Dubravka Petek: Kuglijeve knjige

dubravka petek

Kuglijeve knjige NostalgiÄ?ni hommage knjizi

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 2

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 3

Nova gradska knjiĹžnica

Knjiga 4

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 4

dubravka petek

Kuglijeve knjige NostalgiÄ?ni hommage knjizi

sadržaj * Proslov 5 Ishodišta 7 Knjižara Lavoslava Hartmàna (Kugli & Deutsch) 9 Hrvatska biblioteka Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha 12 Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu Nakladnička cjelina: Hrvatska biblioteka 15 Knjižna oprema 18 Putni vodiči, putopisi i turizam 30 Izabrani primjerci 34 Dječje knjige 74 Knjige o glazbi i note 82 Časopisi i kalendari 84 Prodajni katalozi, popisi knjiga, cjenici, reklame i druga arhivska građa pohranjena u zbirci Zagrabiensia 88 Kuglijeve lokacije 90 Literatura 92 Iz recenzije 94

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 6

proslov * Ovo istraživanje ne možemo smatrati cjelovitim proučavanjem nakladničke djelatnosti poduzeća Stjepana Kuglija, nego tek parcijalnim, s naglaskom na neke segmente. S obzirom na opsežnost nakladničkog programa, raznoliku djelatnost poduzeća koja obuhvaća nakladništvo, knjižarsko poslovanje i distribuciju knjige, cjelovito istraživanje zahtijevalo bi veću posvećenost i obuhvatniji pristup od ovoga koje u ovim okvirima možemo ponuditi.

Istraživanje je započeto uvidom u konkretan fond pohranjen u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici te u bazu podataka KGZ-a (putem sustava Zaki), a u teoretskom pogledu je prošireno postojećim radovima o toj temi: 1. Klaić, Vjekoslav.

Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922. 2. Despot, Miroslava. Zagrebački knjižar Lavoslav Hartman : (1813-1881). U: Jevrejski almanah 1955 -1956. Str. 71-85 3. Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja. U: Osmišljavanja : zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / priredio Vinko Brešić. Str. 181 – 198.

Dragocjen izvor je i Popis vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch) u Zagrebu : Izdan prigodom 40-godišnjeg obstanka ove tvrdke 1856-1896.1 Kao pripomoć u istraživanju korisnim se pokazao i portal Digitalizirana zagrebačka baština Knjižnica grada Zagreba.

Za uže teme stručna literatura bit će navedena u bilješkama.

Također je vrijedno spomenuti i dragocjeno osobno iskustvo koje se autorici dogodilo prigodom istraživanja ove teme: pogled se zaustavio na čitavom nizu zaboravljenih ili malo poznatih hrvatskih autora, koji su dali dragocjen doprinos našoj matičnoj nacionalnoj kulturi, a da ih nismo uvrstili u književni kanon niti u obvezne školske nastavne programe.

Ipak, zbog raznovrsnosti tematike kojom su se bavili, čitanosti njihovih knjiga u vremenu u kojem su pisali, objavljivali i djelovali na području kulture i prosvjete, kao i entuzijazma

1

koji su ulagali u svoj rad, zaslužuju da im hrvatska stručna javnost i akademska zajednica posvete malo više pozornosti.

O čitanosti tih zaboravljenih autora i njihovih djela najbolje govori činjenica da su se primjerci u fondu Gradske knjižnice sačuvali u krajnje trošnom obliku, a neki naslovi uopće se nisu sačuvali. Kuglijeve knjige nisu bile skupe, naprotiv, ali čak i takve, cjenovno dostupne, posuđivale su se u pučkoj knjižnici i čitale, te uvezivale i prevezivale u našoj priručnoj knjigovežnici – dok se nisu raspale, ili održale u takvom obliku da je potreban krajnji oprez pri samom uzimanju te građe u ruke kako se ne bi raspala.

Dojmljiva je i zastupljenost autora iz različitih hrvatskih krajeva, koji su bilježili kulturnu povijest svojega zavičaja ili pisali romane i pripovijetke nadahnute svojim gradom ili malim mjestom. Jedno nakladničko i knjižarsko poduzeće tiskajući i objavljujući njihova djela, prodajući ih u svojoj zagrebačkoj knjižari, ali i distribuirajući ih po svim hrvatskim krajevima i posvuda gdje postoje čitatelji knjige na hrvatskom jeziku, pridonijelo je time obogaćenju cjelokupnoga hrvatskog kulturnog i nacionalnog prostora možda i više nego današnji masovni mediji.

Neposredan povod proučavanju knjiga i časopisa koje je tijekom više od šest desetljeća svojega djelovanja objavio jedan od najpoznatijih i najproduktivnijih zagrebačkih knjižara i nakladnika, Stjepan Kugli, odnosno njegovo poduzeće, bila je studijska izložba koju sam 2015. godine priredila u auli zagrebačke Gradske knjižnice. Izložba, kao i cjelokupno istraživanje, ujedno su hommage tiskanoj knjizi kao takvoj.

Ovaj rad nastao je kao rezultat posvećenosti književnosti i knjizi i dugogodišnjeg profesionalnog rada s knjigom te bavljenja knjigom kao kulturnim dobrom. Govorimo li o pokretnoj kulturnoj baštini, skloni smo staviti naglasak na likovne artefakte i razne umjetničke predmete koji imaju materijalnu i ukrasnu, a možda i uporabnu vrijednost (predmeti umjetničkog obrta), dok knjigu pritom najčešće zaboravljamo i zapostavljamo.

Knjiga, kao tradicionalni nositelj duhovnog sadržaja, dospijeva u suvremenom multimedijalnom informacijsko-komunikacijskom okružju sve više na dno vrijednosne ljestvice i ističe se u prvi plan tek prigodno, iako je upravo ona već stoljećima temeljni preduvjet kulture i znanosti.

Popis vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) u Zagrebu, Ilica : izdan prigodom 40-godišnjeg obstanka ove tvrdke : 1856-1896. Zagreb : L. Hartman, [1896?] (Zagreb : L. Hartman) Stv. nasl. na spor. nasl. str.: Catalogue des publications croates de la Librairie L. Hartman (Kugli & Deutsch) à Zagreb (Agram, Croatie).

Publié a l’occasion de la 40me année de la fondation de cette librairie éditrice : 1856-1896.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 7

Zbog svega navedenog, čuvanje i pohrana knjižne baštine od strateškog je značenja za očuvanje kontinuiteta i identiteta jedne kulture i za mogućnost utemeljenja njezina smislenog nastavljanja u budućnosti.

U današnjem vremenu, kad je zapadna civilizacija preplavljena ne samo uobičajenim vizualnim sadržajima poput statičnih slikovnih prikaza, kad su film, televizija i kazalište kao slike koje teku u zaokruženom i omeđenom vremenu postali standard i više ne predstavljaju takvu atrakciju kao do prije stotinjak godina, pa i manje, niti imaju značaj inovacije i kad nas zapljuskuju interaktivni sadržaji koji u neprestanom tijeku i pokretu promiču pred našim okom “u stvarnom vremenu” (a to se “stvarno vrijeme” sve više skraćuje i ubrzava, te posljedično usitnjuje) tražeći od nas trenutni odgovor, riječ kao točka zaustavljanja misli i usredotočenosti duha na središte postaje previše zahtjevnom.2 Pisana riječ, za razliku od izgovorene, ima daleko veću trajnost3 koja joj omogućuje širenje i do potpuno nepoznatih, udaljenih recipijenata te prijenos ne samo kroz prostor nego i kroz vrijeme, kroz stoljeća i tisućljeća. Otisnuta i ukoričena riječ u odnosu na suvremene elektroničke medije ima manju moć prijenosa kroz prostor, ali daleko veću sposobnost prijenosa kroz vrijeme.4 Usprkos razvitku najsuvremenijih digitalnih tehnologija i novih medija, koji se svakim danom sve više usavršavaju i mijenjaju, tradicionalna knjiga pokazuje veliku otpornost. Spomenimo samo jednu od njezinih prednosti: za čitanje “obične” knjige, tiskane ili rukopisne, nije nam potreban nikakav uređaj niti pomagalo, “čovjekov produžetak”.

Knjigu, osobito onu stariju, možemo u naše vrijeme promatrati kao civilizacijski doseg, ali i kao baštinu, i to iz više razloga: vrijednost baštine imaju sadržaji otisnuti i objavljeni u starijim knjigama, baština je njihova oprema, od ilustracije preko sloga i tipografskog uređenja stranice pa sve do uveza, ali baština je i sama tiskana knjiga kao medij, odnosno nositelj sadržaja.

2

3 4

Utemeljitelji zagrebačke Gradske knjižnice – Družba Braće Hrvatskoga Zmaja, odnosno Emilij Laszowski, Velimir Deželić i Stjepan Širola koji su pri tom hvalevrijednom pothvatu uložili najveći trud, već su u samom početku zamislili tri posebne zbirke - Zagrabiensiu, Croaticu i Raru – u koje će se prikupljati najvrednija knjižna i druga tiskana građa. Svijest o knjižnoj baštini i njezinoj vrijednosti, te skrb o pohrani, prikupljanju, stručnoj obradi i prezentaciji knjige kao kulturnog dobra od posebnog značenja za grad Zagreb, hrvatsku metropolu, njegujemo i danas, kao i u samim početcima svojega djelovanja u skromnom i malenom, ali znakovitom prostoru u kuli iznad Kamenitih vrata.

U minulih 110 godina grad se proširio do razmjera koji se tada nisu mogli ni slutiti, podjednako, ako ne i više, povećao se broj njegovih stanovnika, a Knjižnica je, kao jedna od središnjih zagrebačkih kulturnih ustanova, pratila sve te promjene vodeći brigu o svome fondu i njegovu povećanju.

Rast fonda uvjetovan je i povećanjem nakladničke djelatnosti koje nije zaobišlo ni Hrvatsku kao legitimnu dionicu europske kulture. Stoga se nadamo da će ova naša publikacija, koja sažeto predstavlja tek manji dio baštine pohranjene u fondovima Gradske knjižnice, potaknuti građane, stručnu javnost, ali i tijela gradske uprave, kao i sve koji odlučuju o tome, da skrenu pozornost na činjenicu da Gradska knjižnica, usprkos golemom povećanju svojega posudbenog fonda, ali i onog baštinskog, koji se postupno također povećava, jer ono što je jučer predstavljalo redovnu posudbenu građu, u sve bržim mijenama i preobrazbama svijeta koji nas okružuje, već danas postaje novom baštinom koja zahtijeva posebnu brigu.

Svoju ulogu i temeljne zadaće, u koje ubrajamo pohranu i obradu fonda, te njegovo olakšano korištenje i suvremene oblike prezentacije, knjižnica ne može ispuniti bez odgovarajućeg prostora. Od utemeljenja 1907. godine do danas, još smo uvijek u potrazi za prostorom i smještajem primjerenim dragocjenom fondu Gradske knjižnice i dostojnom njezinoj ulozi u životu hrvatske metropole.

Doba i društvo u kojem živimo možda je ponajbolje opisao francuski mislilac Jean Baudrillard terminom “društvo spektakla”.

Usredotočenost misli, potrebna za recepciju sadaržaja podastrtih čitatelju knjige kao tradicionalnog medija, bitno se razlikuje od percepcije i recepcije informacijskih sadržaja dostupnih putem suvremenih medija. To, međutim, nije predmet ovoga rada, nego nekih drugih interdisciplinarnih istraživanja, ali potrebno je i vrijedno spomena da se ne bi izgubila iz vida specifična kvaliteta tradicionalne otisnute i ukoričene knjige.

Trajnost kao odlika otisnute, urezane ili uklesane riječi čini je nadmoćnom i u odnosu na riječ prenesenu putem elektroničkih mrežno dostupnih medija.

O protočnosti i propulzivnosti suvremenih medija na daljinu i kroz vrijeme vidi esej: Eco, Umberto. Zvuci i slike. // Europski glasnik, god X., br.10. Zagreb, 2005.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 8

Ishodišta * Uloga Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha te kasnije Kuglijevih sinova Rudolfa, Ive i Zlatka, u razvitku hrvatskog nakladništva i knjižarstva prijelomna je iz više razloga, što ćemo nastojati prikazati ovim pregledom djelatnosti njihove tvrtke i analizom najvažnijih nakladničkih cjelina i programa. Njihov nakladnički program predstavlja prekretnicu prema uspostavi modernog nakladništva i distribucije knjige u Hrvatskoj, koja uvažava tržišne zakonitosti. Takva koncepcija ujedno znači i prekid tradicije koja knjigu tretira kao skupocjeni artefakt kojem se posvećuje posebna pozornost kako s obzirom na njegov duhovni sadržaj, tako i u smislu opreme i oblikovanja, koje je još uvijek u određenoj mjeri manufakturno može se i u tom smislu promatrati kao djelo umjetničkog obrta. Kugli među svoje glavne ciljeve postavlja jeftinu, cjenovno dostupnu knjigu. Financijski dostupna knjiga je u kulturno-povijesnim prilikama djelovanja Kuglijeva poduzeća, kao i onih sve brojnijih izdavača čija je djelatnost uslijedila i razgranala se tijekom sljedećih stotinjak godina, odigrala neprijeporno značajnu prosvjetiteljsku ulogu, ali se sve više počela tretirati kao i bilo koja druga roba: postaje važna njezina “prođa” na tržištu, a nakladništvo se, od svoje početne misije širenja pisane riječi kao nositelja duhovnih vrijednosti, sve više preobražava u svojevrsnu “kreativnu industriju”, kako bismo mi to danas nazvali.

Kao sposoban poduzetnik, Stjepan Kugli povezao je, po uzoru na već postojeću tradiciju nakladnih knjižara i tiskara, inicijalnu knjižarsku ponudu, nakladničku djelatnost, tiskanje u vlastitoj tiskari, a njegovi su sinovi, veletrgovci i knjižari, 1922. godine započeli kupovati i značajan broj dionica tvornice papira (Lipa Mill d. d.)5 . Zbog toga su sva trojica u određenim vremenskim razdobljima bili i članovi ravnateljstva te tvornice.6 1930. godine sinovi Stjepana Kuglija preselili su tiskaru i knjigovežnicu u novoizgrađenu zgradu na Kanalu (današnjoj Radničkoj cest).7 Ishodišta ovih raznovrsnih djelatnosti koje sudjeluju u procesu proizvodnje i distribucije knjige kao iznimno složenog artefakta valja nam potražiti u malo daljoj zagrebačkoj prošlosti.

Knjižare (“knjigarnice”) od pojave tiska redovno su se javljale uz tiskare i knjigovežnice. Stoga se prva hrvatska knjižara vjerojatno nalazila u Senju, gdje je 1494. godine osnovana prva hrvatska tiskara za glagoljske knjige.8 Zagreb je u pogledu tiskarstva i nakladništva u određenoj mjeri zaostajao i relativno se kasno uspostavio kao knjižarsko i tiskarsko sjedište. Smatra se da je prvi knjižar u Zagrebu bio Ivan Müer, Nijemac, koji je u Veneciji (1509.-1511.) tiskao latinski misal, i to u sporazumu sa zagrebačkim Kaptolom odnosno Biskupijom. Iz njegove korespondencije može se zaključiti da se bavio i izdavanjem i raspačavanjem knjiga, pa se zato može smatrati prvim poznatim knjižarom u Zagrebu.

U to vrijeme u Zagrebu još nije bilo tiskare. Tiskari i knjižari su od izuma Guttenbergova tiskarskog stroja i tiska u obliku kakav nam je danas najbolje poznat, bili u uskoj vezi sa širenjem protestantizma9, odnosno Lutherova nauka, te s težnjom Katoličke crkve da se suprotstavi tom nauku.

U Zagrebu je poznata i knjižara koja je postojala uz tiskaru biskupa Maksimilijana Vrhovca. Već 1796. god. izašao je prvi opsežni katalog te knjižare. 10 Hrvatsko-slavonski sabor je 1588. godine odredio da se mora tiskati i raspačavati novi, gregorijanski kalendar. 1599. godine iz Beča je općini grada Zagreba zabranjeno tiskanje i raspačavanje starih julijanskih kalendara, a svim knjižarima (tum etiam bibliopolas) je zabranjeno izdavanje i raspačavanje starog kalendara. 11 U Zagrebu se od dolaska isusovaca 1606. god. javljalo sve više pisaca koji su pisali i hrvatskim i latinskim jezikom. Zbog sve veće potrebe za uspostavom tiskare u Zagrebu, hrvatski

8 9

10 11

5 6 7

Lisac, Andrija Ljubomir. Razvoj industrije papira u Zagrebu. Zagreb : Zagrebačka tvornica papira, 1961. Str. 238-239. ; Str. 290. – 291.

Ibid., str. 306.

Zagrebački leksikon, sv. 2., str. 103.

Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922.

Tako je i zagrebački građanin Pavao Skalić, polihistor i humanist (15341575) bio uključen u rad hrvatsko-slovenskog protestanstskog kruga koji je u Urachu tiskao knjige. Više o tome: Kukuljević Sakcinski, Ivan.

Pavao Skalić : gradjanin zagrebački, učenjak na glasu, svećenik katolički i protestantski, prvi ministar pruski, pustolov smjeli, nazvan Cagliostro XVI. vieka. U Zagrebu : Dionička tiskara, 1875. Str. 16.

Deželić, Velimir, st. Biskupska, a zatim Novoselska tiskara u Zagrebu (1794.-1825.) / Narodna starina, Knj.4 (1925), 10, str. 96-126.

Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922.

