ŠTO JE FILOZOFIJA KEMIJE Hrvoj Vančik
Zagreb, 26. travnja AD 2017.
filozofija znanosti
NEMA KEMIJE
filozofija kemije
Jabir, Kant, Hegel, Duhem
1994. ISPC
HYLE, Foundations of Chemistry
T. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija
Znanstvena revolucija, ANTOINE LAURENT de LAVOISIER Kvantitativni odnosi i empirizam Elementi i oblikovanje koncepta kemije kao samosvojne znanosti Racionalizacija triju metodoloških aspekata jezika, pisma i sadržaja Nomenklatura i razmišljanje u analogijama
Samosvojna znanost • Vlastito područje – razinu kompleksnosti prirode – koju proučava • Utemeljenost u vlastitoj tradiciji • Vlastite reprezentacije
KOMPLEKSNOST
Kompleksnost • Strukturna (SINKRONA) • Dinamička (DIJAKRONA) • Emergencija i kompleksnost u kemiji • Razine kompleksnosti i samosvojne znanosti
SINKRONA KOMPLEKSNOST razine kompleksnosti subatomska atomska
molekulska supramolekulska ................................
Emergencija
hijerarhija znanosti kemija nuklearna fizika
ekologija biologija
10,00 8,00 6,00
eneregija
4,00 2,00 -
razine kompleksnosti
hijerarhija znanosti kemija nuklearna fizika
ekologija biologija
10,00 8,00 6,00
eneregija
4,00 2,00 -
razine kompleksnosti
TEMELJ IZOBRAZBENOG KURIKULARNOG SUSTAVA !!!
Dva “ortogonalnaâ€? pogleda na svijet matematiÄ?ki zakoni apsolutna teorija
taksonomija
strukturna teorija
sistematizacija
periodni sustav
Gmelin, Beilstein, P. Duhem
Dva “ortogonalna” pogleda na svijet matematički zakoni apsolutna teorija
ŠAH
_________________________________________________________________ taksonomija
strukturna teorija
sistematizacija
periodni sustav
Gmelin, Beilstein, P. Duhem
GO
Weinberg i konaÄ?na teorija Ceteris paribus fizikalni zakoni
empirija apsolutna teorija
empirizam semiempiriÄ?nost
praktiÄ?na kvantna mehanika------kvantna kemija
samosvojnost znanosti
kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)
Samosvojna znanost • Vlastito područje – razinu kompleksnosti prirode – koju proučava • Utemeljenost u vlastitoj tradiciji • Vlastite reprezentacije
Dmitrij IvanoviÄ? Mendeljejev
Predavanje 17. II 1869. u Petrogradu
samosvojnost znanosti
kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)
Izvorno kemijski koncepti -topologija -valencija -stereoteorije i praoblici -pretvorbe August Kekulé: Kemija je učenje o tvarnim pretvorbama materije. Njezin bitan predmet nije toliko opstojeća supstanca koliko njezina prošlost i budućnost. Odnos supstancije prema onome što je ranija bila i prema onom što bi mogla biti, temeljni je predmet interesa kemije.
samosvojnost znanosti
kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)
Redukcionizam – specijalni slučajevi - kemija je specijalni slučaj fizike? - ima li kemijskih zakona? - što bi trebali biti zakoni i mora li ih znanost nužnoformulirati
Postoje li zakoni prirode, kemije i fizike, kakva je njihova struktura?
Holizam i emergencija i priroda zakona
Redukcionizam – specijalni slučajevi - kemija je specijalni slučaj fizike? - ima li kemijskih zakona? - što bi trebali biti zakoni i mora li ih znanost nužnoformulirati
Postoje li zakoni prirode, kemije i fizike, kakva je njihova struktura?
Holizam i emergencija i priroda zakona
EPISTEMOLOŠKI I ONTOLOŠKI REDUKCIONIZAM
samosvojnost znanosti
kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)
Mjerljivi i nemjerljivi osjeti
Pitagora i Empedoklo
Mjerljivi i nemjerljivi osjeti
Pitagora i Empedoklo
Teorija – središnja točka interesa u fizici eksperiment – kriticizam teorije kozmološka tradicija
Eksperiment – središnja točka interesa u kemiji eksperiment – mimetički
Kemija dizajnira vlastite predmete istraživanja
• Eksperiment Deduktivistički Mimetički Eksperimenti u kemiji kao pomoćnoj znanosti
samosvojnost znanosti
kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)
epistemologija kemije, fizike
empirizam, logički pozitivizam Karl Popper, usklađenost teorije i Kekulé
oborivost teorije i problem semiempiričnosti
Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija
Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija Bohrov model molekule vodika
Klasična mehanika slomila se je na molekuli vodika
Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija Bohrov model molekule vodika
Klasična mehanika slomila se je na molekuli vodika Laplasijansku apsolutnu teoriju moralo se zamijeniti nekompletnom kvantnom mehanikom
Elementi i oblikovanje koncepta kemije kao samosvojne znanosti Racionalizacija triju metodoloĹĄkih aspekata jezika, pisma i sadrĹžaja Nomenklatura i razmiĹĄljanje u analogijama
Filozofski problemi vidljivi iz kemije: Problem interpretacije svijeta: konačna teorija “emergentne teorije” u čemu je jedinstvo znanosti? Problem subjekt-objekt: odabir eksperimenta odabir modela – flogiston i kisik !! objekt – subjekt ili objekt okolina Struktura – dinamika – “prijelazna stanja” Identitet (prvog reda, drugog reda)
Jedinstvena znanost? International Congress for the Unity of Science 1931-1940
monizam ili pluralizam
Filozofski problemi vidljivi iz kemije: Problem interpretacije svijeta: konačna teorija “emergentne teorije” u čemu je jedinstvo znanosti? Problem subjekt-objekt: odabir eksperimenta odabir modela – flogiston i kisik !! objekt – subjekt ili objekt okolina Struktura – dinamika Identitet
Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj
Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj
POSLJEDICE Empirijski konstruktivizam (Bas van Fraassen)
Deflacionizam (P. Horwich, also Frege, Ramsey, Ayer, and Quine)
Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj
POSLJEDICE Empirijski konstruktivizam (Bas van Fraassen)
Deflacionizam (P. Horwich, also Frege, Ramsey, Ayer, and Quine) FINSKI MODEL !!!
Izobrazbena reforma:
od SUBJEKATA prema PREDMETIMA (FINSKI MODEL)
napuštanje razinske-slojevite-strukture kao representacije svijeta
napuštanje generalija kao pogleda na svijet
METAFIZIKA KEMIJE STRUKTURA KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA ELEMENT KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA
DINAMIKA STRUKTURE KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA AFINITET KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA