Andrija Mohorovičić

Kako iz Zagreba dosegnuti Mjesec Život i djelo Andrije Mohorovičića (1857.–1936.)

Mirko Orlić

Svjetski poznati hrvatski znanstvenici

Andrija MohoroviÄ?ić u inozemnoj literaturi

Seizmogrami: a) 8.10.1909., b) 25.8.1909., c) 7.6.1910. a

b

c

A. MohoroviÄ?ić (1910)

Izrada hodokrona A. MohoroviÄ?ić (1910)

Interpretacija A. MohoroviÄ?ić (1924)

C. M. Jarchow, G. A. Thompson (1989)

Publikacija (1910.) i njen prikaz (1912.)

A. MohoroviÄ?ić (1910)

H. Benndorf (1912)

Prvo spominjanje u knjizi (1915.)

Daljnja istraĹživanja (1925., 1926.)

Termin: MohoroviÄ?ićev diskontinuitet (1936.)

Životopis

• • • •

Rođen 23. siječnja 1857. godine u Voloskom Maturirao u Rijeci 1875. godine Studirao matematiku i fiziku u Pragu (1875.–1879.)

Predavao na gimnazijama u Zagrebu (1879.–1880.) i Osijeku (1880.–1882.)

• Predavao matematiku, fiziku i meteorologiju na Nautičkoj školi u Bakru (1882.–1891.)

• Godine 1883. oženio se Silvijom rođ. Vernić, imali su četiri sina (Andrija, Ivan, Stjepan, Franjo) • U Bakru započeo sa znanstvenim radom, u području meteorologije

Životopis • Djelovao na Meteorologijskom zavodu (Zavod za meteorologiju i geodinamiku, Geofizički zavod) u Zagrebu od 1891. do 1922. godine • Godine 1893. postigao doktorat filozofije na osnovi disertacije “Rezultati opažanja oblaka u Bakru” • Od godine 1894. drži predavanja na Sveučilištu u Zagrebu • Član dopisnik JAZU od 1893. godine, pravi član od 1898. godine • Oko 1900. godine počinje se intenzivno baviti seizmologijom • Godine 1910. otkriva plohu koja odjeljuje Zemljinu koru od plašta • Umirovljen 1922. godine • Umro 18. prosinca 1936. godine u Zagrebu

Rođen u Voloskom 1857. godine

Matura u Rijeci (1875.)

Studij na Sveučilištu u Pragu (1875.–1879.)

Kolegiji koje je slušao A. Mohorovičić Kolegiji koje je Andrija Mohorovičić slušao tijekom studija Naziv kolegija

Broj sati

Predavač

Akademska godina 1875./76, zimski semestar Diferencijalni i integralni račun, Kompleksne varijable 3 2 Dur ège Analitička geometrija* 3 Studnička Analitička mehanika 3 Hornstein Eksperimentalna fizika, Vježbe 5 1.5 Mach Psihologija 1 Volkmann Ljetni semestar Diferencijalni i integralni račun, Analitička geometrija 3 3 Dur ège Matematički seminar 2 Dur ège Analitička mehanika 2 Hornstein Varijacijski račun* 1 Studnička Eksperimentalna fizika 5 Mach Logika 4 Löwe Akademska godina 1876./77., zimski semestar Analitička geometrija, Krivulje 4 2 Dur ège Integrirane jednadžbe* 2 Studnička Novija geometrija*, Jednadžbe drugog reda 2 2 Weyr Teorijska astronomija 4 Hornstein Nauka o elektricitetu 2 Mach Teorijska optika 2 Lippich Didaktika 3 Willmann Ljetni semestar Eliptičke funkcije 2 Dur ège Kompleksne varijable 1 Dur ège O ograničenim integralima* 2 Studnička Teorijska astronomija 2 Hornstein Geografsko određivanje položaja 2 Hornstein Materinski jezik 2 Willmann

Naziv kolegija Mehanička teorija topline Lessing i njegovo doba O povijesnoj vrijednosti komparativne filologije*

Broj sati

Predavač

3 2

Lippich Gambl

2

Hattala

Akademska godina 1877./78., zimski semestar Diferencijalni i integralni račun 3 Dur ège Eksperimentalna fizika 5 Mach Teorijska nadopuna eksperimentalnoj fizici 1 Mach Teorija elastičnosti 2 Lippich Opća kemija 5 Linnemann Praktično rješenje statičkih problema 1 Lippich Nastanak romantičke škole 2 Kelle Slavenska mitologija* 2 Hattala Ljetni semestar Diferencijalni i integralni račun 3 Dur ège Beskonačni integrali 2 Dur ège Eksperimentalna fizika 5 Mach Fosforescencija 1 Mach Teorija potencijala 3 Lippich Teorija kapilarnih pojava 2 Lippich Osnovni pojmovi panteizma 2 Löwe Povijest slavenskih jezika* 3 Hattala Staro visokonjemačko razdoblje 2 Kelle

* kolegiji koji su se predavali češkim jezikom, ostala su predavanja bila na njemačkom

(Prema M. Orliću, 1998)

Osnivanje meteorološke postaje u Bakru (1887.)

Nefoskop

1) Mohorovičić, A. (1889): Nekoliko opažanja o vertikalnoj komponenti gibanja oblaka, Rad JAZU, 95, 202–216.

2) Mohorovičić, A. (1891): Nekoji rezultati opažanja oblaka na kraljevskoj nautičkoj školi u Bakru – Na temelju opažanja A. Mohorovičića i A. M. Zuvičića, Rad JAZU, 104, 1–86.

3) Mohorovičić, A. (1892): Dnevna i godišnja perioda oblaka u Bakru – Na temelju opažanja A. Mohorovičića i A. M. Zuvičića, Rad JAZU, 111, 34–50.

Doktorat na Sveučilištu u Zagrebu (1893.)

Slava RaĹĄkaj, akvarel (1899/1900)

Osnivanje seizmoloĹĄke postaje u Zagrebu (1906.)

Seizmografi

Predavanja i mentorstva na SveuÄ?iliĹĄtu u Zagrebu Imenovanje 1894. godine

Sa sinom Stjepanom 1926. godine

Umirovljenje A. Mohorovičića (1919.–1922.) i Geofizički zavod nakon toga (1924.)

Mirovina

Obitelj

Osobne značajke (Hrvatski glas, 1963.) »Prof. Andrija Mohorovičić bio je vrlo mirne i dobroćudne prirode, ipak ozbiljan i vrlo skladan. Srednje visine i zdrav. Za nj bi se moglo reći, da je bio profesor starog kova, kakove danas više ne nalazimo. Živio je samo za svoju obitelj i za svoju nauku, ali je imao mnogo smisla za umjetnost i literaturu.

Njegova je izobrazba bila vrlo svestrana i snjime moglo se je raspravljati o svim kulturnim pojavama i političkim dogadjajima…

Osim toga bio je vrlo solidan i u svojem životu nije nikada navečer izostajao.

Tek je pušio vrlo mnogo i nije ga se nigda vidjelo bez cigarete; tako je bio vrlo žalostan, kada je morao dan prije svoje smrti cigaretu odbaciti. Svi su se važni dogadjaji u njegovom životu zbili u petak, tako da je uvijek kazao, da će u petak i umrijeti, što se je doista i dogodilo.«

Osobne značajke (Hrvatski glas, 1963.) »Zadnjih godina svojega života još se je pok. prof. dr. Andrija Mohorovičić bavio naukom, jer je bio do posljednjeg dana vedar duhom. Ali on je čitao vrlo mnogo i strane klasike, te je svaki dan šetao sa svojim sinom i držao mu kod toga prava „predavanja”; kod toga bi uvijek svoga sina nagovorio „per Sie”, a iza kako bi se prešlo na privatne stvari bili su opet „per Du”. No ova „predavanja” bila su najvećma vrlo zanimljiva i moglo se je kod toga štošta naučiti…

Živio je po strogom redu, gotovo kao i njegov kronometar, ali nije nikada bio dosadan i imao je smisla za dobru šalu. Iza objeda išao je prije uvijek u kavanu čitati njemačke, francuske, talijanske i engleske ilustrirane novine; ovdje je imao stalno društvo i poslije kavane išao bi ponovno u svoj institut u gornjem gradu. Nacionalno bio je uvijek pravi Hrvat, što je ostao i do svoje smrti, akoprem to nije bilo oportuno; ali on je bio jak karakter.«

Priznanja (Gerlands Beiträge zur Geophysik, 1926., Priroda, 1927.)

Kasnija priznanja

OD NEBESKIH VISINA DO ZEMLJINIH DUBINA ANDRIJA MOHOROVIČIĆ - METEOROLOG

25. listopada 2017.

Gradska knjižnica Zagreb Nikola Vikić-Topić, mag. phys.–geophys., RTL Hrvatska

Sadržaj • Uvod • Počeci Mohorovičićeve karijere • Mohorovičićeva djelatnost u meteorologiji • Zaokret u karijeri

Uvod • Andrija Mohorovičić

Volosko, 1857. – Zagreb, 1936.

• Znameniti hrvatski geofizičar

• Otkriće granice između Zemljine

kore i plašta  Mohorovičićev diskontinuitet • Veliki doprinos meteorologiji u

Hrvatskoj

Uvod (2) - obrazovanje • Osnovna škola, Volosko • Gimnazija, Rijeka • Studij matematike i fizike,

Filozofski fakultet, Prag • 1875.-1878.

Mohorovičićevi kolegiji tijekom studija Bez meteoroloških kolegija, samo jedan seizmološki!

Izvor: M. Orlić, 1998.

Počeci radne karijere • Povratak u Hrvatsku • Učitelj matematike i

fizike u gimnazijama • Zagreb • Osijek

1879. – 1880.

1880. – 1882.

• Pomorska škola Bakar • 1. studenog 1882.

• Presudno za nastavak

karijere

Mohorovičićeva djelatnost u meteorologiji • Pomorska škola u Bakru • 1882. – 1891. g.

• Meteorološki opservatorij u Zagrebu • 1891. – 1922. g.

Meteorološka djelatnost u Bakru • 1882. – 1891. g.

• Predavao matematiku,

fiziku i meteorologiju • Raste interes za

meteorologiju • Gibanje zraka i oblaci

• Znanstveni rad

Meteorološka djelatnost u Bakru (2) • Klimatologija oblaka,

ali i specifične situacije • Istraživanje bure u

području krša • Stacionarni oblak nad

Kostrenom • Najvažnije otkriće 

atmosferski rotor (1889b)

Meteorološka djelatnost u Bakru (3) • Strujanje preko planine • Zaboravljen rad

• tri važna znanstvena

rada iz meteorologije  doktorat 1893. g.

Meteorološka djelatnost u Bakru (4) • 1887. osnovao meteorološku

postaju u sklopu škole • 1888. konstruirao nefoskop • Instrument za određivanje smjera i brzine gibanja oblaka • Velika preciznost u radu

„Nego oblaci su čudni svati koje treba loviti onda kada se pokažu, a ne kada se hoće...”

Meteorološka djelatnost u Zagrebu • 1891. – 1922. g., do

umirovljenja • 1892. upravitelj

Meteorološkog opservatorija • 4 glavna smjera

razvoja

1. Znanstveni rad • Ekstremne pojave • Detaljni opis tornada u Novskoj (1892.) i vihora u Čazmi (1898.)

• Obrana od tuče u Jastrebarskom • Klimatska analiza Zagreba  oborine

• Recenzija znamenitog djela Milutina Milankovića:

„Matematička teorija toplinskih pojava uzrokovanih Sunčevim zračenjem”

• Snižavanje temperature zraka s visinom • Krivi zaključak • Zadnji meteorološki rad

2. Meteorološke postaje • Reorganizacija, podizanje kvalitete i broja meteoroloških

postaja na europsku razinu • U rujnu i listopadu 1901. inspekcija većine postaja u

Hrvatskoj „Tko si tu moralnu dužnost preuzme, da nešto bilježi, neka to ili u redu bilježi ili uopće neka ne bilježi. Bolje je ništa nego loše.”

3. Nastava • Mudroslovni fakultet i viša trgovačka škola • Geofizički i astronomski kolegiji

• Meteorološki kolegiji • Uvod u opću klimatologiju • Odabrana poglavlja iz klimatologije

• Meteorologija i klimatologija • O meteorološkim instrumentima i njihovoj upotrebi • Praktične upute za opažanja na meteorološkim postajama

4. Proširivanje aktivnosti opservatorija • Osim meteorologije i na ostale geofizičke

discipline • Seizmologija • Zemljin magnetizam

• Sila teža • Oceanografija

Objava prvih javnih prognoza • Od 1893. u novinama

• Zagreb, kasnije i šire područje • Točnost 77% • Narodne novine 26. srpnja 1904.

„Djelomično oblačno uz pljuskove.”

Zaokret u karijeri • Početkom 20. st. nagli zaokret prema

seizmološkim problemima • U dobi od 40 godina!

• Mogući razlozi • Nedovoljno meteoroloških podataka?

• Razočaran prognozama?

• Trusno područje i relativno česti potresi?

• Svjestan stanja u meteorologiji?

Zaokret u karijeri (2) „Konačni zadatak meteorologa jest da postavi diferencijalne jednadžbe gibanja zraka, te kao integral dobije općenito kolanje atmosfere, a kao partikularne integrale ciklone, anticiklone, tornada i nevrijeme s grmljavinom. Od tog smo cilja još daleko...”

1901. g.

Zaključak • Andrija Mohorovičić – istaknuti

svjetski geofizičar

• Ukupno 19 znanstvenih radova iz

meteorologije • Mreža mjernih postaja,

atmosferski rotor, prve prognoze, nefoskop, sustav obrane od tuče...

• Oskudna sredstva • Znatno unaprijedio hrvatsku i

svjetsku meteorologiju i seizmologiju

ÄŒovjek bez mane?

Izvori • Orlić, M. (2007): Andrija Mohorovičić as a meteorologist,

Geofizika, 24, 75 – 91

• Skoko, D., Mokrović, J. (1998) : Andrija Mohorovičić, Školska

knjiga, Zagreb, 147 pp.

• Skoko, D. (1993): Andrija Mohorovičić u znanosti i

vremenu, Znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci, 77 – 93

• Orlić, M. (1998): Studentski dani Andrije Mohorovičića u

Pragu, Geofizika, 15, 119 – 123

• Mohorovičić, A. (1901a): Mjera umanjivanja temperature

visinom, Glasnik Hrvatskoga naravoslovnog društva, 12/4-6, 98 – 107

Zagreb, 25.10.2017.

Nina Kovačić

Spomenik u Voloskom (1857.-1936.)

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

BIOGRAFIJA •

1857. ROĐEN - VOLOSKO

•

1863. ŠKOLOVANJE – OŠ VOLOSKO, SREDNJA ŠKOLA RIJEKA

1887

• • • •

1878. ŠKOLOVANJE – FAKULTET - PRAG 1879. PROFESOR – GIMNAZIJA- ZAGREB, OSIJEK 1882. PROFESOR – NAUTIČKA ŠKOLA - BAKAR 1883. OŽENIO SE – ČETVERO DJECE - BAKAR

1892

•

1892. UPRAVITELJ METEOROLOŠKOG OBSERVATORIJAZAGREB

•

1910. MOHOROVIČIĆEV DISKONTINUITET - ZAGREB

•

1922. MIROVINA - ZAGREB

•

1936. POKOPAN NA MIROGOJU - ZAGREB

1857 1862 1867 1872 1877 1882

1897 1902

1907 1912 1917 1922 1927 1932 1937

SEIZMOLOGIJA METEOROLOGIJA ŠKOLOVANJE

S obzirom da ove godine obilježavamo 160. godišnjicu rođenja Andrije Mohorovičića, ova prezentacija posvećena je tom našem velikanu, jednom od najvažnijih hrvatskih, a nije pretjerano reći i jednom od najvažnijih svjetskih znanstvenika svih vremena.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA »...zadatak je seizmologije, da prouči unutrašnjost zemlje i da nastavi ondje, gdje geologija prestaje, a ima u seizmografima kao svojevrsne „rendgene“ kojima „slikaju“ unutrašnjost Zemlje...« 1892. godine Andrija Mohorovičić dolazi na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u Zagrebu. Iako je još radio u području meteorologije, posljedice velikog Zagrebačkog potresa od prije 12 godina utjecale su da njegov rad obuhvati i seizmologiju.

Jedini seizmološki instrument u Zagrebu bilo je njihalo dugo 120 cm koje je pisalo po pepelu, a postavio ga je Ivan Stožir prije Zagrebačkog potresa (1880. godine).

rekonstrukcija gibanja njihala pri Zagrebačkom potresu Andrije Mohorovičića oko 1930.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA .

Andrija Mohorovičić dao je značajan doprinos stvaranju aktualnog modela Zemlje

1906. godine posudio je seizmograf iz Budimpešte – zabilježio potres u San Franciscu nakon 9 dana.

Nabavlja dva nova Weichertova seizmografa koji su tada bili najbolji na svijetu i 1909. godine bilježe potres s područja Pokupskoga.