Ovo je ujedno zanimljiv primjer knjige – djela jednog od “kućnih autora” Kuglijeve nakladne knjižare, koje ujedno predstavlja ključni izvor za istraživanje hrvatskog knjižarstva i nakladništva.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 9

plemić Petar Bošnjak, rodom iz križevačke županije, ostavio je oporučno svotu dostatnu za osnivanje tiskare u Zagrebu.

Kraljevski personal Ivan Zakmardi predao je od te ostavštine zagrebačkim isusovcima 1900 forinti za osnutak javne tiskare, koju je Zagreb dobio 1664. god. Nažalost, ona je bila zapostavljena, zaboravljena i izgubio joj se trag, a nije se sačuvalo niti jedno djelo tiskano u njoj.

Prema nekim izvorima, tu je tiskaru uz odobrenje Hrvatskog sabora Pavao Ritter Vitezović prenio na Gornji grad, gdje je 1694. započela s radom kao njegova Zemaljska tiskara, dok je prema drugima Vitezović za svoju tiskaru kupio stroj u Beču. 1706. teško je stradala u požaru. Vitezovićeva tiskara bila je praktički i prvi zagrebački nakladnik. Tiskare su u tom razdoblju uglavnom imale ulogu i nakladnika – tiskarstvo i nakladništvo još se nije razdvojilo.12 Pavao Ritter Vitezović u nekoliko je godina pretvorio Zagreb u središte hrvatske knjige. On je knjige pisao, tiskao i raspačavao. Svoju je zemaljsku tiskaru (typographia regni) prenio iz Vlaške ulice na Gradec (današnji Gornji grad) u kuću u kojoj je i sam stanovao i koju je, po uzoru na Johanna Weicharda Valvasora, prozvao “muzej”. Taj je “muzej” bio istodobno i tiskara i knjižara.

Od Vitezovića do Stjepana Kuglija izmijenilo se u Zagrebu nekoliko faza u razvitku tiskarstva, nakladništva i knjižarstva. U onoj najstarijoj, u 17. i 18. stoljeću, tiskare su ujedno bile i nakladnici i moguće ih je identificirati sveukupno četrnaest. Prijelomni događaj odvio se 1838. godine, odnosno u preporodnom razdoblju, kad Ljudevit Gaj osniva svoju tiskaru u Zagrebu. Njegov program tiskanja i izdavanja knjiga dao je mogućnost hrvatskom jeziku da postane jezik pisanoga i tiskanog medija, tj. knjige, novina i časopisa, prihvaćen u širim krugovima obrazovanih ljudi, školovanoga građanstva koje se formira kao novi sloj u hrvatskom društvu. U sadržajnom smislu, težište se prenosi na svjetovne autore i teme. Zagrebačka biskupija gubi svoj udio pri tiskanju i objavljivanju knjiga, a do izražaja dolaze građanski intelektualci. Hrvatski autori u Zagrebu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj po prvi put dobivaju pravu mogućnost objavljivanja svojih djela na hrvatskom jeziku. Da bi pospješio raspačavanje knjiga i novina, Gaj odlučuje otvoriti i knjižaru: njegova Narodna knjigarnica otvorena je 1852. godine u Dugoj ulici br. 12. Sam Gaj napisao je o njezinoj funkciji:

12

“Najglavnija zadaća narodne knjigarnice ima biti unapređenje narodne književnosti, i dobro uređenom, razgranjenom i čestitom tèrgovinom domaćih knjigah k razširenju prosviete i obrazovanja.13”

Više o tome: Petek, Dubravka; Ljiljana Sabljak. Zagrabiensia : kulturnopovijesni portret metropole // Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (7 ; 2009 ; Šibenik). Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama : zbornik radova / 7. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatsko. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2011., str. 85-106.

13

Despot, Miroslava. Zagrebački knjižar Lavoslav Hartmàn (1813-1881). // Jevrejski almanah 1955 / 1956. Str.72. (prema “Narodnim novinama iz dec. 1852.).

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 10

Knjižara Lavoslava Hartmàna (Kugli & Deutsch) * Budući da je Ljudevit Gaj zapao u financijske poteškoće, on već 1853. godine prodaje knjižaru izvjesnom Ferdinandu Romleit­neru, koji je ne zadržava, nego dalje prodaje Lavoslavu Hartmànu. Hartmàn od Gaja peuzima i preostalu nakladu, te nastavlja njegovu knjižarsku tradiciju.

Zagrebački knjižar Lavoslav Hartmàn rođen je 1813. u Velikom Varadinu u Mađarskoj, a u Zagreb je došao iz Velike Kanjiže gdje je završio preparandiju. Učiteljsko zvanje nije ga zadovoljavalo, pa je otvorio vlastitu malu knjižaru. 1856. godine otkupio je od Romleitnera Gajevu knjižaru u Zagrebu i zadržao je u svom vlasništvu skoro do smrti. Uz knjižaru, razvio je i bogatu nakladničku djelatnost, te je njegovo knjižarsko i izdavačko poduzeće uskoro postalo jedno od najproduktivnijih i najvećih u Hrvatskoj, pa i šire. Objavljivao je prije svega djela hrvatskih pisaca, ali se trudio objavljivati i stranu beletristiku. Umro je u Zagrebu 1881. godine.

Hartmàn je imao dva poduzeća: trgovinu knjigama (knjižaru) i tiskaru. Tiskaru je godinu dana prije smrti morao preseliti u Gajevu ulicu, u zgradu Milosrdne braće (ugao Gajeve i Trga bana Jelačića). Knjižara u Dugoj ulici 12 ostala je gdje je uvijek i bila, a prodao ju je svojim pomoćnicima Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu. Upravo tu knjižaru i nakladničko poduzeće u Dugoj ulici 12 (danas Radićeva ulica), u tzv.

Mirovićevoj kući,14 prodaje on, zbog oslabljenog zdravlja, 31. svibnja 1881. godine svojim pomoćnicima Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu. Čitava ta kupoprodaja bila je pravno regulirana, objavljena u Narodnim novinama, a objavljena su i sva prava i obveze Hartmàna te Kuglija i Deutscha. Stjepan Kugli i Albert Deutsch su se obvezali da će tvrtku od 1. lipnja 1881. voditi pod nazivom Knjižara Lavoslava Hartmàna – Kugli i Deutsch.

Tvrtka utemeljena tom kupnjom, uz preuzeto poslovanje i nakladnine, razvila je tijekom sljedećih desetljeća svoje djelovanje do takvog opsega da je prerasla u najveće poduzeće takve vrste u ovom dijelu Europe. Nakon prvotne adrese u

Dugoj ulici 12, knjižara je promijenila nekoliko lokacija, spustivši se vrlo brzo iz Duge ulice (Radićeve) u Ilicu, jer se i središte trgovačkog života premještalo istim putem, a Zagrepčanima je ostala u sjećanju ona posljednja, na kojoj se kultna Kuglijeva knjižara najdulje nalazila: to je bila Ilica 30. Ugašena je 1945. godine zbog nacionalizacije, a na mjestu gdje se nalazila, otvorena je knjižara novog poduzeća “Mladost”.15 U daljnjem tekstu naziv “Kugli” upotrebljavat ćemo za knjižarsko i nakladničko poduzeće Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha, odnosno za poduzeće Stjepana Kuglija (jer je Albert Deutsch 1902. istupio iz posla), kao i za isto poduzeće koje su nakon smrti Stjepana Kuglija naslijedili njegovi sinovi.

Ovo je potrebno napomenuti jer je samo poduzeće tijekom 64 godine svojega postojanja (1881.-1945.) promijenilo čitav niz naziva, ali je u svakom od njih bilo sadržano prezime Kugli, bez obzira na oblik, kombinacije i proširenja naziva. To je obiteljsko prezime bilo istaknuto i na samoj knjižari te je bilo konstanta i svojevrsni zaštitni znak poduzeća, a ujedno sinonim za jedno od kultnih mjesta zagrebačke kulture i pisane riječi, bez obzira odnosio se naziv na knjige i časopise iz njihove naklade, ili na sam fizički prostor knjižare.

Stjepan Kugli16 rođen je 19. prosinca 1851. u Novom Sadu u trgovačkoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Petrovaradinu, a gimnaziju u Novom Sadu. Knjižarski posao izučio je uglavnom u Beču, gdje je radio u knjižarama Hermanna Manza i Rudolfa Lechnera. 1880. godine nastanjuje se u Zagrebu i zapošljava se kao pomoćnik u knjižari Lavoslava Hartmàna, gdje je radio zajedno s Hartmànovim rođakom Albertom Deutschom. Umro je u Zagrebu 27. prosinca 1915.

Nakon što su Stjepan Kugli i Albert Deutsch 1881. godine kupili od Lavoslava Hartmàna njegovu knjižaru, uslijedile su nove kupnje: 1888. godine kupuju tiskaru i knjižaru Gavre Grünhuta, godine 1894. knjižaru Mučnjaka i Senftlebena, a 1903. godine kupuje Stjepan Kugli knjžaru Roberta Ferdinan-

15 14

16

Slijed vlasnika na toj adresi moguće je rekonstruirati prema knjizi: Dobronić, Lelja. Stare numeracije kuća u Zagrebu. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1959.

Kolokvijalno, Zagrepčani su knjižaru “Mladost” u Ilici 30 nazivali “Kugli” još desetljećima nakon njezina gašenja kao Kuglijeve knjižare. Životopis Stjepana Kuglija prema: Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata :­­ studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922. str. 67-68.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 11

da Auera, poznatu kao “Prva hrvatska papirnica Rob. Ferd.

Auera”.17 God. 1885. kupio je Auer kr. sveučilišnu knjižaru od izvjesnoga Jahna, a tim putem prenesena je ujedno Knjižarnica Franje Župana (Albrecht i Fiedler), jer je udovica Lavoslava Župana (Suppana) prodala knjižaru Hinku Fiedleru i Dragutinu Albrechtu.18 Kuglijeva djelatnost obuhvaćala je izdavanje knjiga, prodaju u knjižari, kako vlastitih knjiga, tako i knjiga drugih nakladnika. Unutar knjižare, koja je promijenila nekoliko lokacija u središtu Zagreba, postojao je i odjel papirnice te poseban odjel s učilima.

Već je Stjepan Kugli razgranao kupljeni nakladnički posao i organizirao ga na moderniji način, u osmišljene nakladničke cjeline prema vrsti sadržaja i prema namjeni, a njegovi su sinovi uspješno nastavili obiteljski posao proširujući ga novim granama djelatnosti, osobito ulaganjem u novu tvornicu na Kanalu, odnosno Radničkoj cesti 21, sa slagarskim strojevima, tiskarom, knjigovežnicom, proizvodnim pogonom za izradu papirnatih vrećica i cinkografskim odjelom. No kako se njihova djelatnost razgranala, tako su i nakladničke programe prilagođavali tržišnim zahtjevima svojega vremena, pa je sve veći opseg naklade obuhvaćao sve različitije sadržaje, ali se ujedno manje gledalo na kvalitetu izbora. Popularni romani, zabavna književnost te razne knjige za razbibrigu i dokolicu, kao npr. sanjarice i upute za društvene igre, i sve jeftinija knjižna oprema, potiskuju svaku kvalitetu.

Zagrebačke knjižare, ali i knjižare u ostalim hrvatskim gradovima, već i prije Kuglija nastupaju kao nakladnici: u Zagrebu tu je prije svega već spomenuti Lavoslav Hartmàn, zatim valja spomenuti Nakladu knjižare Mučnjaka i Senftlebena, koja se 1880.-ih godina pojavljuje kao nakladnik djela hrvatskih autora, a publicira i zakone te časopis Pučke novine : časopis za gospodarstvo, obrt i narod (1877.-1880.). Knjižara Mučnjaka i Senftlebena osmišljava i Univerzalnu biblioteku, u sklopu koje 1886. godine objavljuje Schillerove Razbojnike u prijevodu Bogomira Brlekovića. Ne zaboravimo, naravno, ni možda najpoznatiju i najstariju nakladnu knjižaru: to je Sveučilišna knjižara Franje Župana (Albrecht i Fiedler). Navedimo kao kuriozitet Njemačko-hrvatski rječnik (Deutsch-Kroati­ sc­h­­es Wörterbuch) Bogoslava Šuleka iz 1860. godine, kojeg kao

17 18

nakladnik potpisuje knjižara Franje Župana (Verlag der Franz Suppan´schen Buchhandlung), dok je publikacija tiskana u tiskari dr. Ljudevita Gaja (Narodna tiskarnica dra. Ljudevita Gaja).19 Pa i sam je Lavoslav Hartman svoje knjižarsko i nakladničko poduzeće u impresumu navodio kao Akademijsku (ili Akademsku) knjižaru L. Hartmàna ili pak kao Komisionu nakladu knjižare L. Hartmàna (postoji čitav niz varijanti naziva knjižare koja je ujedno i nakladnik ili “nakladna knjižara”).

Stjepan Kugli preuzeo je cjelokupno iskustvo i zamisli već postojećih zagrebačkih nakladnih knjižara i implementirao ga u svoj rad. Teško da bi se moglo reći da je Stjepan Kugli, u početku zajedno s Albertom Deutschom, a kasnije samostalno, zapčeo nešto potpuno novo što prije njega nije postojalo. Sve su ideje koje je razvio već bile prisutne u zagrebačkom i hrvatskom nakladništvu i knjižarstvu, ali ih je on razradio, profilirao nakladničke cjeline kako bi bile prepoznatljive kupcima, organizirao je poslovanje tako da se znatno povećala naklada pojedinih naslova, a pokazao se i kao iznimno uspješan trgovac koji je koristio sve raspoložive mogućnosti za oglašavanje i reklamu knjiga koje je objavljivao ili prodavao u svojoj knjižari komisionim načinom. Ukratko, već postojeće ideje učinio je komercijalno isplativima i iskoristivima za široku upotrebu.

U spomenspisu Matice hrvatske Tadije Smičiklasa20 spominje se Knjižara L. Hartmàna (Kugli i Deutsch) kao jedan od povjerenika Matice hrvatske od godine 1876. do godine 1891.

Vjekoslav Klaić navodi i podatak da je Kugli stupio u vezu s Maticom hrvatskom i od nje otkupljivao zalihe njezinih izdanja koja bi preostala nakon raspačavanja među članstvom.

Kugli i Deutsch izlagali su i na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine “sa gospodarstvenom literaturom i predmetima za školsku nastavu”.21 Gospodarsko-šumarsku jubilarnu izložbu hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. zabilježio je i njihov časopis Dom i sviet, a objavili su i mali foto-album s fotografijama izložbenih paviljona. Taj album danas nije dragocjen kao dokument same gospodarske izložbe, jer su foto-albumi Ivana Standla i Hinka Krapeka u puno kvalitetnijem obliku foto-

19 20

Ulčnik, Ivan. Naši stari zagrebački privrednici. // Zagreb : revija Društva Zagrepčana God II. , 1934. , str.306-307.

Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija / napisao Vjekoslav Klaić. Zagreb : St. Kugli, 1922. str. 44.

Ulčnik, Ivan. Naši stari zagrebački privrednici. // Zagreb : revija Društva Zagrepčana God II. , 1934. , str. 306-307.

21

Šulek, Bogoslav. Deutsch-Kroatisches Wörterbuch = Nemačko-hrvatski rečnik / von Bogoslav Šulek. Agram : Verlag der Franz Suppan´schen Buchhandlung, 1860. 2 sv.

Smičiklas, Tadija. Matica hrvatska od godine 1842. do 1892. : spomen knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa / napisali Tade Smičiklas i Franjo Marković. U Zagrebu : Izdanje Matice hrvatske, 1892.

Str. 76.

Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. : sa 47 portraita i 22 slike / priredio Janko Ibler. U Zagrebu : Tiskarski zavod “Narodnih novina”, 1892. Str. 19.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 12

grafski zabilježili tu izložbu. Značajan je više kao pokazatelj načina rada Kuglijeva poduzeća: jeftina varijanta kulturološki značajnog fenomena i važnoga gospodarskog događaja. S obligatnom reklamom za vlastitu nakladu i prodajnu ponudu u knjižari, otisnutom na poleđni publikacije. Adresa im je te 1891. godine bila još u Ilici br. 2.

Osim Hrvatske biblioteke, kao prve nakladničke cjeline kojom Stjepan Kugli i Albert Deutsch započinju sustavno oblikovanje svoje nakladničke djelatnosti, te Dramatičkih djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu, kao zasebne cjeline unutar Hrvatske biblioteke, treba istaknuti i Kugli-eve pučke knjige, Hrvatsku kazališnu biblioteku, Kugli-eve putne vodiče, Biblioteku moje kćerke, ediciju Pisci grčki i rimski s hrvatskimi uvodi, Knjigu za mladež, dječje knjige koje zbog njihove popularnosti i atraktivne opreme nije uvijek bilo ni nužno izdvajati kao posebnu cjelinu i koje su na neki način postale “zaštitnim znakom” Kuglijeve nakladničke djelatnosti, Sokolsku knjižnicu, notna izdanja, Muzičke drame (libreta), nizove sabranih djela hrvatskih autora kao što su August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Josip Eugen Tomić, Eugen Kumičić, Vladimir Nazor, Milan Begović, zbirke zakonâ, školske atlase, razne priručnike, knjige za razbibrigu… Preko 3000 naslova objavila je izdavačka kuća Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha, kasnije Kuglijevih sinova Rudolfa, Ive i Zlatka, tijekom više od 60 godina svojega rada. Usprkos postojanju današnjih elektroničkih baza podataka i mrežno dostupnih kataloga i usprkos činjenici da je Kuglijevo poduzeće svoju nakladničku djelatnost bilježilo iscrpnim popisima objavljenih naslova i prodajnim katalozima, kao i bilježenjem u Bibliografskom vjesniku, zapravo je nemoguće sastaviti cjelovitu bibliografiju djela koja su objavili. Naime, njihova izdanja imaju godinu objavljivanja samo u početku djelovanja poduzeća, kasnije namjerno prikrivaju godinu izdanja i uglavnom je ne otiskuju na naslovnoj stranici, osim u rijetkim slučajevima. O razlozima se može nagađati, ali vrlo vjerojatno su bili trgovačke naravi.22 Također, podatci u prodajnim popisima i katalozima nisu uvijek točni, što je moguće utvrditi prema Građi za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju ili usporedbom s konkretnim fondom, de visu. Neki najavljeni naslovi nisu realizirani, a neki su izišli, ali ne u njihovoj nakladi (kao npr. izdanje Otella iz 1883. u prijevodu Josipa Karlovića, koje je izišlo u nakladi Gavre Grünhuta).

