da se zalažemo za dobar korzet. Sašivenog po mjeri i željama boginje, njega treba posjedovati svaka žena! Kako bi se osjećala seksi, nadmoćno, jedinstveno i božanstveno! Ne mislimo pritom da bi se trebale mučiti u viktorijanskom korzetu, već o modnom dodatku koji oduzima dah ali samo u očima promatrača, ili ljubomoru! Pročitavši hvalospjeve korzetu ženskog dijela redakcije ostali smo bez riječi, te smo se odlučili raspitati o muškom ekvivalentu korzeta. Zašto bi se samo žene osjećale seksi i poželjno dok im ugodan komad kože stišće trbuh i izbacuje gornji dio torza, zbog kojeg muškarci najčešće prolijevaju piće i crvene se dok pokušavaju povesti koherentan razgovor u prisutnosti žene oboružane korzetom. Nadamo se da će dizajnerica čuti ovaj poklič isfrustriranih dlakavih trbušastih primata i dati nam priliku da izrazimo svoju muškost!

23

JAM #34

veljača 2013


Katarina Džale: korzeti

Katarina Džale rođena je u Sarajevu, gdje je živjela tijekom rata. Tamo je razvila svoj stil, koji nema nikakve veze sa ratnim sportovima, koje je većina stanovnika bivše YU barem na kratko upoznala. Karijeru je započela u HNK u Zagrebu, gdje je izrađivala kostime za operu i teatar (onaj tko ne zna razliku neka se vrati u osnovnu školu, ili barem pogleda Wikipediju). Nakon kratke karijere u kazalištu, dizajnirala je za zahtjevno rusko tržište (jao si ga vama ako vaše kreacije ne zadovoljavaju ženu lokalnog tajkuna). Korzeti su samo dio širokog spektra proizvoda koje nam ova izrazito produktivna dizajnerica nudi.

24

JAM #34

veljača 2013


NINA BRKIĆ PLOHA / BOJA / AKT web: http://ninabrkic.blogspot.com mjesto: Kulturni klub O’grada

N N

ina Brkić promišlja, razrađuje i ostvaruje ženski torzo redukcijom na plohe, kombinirajući tehniku kolaž papira, akrilnog spreja, ljepila, akrilne boje, tuša i pijeska. Platno zatvara slobodnijom morfologijom malih ploha, primarnih i sekundarnih boja, gdje ostvaruje ritmično bogatu površinu unutar koje akcentira ženski lik. Na tu podlogu prožetu simbolikom boja i valera postavlja svoj idejni pečat, svoju idejnu dominantu – stilizirani ženski akt, reduciran na torzo. U svom likovnom opusu orijentira se na ženski lik, koji postavlja na znamenja i simboliku boja – komplementarnih parova boja gdje suprotstavljanjem kromatskih vrijednosti potiče idejnost i vitalnost ženstvenosti. Morfološki osebujna stilistika likovnog izraza upućuje na hrabru likovnu umjetnicu koja slika bez zadrške i suvišnih akademskih zapreka jer daje prednost oslicima individualnosti i unutrašnjem porivu; svojstvenom sebstvu. U prvom dijelu ovog ciklusa prevladava magenta, purpurna i dijapazon plave boje, što je pozadina linijskim crtežima akta. U drugom dijelu ciklusa pozadinu nijansira žutim i narančastim plohama boje na koje polaže crni papir kojim potencira Venus vixtris. Plohe papira gužva, čime postiže reljefnost i stvara dojmljivu likovnu formaciju. Gužvani papir u boji lijepi na pozadinu načinjenu od prepleta komplementarnih boja postižući interakciju pozadine, akta i promatrača. U svoje promišljanje stvaranja i životnost uvodi i promatrača, koji u obzoru kompozicije i misaone morfologije ove umjetnice postaje važan dio vizualne komunikacije.