Pomoću njih 1910. godine došao je do svojeg najvećeg znanstvenog doprinosa: otkrića plohe diskontinuiteta seizmičkih brzina, koja se nalazi na kontaktu zemljine kore i plašta.

Dokazao da je Zemlja heterogena te da se sastoji od barem dva sloja koji imaju različita seizmička svojstva. Ploha koja odjeljuje ta dva sloja kasnije je u čast svom otkrivaču nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho ploha.

Otkriće Mohorovičićevog diskontinuiteta može se smatrati jednim od najvećih u geologiji i seizmologiji.

Djelovanje potresa na zgrade – rad 1909. godine.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA P-val ili lLONGITUDINALNI VAL

S-val ili TRANSVERZALNI VAL

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA 8. 10. 1909. godine dogodio se jak potres, epicentar mu je bio 40-ak km jugoistočno od Zagreba, u području Pokupskog.

Mohorovičić je od europskih kolega zatražio kopije seizmograma, a svi su se spremno odazvali njegovoj molbi, što govori o ugledu koji je već tad imao u svijetu. Bez interneta i faksa, u rekordnom vremenu prikupio je kopije seizmograma, pedantno i strpljivo ih analizirao. Znanstveni rad objavio je za manje od godinu dana, što se iz današnje perspektive čini gotovo nemogućim, tim više što je sve radio sam, bez pomoćnika.

seizmogrami

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA MOHOROVIČIĆEV DISKONTINUITET

MOHO ploha je najveća prirodna tvorevina na Zemlji s obzirom da se nalazi baš svugdje na našem planetu!

P, S – individualni valovi (omjer P= 1,71 S) Pn, Sn – normalni valovi

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA

MOHOROVIČIĆEV DISKONTINUITET

Rad o diskontinuitetu objavljen je na dva jezika: hrvatskom i njemačkom. U vrlo jasnom, dugačkom radu na 56 stranica, Andrija elaborira razmišljanja, ideje ali i neke dileme. Čak i za današnje standarde, ovaj rad je iznimno bogat i plodan. Sadržavao je matematičke modele, novi model Zemlje, opis rasprostiranja valova, po prvi puta su opisane brzine valova, Mohorovičićev zakon, proračun pomaka u fazi za odbijene valove, nove modele proračuna dubine epicentra, ideje o potresima duboko u Zemlji.

Jedan od istaknutih dijelova je opis posljedica tih valova. Primijenjena znanstvena metodologija, tzv. inverzni postupak (izračunaj posljedice, i usporedi sa promatranim rezultatima), pionirska je i to ne samo u geofizici.

Odjek o otkriću – seizmolog Benndorf, Graz.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA

Mohorovičićev zakon: c = c0 (ρ0 /ρ)k

Položaj epicentra glavnog Pokupskoga potresa bio je poznat iz rezultata makroseizmičkih istraživanja. Pokušaj da izračuna dubinu žarišta nije uspijevao, sve dok Mohorovičić nije napustio pretpostavku pravocrtnoga rasprostiranja (konstantni porast brzine) valova potresa.

Umjesto toga, predložio je jednostavan model porasta brzine (c) s dubinom u skladu sa zakonom potencije: c = c0 (ρ0 /ρ)k (ρ0 udaljenost hipocentra od središta Zemlje, c0 brzina u hipocentru, ρ udaljenost točke u kojoj se određuje brzina c, k eksponent koji odražava porast brzine s dubinom).

Ovaj izraz danas je poznat kao Mohorovičićev zakon. Zrake elastičkih valova u takvom sredstvu bit će glatke konkavne krivulje.

Teorijska hodohrona – sustav jednadžbi:

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA

karta svijeta koja pokazuje dubinu Mohorovičićevog diskontinuiteta

Hrvatska; profil ZJZ-ISI, dubina „Moho” ispod Dinarida i Panonskog bazena

Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta. Moho ploha odvaja i oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta. Većinom se nalazi potpuno u litosferi; samo kod oceanskih hrbata određuje granicu litosfere i astenosfere.

Moho sloj nalazi se prosječno 7 km ispod dna oceana i 30 do 50 km ispod tipične kontinentalne kore.