22

Od značajnijih hrvatskih nakladnika od Kuglija dulji vijek trajanja imaju samo Matica hrvatska, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima i HAZU (JAZU), a od novijih dosegnula ih je i Školska knjiga. No treba spomenuti da niti jedna od tih kuća nije utemeljena kao privatna poduzetnička tvrtka.

Vrlo temeljit rad o tome: Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja. u: “Osmišljavanja” : zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / priredio Vinko Brešić. Zagreb : FF press, 2006. 535 str. : ilustr. ; 25 cm

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 13

Hrvatska biblioteka Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha * Da se na lahak način uzmogne knjiga a tim i sviest hrvatska širiti po narodu, odlučili smo izdavati sbirku domaćih i stranih pjesničkih proizvoda.

Gradivo crpiti će se za ovu sbirku iz novije hrvatske i strane literature, iz kazalištne biblioteke, od koje je odpisom vis. kr. zem. vlade obečana23 najizdašnija pripomoć ovomu za hrvatsku književnost veleznamenitom podhvatu.

rasture medju narodom.”25 Tu ideju, nakon Kuglija, slijedi i Gavro Grünhut koji od 1883. izdaje Universalnu biblioteku. Ova potonja značajna je za našu temu jer su Stjepan Kugli i Albert Deutsch 1888. kupili Grünhutovu knjižaru, a s njome i njegove nakladnine (slučaj “Otella” u prijevodu J. Karlovića). 26 Kao što se na temelju konkretnoga istraživanja fonda Kuglijevih izdanja može utvrditi, a to su uočili i dosadašnji istraživači27, same knjige i časopisi koje je objavilo ovo poduzeće dragocjen su izvor za istraživanje njegova nakladničkog programa i podataka o knjižari. To vrijedi za “prištampane” kataloge odnosno popise knjiga koje se mogu kupiti u knjižari, otisnute unutar njegovih izdanja, na poleđinama korica kao i na samim koricama.

Njegov je pristup knjizi naglašeno trgovački: on sustavno tiska prodajne kataloge za pojedinu vrstu građe (npr. za notna izdanja i knjige iz područja glazbe), godišnje kataloge, časopis Bibliografski vjesnik… Tako na unutrašnjoj strani korica prve knjige Hrvatske biblioteke Slava i ljubav Mirka Bogovića28 nalazimo otisnut citirani tekst. Radi se zapravo

Hrvatska biblioteka predat će se rodoljubnomu hrvatskomu obćinstvu u malih sve­ zcih po 4 arka (64 strane) uz nizku cienu od 15 nč., tako da će si svatko za malo novaca moći pribaviti krasnu knjižnicu.

S osobitim počitanjem Knjižara Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), Zagreb, Duga ulica br. 12 24 Ovaj jednostavni tekst otisnuli su zagrebački knjižari Stjepan Kugli i Albert Deutsch na unutrašnjoj strani korica prve knjige svoje Hrvatske biblioteke, edicije kojom su započeli opsežan i ambiciozan nakladnički pothvat koji se razvio i tijekom preko šest desetljeća koja su uslijedila, unaprijedio ovo malo poduzeće u jednu od najvećih nakladnih knjižara u srednjoj Europi.

Uzori za Hrvatsku biblioteku već su postojali: to su Zabavna čitaonica zagrebačkog knjižara Lavoslava Župana, koja izlazi od 1847. god. te Narodna knjižnica Abela Lukšića u Karlovcu, koja izlazi od 1862. god. “Neki od tih knjižara osnivali su male biblioteke ili knjižnice, u kojima su izdavali omanje radove beletrističnoga ili poučnoga sadržaja, i kojima su udarali malene cijene, samo da ih što više

25

26

27

28 23 24

Tvrdo “č” je u otisnutom tekstu - nije autoričina pogreška.

Citirano prema Mirko Bogović: Slava i ljubav, Naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) u Zagrebu, 1882.

Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922. str. 66.

Također, analiza konkretnog fonda Gradske knjižnice u Zagrebu i podataka sadržanih unutar samih knjiga na njihovim predlistovima (istraživanje de visu). Zatim: knjižarski katalozi u fondu Gradske knjižnice u Zagrebu: posebice Popis naklade Sveučilištne knjižare Franje Župana (Albrechta i Fiedlera) u Zagrebu. / Sveučilištna knjižara Franje Župana (Albrechta i Fiedlera). Zagreb : Tiskarski i litografijski zavod C. Albrechta, 1879.

V. Klaić. Ibid., str. 66, tvrdi da je Gavro Grünhut Universalnu biblioteku zasnovao po uzoru na Kuglijevu Hrvatsku biblioteku. Međutim, Grünhut nije tako uspješno poslovao kao Kugli, te je njegova naklada propala 1889. godine s jedanaestim sveskom (Klaić, ibid., str.66) Topić, Nada. Knjižarska klasifikacija: primjeri i kriteriji klasifikacije hrvatskih knjižara u prodajnim katalozima i popisima knjiga s početka 20. stoljeća. // Libellarium, IV, 2 (2011): 121 - 145.

Na Kuglijeve prodajne kataloge poziva se i B. Majhut: Majhut, Berislav.

Datiranje Kuglijevih izdanja // Osmišljavanja: zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / Brešić, Vinko (ur.).

Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Str. 181-197.

Slava i ljubav je kao knjiga po prvi put objavljena u Pripovĕstima Mirka Bogovića: Bogović, Mirko. Pripověsti od Mirka Bogovića. U Zagrebu : tiskom dra Ljudevita Gaja, 1859.

Budući da je to bilo izdanje Ljudevita Gaja, moguće je da su Kugli i Deutsch otkupili prava objavljivanja zajedno s Gajevom knjižarom i nakladom.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 14

unutar korpusa hrvatske književnosti, njezina ravnopravnog seg­menta. Na poleđini naslovne stranice prve knjige Hrvatske biblioteke, “historijske pripoviedke” Slava i ljubav od Mirka Bogovića, izložen je predstojeći nakladnički program: Korajac V[ilim]. Šijaci, šaljiva pripoviedka. Korajac V., Lov na sjedečke, šaljiva pripoviedka. Uspenski, Seoske novine, šaljiva pripoviedka. Klaić Vj., Crtice o hrvatskoj poviesti. Bogović, historičke pripoviedke. Shakespeare, Romeo i Julija. Shakespeare, Kralj Lear. Girardin, Ne šali se s boli. Turgenjev, Faust, itd.

Program objavljivanja stranih književnih djela na hrvatski jezik nije Kuglijev “izum”, jer su, kao što smo već naveli, prije njega već postojali srodni programi, premda ne u takvom opsegu kakav je uspio razviti Kugli.

Međutim, prije svih ovih nakladnika koji su započinjali svoje cjeline i programe objavljivanja prijevoda stranih književnih (beletrističkih) djela na hrvatski jezik, s naglaskom na prozna djela, objavio je Ljudevit Gaj već 1841.-1842. godine Izbor igrokazah ilirskoga kazališta koji je, kao što govori i sam naslov cjeline, izvorno nastao zbog potreba kazališnih predstava na hrvatskom jeziku u zagrebačkom kazalištu. Radi se o prijevodima kazališnih komada danas manje poznatih autora, s iznimkom Victora Hugoa i tada pomodnog njemačkog dramatičara Augusta von Kotzebue-a (1761-1819) za potrebe kazališta na hrvatskom jeziku.

Kupivši Hartmànovu knjižaru, Stjepan Kugli je posredno kupio i nakladnine koje je Hartmàn kupio od Gaja, ali i tradiciju objavljivanja književnih djela stranih autora u prijevodu na hrvatski jezik. Kupivši kasnije i Hrvatsku knjižaru Gavre Grünhuta, kupio je i njegove nakladnine i ono što bismo danas nazvali nakladničkim programima.

Kupivši 1903. godine knjžaru Roberta Ferdinanda Auera, Prvu hrvatsku papirnicu Rob. Ferd. Auera, posredno je kupio nakladnine, ali i tradiciju Franje Župana i njegovih sinova,31 pa dakle i Zabavne čitaonice Lavoslava Župana, koja je objavljivala stranu beletristiku u hrvatskim prijevodima (Prevodi iz inostranih knjižtvah).

o programatskom tekstu kojim Kugli i Deutsch najavljuju Hrvatsku biblioteku, a znakovit je na više razina. Prvi i najočitiji aspekt je nastavljanje preporodne tradicije Gajeva programa, koji stavlja naglasak na širenje hrvatskog jezika i književnosti koji se promatraju kao snažno i moćno sredstvo za razvijanje hrvatske nacionalne svijesti.29 Drugi aspekt je prosvjetiteljski, također već dobro poznat i uhodan još u prvoj polovici 19. st., kao sastavni dio preporodne misije koja polaže veliki značaj pučkoj prosvjeti.

U tome ne treba smetnuti s uma ni Kuglijev naglašeni smisao za trgovinu: “Hrvatska biblioteka predat će se rodoljubnomu hrvatskomu obćinstvu u malih svezcih po 4 arka (64 strane)30 uz nizku cienu od 15 nč., tako da će si svatko za malo novaca moći pribaviti krasnu knjižnicu.”. Taj realistični trgovački pragmatizam uzeo je u obzir sve bitne komponente povijesnog trenutka u kojem započinje nakladnički program Hrvatske biblioteke: preporodna tradicija, prosvjetiteljski duh te srednji i niži građanski sloj, koji, u Hrvatskoj nešto kasnije nego u razvijenijim i bogatijim europskim zemljama, želi po uzoru na bogataše i plemiće, ali i svećenstvo, sastaviti privatnu knjižnicu u vlastitom domu – “tako da će si svatko za malo novaca moći pribaviti krasnu knjižnicu.”. Od pojave knjige, ne tek tiskane, nego i u doba rukopisa, ona je, nerijetko bogato opremljena, bila zbog brojnih svojih osobina statusni simbol skupoća izrade, pismo, ukrasni uvezi, iluminacije… Dodajmo i da su stoljećima samo malobrojni pripadnici najvišeg staleža bili pismeni. Sada, uz sve jednostavniju tehniku tiska i opismenjavanje kroz školski sustav te sve jednostavniju i jeftiniju opremu, knjiga postaje dostupna skoro svakome. Hrvatsko građanstvo može svoje domove opremiti još jednim, nekad ekskluzivnim, statusnim sadržajem: knjigom, pa i cijelom privatnom knjižnicom.

Međutim, nas ovdje najviše zanima četvrti aspekt: “Da se na lahak način uzmogne knjiga a tim i sviest hrvatska širiti po narodu, odlučili smo izdavati sbirku domaćih i stranih pjesničkih proizvoda. Gradivo crpiti će se za ovu sbirku iz novije hrvatske i strane literature, iz kazalištne biblioteke …”. (podcrtala D.P.) Tim riječima Kugli je u vidu prikrivenog manifesta de facto priznao stranoj književnosti u prijevodu na hrvatski jezik legitiman status ravnopravnog čimbenika

29

30

O tome smo pisali na drugom mjestu: Petek, Dubravka; Ljiljana Sabljak.

Zagrabiensia – kulturno-povijesni portret metropole // Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (7 ; 2009 ; Šibenik) Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama : zbornik radova / 7. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2011.

“Osmina” ili “octavo” – osam “osmina” punoga arka.

31

Više o Kuglijevu “kupovanju tradicije” vidi u: Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja // Osmišljavanja: zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / Brešić, Vinko (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Str. 181-197.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 15

Unutrašnja strana stražnjih korica prve knjige Hrvatske biblioteke

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 16

Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu Nakladnička cjelina: Hrvatska biblioteka * Možda najambiciozniji pothvat unutar cjeline Hrvatske biblio­ teke predstavljaju Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu. Iako je u prvoj knjizi HB za objavljivanje predvidio Kralja Leara i Romea i Juliju, Kugli je ostvario sljedeća izdanja Shakespeareovih djela: 1. Shakespeare, William. Romeo i Julija : sa 7 slika od P. Thumana / tragedija u 5 čina Williama Shakespeare-a ; preveo August Šenoa. Zagreb : Knjižara Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1883. ([Zagreb] : Ign. Granitz i dr.) (Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prevodu ; knj. 1) (Hrvatska biblioteka ; br. 6) 2. Otelo : sa 8 slika od F. Piloty-a / tragedija u 5 čina Williama Shakespeare-a ; preveo Ivan Trnski. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1883.

- (Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu ; knj. 2)(Hrvatska biblioteka ; sv. 11-12) Prvi objavljeni cjeloviti prijevod “Otela” na hrvatski jezik.

3. Hamlet : tragedija u 5 čina / od W. Shakespearea ; po A. W. Schlegelu preveo August Harambašić. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1887.

4. Romeo i Julija : tragedija u 5 čina / Wiliama Shakespeare-a ; preveo August Šenoa ; 7 slika P. Thumana. 2. izd. Zagreb : Tisak i naklada L. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1895?]

5. Mletački trgovac : vesela igra u 5 čina / Wiliama Shakespeare-a ; po A. W. Schlägelu [i.e. Schlegelu] preveo August Harambašić. Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1896?] (Hrvatska biblioteka ; vol. 162-163) U Popisu vlastite naklade Knjižare LAV. Hartmàna iz 1896. godine naveden je još jedan prijevod Otela: Otello, mletački crnac. Tragedija u 5 čina Viliama Shakespeare-a ; pohrvatio Josip Karlović - također izdanje iz 1883. godine. Međutim, Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju bilježi tu knjigu kao izdanje Naklade Hrvatske knjižare G. Grünhuta. Primjerak koji smo sačuvali u Gradskoj knjižnici nema predstranicu niti završnu stranicu s impresumom, ali je na matičnom katalogu Knjižnice katalogiziran kao prijevod Josipa Karlovića, Naklade

Hrvatske knjižare G. Grünhuta iz 1883.32 Hamleta i Mletačkog trgovca preveo je August Harambašić služeći se njemačkim prijevodima A. W. Schlegela, prilagođenima duhu njemačkog romantizma. 33 I Otelo u prijevodu Ivana Trnskog također je priređen prema njemačkom izdanju, kao što je utvrdio Mladen Engelsfeld u predgovoru Otela u izdanju Matice hrvatske iz 1976. god.34 Kao što nas upućuje Marko Fotez35, izvedbe Shakespeareovih djela na zagrebačkoj pozornici imaju dulju tradiciju: za potrebe kazališta, Shakespeareove drame prevodili su August Šenoa, Dimitrija Demeter, August Harambašić, Ivan Trnski i drugi. “Zlatno doba” za shakespearske predstave na repertoaru zagrebačke pozornice nastupa intendanturom Stjepana Miletića. Međutim, kao što potvrđuje Fotez36, te su rane izvedbe pripremane prema nepotpunim i neizravnim prijevodima: “U ono vrieme, bio je običaj, da se Shakespeare daje po preradbama, ponajviše njemačkim, koje su se onda kod nas

32

33 34 35 36

Kao što smo već spomenuli, Stjepan Kugli i Albert Deutsch su 1888. godine kupili Grünhutovu knjižaru, a s njome i njegove nakladnine (slučaj “Otella” u prijevodu J. Karlovića). Budući da je Kugli bio sklon pripisivanju tuđih nakladnina svojem poduzeću, već i prije nego što bi ih kupio te nakon što bi ih kupio pa modificirao ili dodao samo neki detalj (npr. uvez u slučaju putnog vodiča po Zagrebu A. Hudovskog u izdanju Dioničke tiskare, što smo pokazali u odjeljku o Putnim vodičima), može se zaključiti da se i ovdje radi o neutemeljenom pripisivanju vlastitoj nakladi knjige koju je objavio netko drugi, samo zato jer je Kuglijevo poduzeće kupilo Grünhutovu knjižaru, pa se tako ta knjiga našla u ponudi njegove , tj. Kuglijeve knjižare, čak ne niti kao otkupljena nakladnina.

Hergešić, Ivo. Evropski romantizam. U: Domaći i strani. Zagreb : Ex libris, 2005. Str. 47.

Shakespeare, William. Otelo / William Shakespeare ; preveo Milan Bogdanović ; priredio Mladen Engelsfeld. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1976.

Fotez, Marko. Theatralia : članci i putopisi. Zagreb : Tisak Hrvatskog tiskarskog zavoda, 1944. Str.78-86.

Ibid., str. 80.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 17

prevodile, ponovno skraćivale i prerađivale…”37 Međutim: “Čak ni sami Englezi nisu prikazivali Shakespearea onako, kako je napisan, već u svojim posebnim preradbama. U tom repertoaru brusio se jezik naše prevodilačke književnosti…”38 (potcrtala D.P.).

Ako pogledamo zastupljenost prvih objavljenih prijevoda Shakespearevih djela na hrvatski jezik, vidjet ćemo da je Kugli u tome prednjačio. Pogledamo li jesu li prije Kuglijeva nakladničkog pothvata postojali prijevodi Shakespeareovih djela na hrvatski, i ako jesu, u kojem obliku i broju, vidjet ćemo da ih je bilo vrlo malo, te da su to bili posredni prijevodi (s njemačkog jezika), često necjeloviti i uglavnom primarno namijenjeni izvedbi na pozornici starog zagrebačkog gornjogradskog kazališta. Jedan od prvih cjelovitih prijevoda Shakespearea na hrvatski upravo je Šenoin prijevod Romea i Julije objavljen u okviru Kuglijeva programa Hrvatske biblioteke: Shakespeare, William. Romeo i Julija : tragedija u 5 čina / preveo August Šenoa. Zagreb, 1883. Hrvatska biblioteka ; Vol. 6.

Zapitamo li se zašto je Kugli već u samom početku svoje nakladničke djelatnosti osmislio upravo takav izniman izdavački pothvat kao što su Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu, možemo odmah dati i vrlo vjerojatan odgovor: malo je izgledno da je Kugli imao posebno razvijen senzibilitet za Shakespeareov genij (s čijim se tekstovima nije niti susreo u izvornom obliku, pa možda niti u njemačkom prijevodu), prije bi se moglo razmišljati na tragu njegova trgovačkog osjećaja. Zagrebačka je kazališna pozornica, još u razdoblju predstava na njemačkom jeziku, davala brojne izvedbe Shakespeareovih djela u njemačkim preradama39. 1860. godine, kad zagrebačko kazalište prestaje davati predstave na njemačkom i uvodi hrvatski kao jezik svojega dramskog repertoara, javlja se potreba za prevođenjem Shakespearea na hrvatski, na kojeg je zagrebačka publika već navikla. Iz toga slijedi da se poduzetnom nakladniku, uz određene preinake i uvjete, već zgotovljeni prijevodi mogu naći takoreći na dlanu. Istodobno, publika je kazališnim izvedbama senzibilizirana za Shakespearea. Dodajmo da je to još uvijek razdoblje romantičarskih sklonosti u književnom ukusu hrvatskih recipijenata – gledatelja kazališnih izvedbi i čitatelja – i žele ga imati kod kuće, na polici, za čitanje, a možda i za kućnu izvedbu. William Shakespeare došao je u sjeve-

rozapadnu Hrvatsku posredstvom njemačke romantičarske mode. Prvi prijevodi, ili bolje rečeno prerade njegovih djela, nisu bili objavljivani u tiskanom obliku, nego se i danas čuvaju kao rukopisi.40 Kuglijev izdavački pothvat objavljivanja Shakespeareovih djela na hrvatskom jeziku možemo smatrati kapitalnim, bez obzira na motive koji su ga na to naveli i dali mu ideju da osmisli takvu nakladničku cjelinu. Na taj način on je, slijedeći europsku “kontinentalnu” modu romatičarskoga “otkrivanja” Shakespearea, uveo njegova djela i u hrvatski književni kanon. Naime, Shakespeareove su drame izvorno pisane za kazalište i scensku izvedbu.41 Ipak, mi ih danas, kao i druga klasična dramska djela, najčešće percipiramo kao književnost.

Na neki način, ta su djela prešla obrnuti put: od napisanog teksta do kazališta, te od kazališta do ukoričenja u knjigu i prilagodbu za čitanje, koju nužno mora proći svaki književni tekst koji računa i na taj oblik recepcije. Na neki način, takvim “obrnutim putovanjem” dramski tekst gubi na svojoj životnosti i izvornoj zamisli izvedbe na pozornici, ali dobiva na nekim drugim vrijednostima. Prije svega, moguće je širenje u prostoru i vremenu, a otisnutim prijevodima na strane jezike djelo postaje dostupno izvan područja izvornog autorova jezika obogaćujući tako i jezik i kulturu naroda u čiju se književnu kulturu implementira. Postojeći prijevod, ako je jednom objavljen, postaje poticajem za nove obrade, ali i za različite oblike književne i književnoznanstvene interpretacije. Riječju: likovi, njihovi odnosi, fabula, pa i čitave replike, pomalo se integriraju i u književni izričaj izvan granica matične književnosti, postaju dijelom kulture naroda koji se potrudio prevesti djelo velikoga pisca, ali i objaviti ga u obliku dostupnom izvan kazališne pozornice.

Postoji još jedna, osobito suptilna vrijednost objavljivanja dramskoga djela kao književnog djela priređenog za tiskani oblik, a ne samo za scenski predložak: recepcija teksta koji izgovara glumac na pozornici uvijek je podložna interpretaciji u okvirima jedne točno određene izvedbe, koja je po svojoj biti jedinstvena i neponovljiva. Scenski umjetnik, zajedno s kazališnim ansamblom, nastupa kao sustvaratelj ili koau-

40 41

37 38 39

Ibid., str. 80.

Ibid., str. 80.

Više o tome vidi Hergešić, Ivo, ml. Shakespeare, Molière, Goethe : književno-kazališne studije / Ivo Hergešić ; priredio Nikola Batušić.

Novo, prošireno izd. Str. 34. nadalje; i nav. Fotezovo djelo Zagreb : Znanje, 1978.

HAZU, Arhiv Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe.

William Shakespeare umro je 23. travnja 1616. godine, dok je prvi folio objavljen 1623. godine. Brojna su njegova dramska djela po prvi put ovbjavljena u tom izdanju ili u prvom quartu iz 1603., Wikipedia o Hamletu: “Three different early versions of the play are extant: the First Quarto (Q1, 1603); the Second Quarto (Q2, 1604); and the First Folio (F1, 1623). Each version includes lines and entire scenes missing from the others.” [https://en.wikipedia.org/wiki/Hamlet cit.

15.03.2016.]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 18

tor, interpret (ili tumač). Otisnuti tekst omogućava čitatelju (recipijentu) da bude u bližem dodiru s izvornom autorskom riječju, da stupi u susret s autorom uz najmanje moguće posredovanje. Naravno, i tu imamo “posrednika”: prevoditelja.

Zato je njegova uloga iznimno zahtjevna: budući da je nemoguće i najbanalniju rečenicu prevesti doslovno42, a kamoli književni tekst, prevoditelj se mora što više približiti smislu izvornog autorova nauma, što više se disciplinirati i potisnuti sebe u drugi plan, te ujedno prilagoditi riječi i smisao djela koje prevodi jeziku na koji prevodi, ali i mogućnostima razumijevanja koje će djelo zateći u kulturi kojoj se predstavlja.

Nemojmo smetnuti s uma da je Shakespeare u Zagreb došao najprije u vidu njemačkih prerada za scensku izvedbu, potom prijevodom tih prerada na hrvatski, koje su pak bile prilagođene kulturološkim okvirima zagrebačke kazališne publike, da bi se pomalo udomaćio u knjizi i svakim novim prijevodom pročišćavao od svih pridodanih slojeva koje je dobio kroz sve te preobrazbe i “kostime” te postao neprijepornim sastavnim dijelom hrvatskog – europskog književnog kanona i opće kulture svake obrazovane osobe.

Tradicija izvođenja djela Williama Shakespearea u gradu Zagrebu započinje već krajem 18. st. Jedna od takvih prerada, Gassner der Zweyte oder Der ausgetriebene Teufel, što je vjerojatno Ukroćena goropadnica, prikazana je u Zagrebu već 1785. godine.43 Brojnije izvedbe zabilježene su u prvim desetljećima 19. st. predstavama putujućih njemačkih i mađarskih kazališnih družina. Nikola Andrić u Spomen-knjizi Hrvatskog zemaljskog kazališta pri otvoranju nove kazališne zgrade 1895. godine navodi izvedbe Shakespeareova Otela i Kralja Leara u gostovanju jednog mađarskog kazališnog društva44, a ističe i da je 1826. godine davan Hamlet u gostovanju insbruškog kazališta. Naravno, ne radi se o izvornim Shakespeareovim djelima, nego o njemačkim preradama koje su u u to doba bile vrlo popularne u zemljama njemačkoga govornog područja. Često se radi o Schlegelovim prijevodima i preradama, koje se kasnije koriste i kao podloga za hrvatske prijevode.

42

43 44

Posebno treba zabilježiti 1853. godinu, kad se u Zagrebu prikazuje Otelo, a u naslovnoj ulozi gostuje glasoviti američki crnački traged Ira Aldridge (New York 1807. - Lodz 1867.).45 Slavko Batušić smatra da je prva predstava nekog Shakespeareova djela na hrvatskom jeziku prerada Romea i Julije, koja je prikazana 1841.god., a za izvedbu na pozornici zagrebačkoga kazališta prilagodio ju je Dimitrija Demeter. Nikola Andrić i Milan Ogrizović drže da je to bila Ukroćena goropadnica, koja je prikazana 1863.

Izvedbe Shakespearevih kazališnih komada važan su dio repertoara u starom gornjogradskom kazalištu, a njegovanje Shakespeareova “kulta” kulminira u razdoblju intendanture Stjepana Miletića, koji je i doktorirao disertacijom Die aestethische Form des abschliessenden Ausgleichs in den Shakespeareschen Dramen te kroz čitav život ostao najveći poklonik Shakespearea.46 Svojim izdavačkim programom Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu Stjepan Kugli obogatio je već postojeću tradiciju izvođenja Shakespeareovih dramskih djela odnosno njihovih prerada i prilagodbi na pozornici starog zagrebačkog gornjogradskog kazališta i dao joj novu vrijednost: ta djela u tiskanom obliku postaju dostupna čitateljima i izlaze izvan prostora kazališne pozornice, a uvrštavanjem u cjelinu Hrvatske biblioteke dobivaju status legitimnog sastavnog dijela korpusa hrvatske knjige.

Kugli je svoj program objavljivanja stranih beletrističkih djela u hrvatskim prijevodima nastavio čitavim nizom djela, unutar različitih nakladničkih cjelina, ali ipak najviše unutar Hrvatske biblioteke. Neka od tih izdanja imala su značaj utiranja puta za autore koji su hrvatskim čitateljma bili dostupni samo na stranim jezicima, a danas ih prepoznajemo kao klasike. Neka druga objavljena strana beletristička djela u Kuglijevoj nakladi imaju danas primarno vrijednost dokumenta jednoga vremena, ali su onodobnim čitateljima predstavljala radost užitka u čitanju, o čemu svjedoče trošni primjerci sačuvani u fondu zagrebačke Gradske knjižnice.

Sviješću o vremenu u kojem je živio i potrebama hrvatske sredine, izvrsnim osjećajem za nakladničku djelatnost i sposobnošću za dobro poslovanje, te praćenjem tendencija u nakladništvu i knjižarstvu svojega vremena, Stjepan Kugli i Albert Deutsch, te potom Kuglijevi sinovi, dali su neprocjenjiv doprinos podizanju zagrebačkog i hrvatskog nakladništva i distribucije knjiga na europsku razinu.

Eco, Umberto. Otprilike isto : iskustva prevođenja / Umberto Eco ; [preveo s talijanskoga Nino Raspudić] Zagreb : Algoritam, 2006.

Hergešić, Ivo, ml. Shakespeare, Molière, Goethe : književno-kazališne studije / Ivo Hergešić ; priredio Nikola Batušić. Novo, prošireno izd.

Zagreb : Znanje, 1978.

Andrić, Nikola. Spomen-knjiga Hrvatskog zem. kazališta pri otvoranju nove kazališne zgrade / napisao Nikola Andrić. U Zagrebu : Tiskarski zavod Narodnih novina, 1895.

45 46

Hergešić, Ivo, ml. Ibid. Str. 34-35.

Miletić, Stjepan. Die ästhetische Form des abschliessenden Ausgleiches in den Shakespeare’schen Dramen / von Stephan von Milletich. Agram : Buchhandlung der Actien-Druckerei, 1892.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 19

KnjiĹžna oprema *

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 20

U reklamnoj najavi prvog izdanja prijevoda Romea i Julije otisnutoj na poleđini naslovne stranice Demetrova Oca i sina 1882. godine, Stjepan Kugli i Albert Deutsch obavješćuju da ovo Shakespeareovo djelo “hrvatskom obćinstvu” namjeravaju predati ilustrirano. Tu su svoju najavu i tipografski istaknuli, naglašavajući tako važnost ilustracije, a vjerojatno računajući i da će takva oprema dodatno privući čitatelje odnosno kupce.

Skuplja i raskošnija knjižna oprema javlja se u Kuglijevim izdanjima tek oko 1891. godine i to uvedena dvama različitim putevima: jedan je preuzimanje stranih klišea za dječje knjige, ili pak kupnja prava korištenja klišea zajedno s nakladninama. Drugi način opreme knjiga ilustracijama je angažman vlastitih ilustratora. Primjer za oba načina uvrštavanja ilustracija u knjigu je Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačića-Miošića iz 1892. godine.47 Koliko je god Kugli nesklon otiskivanju godine izdanja na knjigama koje objavljuje, toliko je ekstenzivan u navođenju informacija o slikama odnosno ilustracijama, iako je i tu ponekad sklon prikriti bitan podatak kako bi skrenuo pozornost na ono što mu je u ineresu: tako se u Predgovoru k četvrtom izdanju Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića detaljno navodi: “Da si barem ikako može narod da predstavi te junake, kao i bojeve, izdajemo evo u četvrtom izdanju pjesmaricu sa 46 originalnih slika, što bojeva, što junaka. Slike je vrlo lijepo izradio poznati naš slikar V. Anderle a slike junaka upotrijebili smo iz trećeg izdanja, koje smo dobili za to izdanje od pokojnoga historika Ivana Kukuljevića Sakcinskoga i vlm. G. Vatroslava Simića. […] Nastojali smo iz svih sila da oblik bude što ljepši i ukusniji, slike čiste i jasne a tisak bez pogrješaka…

U današnjoj kolektivnoj memoriji spomen Kuglijevih izdanja obično evocira bogato ilustrirane dječje knjige s koloriranim litografijama na koricama, ali i interpoliranima u knjižni blok kao ilustracije koje upotpunjavaju tekst. Međutim, niti su Kugli i Deutsch započeli svoju nakladničku djelatnost primarno dječjim knjigama, niti je takva skupa litografska oprema pratila njihova prva izdanja. Njihov je prvotni cilj, kao što smo pokazali u uvodnom dijelu, bio podastrijeti hrvatskim čitateljima, pa i onima skromnijeg imovinskog stanja, jeftinu, cjenovno dostupnu knjigu. Oprema kakvu su kasnije koristili za dječje knjige bila je u ono doba iznimno skupa. U Zagrebu je u tom razdoblju postojalo svega nekoliko litografskih radionica i zavoda, od kojih je najpoznatiji, ali i najproduktivniji bio onaj Dragutina Albrechta te nešto kasnije Vladimira Rožankowskog. Stoga su se klišei nerijetko morali nabavljati u inozemstvu, što je poskupljivalo proizvodnju knjige.

Slijedom svega navedenog, oprema prvih Kuglijevih izdanja bila je iznimno skromna, ali je ova nakladna knjižara vrlo rano uvidjela njezinu važnost i osmislila knjižnu opremu tako da se osigura jasan vizualni identitet uz najmanje moguće izdatke. Ujednačenim oblikovanjem uveza i naslovnih stranica te standardizacijom formata omogućio je prepoznavanje nakladničkih cjelina i prema tom kriteriju, koji se u širem smislu riječi, može smatrati likovnim odnosno vizualnim.

Tako već Hrvatska biblioteka ima standarni format od cca 15 x 11 cm i ujednačeno oblikovanje naslovne stranice koje će biti prepoznatljivo za cijelu nakladničku cjelinu u njezinoj početnoj fazi.

Isti slučaj kao i kod Hrvatske biblioteke možemo uočiti i u oblikovanju Kugli-evih pučkih knjiga, koje također imaju ujednačen format i korice, standardiziranu opremu te tipizirani dvosveščani slog unutar knjižnog bloka.

Kugli već u samom početku svoje nakladničke djelatnosti na naslovnim stranicama navodi ilustratora. Na Otelu iz 1883. ističe “sa 8 slika od F. Piloty-a”. Radi se o crno-bijelim crtežima interpoliranima u knjižni blok, dok su korice uvezane u platno, sa zlatotiskom i bogatim okvirom s florealnim uzorkom te dodatnim ukrasnim okvirom oko samog naslova koji je otisnut na pozlaćenom pravokutnom segmentu. Na uvezu nema crteža odnosno “slika”. Te su ilustracije prilično skromne i malo je vjerojatno da su za njihovu izradu korišteni izvorni klišei. Same ilustracije dobivaju na značenju upravo činjenicom da je na naslovnoj stranici tekstom skrenuta pozornost na slike. Za razliku od malih i jeftinih formata Hrvatske biblioteke, ovo izdanje Otela otisnuto je na kvalitetnijem papiru pozlaćenih rubova. Na poleđini uveza u platno je utisnut tekst Akademijska knjižara Hartmàna (Kugli i Deutsch) u Zagrebu.

U Zagrebu, 1. studenoga 1892.

Knjižara Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch)“ Pravo naklade Kugli je za to djelo vjerojatno preuzeo od Lavoslava Hartmàna: Kačić Miošić, Andrija. O. Andrije Kačića-­ Miošića Razgovor ugodni naroda slovinskoga. (2. izd.).

U Zagrebu : Nakladom Lav. Hartmàna, 1880.

Jasna svijest o ilustraciji decidirano je izražena osobito u Kuglijevom jubilarnom Popisu vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch) “Neprieporna zasluga ide najveće nakladnike hrvatske, što su počeli uvadjati u hrvatska djela ilustracije, koje su bile vrlo riedke, izuzam u knjigah “Matice

47

Kačić Miošić, Andrija. O. Andrije Kačića-Miošića Razgovor ugodni naroda slovinskoga : sa tumačem manje poznatih riječi / slike risao Vaclav Anderle. 4. sa 46 originalnih slika urešeno izd. Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1892?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 21

Hrvatske”. Izmedju raznih djela odlikuje se osobito “Dom i Sviet” bogatstvom ilustracija, pa “Hrvatsko Primorje” od Hirca. U još većoj mjeri upotrebljavati će ilustracije u djelu “Lika i Gorski kotar” od Hirca, a remek-djelo hrvatske književnosti “Poviest Hrvatske” od Vjekoslava Klaića biti će snabdjevena samo originalnimi slikami, pripravljenimi samo za ovu poviest, koja će naskoro početi izlaziti. Da će i ova nova izdanja služiti ne samo na čast nakladnikom, već i hrvatskom narodu, o tome sam podpuno uvjeren. Ovakova se izdanja mogu izdavati samo požrtvovnošću i podporom hrvatskoga naroda, na što nakladnici najpouzdanije računati moraju. Ovo punim pravom tvrdim, jer sve što su dosada počeli izdavati zamjernom ustrajnošću, nestrašeć se truda niti troška, priveli su sretno koncu.”48 Dvadesetih i tridesetih godina Kuglijevo poduzeće započinje suradnju i s ilustratorima kao što su Vladimir Kirin, Andrija Maurović i Ljubo Babić. Prema navodima u reklamama i prodajnim popisima koje Kugli tiska u svojim izdanjima, sabrana djela različitih autora (Eugena Kumičića, Ksavera Šandora Gjalskog i Augusta Šenoe) bila su dostupna u tri varijante: kao broširano izdanje s ilustracijama, izdanje s kartonskim koricama te skuplji platneni uvez. Nama su danas možda najzinimljivija jeftina broširana izdanja s ilustracijama.

Andrija Maurović izradio je grafička rješenja za ovitke sabranih djela nekih autora kao i ilustracije za ta izdanja, što je vidljivo iz potpisa.

Osjećaj za ilustraciju i knjižnu opremu u potpunosti dolazi do izražaja kod divot-izdanja kao što su tri djela Dragutina Hirca:

— Lika i Plitvička jezera : putne uspomene od Dragutina Hirca / slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1900?].

Recimo ponajprije nešto o Dragutinu Hircu.

Taj rođeni Zagrepčanin (Zagreb, 6.travnja 1853. – Zagreb, 2. svibnja 1921.) neizmjerno je zadužio hrvatsku znanost i kulturu svojim radovima iz područja prirodoslovlja, osobito botanike, ali i zoologije, speleologije i geografije. Kao učitelj radi najprije u Lukovdolu, a od 1875. u Sisku, Bakru, Lepoglavi i Osijeku da bi se naposljetku vratio u Zagreb.

1892. odlazi na studij botanike u Graz, a od 1896. usavršava se na Botaničko-fiziološkom zavodu Sveučilišta u Zagrebu.

Od godine 1901. radi kao pristav u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 1908. postaje glavni učitelj muške učiteljske škole i botaničar u Botaničko-fiziološkom zavodu.

Pamtimo ga i kao putopisca i planinara. 49 Njegovi se putopisi odlikuju obiljem podataka o hrvatskim krajevima, ali i briljantnim književnim stilom, slikovitim, živim i jednostavnim, ali uz jasno i točno prikazivanje prirode, prostora, običaja i raznih zanimljivosti krajeva kroz koje prolazi opisujući ih.

Kugli u trima Hirčevim knjigama, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Lika i Plitvička jezera, koje iz brojnih razloga smatramo kapitalnima za hrvatsku kulturu, ističe na naslovnim stranicama poimence ilustratora Václava Anderlea.

U predgovoru svojem Gorskom kotaru 50 sam Dragutin Hirc piše: “Bratska hvala i prijatelju V. Anderleu, koji je ukrasio knjigu toli liepim, ponajveć izvornim slikama. Živući tri godine u Gorskomu kotaru, zirnuo je u svaki zakutak, upoznao štono rieč u gori svaku bukvu, na planini svaku liticu, narodni život i prirodu, pa zato i jest “Gorski kotar” ilustrovan, kako ga može ilustrovati samo umjetnik.”

Međutim, Hirc zahvaljuje i Dragutinu Žagaru, trgovcu u Prezidu, koji je fotografski snimio sve njemu važne krajeve čabarskog kotara. Nije izrijekom navedeno, ali je moguće da su neki motivi iz čabarskoga kraja crtani prema tim fotografijama.

— Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1891?]

— Gorski kotar : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1898.

48

Popis vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch) u Zagrebu, Ilica : izdan prigodom 40-godišnjeg obstanka ove tvrdke : 1856-1896.

Zagreb : L. Hartmàn, [1896?] (Zagreb : L. Hartmàn) V, V, 57 str. ; 21 cm.

Stv. nasl. na spor. nasl. str.: Catalogue des publications croates de la Librairie L. Hartmàn (Kugli & Deutsch) à Zagreb (Agram, Croatie).

Publié a l’occasion de la 40me année de la fondation de cette librairie éditrice : 1856-1896.

49 50

Jerand, Danica. Dragutin Hirc : prigodom 90. godišnjice rođenja. U: “Hrvatski narod”, br. 1034, 14. svibnja 1944.

Gorski kotar : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle.

Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1898.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 22

U predgovoru Hrvatskom primorju Dragutin Hirc piše sljedeće: “ “Hrvatsko Primorje” ne bi nikada bio mogao izdati u ovom ruhu, u takvoj opremi, da nije naše revne knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutscha), koja, kao nakladnica, nije žalila nikakova troška, samo da bude izdanje što sjajnije. Ona žali dapače, da knjiga još bogatije nije ilustrovana, nu nije se uz najbolju volju dalo postići ono, što se naumilo bilo, jer ne bijaše nekojih slika i fotografija. Liepa hvala slikaru Vaclavu Anderleu, koji je djelo ukrasio toli liepim slikama, i prijatelju Narcisu Daminu, prof. kr. pomorske škole u Bakru, koji je poznatom pripravnošću načinio nekoliko nacrta.”51 U Predgovoru Povjesti Hrvata Vjekoslava Klaića 52 piše: “Naročita je pažnja posvećena ilustracijama, pošto je to prva hrvatska povjest sa slikama. Ilustracije medjutim nijesu plod mašte, nego su nepobitni svjedoci prošlih vremena: ostatci, spomenici od kamena, artije, voska. Ilustracije su dakle autentične i suvremene, pravi tumač onomu, što se pripovijeda.

Veliki dio ilustracija primila je knjižara s dozvolom visoke kr. zemaljske vlade iz zemaljskog arkiva, gdje je piscu i izdavateljici najpripravnije bio u pomoći veleučeni gospodin dr. Ivan pl. Bojničić, kr. arkivar. Jednako je upotrebljeno ogromno i dragocjenoblago zemaljskoga arkeologičkoga muzeja, kojega je predstojnik, profesor dr. Josip Brunšmid, podupirao pisca i izdavateljicu savjetom i činom.“ Ispod Predgovora otisnuto je: U Zagrebu, na Sesvete 1898. Knjižara L. Hartmàna (Kugli i Deutsch.).

Međutim, iako glavninu ilustracija čine crteži i fotografije konkretnih artefakata i dokumenata, nalazimo ipak i nekoliko ilustracija s potpisom Václava Anderlea koje su djelomično informativnog karaktera, ali imaju i ukrasnu funkciju.

Václav Anderle službovao je kao šumar, najprije u Češkoj, zatim u Hrvatskoj 1888.–1899. te u Würtembergu, a u dokolici je crtao motive iz prirode i života u šumi, a za boravka u Hrvatskoj surađivao je u Viencu (1888., 1890., 1891.), Nadi te Domu i svietu (1899.).53

51

52

53

Suradnja s Václavom Anderleom kao ilustratorom prva je Kuglijeva dosljedno provedena suradnja te vrste, dokumentirana je i provedena kroz niz izdanja.

Hirtz, Dragutin. Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1891?]

Klaić, Vjekoslav. Povjest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća / napisao ju Vjekoslav Klaić Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 18991911. 6 sv.

Schneider. Marijana ANDERLE, Václav Lev, slikar (Krejcar, Češka, 25. VIII 1859 — Lázné Poděbradech, Češka, 27. VI 1944) http:// enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=45214 Hrvatski biografski leksikon, natuknica. http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=540 [cit.

28.07.2017.]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 23

Dragutin hirc Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / slike risao Vaclav Anderle.

Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1891?]

Novi Vinodolski Anderleova veduta Novog Vinodolskog u Hrvatskom primorju Dragutina Hirca zanimljiva je zbog vizure, pogleda s mora na grad koji se prostire uz obalu, detaljnog i preciznog crteža, smirene horizontalne položenosti osnovne linije. Prema tadašnjoj modi, veduti je dodan okvir s florealnim ornamentom, što umanjuje estetsku vrijednost likovnog prikaza, ali joj dodaje na značaju “uporabne grafike”. Lijep primjer kombinacije informacijskodokumentacijskog i ukrasnog značenja knjižne ilustracije.

Ulaz na Trsat i Crkva Majke božje lauretanske Detaljan Hircov opIs najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta ilustriran je crtežima Vaclava Anderlea, koji se vidljivo potpisao u donjem lijevom uglu ispod crteža crkve.

Crikvenica

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 24

Crtež smješten u pravokutnu vinjetu iznad teksta naslovljenog “Uz morski žal” prikazuje mjestance Urinj.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 25

Dragutin hirc Gorski kotar : slike, opisi i putopisi / slike risao Vaclav Anderle.

Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1898.

“Otok Bleški - kinč nebeski”

Šumarska postaja Milanov vrh

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 26

Primorski ugljari

Tvornica ĹĄkatulja u Volovskom

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 27

Dragutin hirc Lika i Plitvička jezera : putne uspomene od Dragutina Hirca / slike risao Vaclav Anderle.

Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1900?]

Kozjak sa Štefanijinim ostrvom

Pad Galovca u Milanovo jezero

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 28

Gospić

Otočac godine 1893.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 29

Vjekoslav klaić Povjest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća

Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1899-1911.

Podor samostana i crkve sv. Marije u Topuskom (Toplicama)

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 30

Podor grada Krapine. Po fotografiji.

Na ovom crtežu nalazimo u donjem desnom uglu Anderleov potpis, ali ispod teksta i napomenu “Po fotografiji”.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 31

Putni vodiči, putopisi i turizam * Već smo u poglavlju o knjižnoj opremi Kuglijevih izdanja spomenuli tri kapitalna djela Dragutina Hirca: Hrvatsko primorje: slike, opisi i putopisi, Gorski kotar : slike, opisi i putopisi i Lika i Plitvička jezera : putne uspomene od Dragutina Hirca. Hirc, koji je 1876. godine postao učitelj u Bakru i tamo živio deset godina, proputovao je i opisao cijelo Hrvatsko primorje. Odlomak koji je 1891. godine napisao u predgovoru Hrvatskom primorju vrijedno je citirati u cijelosti: “Proučavajuć hrvatsko Primorje, poduzeo sam preko 260 to većih to manjih ekskurzija, obašao tu i tamo na kopnu malone svaku stienu, umejak i šumicu, uzpeo se na svaki poveći brieg i vrh, a na moru zavirio u svaku dràgu i dràžicu.

Mnijem s toga, da sam mogao i smio opisati taj najzanimljiviji kraj domovine, da njime upodpunim, koliko moguće, hrvatsku geografiju.

Znamo, da se u nas turistika slabo razvija, a zamašan je tomu uzrok, što je i u nas običajno, da se naš novac u tudjinstvu troši, a ne vidimo ono, što nam leži pred očima; ne vidimo divnu onu zemlju u kojoj ugledasmo svjetlo božje. Mi u tudjinu, a drugi k nama, da se dive, da proučavaju i opisuju krajeve, kakovih nisu vidjeli nikada.

Strane putnike ovim djelom ne mogu navrnuti u naše Primorje, ali vruće želim, da ponuka pozemca Hrvata, da ga obadje, da se u njegovim predjelima raji, oko pase i pari; vruće želim, da bi ovo djelo pospješilo razvitak turistike u Hrvata, a naročito napunilo svačije srdce budnim i žarkim patriotizmom.”54 Kao što smo već spomenuli, jedan od značajnijih Kuglijevih programa bila je nakladnička cjelina putnih vodiča. Ti su vodiči dokument postojanja turizma u Hrvatskoj, a danas su nam i dragocjen izvor informacija o gradovima i krajevima na koje se odnose.

Spomenimo samo neke od objavljenih naslova:

54

— Ilustrovani vodić po Zagrebu i njegovoj okolici : sa slikom i nacrtom grada Zagreba55 Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1891?]

Hirtz, Dragutin. Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1891?] Pripomenak (nepaginirano)

55

Slovo “ć” nije pogreška u našem unosu teksta, nego je tako otisnuto na koricama i naslovnoj stranici vodiča.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 32

— Sjeverna Dalmacija : Rab, Biograd na moru, Šibenik, zadarsko otočje, Obrovac, Zadar, Kotari, šibensko otočje, Vrana, Bribir, Kistanje, Drniš, Knin i druga omanja mjesta : sa 35 slika i 4 geografske karte Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [1926?]

— Srednja Dalmacija : Trogir, Spljet, Solin, Omiš, Makarska, Metković i sva manja mjesta te otoci Sulet, Brač, Hvar i Vis. Zagreb : Tisak i nakl. St. Kugli, Knjižara Kraljevskoga sveučilišta i Jugoslavenske akademije, [1926?]

71 str., [2] str. s planom i zemljop. crtežom na presavijenu listu : ilustr. ; 16 cm.

(Kuglijevi putni vodiči ; sv. 2)

— Južna Dalmacija : Dubrovnik, Cavtat, Boka Kotorska, Pelješac, Korčula, Mljet te sva manja mjesta i otoci.

Zagreb : Tisak i nakl. St. Kugli, Knjižara Kraljevskoga sveučilišta i Jugoslavenske akademije, [1926?]

96 str., [2] str. s planom i zemljop. crtežom na presavijenu listu : ilustr. ; 16 cm

— Otok i grad Rab i njegove klimatičke i historijskoumjetničke znamenitosti.

Zagreb, [1930]. (Kuglijevi putni vodiči ; sv. 5) Objavljeno je i njemačko izdanje

— Vodič kroz Rim i okolicu : s 5 slika, planom grada Rima, željezničkom kartom Italije, praktičnim uputama za putnike i najljepšim izletima.

Zagreb, 1925. (Kuglijevi putni vodiči)

— Šenoa, Milan. Ilustrovani vodič po Zagrebu.

Zagreb, [1929].

Objavljeno je i njemačko izdanje.

U putnom vodiču po Zagrebu autora Milana Šenoe, uz popis Kuglijevih ilustriranih vodiča, nalazimo i reklamu za ponudu glazbenih potrepština i nota koje se mogu nabaviti u Kuglijevoj knjižari u Ilici 30:

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 33

Međutim, osim putnih vodiča koji su objavljeni unutar zasebne nakladničke cjeline, pronašli smo i dva kapitalna turistička vodiča po gradu Zagrebu koja su također Kuglijevo izdanje, a nisu uvrštena u posebnu ediciju: to je njemačko izdanje jednog od prvih vodiča po Zagrebu: Hudovski, Adolf. Agram und Umgebung : Monografie mit Fremdenführer : mit 48 Illustrationen und 2 Plänen. Agram : L. Hartman’s Buchhandlung (Kugli & Deutsch), 1892.

130 str., [1] presavijeni list s planom grada : ilustr. ; 19 cm Dok je na hrvatskom izdanju na naslovnoj stranici kao i na koricama otisnut podatak: Tisak Dioničke tiskare (U Zagrebu), na njemačkom izdanju na naslovnoj stranici nalazimo isti taj podatak – Agram : Druck der Actien-BuchDruckerei 1892., ali na koricama nalazimo otisnut potpuno drukčiji podatak: Verlag von L. Hartman’s Buchhandlung (Kugli & Deutsch) Agram. Ta je publikacija zanimljiva iz još nekoliko razloga: iako je na naslovnoj stranici otisnuta godina izdanja 1892., na koricama nalazimo fotografiju nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, koja je izgrađena i otvorena 1895. godine.

Istodobno u unutrašnjosti knjige, na str. 91. nalazimo sliku stare zgrade zagrebačkog gornjogradskog, “Stankovićevog” kazališta, s potpisom Das Nationaltheater. Također, na str. 61 iste publikacije, otisnut je crtež zagrebačke katedrale koji prikazuje njezin neogotički izgled s dva tornja, kakav se očekivao nakon Bolléove restauracije. U hrvatskom izdanju tog crteža nema. Takav izgled ukazuje na veliku vjerojatnost da je Kugli jednostavno pretiskao knjižni blok iz već postojećeg hrvatskog izdanja Dioničke tiskare iz 1892. godine te potom otkupio nakladnička prava, a vjerojatno i pravo distribucije, tj. prodaje u svojoj knjižari i putem vlastite trgovačke mreže, te na korice dodao fotografiju novoizgrađene kazališne zgrade Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera na Sveučilišnom trgu. U prilog pretpostavci o kasnijoj kronologiji tog izdanja vodiča Adolfa Hudovskog, govori i činjenica da je uvršten crtež očekivanog izgleda nove zgrade prvostolne crkve zagrebačke, čiji su se oblici tada već vjerojatno mogli nazrijeti. Zadržavanje fotografije stare kazališne zgrade govori u prilog pretpostavci da se ona još uvijek nije percipirala kao prošlost, nego je sjećanje na nju u funkciji kazališta još bilo prisutno. Na koricama njemačkog izdanja tipografska obilježja sloga pokazuju već lijepo izražena secesijska obilježja.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 34

Drugi kuriozitet koji vrijedi spomenuti turistički je vodič po gradu Zagrebu (na njemačkom jeziku) Abela Lukšića56 koji nema navedenu godinu izdanja, ali se približno može datirati u 1890. godinu. Na predlistu te publikacije možemo, među ostalim reklamama, pročitati oglas koji svakog stranca koji posjećuje Zagreb upućuje u dio ponude knjižare Kugli, u to doba u Ilici 2: to su fotografske razglednice grada Zagreba i to: pojedinačne kabinet-slike, panoramske vedute (Total-Ansicht­), visit-leporello-albumi i kabinet-albumi.

Sama knjižara održala je svoju tradiciju i tijekom dugih desetljeća koja slijede, pa je tako u vodiču zagrebačkog gradonačelnika Stjepana Srkulja (1869.-1951.) Zagreb u prošlosti i sadašnjosti : 1093 -1936. zabilježena ne samo kao nakladnik putnih vodiča i prodavaonica “suvenira”, tj. razglednica i fotografija grada Zagreba, nego i kao turistička destinacija, mjesto vrijedno posjeta za turiste u Zagrebu.57 Vodič je doživio tri izdanja, i to na hrvatskom, njemačkom, engleskom i francuskom jeziku.

56

57

Lukšić, Abel. Illustrirter Führer von Agram : nebst Reusebegkeuter durch Kraoatien und Slavonie Agram : L. Hartman’s Buchhandlung, [1890?]

Srkulj, Stjepan. Zagreb u prošlosti i sadašnjosti : 1093 -1928 Zagreb : Izdala Općina slob. i kr. grada Zagreba, 1928.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 35

Izabrani primjerci *

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 36

Ivo Kugli Egzoti훾no putovanje : putopisi : s pedeset i 훾etiri slike Zagreb : Naklada St. Kugli, 1923. korice likovno i grafi훾ki opremio vladimir kirin.

kuglijeve knjige * nostalgi훾ni hommage knjizi 37

Honoré de Balzac Connestablovica : s ilustracijama / preveo s francuskoga Iso Velikanović. - Zagreb : Naklada St. Kugli, 1922.

(Prijevod djela: “La Connestable”)

Jedno od ranijih izdanja nekog od Balzacovih djela u prijevodu na hrvatski jezik u vidu knjige. Prijevod potpisuje Iso Velikanović, koji je već preveo njegove Vesele priče 58 i Ženu od trideset godina 59, roman iz ciklusa Ljudska komedija, najprije u nakladi Kr. zemaljske tiskare, a potom je izišlo i Kuglijevo izdanje istog romana 60, ali bez navoda prevoditelja.

Connestablovica (La Connestable) jedna je od priča iz prve desetine Vragoljastih priča (Les contes drolatiques).61 Na predstranici se Kugli poigrao napomenom kakva se inače stavlja uz bibliofilska izdanja: “Naklada ove knjige iznosi samo hiljadu komada, od kojih je dvije stotine vezano u polukoži a ostalih osam stotina u poluplatnu. Ovom primjerku je broj 599.” Broj je otisnut, a ne upisan. Korice su od tvrdog kartona.

58

59 60 61

Balzac, Honoré de. Vesele priče / skupio po opatijama u Touraini i izdao plemeniti gospodin Balzac za užitak sladokuscima i nikomu drugomu ; preveo s francuskoga i izdao Iso Velikanović. Zagreb : Hrvatski štamparski zavod, 1918-____. __ Prijevod djela Les contes drolatiques U novijem i cjelovitom izdanju hrvatskog prijevoda djela Les contes drolatiques - Balzac, Honoré de. Vragoljaste priče / Honoré de Balzac ; prijevod Slavko Ježić. Zagreb : “August Cesarec”, 1990. , priča La Connestable ima naslov Maršalica.

Balzac, Honoré de. Žena od trideset godina : roman iz početka prošloga vijeka / francuski napisao Honoré de Balzac ; [preveo Iso Velikanović] Zagreb : Naklada Kr. zemaljske tiskare, 1916.

Balzac, Honoré de. Žena od trideset godina : roman iz početka prošloga vijeka / Zagreb : Naklada St. Kugli, 1922. Može se pretpostaviti da je i ovaj prijevod Velikanovićev, ili bar priređen prema njegovu prijevodu.

Katalog Bibliothèque nationale de France bilježi: Balzac, Honoré de (1799-1850) La Connestable : conte drolatique dudit sieur / Honoré de Balzac ; calligraphié et ymagé par Pierre Noël Publication : Paris (18 rue Séguier) : René Kieffer éditeur, 1927 (27 décembre) http://catalogue.bnf. fr/ark:/12148/cb31756749g [cit. 05.10.2017.]

Dodajmo i da Bibliothèque nationale de France čuva izdanje iz 1855.

Balzacova djela Les contes drolatiques s ilustracijama Gustava Doréa, pa tako i za La Connestable http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb43573120t [cit. 05.10.2017.]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 38

Giovanni Boccaccio Dekameron / Giovanni di Boccaccio ; s talijanskog originala prevodi Vjekoslav Štefanić ; s drvorezima izdanja Dekamerona od Giovanni-a i Gregori-a de Gregorii iz godine 1422. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare St. Kugli, 1923.

Ferdinando Belaj Katoličko crkveno pravo / 2. preragjeno izd. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare Lav. Hartman (Kugli i Deutsch), 1901. - XV, 633 str. ; 24 cm

Jedan od prva dva prijevoda Dekamerona na hrvatski. Iako je ispušteno nekoliko mjesta, ovo izdanje Dekamerona Vjekoslava­ Štefanića kao prevoditelja i Knjižare St. Kugli kao nakladnika, može se smatrati kapitalnim pothvatom.62 Objavljivanje Balzacove Connestablovice iz Vragoljastih priča (kao i samih priča, doduše u Velikanovićevu izdanju) i ­ Boccacciova Dekamerona govori o promjeni čitateljskih sklonosti u Hrvatskoj. Hrvatski čitatelji očigledno su postali dovoljno zreli za recepciju klasika europske književnosti u hrvatskom prijevodu, ali ne samo “ozbiljnih” djela, nego i onih lascivno-erotske provenijencije. Također, “zabavno” štivo ne traži se više samo među trećerazrednim romanima koji padaju u zaborav, nego i u okvirima zahtjevnije literature koja danas čini sastavni dio klasičnog kanona.

62

Iste godine kad i ovo izdanje, objavljen je i cjeloviti prijevod: Boccaccio, Giovanni. Dekameron / Boccaccio ; s talijanskoga preveo i uvodom popratio Jakša Sedmak ; sa 70 ilustracija R. de Hooge-a Zagreb : Izdanje Narodne knjižnice, 1923.

Vidi natuknicu Mirka Tomasovića Bocccaccio, Giovanni u Hrvatskoj književnoj enciklopediji: Hrvatska književna enciklopedija / [glavni urednik Velimir Visković] Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2010-2012. 4 sv. 1 : A-Gl. 2010.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 39

Edward Bellamy U godini 2000. : osvrt na godinu 1887. / englezki napisao Edward Bellamy. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), 1903. - (Hrvatska biblioteka ; sv. 338-340) 63

Alexander Bergen Čitanje kod kućne čuvarice : lakrdija u jednom činu / napisao A. Bergen ; preveo J.[Jovan] Romanić. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1907?]. - 26 str. ; 20 cm. - (Hrvatska kazalištna biblioteka ; br. 24)

Znanstveno-fantastični roman američkog pisca (1850.–1898.), objavljen u siječnju 1888. Radnja je smještena u 2000. godinu, koja je nama danas prošlost, a u godini prvog objavljivanja izvornog djela, kao i 1903. godine, kad je djelo pronašlo put do hrvatskih čitatelja, predstavljala je utopijsku futurističku projekciju. Jedna od najpopularnijih i najčitanijih, a time i najprodavanijih knjiga u Sjedinjenim Američkim Državama u 19. st.

I ovaj je roman objavljen unutar nakladničke cjeline Hrvatska biblioteka, što dosta govori o Kuglijevu shvaćanju “hrvatske knjige”. Kao što smo već napisali u poglavlju o Hrvatskoj biblioteci, Kugli je prijevodima stranih književnih djela na hrvatski jezik dao puni legitimitet unutar korpusa “hrvatske knjige”.

63

Naslov originala: Bellamy, Edward. Looking Backward: 2000–1887.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 40

Mirko Bogović Slava i ljubav : historijska pripoviedka / od Mirka Bogovića U Zagrebu : Naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) (Hrvatska biblioteka ; sv. 1) Prva knjiga Kuglijeve Hrvatske biblioteke. 64 Iako sama po sebi nema veliku književnu vrijednost, ova je pripovijetka značajna u kontekstu povijesnoga razvitka hrvatske novelistike te kao doprinos izgradnji hrvatskog književnog jezika, odnosno njegova novovjekovnog standarda zasnovanog u doba ilirizma.

Kugli je kasnije ponovio izdanje ove novele: Bogović, Mirko. Slava i ljubav. [2. izd.]. Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1910?]

Ovo izdanje Slave i ljubavi ističemo zbog dragocjenih podataka o Kuglijevu nakladničkom planu otisnutom na ­unutra­šnjosti korica. To je ujedno prva knjiga Hrvatske biblioteke.

Mirko Bogović Pripoviesti . - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1912?]. slika autora ; (Hrvatska biblioteka ; br. 657-663)

64

Pripovijetka Slava i ljubav po prvi je put objavljena u časopisu Neven, God. III. br. 20., str. 306; God. III. br. 21., str. 321; God. III. br. 22, str. 337; God. III. br. 23, str. 353; God. III. br. 24., str. 243 Navod prema: Bogdanović, Tomislav ; Josipa Sokač Bogdanović. Mirko Bogović (1816.-1893.) – osvrt na život i djelo. Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str.

5 – 17. Bogović je “Neven” sam i uređivao. Unutar knjige po prvi put je objavljena u: Bogović, Mirko. Pripověsti od Mirka Bogovića. U Zagrebu : tiskom dra Ljudevita Gaja, 1859.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 41

Ivan Bojničić Popis plemića proglašenih na saboru Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije : g. 15571848. / sabrao Ivan Bojničić Kninski. - Zagreb : Tiskara Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1896.

Franjo Bučar Obuka u plivanju : sa 37 slika / priredio Franjo Bučar. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1896.

Jedno od ranijih izdanja u kojima Kugli surađuje s Franjom Bučarom. Može se smatrati prethodnicom nakladničke cjeline Sokolska knjižnica. Osim što sadrže onodobni program prosvjećivanja na području tjelesnog odgoja, ovakve su knjige zanimljive i zbog ilustracija koje imaju naglašenu didaktičku ulogu i funkciju zornog predočivanja ljudskoga tijela u pokretu.

Na koricama i naslovnoj stranici otisnuta je adresa Zagreb, Ilica, ali bez kućnog broja.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 42

Gottfried August Bürger 65 Münchhausen : čudna putovanja i pustolovine po moru i po kopnu ispričana uz čašu vina i u prijateljskom društvu : ilustrovano sa 12 slika i 4 slike u boji / po izdanju G. A. Bürgera ; preveo Iso Velikanović. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [19--?]

Gottfried August Bürger preveo je na njemački priče, također njemačkog, književnika, znanstvenika i bibliotekara Rudolfa Ericha Raspea (1737.-1794.) koji ih je na engleskom jeziku objavio 1785. godine, dok su se prve priče pripisane popularnom pustolovu i slavnom lažljivcu, počele objavljivati anonimno još 1781.-1783. Barun Hieronymus Carl Friedrich von Münchhausen, njemački plemić koji je ratovao u ruskoj službi protiv Turaka, postao je sinonim za lažljivca čija izmišljanja dosežu groteskne razmjere. Bürgerov prijevod ujedno je prerada i prilagodba, a upravo zahvaljujući njemu Münchhausenove su priče stekle reputaciju koju imaju danas. Knjižari St. Kugli kao nakladniku te Isidoru Velikanoviću kao prevoditelju dugujemo činjenicu da su Münchhausenove pustolovine postale sastavnim dijelom i hrvatske kulture.

65

Njemački pripovjedač iz razdoblja prosvjetiteljstva (31. prosinca 1747. 8. lipnja 1794.)

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 43

Miguel de Cervantes Saavedra Bistri vitez Don Quijote od Manche : sa slikom piščevom i 227 ilustracija / sa španjolskoga preveo Iso Velikanović. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, [1931?]

Iso Velikanović još je 1915. preveo Don Quijota i objavio ga u vlastitom izdanju 66. U predgovoru ovom Kuglijevom izdanju Velikanović izričito navodi to svoje cjelovito izdanje Don Quijota kao i činjenicu da je naklada davno rasprodana. Također bilježi da se ovdje radi o skraćenom izdanju, prikladnom i za mladež, ali naglašava da ništa nije prepričavao, nego da je riječ o vjernom prijevodu sa španjolskog izvornika, kao i u slučaju njegova prvog izdanja cjelovitog hrvatskog prijevoda Don Quijota. Ističe da je sav tekst pruzeo iz svog prvog izdanja, koje je ujedno i prvi hrvatski cjeloviti prijevod Don Quijota, i to izravno sa španjolskog.

66

Cervantes Saavedra, Miguel de. Bistri vitez Don Quijote od Manche : sa slikom i biografijom piščevom / Miguel de Cervantes Saavedra ; sa španjolskoga preveo Iso Velikanović ; sa 312 ilustracija Manuela Angela. Zagreb : Izdanje I. Velikanovića, 1915. To je prvi hrvatski cjeloviti prijevod Don Quijota i to izravno sa španjolskog, a ne posredno preko francuskih ili njemačkih obrada.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 44

Anton Pavlovič Čehov Ubojstvo ; Arijadna / Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [19--?].

- 66 str. ; 19 cm. - (Hrvatska biblioteka ; 931-932)

Klotilda Cvetišić Kućanstvo za školu i dom Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1893.

Alphonse Daudet Parižke crtice / po Alph.

Daudetu [preveo] E. Matić.

Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1883.

Objavljivanje prijevoda priča francuskog novelista Alphon­sa Daudeta govori o postupnoj promjeni čitateljskih navika u Hrvatskoj.

Daudet je pisac osrednje vrijednosti, nije klasik, ali nije niti puko i bezvrijedno zabavno štivo. Zanimljivo je da na predstranici Kugli najavljuje izdanje Kolombe Prospera Mériméa.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 45

Pietro Degan Biela gospa s Trsat-Grada : historički roman / talijanski napisao Petar Degan ; preveo A. Mandel-Bademić 67. - Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1895?] (Hrvatska biblioteka ; sv. 139-143 ; sv. 144-147)

Dvosveščani roman pisan u romantičarskom stilu. U prvom dijelu čitatelj prati ljubavni zaplet i intrige u čijem je središtu prelijepa Ivana Pallavicini, kćerka talijanskog plemića čija se obitelj doselila u dvorac u Hrvatskom primorju. Njezin otac u mladosti se pridružio uskočkim hajducima postavši čak i njihovim vojvodom. Nakon očeve smrti, Ivanu otimaju uskoci želeći se domoći skrivenog blaga njezina oca, a zbog zlobe bude prodana jednom Rusu. U drugom svesku, slijedom brojnih zapleta, Ivana se udaje za Nikolu Frankopana, kojemu nije suđeno da uz nju sretno poživi. Današnjem čitatelju može biti zanimljiv prostor Hrvatskog primorja u prošlosti, područja oko Senja, Bakra, Trsata i Grobnika, kao poprište radnje ovog praktički nepoznatog romana.

Dimitrija Demeter Otac i sin : crta iz petnajstog vieka / pripovieda ju D. Demeter U Zagrebu : Knjižara Hartmana (Kugli i Deutsch), 1882. - 52 str. ; 13 cm. - (Hrvatska biblioteka ; br. 3)

67

Hadrijan Mandel – Bademić (Trsat, 22. 11. 1863. - Rijeka, 28.5.1902.), pravim imenom Andrija Mandel. Hrvatski pjesnik, prozni pisac i prevoditelj.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 46

Demosthenes Demostenov govor o vijencu / tekst od Fr. Pauly-a Zagreb : Tisak i naklada knjiž. L.Hartmana (Kugli i Deutsch), [1930?]

Broširani uvez. Cijeli tekst otisnut je grčkim alfabetom. Nema uvoda na hrvatskom jeziku, iako tako piše na koricama.