25

JAM #34

veljača 2013


Nina Brkić: “Ploha, boja, akt“

Ognjen Karabegović nas je ponovno ostavio bez daha, ovoga puta svojim umijećem sviranja klavira. I dok danas roditelji pokušavaju objasniti profesorima da je dovoljno imati dva predmeta u školi (tjelesni i vjeronauk - kuhanje i domaćinstvo za djevojčice kao izborni predmet), oni koju su diplomirali do početka novog milenija i dalje zapanjuju svojom sada već legendarnom kulturom i vještinama. Današnji roditelji (često rastavljeni, jer su se tek upoznali u braku, a ne prije), indoktrinirani od strane modernog marketinga (ti si poseban i jedino bitan, nitko drugi nije važan... dokle god si isti kao i drugi u svojoj različitosti, naravno) svoju djecu upisuju na izvanškolske aktivnosti ne bi li im upotpunili vrijeme i znanje koje u školi ne dobiju. Muzička škola jedan je od sigurnijih uloga, ukoliko želite da vam dijete uz vještinu razvije i šarm!

Ne trebamo posebno naglašavati kako je muški dio publike bio razdragan nastupom trbušne plesačice. 26

JAM #34

Nina Brkić pozira ispred svojih radova. veljača 2013


Šmizzla

S Š

mizla, osoba ženskog spola, gradskog tipa, neodređenih godina. Ekvivalent šminkerice. Odlikuje se lijepim ponašanjem, njegovanim izgledom, finim ponašanjem, vanserijskim šarmom. Mlada Osječanka Tihana Dretvić, magistra biologije, sigurno se može prepoznati u barem dijelu interpretacije pojma šmizle. Mlada i obrazovana, nakon što je odradila svoju ulogu u društvu odlučila je napraviti prvo nešto za sebe i tako krenula od običnih pamučnih krpica stvarati zanimljiv nakit. Ali kako to uvijek ide, navalili prijatelji, pa zatim i rodbina, a onda se okuražila i krenula u dizajnerske vode, samouvjereno predstavljajući svoj originalan nakit. Krenula je od zamisli da iskoristi svoje slobodno vrijeme i reciklira materijale, mjesecima je vrijedno skupljala stare majice, marame, zavjese... Sve što joj je palo pod ruke pretvorila je u veseli nakit šarenih boja i uzoraka. Unatoč trudu i vremenu uloženom u svaki dio nakita cijene su tek 20tak do 50ak kuna. Da je shvatila svoju zanimaciju ozbiljno pokazala je ne nekoliko handmade sajmova u Osijeku i Beogradu. Članica je Hrvatske udruge kreativnih amatera u Zagrebu i Udruge modnih kreatora, dizajnera i ljubitelja mode u Beogradu. Nakit joj je stalno izložen u trgovini Koncept studio Fabrika. Rekli bi da je nakit savršen za hladne zimske dane!

27

JAM #34

veljača 2013


Ĺ mizzla


DINA RONČEVIĆ

Četiri takta uboda – posljednji obračun 29

JAM #34

veljača 2013


Dina Rončević: „Četiri takta uboda – posljednji obračun“

K K

ada studirate umjetnost ili želite i sami postati umjetnik, a ženskog ste roda, često se susretnete s terminom ženske umjetnosti, što vas potakne da opet svima, ali i sebi samoj dokažete da i niste toliko drugačije od muškaraca. Dina se od početaka željela obračunati sa zlim mačističkim duhovima te je uzela alat u svoje ruke. Automobil je nekoliko puta secirala, naučila djevojčice da i automobil može biti zabavan, a zatim je krenula s edukacijom odraslih žena. Kako žene uvijek vole nove krpice iskoristila je i svoje umijeće šivanja i sašila je doslovno sve dijelove automobila na platno. Naravno, sve u zanimljivim uzorcima i bojama, da nama ženama budu razumljiviji. Dakle žene, djevojke, dođite na izložbu i educirajte se što su to spojka, kvačilo i kako rade klipovi, da bi drugi put kad vam dečki sa svojim lažnim znanjem počnu pričati o svojim makinama mogle i vi sudjelovati u razgovoru. Volimo dok se Dina obračunava!

30

JAM #34

veljača 2013


Humanitarna izložba studenata ALU mjesto: galerija Greta

U U

jeku humanitarnih događanja koji su u jednom trenutku potresali Lijepu našu, našla se i izložba kojim su studenti ALU pokušali (i dobrim dijelom uspjeli) prikupiti novčana sredstva za liječenje svojeg kolege. Umjetnici su dokazali da kada treba mogu djelovati zajedno i napraviti dovoljno medijske bure da uspješno završe plemeniti cilj koji su si zadali. Bilo bi krajnje neukusno pisati o „odličnoj zabavi“ i „velikom broju posjetitelja“ kada se radi o humanitarnom događanju, ali moramo spomenuti da je izložbu posjetio zaista veliki broj kupaca i radoznalih osoba koji su svaki na svoj način pridonijeli uspješnom završetku ovog događanja. U budućnosti želimo što manju potrebu za ovakvim događanjima, te se nadamo da će buduću veliku posjećenost i dobru prodaju izložbe dugovati ekonomskom boljitku posjetitelja.

31

JAM #34

veljača 2013


Humanitarna izložba studenata ALU

Veliki broj izložaka koje su donirali sadašnji i bivši studenti ALU prodavali su se po promotivnim cijenama, te je sakupljena oveća svota novaca potrebnih za skupo liječenje raka trbušne šupljine. Uz kipove, fotografije, kolaže, bilo je tu i tempere, grafičkog dizajna te stripa (Prokopani brodolom). Uz to što ste mogli (i još uvijek možete) pomoći bolesnom umjetniku da se riješi zloćudne boleštine, mogli ste obogatiti svoju kućnu zbirku novim umjetničkim djelom. JAM ne voli širiti ružne istine, ali vjerujemo da je borba protiv raka trenutno najveći civilizacijski izazov (ako izuzmemo probleme koje smo si sami stvorili, kao što su na primjer rat, siromaštvo i glad). Bolest je jedini jahač apokalipse koji svoje postojanje ne zahvaljuje čovjeku, a rak je trenutno najveća neizlječiva bolest čiji broj žrtava svakim danom raste. Zato, u boj!

32

JAM #34

veljača 2013


CLUELESS

33

JAM #34

mjesto: dom HDLU fotografije: Igor Juran

veljaÄ?a 2013


Clueless: “Geometrija nesporazuma“

C

lueless postavlja niz individualnih mikro strategija suptilnog otpora i istražuje načine kojima su vremeni umjetnici predstavljaju subjektivne, fragmentirane, mozaičke strukture svijeta kroz postupke fragmentarnosti, putem ponavljanja, montaže i rezova ukazuju na banalnost nekih uobičajenih aktivnosti koje putem ‘klizećih’ značenja prisvajaju kritičku poziciju ne zaobilazeći strategije ironije i humora kao oblike otpora kojima pokušavaju uspostaviti odnose između propalihočekivanja, praznih gesti ili oblika pregovaranja. Ha ha smo se šalimo! Cluless je zapravo izložba petnaest međunarodnih umjetnika koji na različit način prikazuju svoje svakodnevne situacije. Naravno i njihove su situacije drugačije, svatko je problemu pristupio na svoj način jer se i njihove situacije razlikuju. Svih petnaest umjetnika pristupa svom radu pomalo šizofreno, postavljaju se u uloge glavnih protagonista i promišljatelja velikih problema svakodnevnog života. Ukazuju kako je život pun konflikata, nesporazuma, neodlučnosti, nerazumijevanja, frustracija, situacija u kojima smo nesigurni. Ovi umjetnici pokazali su kako se oni nose sa stresom, nije to baš način s kojim bi se poistovjetili, ali eto 100 ljudi, 100 čudi. U ovom slučaju njih 15.

34

JAM #34

veljača 2013


RENE BACHRACH KRIŠTOFIĆ

PROTEST UTOPIJE web: http://renebachrachkristofic.blogspot.com mjesto: galerija HAZU

U U

vijek se trudimo biti zapaženi, laska nam kad nas se netko sjeti, a koliko nam je puta promakao svijet i stvarnost koja nas okružuje. Angažirana umjetnost je još jedan pojam koji ćete naučiti u našem časopisu. Kada se umjetnik ne može oduprijeti događanjima koji ga okružuju, pokušava se izraziti na što bolji način. Najbolje to nekako ide glazbenicima, njih svi čuju, ali nisu niti drugi imuni svijet oko sebe. Na likovnjake tako svi uvijek gledaju kao na introvertirane čudake koji žive u svom svijetu. Naravno, nisu svi takvi. Rene nam je pokazao kako unatoč čudnim mušicama koje ih okružuju, itekako su i više nego svjesni što se događa. Boli ih marginalizacija pojedinca i skupine koja se lako zaboravlja, samosvijest kao da se izgubila u blještavilu selebova (hvala još jednom nacionalnoj televiziji na proširenju šturog rječnika) i ivenata. Iako nas to zabavlja, stvarnost je nažalost surova, upravo kao što su na slikama prikazani prizori, oni i u našim mislima blijede, zaboravljamo, žele da zaboravimo, da se povlačimo i ne reagiramo. Obzirom da nam je želja da u ovim danima sivila svima koji čitaju tekst pošaljemo ružičastu notu sreće, pitamo vas na koji način ste VI angažirani da promijenite svijet!

