Hrvoj Vančik

ŠTO JE FILOZOFIJA KEMIJE Hrvoj Vančik

Zagreb, 26. travnja AD 2017.

filozofija znanosti

NEMA KEMIJE

filozofija kemije

Jabir, Kant, Hegel, Duhem

1994. ISPC

HYLE, Foundations of Chemistry

T. Kuhn, Struktura znanstvenih revolucija

Znanstvena revolucija, ANTOINE LAURENT de LAVOISIER Kvantitativni odnosi i empirizam Elementi i oblikovanje koncepta kemije kao samosvojne znanosti Racionalizacija triju metodoloških aspekata jezika, pisma i sadržaja Nomenklatura i razmišljanje u analogijama

Samosvojna znanost • Vlastito područje – razinu kompleksnosti prirode – koju proučava • Utemeljenost u vlastitoj tradiciji • Vlastite reprezentacije

KOMPLEKSNOST

Kompleksnost • Strukturna (SINKRONA) • Dinamička (DIJAKRONA) • Emergencija i kompleksnost u kemiji • Razine kompleksnosti i samosvojne znanosti

SINKRONA KOMPLEKSNOST razine kompleksnosti subatomska atomska

molekulska supramolekulska ................................

Emergencija

hijerarhija znanosti kemija nuklearna fizika

ekologija biologija

10,00 8,00 6,00

eneregija

4,00 2,00 -

razine kompleksnosti

hijerarhija znanosti kemija nuklearna fizika

ekologija biologija

10,00 8,00 6,00

eneregija

4,00 2,00 -

razine kompleksnosti

TEMELJ IZOBRAZBENOG KURIKULARNOG SUSTAVA !!!

Dva “ortogonalnaâ€? pogleda na svijet matematiÄ?ki zakoni apsolutna teorija

taksonomija

strukturna teorija

sistematizacija

periodni sustav

Gmelin, Beilstein, P. Duhem

Dva “ortogonalna” pogleda na svijet matematički zakoni apsolutna teorija

ŠAH

_________________________________________________________________ taksonomija

strukturna teorija

sistematizacija

periodni sustav

Gmelin, Beilstein, P. Duhem

GO

Weinberg i konaÄ?na teorija Ceteris paribus fizikalni zakoni

empirija apsolutna teorija

empirizam semiempiriÄ?nost

praktiÄ?na kvantna mehanika------kvantna kemija

samosvojnost znanosti

kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)

Samosvojna znanost • Vlastito područje – razinu kompleksnosti prirode – koju proučava • Utemeljenost u vlastitoj tradiciji • Vlastite reprezentacije

Dmitrij IvanoviÄ?

Mendeljejev

Predavanje 17. II 1869. u Petrogradu

samosvojnost znanosti

kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)

Izvorno kemijski koncepti -topologija -valencija -stereoteorije i praoblici -pretvorbe August Kekulé: Kemija je učenje o tvarnim pretvorbama materije.

Njezin bitan predmet nije toliko opstojeća supstanca koliko njezina prošlost i budućnost. Odnos supstancije prema onome što je ranija bila i prema onom što bi mogla biti, temeljni je predmet interesa kemije.

samosvojnost znanosti

kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)

Redukcionizam – specijalni slučajevi - kemija je specijalni slučaj fizike?

- ima li kemijskih zakona?

- što bi trebali biti zakoni i mora li ih znanost nužnoformulirati

Postoje li zakoni prirode, kemije i fizike, kakva je njihova struktura?

Holizam i emergencija i priroda zakona

Redukcionizam – specijalni slučajevi - kemija je specijalni slučaj fizike?

- ima li kemijskih zakona?

- što bi trebali biti zakoni i mora li ih znanost nužnoformulirati

Postoje li zakoni prirode, kemije i fizike, kakva je njihova struktura?

Holizam i emergencija i priroda zakona

EPISTEMOLOŠKI I ONTOLOŠKI REDUKCIONIZAM

samosvojnost znanosti

kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)

Mjerljivi i nemjerljivi osjeti

Pitagora i Empedoklo

Mjerljivi i nemjerljivi osjeti

Pitagora i Empedoklo

Teorija – središnja točka interesa u fizici eksperiment – kriticizam teorije kozmološka tradicija

Eksperiment – središnja točka interesa u kemiji eksperiment – mimetički

Kemija dizajnira vlastite predmete istraživanja

• Eksperiment Deduktivistički Mimetički Eksperimenti u kemiji kao pomoćnoj znanosti

samosvojnost znanosti

kemijski koncepti holizam i redukcionizam “antropološki” izvori fizike i kemije epistemologija kemije, fizike anticipacije fizikalnih koncepcija (zakoni održanja, proto-elektroni, superpozicija stanja, simetrija)

epistemologija kemije, fizike

empirizam, logički pozitivizam Karl Popper, usklađenost teorije i Kekulé

oborivost teorije i problem semiempiričnosti

Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija

Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija Bohrov model molekule vodika

Klasična mehanika slomila se je na molekuli vodika

Digresija: fizikalna učenja proizišla iz kemije zakon sačuvanja mase elektroni i flogiston periodni sustav elemenata i struktura atoma – ULTIMATA rezonantne strukture i kvantnomehanička VB teorija Bohrov model molekule vodika

Klasična mehanika slomila se je na molekuli vodika Laplasijansku apsolutnu teoriju moralo se zamijeniti nekompletnom kvantnom mehanikom

Elementi i oblikovanje koncepta kemije kao samosvojne znanosti Racionalizacija triju metodoloĹĄkih aspekata jezika, pisma i sadrĹžaja Nomenklatura i razmiĹĄljanje u analogijama

Filozofski problemi vidljivi iz kemije: Problem interpretacije svijeta: konačna teorija “emergentne teorije” u čemu je jedinstvo znanosti?

Problem subjekt-objekt: odabir eksperimenta odabir modela – flogiston i kisik !! objekt – subjekt ili objekt okolina Struktura – dinamika – “prijelazna stanja” Identitet (prvog reda, drugog reda)

Jedinstvena znanost?

International Congress for the Unity of Science 1931-1940

monizam ili pluralizam

Filozofski problemi vidljivi iz kemije: Problem interpretacije svijeta: konačna teorija “emergentne teorije” u čemu je jedinstvo znanosti?

Problem subjekt-objekt: odabir eksperimenta odabir modela – flogiston i kisik !! objekt – subjekt ili objekt okolina Struktura – dinamika Identitet

Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj

Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj

POSLJEDICE Empirijski konstruktivizam (Bas van Fraassen)

Deflacionizam (P. Horwich, also Frege, Ramsey, Ayer, and Quine)

Semiempiričnost u odnosu na apsolutnost teorije – kvantna (ili računalna, ili numerička) kemija adaptacija teorije za svaki poseban slučaj

POSLJEDICE Empirijski konstruktivizam (Bas van Fraassen)

Deflacionizam (P. Horwich, also Frege, Ramsey, Ayer, and Quine) FINSKI MODEL !!!

Izobrazbena reforma:

od SUBJEKATA prema PREDMETIMA (FINSKI MODEL)

napuštanje razinske-slojevite-strukture kao representacije svijeta

napuštanje generalija kao pogleda na svijet

METAFIZIKA KEMIJE STRUKTURA KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA ELEMENT KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA

DINAMIKA STRUKTURE KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA AFINITET KAO APSTRAKTNA KATEGORIJA