Demosten (grčki: Dēmosthénēs), atenski državnik i govornik (384. pr. Kr. –322. pr. Kr.68). Nakon atenskog poraza kraj Heroneje (338. pr. Kr,), zalagao se za dodatno utvrđivanje Atene i sam priložio znatan novčani iznos te je predloženo da ga se nagradi zlatnim vijencem. Njegov protivnik Eshin optužio ga je tada za povredu zakona, našto je Demosten odgovorio (330. pr. Kr.) govorom Za Ktezifonta, o vijencu i pobijedio.69 Kugli je imao program objavljivanja djela klasičnih autora grčkih i rimskih, iako je sličan program imala i Matica hrvatska. Međutim, Kugli je vrlo vjerojatno bio motiviran potrebama nastavnog programa u školama. U tom smislu dragocjena je napomena otisnuta na broširanim koricama: Pisci grčki i rimski : s hrvatskim uvodima : za školu izdani uz nadgled dr. Fr. ­Maixnera. Dr. Franjo Maixner (Osijek, 1841. - Zagreb, 1903.) bio je redoviti profesor klasične filologije latinske na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj Seminara za klasičnu filologiju (danas Odsjeka za klasičnu filologiju).70 Fedor Mihajlovič Dostojevski Demoni : roman u 3 diela, prevod s ruskoga / F. M. Dostojevskij Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1919?]

(Hrvatska biblioteka)

Istaknuto je da se radi o izravnom prijevodu s ruskog. Ovo je jedan od ranijih prijevoda nekog djela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog na hrvatski u vidu knjige. Dostojevski se u devetnaestom stoljeću na hrvatski uglavnom prevodio u periodici, tj. u novinama i časopsima. Prijevodi knjiga počinju izlaziti relativno kasno, tj. tek potkraj devetnaestog stoljeća. U trenutku kad Kugli objavljuje Demone i nešto kasnije Mladića, hrvatsko jezično područje oskudijeva prijevodima djela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, tako da ovaj nakladnik i na tom području, premda vrlo skromnim izdanjem, probija led. Primjer još jednog autora-klasika, čija djela danas percipiramo kao sastavni dio opće kulture, ali je put do tog statusa Dostojevskoga i njegova prevođenja na hrvatski, pa time i čitanja, potrajao malo dulje nego što obično mislimo.

68 69 70

http://proleksis.lzmk.hr/17345/ Ibid.

Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu : [1874-1899] Zagreb : izdao Akademički senat Kr. sveučilišta, 1900. Str. 54.-55.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 47

Vladoje Dukat Izvori Belostenčeva “Gazophylacium latino-illyricum” / napisao član dopisnik Vladoje Dukat. - U Zagrebu : Tisak i naklada St. Kugli, knjižara Jugoslavenske akademije i Kr. sveučilišta, 1923.

Fedor Mihajlovič Dostoevskij Mladić : roman u tri diela / F. M. Dostojevskij. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, knjižara Jugoslavenske akademije i Kr. sveučilišta, 1920. - 2 sv. (348 ; 368 str.) ; 17 cm. - (Hrvatska biblioteka)

Grafički opremio Miljenko Gjurić (Gravé par M. D. Gjurić – ­otisnuto na samoj ilustraciji na naslovnoj stranici drugog sveska.

Osim što je ovo izdanje vrijedan prilog približavanju opusa Dostojevskoga hrvatskim čitateljima, vrijedno je istaknuti i graviru vrsnoga majstora grafike Miljenka Đurića na naslovnoj stranici.

Josip Ettinger Hrvatski lovdžija : priručnik za lovce, šumare i sve prijatelje lova : sa 5 tabla / sastavio. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1897?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 48

Gustave Flaubert Tri novele . - Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (St. Kugli), [19--?]. - 103 str. : ilustr. ; 18 cm. - (Hrvatska biblioteka ; sv. 873-874)

Anatol France Gospoja u bieloj haljini : prijevod s francezkoga . - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [19--?]. - 29 str. ; 17 cm. - (Hrvatska biblioteka)

Izdanje hrvatskog prijevoda francuskog nobelovca svjedoči o interesu hrvatskih čitatelja za suvremene autore koji više nisu primarno iz njemačkog i srednjoeuropskog kulturnog kruga, niti su u Hrvatsku došli putem njemačkih utjecaja.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 49

Aleksandar Freudenreich Na Ozlju : epizoda iz ZrinskoFrankopanske propasti u jednom činu : (sa 12 lica) : zbiva se početkom svibnja 1671 na Ozlju / napisao. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, 1928. (Kazališna biblioteka ; br. 97)

Na primjerku iz zaštićenog fonda Gradske knjižnice je posveta i vlastoručni potpis autora, Aleksandra Freudenreicha.

Ksaver Šandor Gjalski Osvit : slike iz tridesetih godina : ilustrovano s 8 slika / Ksaver Šandor Gjalski. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, [1931?]

(Sveukupna djela / Ksaver Šandor Gjalski ; sv. 1)

Na ovitku ilustracija Andrije Maurovića (potpisana u donjem desnom uglu). Maurović se potpisao i na ilustracije unutar knjige.

Unutar samih knjiga iz cjeline Sveukupnih djela Ksavera Šandora Gjalskog, nalazimo podatak da se ista knjiga može dobiti kao pučko ilustrirano izdanje, fino kartonirano i uvezano u “cijelo platno”.

Ujedno primjer objavljivanja sabranih djela jednog od klasika hrvatske književnosti.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 50

Nikolaj Vasiljević Gogolj Ivan Ivanović i Ivan Nikiforović / Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1909?] (Hrvatska biblioteka ; 9)

Jedan od najranijih prijevoda nekog djela ovog ruskog klasika na hrvatski jezik u vidu knjige. Kugli je prvo izdanje iste Gogoljeve pripovijetke objavio još 1883. u prijevodu Bogomira Brlekovića. Prije ovog izdanja Gogolj se u Hrvatskoj prevodio i objavljivao samo unutar časopisa.

Oba izdanja izišla su unutar cjeline Hrvatska biblioteka, što je dodatna potvrda činjenice da Kugli prijevode stranih autora na hrvatski jezik smatra sastavnim dijelom korpusa hrvatske knjige.

Zlatka : hrvatska pučka opera u 3 čina / libretto napisao August Harambašić ; glasba Ivana Zajca. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1885.

Primjer samostalnog objavljivanja libreta. U ovom slučaju radi se o predlošku za manje poznatu i rijetko izvođenu Zajčevu operu.

Na koricama otisnuta adresa Ilica 4, Hotel k caru austrijanskomu.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 51

Dragutin Hirc Gorski kotar : slike, opisi i putopisi / slike risao Vaclav Anderle. - Zagreb : Tisak i naklada knjiĹžare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1898.

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 52

Dragutin Hirc Lika i Plitvička jezera : putne uspomene od Dragutina Hirca / slike risao Vaclav Anderle Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1900?].

Dragutin Hirc Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / slike risao Vaclav Anderle. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1891?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 53

Izbor iz Homerove Iliade / Zechmeisterovu tekstu uvod priredio A. Musić Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1890?]. - 2 sv.

(XIV, 160 str. ; 259 str.) ; 18 cm. - (Pisci grčki i rimski s hrvatskimi uvodi za školu izdani uz nadgled dr. Fr. Maixnera)

Mladen Horvat Muri Massanga : roman čovjeka, koji je osvojio svijet / [naslovni list i ilustracije od O. A. (Otokar Antonini)]. - Zagreb : Naklada knjižare St. Kugli, [1927?]

Knjiga Muri Massanga danas zaboravljenog i zanemarenog autora Mladena Horvata značajna je iz više razloga: Ističe se zanimljivim grafičkim rješenjem korica i ilustracijama Ota Antoninija u duhu popularne varijante Art décoa po uzoru na časopis Svijet. Primjer je to knjige-artefakta, čija oprema privlači pogled, pa ujedno izaziva znatiželju i za sadržaj, iako autor nije značajno ime za hrvatsku književnu povijest. Po svim obilježjima to je zabavan roman koji pretendira na čitanost, tj. dobru recepciju kod šire publike, te se po tome uklapa u komercijalni dio nakladničkog programa knjižare St. Kugli koji se osobito razvio dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoljeća.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 54

Na poleđini naslovne stranice nailazimo na sljedeću napomenu: “Sva prava glede prevoda, filmovanja i svih ponovnih izdanja pridržaje si autor.” Što bi značilo da su i očekivanja bila velika.

Književna povijest Mladena Horvata i njegove romane bilježi tek rubno, kao književno neuspjele, ali s pokušajem obrade rijetkih i zanimljivih tema.71 Sigurno bismo autoru zamjerili krajnje simplificiran izraz i nespretan stil, ali ovaj roman dobiva na vrijednosti ako obratimo pozornost na samu priču i kulturološke značajke knjige. Glavni, i ujedno naslovni lik Muri Massanga potomak je afričkog crnca, jazz-glazbenika koji čudnovatim spletom okolnosti dolazi u Europu, i francuske kabaretske plesačice, predstavnice “ukusa svog doba”, kao što nam o svojim likovima kaže sam autor (za kojeg bi se moglo konstatirati to isto)72. Nakon smrti roditelja Muri ostaje siroče koje posvaja neudana bogatašica i ostavlja mu oporučno svoj imetak. On se školuje, postaje doktor filozofije i provodi godine na Dalekom istoku usavršujući se u kontemplaciji. Po povratku u Pariz razvija teoriju o mogućnosti čovjeka da se snagom svoje misli i volje pojavi na mjestima na kojima želi, te mu pritom fizička stvarnost ne predstavlja nikakvu prepreku. Budući da ga intelektualna elita ignorira i izruguje mu se, on odluči potpuno djelatno dokazati ispravnost svoje teorije: svojim parapsihološkim moćima stječe golemo bogatstvo i osvaja svijet, ali i ljude, koje podređuje svojoj volji. Elementi kičaste priče o frivolnim ženama koje sanjare o nedostižnom ljubavniku iz snova isprepleću se s uvidima o faktorima koji kroje sudbinu svijeta.

Ovo lagano štivo, u književnom pogledu “nebrušeno” djelo na rubu nepismenosti kako na jezičnoj razini, tako i u pogledu književnog stila, ipak je intrigantnom fabulom i zapletom zacijelo bilo privlačno čitateljskoj publici, a vjerojatno ne bismo previše pogriješili tvrdnjom da tema gomilanja novca i koncentracije moći može zainteresirati i današnjeg čitatelja.

Roman je preveden i na njemački jezik te je doživio i njemačko izdanje.

71 72

Victor Hugo Zvonar Majke Božje Pariške : (Notre-Dame de Paris) / Viktor Hugo ; preveo J. K. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1903?]. - (Hrvatska biblioteka ; sv. 345-350)

Joza Ivakić Samoborski kolodvor : šala u jednom činu / Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, [1925?]

(Kazališna biblioteka ; br. 38).

Nemec, Krešimir Povijest hrvatskog romana.

Zagreb : Znanje, 1994-2003. Sv. 3., str 172.

Muri Massanga, str. 4.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 55

Marija Jambrišak Znamenite žene u povjesti i pričama. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1896. - 148 str. : ilustr. ; 21 cm

Izdanje istog djela iz 1885. godine objavljeno je nakladom Knjižare Mučnjaka i Senftlebena. Na naslovnoj stranici tog izdanja otisnuta je bilješka da je knjiga nagrađena od Matice hrvatske iz Zaklade Ivana Nepomuka grofa Draškovića za godinu 1883., a na Kuglijevoj knjizi iz 1896. godine otisnuto je da je i ona nagrađena istom nagradom za godinu 1896. Međutim, ne radi se o dva izdanja istog djela, nego o svojevrsnom nastavku djela iste autorice, Marije Jambrišak, jer u te dvije knjige nisu ispripovijedane biografije istih znamenitih žena, nego različitih.

Marija Jambrišak O pristojnom vladanju u svim životnim prilikama : rukovođ za općenje u obitelji, u društvu i u javnom života Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1907.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 56

Srećko Kirin Prikazanja / likovno opremio Vladimir Kirin. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [1922?].

Svečana izvanredna sjednica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti : držana dne 28. julija 1917., na 50. obljetnicu prve svečane akademičke sjednice. - U Zagrebu : Knjižara Jugoslavenske akademije L. Hartman (St. Kugli), 1917. - 54 str. ; 20 cm

Zbirka pjesama Srećka Kirina73, brata Vladimira Kirina, koji je grafički opremio naslovni list.

Grafičko oblikovanje, odnosno ilustracija na koricama, u maniri antičkih slikarija (tzv. tehnika ili stil crvenih figura na vazama i drugim lončarskim proizvodima), vrlo je atipična za Vladimira Kirina.

73

Podatak o Srećku Kirinu kao bratu Vladimira Kirina prema: Vladimir Kirin : (1894.-1963.) : retrospektiva : Galerija Klovićevi dvori, 19. prosinca 2006. - 11. veljače 2007. : [katalog izložbe] / [urednica Biserka Rauter Plančić] Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2006.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 57

Vjekoslav Klaić Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija Zagreb : St. Kugli, 1922. (Kugli-eve pučke knjige ; br. 3)

Vjekoslav Klaić Vatroslav Lisinski (1819-1854) i prve dvije hrvatske opere / napisao Vj. Klaić. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, knjižara Jugoslavenske akademije i Kr. sveučilišta, 1919. (Kugli-eve pučke knjige.

Pučke knjige o glazbi ; br. 1)

Vjekoslav Klaić Povjest Hrvata . - Zagreb : Naklada St. Kugli, <19--

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 58

Nikola Kokotović Novi uzor-listar i kućni savjetnik : za sastavljanje svakovrsnih listova, izprava i pismenih sastavaka za sve družtvene prilike u poslovnom i domaćem životu : priručnik za svakoga Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [189-?].

Mijo Krešić Mladi trgovac : praktična uputa za jednostavno vodjenje poslovnih knjiga, trgovačko dopisivanje, obrtni i trgovački zakon te mjenbeno pravo. - U Zagrebu : Naklada Akademičke knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1888.

Na naslovnoj stranici otisnuta adresa Akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) u Ilici 4, Hotel k caru austrijanskomu.

Antun Kovačić Baruničina ljubav : pripovijest iz Zagorja. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [19--?].

(Hrvatska biblioteka ; br. 777-780)

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 59

Iso Kršnjavi Kritična razmatranja / napisao. - U Zagrebu : Nakladom Knjižare Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch), 1899.

Ivo Kugli Egzotično putovanje : putopisi : s pedeset i četiri slike Zagreb : Naklada St. Kugli, 1923.

Jedno od, sa sadržajnog gledišta, ambicioznijih Kuglijevih izdanja. Šest Kršnjavijevih studija s tematikom iz područja povijesti umjetnosti i estetike, važnih za razumijevanje formativnog razdoblja hrvatske moderne i likovnog izričaja likovnih umjetnika na završetku 19. stoljeća. Nastale su povodom Izložbe 1. hrvatskog salona. Kršnjavi ovim tekstovima nastavlja svoj rad na utemeljenju i razvijanju kritičkog i teorijskog promišljanja umjetnosti.

Putopis Ive Kuglija, sina Stjepana Kuglija, popraćen fotografijama koje je autor sam snimio putujući po Mediteranu.

Korice je likovno i grafički opremio Vladimir Kirin, takoreći “kućni ilustrator” Kuglijevih knjiga. Ivo Kugli zaputio se koncem veljače 1922. godine brodom na krstarenje po južnoj Italiji (uglavnom Siciliji) i put Tunisa. Svoje je putovanje prikazao u epistolarnoj formi (pisma prijateljici) i dokumentirao fotografijama.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 60

Eugen Kumičić Otrovana srca ; Pobijeljeni grobovi : dvije pripovijesti : ilustrovano sa dvije slike : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1936?]

Jedno od djela objavljenih unutar Sabranih djela Eugena Kumičića. Kumičić je kao autor naveden i pravim imenom i uz pseudonim Jenio Sisolski. Na većini ilustracija može se u donjem desnom uglu pročitati potpis Andrije Maurovića, ali ne i na dvije slike unutar ovog djela.

Eugen Kumičić Otrovana srca : pripoviest / napisao Evgenij Kumičić Zagreb : Tisak i naklada Akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1890?]

Eugen Kumičić Jelkin bosiljak : pripovijest iz istarskoga života / Eugen Kumičić (Jenio Sisolski) Kumičić, Eugen Zagreb : Naklada St. Kugli, knjižara Kraljevskog sveučilišta i jugoslav. akademije, [1933?]

Jedno od ranih izdanja Kumičićeva romana. Na broširanim koricama otisnuta je godina izdanja – 1890. – što je praksa od koje je Kugli kasnije odustao. Tridesetih godina 20.-og st.

Knjižara St. Kugli objavljuje isto djelo unutar Sabranih djela Eugena Kumičića, koja su bila dostupna u tri varijante, kao i Gjalski i Šenoa: broširano izdanje s ilustracijama, izdanje s kartonskim koricama te skuplji platneni uvez.

U donjem desnom uglu ilustracije na ovitku vidljiv je potpis Andrije Maurovića.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 61

Petar Kuničić Hrvati na Ledenom moru : putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima : sa 58 slika / po izvješću Julija Payera napisao Petar Kuničić. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), <1900?>. - 141 str. : ilustr. ; 21 cm. - (Knjige za mladež)

Na predstranici je otisnut sljedeći tekst: “Hrvatskim sokolovima koji junačkim učestvovanjem u istraživanju sjevernih krajeva godine 1872.- 74. pitomoj Evropi zasvjedočiše jakost, hrabrost, odvažnost hrvatskog mornara, ne samo pred bijesnim hirima velikih oceana i mora pred topovnicama Helgolanda i Visa već i pred grozotama leda na vječnu uspomenu.”

Hvarski učitelj, pisac, prevoditelj i putnik (1862-1940).

Rodio se u selu Dol na otoku Hvaru. Učiteljsku školu završio je u Arbanasima pokraj Zadra. Godinama je radio kao učitelj na Visu, Korčuli i u Starom Gradu na Hvaru. Njegovi objavljeni radovi, članci u časopisima i knjige, uglavnom su posvećeni mladeži, a odišu “oceanom domoljublja” i ljubavlju prema moru.