Dubina zalijeganja MOHO plohe osnova je za koncept tektonike ploča, mega rekonstrukcije strukturnih odnosa i termalne povijesti razvoja sedimentnih bazena.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SEIZMOLOGIJA POTRESI PREMA VRSTAMA IZVORA

(90%) (7%) tektonski potresi

(3%)

- Istraživanje ugljikovodika

vulkanski potresi potresi urušavanja

izvor seizmičkog vala i prijemnici

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

PRIMIJENJENA SEIZMOLOGIJA Mohorovičićev diskontinuitet, ideja o korištenju reflektiranih i refraktiranih seizmičkih valova za upoznavanje geološke građe unutrašnjosti Zemlje (posebno unutar nekoliko gornjih kilometara ispod Zemljine površine zbog istraživanja u naftnoj industriji).

Seizmički podaci prikupljeni od strane USGS u Meksičkom zaljevu

Njemački geodet, Ludger Mintrop osmislio je mehanički seizmograf 1914. koji je uspješno koristio za otkrivanje solne dome u Njemačkoj (patent mu je izdan1926.).

Seizmička ispitivanja u 1940.

1921. osnovao je tvrtku Seismos i 1924. je angažiran za obavljanje seizmičkog istraživanja u Teksasu i Meksiku, što je rezultiralo prvim komercijalnim otkrićem nafte pomoću refrakcijske seizmičke metode i dovelo je do buma seizmičke refrakcije pri istraživanju duž obale zaljeva.

1930. reflektivna metoda je dovela do otkrića većine plitkih Gulf Coast solnih doma.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

PRIMIJENJENA SEIZMOLOGIJA

SNIMANJE SEIZMIČKIH PODATAKA

Seizmička mjerenja kao najmoćnija geofizička metoda u istraživanju ugljikovodika u Hrvatskoj uvode se već 1953. godine na kopnu, a od 1968. godine na moru i postaju dominantna metoda do današnjih dana u svijetu i u Hrvatskoj.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

PRIMIJENJENA SEIZMOLOGIJA

SNIMANJE SEIZMIČKIH PODATAKA

Danas ne postoji ozbiljan udžbenik seizmologije gdje nije spomenuto ime Andrije Mohorovičića koje se vezuje uz njegovo revolucionarno otkriće. Jedini je znanstvenik iz Hrvatske uvršten u Encyclopedia-u Britannica-u.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

SLUŽBA TOČNOG VREMENA Kula Lotrščak s koje se još u davnini zvonom najavljivalo zatvaranje starih gradskih vrata 1877. Deželić uvodi pucanj iz topa u podne s Griča. od 1926. se pucanjem topa iz kule Lotrščak Zagrepčanima objavljuje podne.

1892. Mohorovičić utemeljio službu točnog vremena.

Prvo prema opažanju prolaska zvijezde meridijanom, a kasnije uvodi korekciju prema vremenu iz Pariza.

Prestanak treceg zvucnog signala oznacava puni sat

1.00

0.00

Ck=5 600 m/s

Cp=7 000 m/s

44

46

48

50

52

54

56

58

60

sekunde

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

DJELOVANJE POTRESA NA ZGRADE Djelovanje potresa na zgrade – rad 1909. godine. „Jaki potresi čine često velike štete na zgradama i drugim građevinama, a kad i kad sravne sa zemljom velike i bogate gradove i pokopaju pod ruševinama tisuće ljudi.” „... imamo u Zagrebu po jedan veoma jaki potres na 100 godina, a po jedan potres, koji nanaša manje štete, najmanje na 10 godina, te po 3 jača potresa svakih pet godina. Potrebno je dakle da se graditelj obazire na upliv potresa prema predjelu u kojem ima da gradi.”

„Djelovanje potresa na elastično tijelo proporcionalno je maksimalnoj akceleraciji potresa i masi tijela ... poradi toga se zahtijeva od valjane građevine, da bude čim lakša, čim čvršća i da joj bude granica elastičnosti čim veća.”

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

DJELOVANJE POTRESA NA ZGRADE Epicentar potresa od 24.08.2016. u Italiji (prvi u nizu) bio je jednako udaljen od gradova Amatrice i Norcie.

Amatrice je razrušen i poginulo je gotovo 300 ljudi.

U Norcii su građevine bile rekonstruirane nakon jednog prijašnjeg potresa. Od ovog potresa ima oštećenja na zgradama, ali u Norcii nema ljudskih žrtava.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

DOSEGNUTI MJESEC Iz Hrvatske preko nebeskih visina sve do Mjeseca podigli su se i neki Hrvati. Bar što se znanosti tiče. Po četiri naša znanstvenika nazvani su mjesečevi krateri: Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić, Leo Brenner (Spiridon Gopčević) i Nikola Tesla.