35

JAM #34

veljača 2013


Rene Bachrach Krištofić – Protest Utopije

36

JAM #34

veljača 2013


Dejan Dragosavac Ruta 2003. - 2013. web: www.ruta-design.com mjesto: galerija VN

37

V V

izualni nositelj svakog deplijana jest dizajnerski tretman samog umjetničkog rada. S obzirom na to da se redom radi o performansima, instalacijama i drugim oblicima umjetničkog rada koji nisu unaprijed gotovi, barem ne u cijelosti, ili se pak mijenjaju tijekom trajanja izložbe, jasno je da Ruta nije mogao računati s time da će uvijek unaprijed dobivati gotove vizuale koje će mehanički ugraditi u dizajnerski rad. Također, brojni radovi su “nematerijalni”, procesualni, uključuju interakciju ili medije poput zvuka. Utoliko je Ruta svakoj izložbi i svakom deplijanu morao pristupati kao novom zadatku koji zahtijeva i brzu reakciju na dobivene elemente ili pak na njihovu odsutnost. Ruta je tijekom deset godina dizajnirao prosječno petnaestak deplijana godišnje i taj intenzivni ritam tražio je i domišljatost i brzu reakciju s rezultatima koji su konceptualno vrlo različiti: od posuđivanja “nađenih motiva”, preko sempliranja i preoblikovanja fragmenata radova ili dijagrama za njihovu realizaciju, do tipografskih kompozicija ili sasvim apstraktnih grafizama. Ruta je upravo u tom specifičnom žanru “dizajnerskog ilustriranja” posebno vješt: odabire motive i fragmente koji uspostavljaju dovoljno čitljiv odnos prema radu ali nisu doslovni i ne pokušavaju rekonstruirati cijeli narativ ili koncept izložbe. Utoliko deplijani više daju slutnju ili naznaku stvarnosti izložbe nego što je pokušavaju doslovno reproducirati ili anticipirati. JAM #34

veljača 2013


Dejan Dragosavac Ruta: 2003. - 2013.

Popis svih umjetnika koji su izlagali u galeriji VN ispunio je cijeli zid. Dejan je za svakoga od njih dizajnirao katalog. Rezultat su stotine zadovoljnih klijenata.

Na izložbi su se mogli slobodno uzeti viškovi do sada izdanih kataloga, u slučaju da vam nedostajali u vaš metikulozno sakupljenoj kolekciji kataloga galerije VN.

Katalozi su napadali posjetitelje sa svih strana. Na fotografiji se vidi članica JAM-a u pokušaju probijanja kroz kišu kataloga do urednika, koji je vabi mirisom slatkiša. Nakon samo pet minuta, članica je spašena od utapanja u katalozima. 38

JAM #34

Zanimljivo je da su svi katalozi jednakog formata. Mijenjale su se samo naslovnice i imena umjetnika koji su prodefilirali galerijom.

veljača 2013


Glavni i grafički urednik: Juraj Vuglač Fotografije obradio: Juraj Vuglač Tekstove napisali: Ana-Marija Vukres, Krešimir Ilić i Juraj Vuglač izuzev citiranih tekstova koji se nalaze među navodnim znakovima i nerijetko su pisani fontom italic. Hvala Wikipediji i Hrvatskom jezičnom portalu. Ako ikada budete pred propasti, stisnuti ćemo “like” za vaš spas! Posebna zahvala: Lektorici što nije oslijepila! ! Slika na naslovnoj stranici: Fotografije: Ana Šesto, Martina Hohnjec, Ognjen Karabegović, Igor Juran i Juraj Vuglač. Časopis udruge JAM, broj 34, godina III; sva prava su pridržana (c, r i tm). Ne kradite sadržaj jer će vaše ime izaći prvo kada se u Google upiše pretraga: “Vlada RH”!


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.