Ime Andrije Mohorovičića nose krater na tamnoj stranici Mjeseca polumjera 55 km, te granica između kore i plašta na Mjesecu i Marsu.

Moho ploha Mjeseca od 65 do 100 km ispod površine Mjeseca.

veliki krater (u sredini) nalazi se na strani Mjeseca koja nam nažalost nije vidljiva sa Zemlje godine 1970. u čast Andriji Mohorovičiću nazvan je i krater polumjera 55 km na tamnoj strani Mjeseca

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

DOSEGNUTI MJESEC Kad bi tko bio na drugoj strani Mjeseca, nikad ne bi vidio Zemlju. Četrnaestak zemaljskih dana mogao bi nesmetano promatrati bistro zvjezdano nebo. Drugih 14 dana imao bi dan, vidio bi Sunce nad horizontom, ali ne na plavom već na crnom nebu osutom zvijezdama. Samo Sunce vidio bi kao malo zelenkasto svijetlo.

uzdizanje Zemlje - snimljeno je s američke misije Apollo 8 pri obilasku tamne strane Mjeseca tako da se vidi i dio površine Zemljina satelita.

Hoće li napokon prvi Soyuzi letjeti u Mjesečevoj orbiti? Treće sjedalo za svemirske turiste?

Ako bi tko živio na vidljivoj strani Mjeseca, golema Zemlja bi mu stalno bila nad horizontom silno blistava na crnom nebu.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ

HVALA VAMA I HVALA ANDRIJI!

Andrije Mohorovičića čita novine

bista Andrije Mohorovičića u Voloskom, svečano otvorena 20.06.2007.

Svojim radom, Mohorovičić je podigao geofizička istraživanja na svjetsku razinu, pa ga danas hrvatski geofizičari smatraju osnivačem zagrebačke seizmološke škole, začetnikom seizmološke i meteorološke službe, kao i službe točnog vremena. Tradicija i visoka razina geofizičkog sveučilišnog obrazovanja održala se, kao na rijetko kojem sveučilištu u svijetu, sve do danas.

Odbor za podizanje spomenika geofizičaru Andriji Mohorovičiću Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Mirko Orlić

Prva sugestija (1960.)

J. Mokrović (1960)

Formalni prijedlog (2007.)

Obnovljena inicijativa (2011.)

Odabir lokacije (2012.)

Arhitektonski atelier HrŞić (2012)

Odluke gradonaÄ?elnika i predsjednika gradske skupĹĄtine (2013.)

Odbor osnovan 27. rujna 2017. Članovi Odbora: • Akademik Mirko Orlić, HAZU, Prirodoslovno-matematički fakultet, predsjednik Odbora • Akademik Dragutin Feletar, HAZU • Akademik Vlado Bermanec, HAZU, Prirodoslovno-matematički fakultet • Akademik Igor Vlahović, HAZU, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Hrvatsko geološko društvo • Akademkinja Marija Ujević Galetović, HAZU • Akademik Branko Kincl, HAZU • Mr. sc. Marko Pavić, Vlada Republike Hrvatske • Doc. dr. sc. Matko Glunčić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja • Prof. dr. sc. Davorka Herak, Prirodoslovno-matematički fakultet • Prof. dr. sc. Marijan Herak, Prirodoslovno-matematički fakultet • Prof. dr. sc. Gordana Rusak, Prirodoslovno-matematički fakultet • Dr. sc. Darko Orešković, Institut Ruđer Bošković • Dr. sc. Nataša Strelec Mahović, Državni hidrometeorološki zavod • Lilit Cota, dipl. ing. geol., Industrija nafte, Hrvatsko geološko društvo • Marina Štancl, dipl. iur., tajnik HAZU • Nikola Vikić-Topić, mag. phys.–geophys., RTL Hrvatska

Mogući dodatni član Odbora: • Predstavnik Grada Zagreba

Odbor: zadaci i pristup

Zadaci: 1. Potvrđivanje lokacije ili odabir nove lokacije 2. Provedba natječaja za izbor idejnog kiparskog rješenja spomenika 3. Izrada i postavljanje spomenika Pristup: Inkluzivan (dakle, ne ekskluzivan)

Zagreb ne bi trebao zaostajati za Pragom