Autor kulturno-povijesnih vodiča nekoliko primorskih mjesta i lokaliteta..

Knjiga Hrvati na Ledenom moru posvećena je hrvatskim mornarima, sudionicima istraživanja Sjevernog Ledenog mora u razdoblju od 1872.–1874. godine. Naime, od 23 člana posade istraživačkoga broda “Tegethoff” čak njih 13 su bili Hrvati, djeca ribara i i mornara s jadranskih obala. Također, u ratnoj mornarici Austro-Ugarske, u vrijeme zapovjedništva admirala Tegethoffa, glavninu posade na svim brodovima sačinjavali su Hrvati.74 Preveo je s talijanskog i prilagodio za male hrvatske čitetelje popularno djelo za djecu Edmonda De Amicisa Srce, koje je doživjelo nekoliko izdanja u Kuglijevoj nakladi.75 Petar Kuničić Viški boj. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1892.

74 75

Brazda, Mirko. Hrvati na Ledenom moru / Hrvatski zemljopis, Teč.6 (1999), 38, str. 51-53.

Dorbić, Vicko. Petar Kuničić : spomen-spis za 25 godišnjicu vjenčanja, učiteljevanja i književnog rada : (1885-1910). Zadar : Brzotiskom Narodnog lista, 1910.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 62

Friedrich de La Motte-Fouque Undina / pripoviest Frid. bar. de la Motte-Fouque-a ; preveo M. P. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1885.

Jedan iznimno lijep primjer objavljivanja djela stranog književnika u prijevodu na hrvatski jezik unutar cjeline Hrvatska biblioteka.

Carl Harald Liedbeck Gimnastika za pučke škole : sa 224 likova / iz švedskog preveo, te uvodom i uputom popratio Franjo Bučar. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1895?]

Na primjerku iz fonda zagrebačke Gradske knjižnice nalazi se potpis Franje Bučara.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 63

Lisinski, Vatroslav.

Porin : vitežka opera u 5 čina / uskladbio Vatroslav Lisinski ; slova od dra. Dimitrije Demetra ; potpuni izvadak za klavir i pjevanje udesio Fran Lhotka Zagreb : Hrvatska filharmonija ; (St. Kugli, knjižara hrvatskog sveučilišta i jugoslavnenske akademije), 1919.

Na koricama, uz donji desni rub ilustracije, nalazimo inicijale Lj. B., što vjerojatno upućuje na Ljubu Babića.

Hugo Badalić Nikola Šubić Zrinjski : glasbena tragedija : (u 3 čina 8 slika) / spjevao ju Hugo Badalić ; glasbotvorio Ivan Zajc.

[4. izd.]. - Zagreb : Knjižara L. Hartmana (St. Kugli), 1913. – (Hrvatska kazalištna biblioteka ; sv. 11)

Josip Matasović Iz galantnog stoljeća : kulturnohistorijski fragmenti / [crteži i vignette Vladimira Kirina]. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, 1921.

Tekstualni predložak, odnosno libreto za istoimenu operu koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. 1901. godine objavljeno je treće izdanje koje se rasprodalo, pa je knjižara L. ­Hartmana (St. Kugli) zamolila Viktora Badalića, sina Huga Badalića, da priredi “četvrto ukusno izdanje”. Isto kao i prvom izdanju, te onima koja su slijedila, i ovom je podloga tragedija Theodora Körnera, uz iznimku zbora U boj, u boj, za koji je riječi napisao Franjo Marković.

Na poleđini naslovne stranice otisnuto je “Crteži i ­vignette Vladimira Kirina”.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 64

Fran Mažuranić Lišće / crtice Frana Mažuranića. - U Zagrebu : u Knjižarnici Jugoslavenske akademije L. Hartmana ( Kugli i Deutsch), 1887.

Molière Gradjanin plemić : komedijabalet u pet činova / preveo s francuskog Iso Velikanović. Zagreb : St. Kugli, [1922?].

Lijep primjer jednoga od ranijih Kuglijevih izdanja, vrijednoga književnog sadražja, koji je s vremenom stekao status klasika hrvatske književnosti. Knjiga je tiskana u Dioničkoj tiskari, jer Stjepan Kugli nije još razvio poslovanje u tom opsegu da bi imao vlastitu tiskaru, a ima i uredno otisnutu godinu izdanja.

Za to razdoblje uobičajeni florealni ornamenti na opremi naslovne stranice sadržajno su se izvrsno stopili s naslovom samoga djela.

Na naslovnoj stranici primjerka iz fonda zagrebačke Gradske knjižnice otisnut je stari tintni pečat Knjižnice općine grada Zagreba.

Još jedan prijevod kojim je Iso Velikanović obogatio hrvatsku kulturu. U ovom igrokazu glasovitog francuskog komediografa, koji je i izvorno u podnaslovu dobio oznaku “komedija-balet”, glumačke replike koje čine dramsku okosnicu isprepleću se s glazbom, pjesmom i plesom.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 65

Vladimir Nazor Nove pjesme / [perocrteži od Ljube Babića ml.]. - U Zagrebu : Komisionalna naklada knjižare St. Kugli-a, 1913.

Na crtežu Ljube Babića na predstranici knjige otisnute su i riječi “Turris eburnea” (“kula bjelokosna”), što je ujedno naslov prve pjesme u zbirci.

Knjiga je lijep primjer suradnje dvaju hrvatskih umjetnika – pjesnika i likovnog umjetnika, koji svoj modernistički izraz implementiraju u knjigu i njezinu opremu.

U konteksu Kuglijeva nakladničkog programa također je vrijedno istaknuti objavljivanje ciklusa Nazorovih djela, jer time ova izdavačka kuća pokazuje smisao za prilagodbu objavljujući djela pisca koji se tek smješta u maticu hrvatske književnosti, klasika u nastajanju.

Vladimir Nazor Svjetionik i Crveni tank. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [1922?]. (Nove priče ; sv. 3)

Unutar donjeg dijela crteža na koricama vidi se potpis V. Kirin (Vladimir Kirin). Međutim, potpuno isti Kirinov crtež nalazi se i na koricama Nazorove Legenda o sv. Hristoforu (Nazor, Vladimir. Legenda o sv. Hristoforu. Zagreb : Tisak i naklada St. ­Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [1922?], ali i Priče o dva grada Charlesa Dickensa, kao i drugih Dickensovih djela koja su izišla u Kuglijevom izdanju.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 66

Charles Nuitter Jedna čaša čaja : vesela igra u jednom činu / od Ch. Nuitter i J. Derley-a ; preveo J. Romanić. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [19--?]. (Hrvatsko kazalište)

Charles Nuitter (1828.-1899.), pravim imenom Charles Louis Étienne Truinet, bio je francuski libretist, dramatičar, prevoditelj i knjižničar te arhivist pariške opere; po struci pravnik.

Rođen u Parizu.

Primjer objavljivanja djela koje je popularnost steklo zbog kazališnih izvedbi.

Nikola Peršić Prirast i kretanje gradskog stanovništva s naročitim obzirom na grad Zagreb Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, <1935?>

Milan Ogrizović Slava Augustu Šenoi : (1881-1921) : spomen-spis o četrdesetgodišnjici njegove smrti / napisao M. Ogrizović Zagreb : Naklada knjižare St. Kugli, 1922. (Kugli-eve pučke knjige. Popularna književnost ; br. 2)

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 67

Ivo Pilar Borba za vrijednost svoga “Ja” : pokus filozofije slavenskog individualizma. - Zagreb : Naklada St. Kugli, 1922.

Manje poznata, ali iznimno važna rasprava hrvatskog političkog geografa i geopolitičara, političara, znanstvenika, publicista i odvjetnika, ali i socijalnog psihologa, člana Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja”. Autor u njoj iznosi svoje poglede na psihološka i filozofska, sociološka te antropološko-etnografska pitanja.76 Izbor ove rasprave nije tipičan za Kuglijeva izdanja 1920.-ih godina, kad se oni više fokusiraju na popularnu literaturu i razne priručnike te ponovljena izdanja hrvatskih klasika. Činjenica da su objavili Pilarovu raspravu, pokazuje da su bili otvoreni i za mogućnost objavljivanja kvalitetnijeg i zahtjevnijeg djela znanstvenog karaktera.

“Svi današnji narodi su produkti etničnoga miješanja, rasno­čistih naroda danas neima na svijetu. (...) Glavna značajka narodnoga života jest kultura. Sve kulturne elemente, koji su se zametnuli u pojedinim obiteljima preuzima narod i konzervira ih te razvija dalje. (...) Bez narodnog života nema kulture.

Internacio­nalne ili nadnarodne kulture u opće neima.

Svaka kultura je produkt jednoga naroda.”

76

Vlado ŠAKIĆ, “Uvid u djelo ‘Borba za vrijednost svoga ja’ ili uvod u ‘Pilarovu psihologiju”, GP, 2/2002., str. 41-64.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 68

Izbor iz Platonovih djela.

- Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [19--?]. (Pisci grčki i rimski s hrvatskim uvodima)

Jedno od ranih izdanja Platonovih dijaloga. Tekst je u cijelosti otisnut na grčkom alfabetu, a prethodi mu uvod prof. dr. Julija Adamovića.

Ispod naziva nakladničke cjeline Pisci grčki i rimski : s hrvatskim uvodima, otisnuta je i napomena : “za školu izdani uz nadgled Dr. Fr. Maixnera”, kao i uz Demostenov Govor o vijencu.

Friedrich Wilhelm Schubert Historijsko-geografski školski atlas / izradili F. W. Schubert i W. Schmidt ; hrvatski priredio Augustin Dobrilović Zagreb : St. Kugli, [1900?]

Caius Plinius Caecilius Secundus Izabrani Plinijevi listovi / preveo Dragutin Kišpatić Zagreb : St. Kugli, <1930?>.

William Shakespeare Otelo : sa 8 slika od F. Piloty-a / tragedija u 5 čina Williama Shakespeare-a ; preveo Ivan Trnski. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1883. - (Dramatička djela Williama Shakespeare-a u hrvatskom prievodu ; knj. 2) (Hrvatska biblioteka ; sv.

11-12)

William Shakespeare Hamlet : tragedija u 5 čina / od W. Shakespearea ; po A. W. Schlegelu preveo August Harambašić. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1887.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 69

Samuel Singer Beiträge zur Literatur der kroatischen Volkspoesie / Agram : Verlag von Leop. Hartman’s Buchhandlung (Kugli & Deutsch), 1882.

Primjerak koji se čuva u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici ima otisnut stari pečat knjižnice, kao i pečat s oznakom da se radi o daru Branimira Brusine Gradskoj knjižnici. Branimir Brusina bio je sin prirodoslovca Spiridona Brusine, član Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja, a zagrebačkoj Gradskoj knjižnici darovao je veći broj knjiga s pečatom koji potvrđuje da je knjiga njegov dar knjižnici.

Eugen Sue Tajne grada Pariza /preveo Evgenij Kumičić. - Bogato ilustrovano 3. izd. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1927?]

Eugen Sue, autor iznimno popularnih feljtonskih romana, ponavljao se u više izdanja. Njegova popularnost može se konstatirati i u Hrvatskoj, jer na sačuvanim primjercima u Gradskoj knjižnici vidmo da su u krajnje trošnom stanju, što znači da su se posuđivali i čitali.

Vrijedno je istaknuti i činjenicu da je djelo preveo Eugen Kumičić.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 70

Milivoj Šrepel Cornelije Tacit Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1887.

Na naslovnoj stranici primjerka u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici je vlastoručna posveta psica (Milivoja Šrepela) Tadiji Smičiklasu.

August Šenoa Zlatarovo zlato : historička pripoviest XVI. vieka. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), 1910.

Lav Nikolajevič Tolstoj Gospodar i sluga : pripoviest : prevod s ruskoga / od grofa L. N. Tolstoja. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [18??].

August Šenoa Zlatarovo zlato : historijska pripovijest XVI. vijeka /.

- Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1931?]

(Sabrana djela / August Šenoa ; sv. 2).

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 71

Urania, umjetno znanstveno kazalište : prosinac Zagreb : [Uranija?], 1900.

Iz sadržaja: 1. Prolog / Iso Kršnjavi ; 2. Astronomija u Uraniji / Oton Kučera ; 3. Pariška izložba ; O Parizu / Iso Kršnjavi.

U ovoj publikaciji nalazimo rijedak podatak da su se 1900. godine u Kuglijevoj knjižari mogle kupiti karte za predstave Umjetno znanstvenog kazališta Urania, koje su se održavale u Umjetničkom paviljonu, a organizirali su ih Iso Kršnjavi i Oton Kučera.

Na temelju ove publlikacije i podataka na završnom listu - “Predprodaja karata u knjižari Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), uz navod termina održavanja predstava – možemo zaključiti da je u prostoru Umjetničkog paviljona 1900. godine zaista djelovalo kazalište “Urania”. Sama Kuglijeva knjižara prema tome bila je i mjesto na kojem su se građani mogli uključiti u kulturna događanja u Zagrebu, u ovom konkretnom slučaju kupnjom ulaznica.77

Mladen Tucić Nagon : roman iz budućnosti / (sa predgovorom Stjepana pl.

Miletića). Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1887.

Na naslovnoj stranici otisnuta je adresa u Ilici 4, uz napomenu Hotel k caru austrijanskomu.

U predgovoru Stjepan Miletić piše sljedeće: “Autor “Nagona” je moj najbolji prijatelj.”

Roman anticipira reformu hrvatskog kazališta, koju je Stjepan Miletić proveo tek kad je Mladen Tucić već umro od tuberkuloze.

77

Zahvaljujem gosp. Mladenu Perušiću, d.i.a., retsauratoru i konzervatoru, dobitniku nagrade “Vicko Andrić” za vođenje retauratorsko-konzervatorskih zahvata na uzagrebačkom Umjetničkom paviljonu, što mi je skrenuo pozornost na ovaj detalj.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 72

Milivoj Vežić Pomoćnik za javnu upravu : sbirka najvažnijih zakonah i naredabah o javnoj sigurnosti, obćem zdravlju, i o narodno-gospodarskoj prigodbi u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji s pripojenom bivšom hrv- slav.

Krajinom / uredio Milivoj Vežić. - 1884 ; Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch)

Josip Vitanović Najnoviji veliki ljubavni listar / složio I. V. Tenjac 3. ispravljeno izd. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1907?].

Priručnik za pisanje ljubavnih pisama sa zbirkom predložaka. Knjigu bismo mogli opisati kao demistificiranu ljubavnu korespondenciju.

Uvodna napomena datirana je mjeseca svibnja 1907.

Na naslovnoj stranici otisnuta je adresa u Dugoj ulici 12.

Izabrane romance i balade / sabrao i s kratkim predgovorom popratio Jos. Vitanović. - Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1884. (Hrvatska biblioteka ; br. 19).

Josip Vitanović bio je profesor kr. velike realke zagrebačke.

Richard Wagner Walküra : prvi dan svečanog prikaza Prsten Nibelungov / preveo Petar Konjović.

- Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1900?]

(Muzičke drame ; 1)

Nakladnička cjelina Muzičke drame, prva knjiga. Pravi je kuriozitet da je Kugli upravo prijevodom predloška za Wagnerovu Walküru započeo ediciju Muzičkih drama.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 73

Izraelski molitvenik : izdalo osobitim obzirom na školsku mladež izrael. učiteljsko družtvo. - Zagreb : Naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1892.

Molitvenik je u cijelosti otisnut hebrejskim pismom, a na posljednjoj stanici (prvoj odnosno početnoj prema pravilu pisanja i čitanja hebrejskog teksta) otisnut je i latinični tekst s naslovom i ostalim podatcima o izdanju.

Najveći i najpotpuniji babilonski sanovnik : planetar i lutrijaš s kartama za gatanje : sastavljen po najstarijim kaldejskim, perzijskim i grčkim rukopisima, kao i po iskusnim usmenim predajama : ilustriran sa 164 slike u tekstu, te 540 lutrijskih sličica i s 32 karte za gatanje Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1902?]. - 243 str., [4] table sa kartama za gatanje

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 74

Pravi Petrica Kerempuh ili Svjetski potepuh : slike iz života najvećega svjetskog prokšenjaka i lakrdijaša Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1900?]

Za spomenar mudre izreke iz naše književnosti / pribrala Marija Kumičić. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1896?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 75

Dječje knjige * Izbor dječjih knjiga priređen je prema zaštićenom fondu dječjih knjiga Gradske knjižnice u Zagrebu. Za savjete pri izboru konkretnih primjeraka zahvaljujemo Ranki Javor, knjižničarskoj savjetnici, voditeljici Hrvatskog centra za dječju knjigu.

Hans Christian Andersen Andersenove priče za mladež : sa devetnaest lijepih slika.

- 3. izd. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), <1880?>.

Franjo Bartuš Božićnice : pjesme, pripovijesti i pouka za mladež / sastavio Franjo Bartuš Zagreb : Tisak i naklada knjižare Kr. sveučilišta i Jugoslavenske akademije St. Kugli, [1920?].

Frances Hodgson Burnett.

Mali lord : s pet slika u bojama i trideset i dvije u tekstu / napisala F. H. Burnett ; za mladež priredio Milan Ogrizović. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, <1900?>.

Mala zorna obuka sa hrv., njem., i franc. riječima.

Zagreb : St. Kugli, Knjižara kralj. sveučilišta i Jugoslavenske akademije, [1903?].

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 76

Christoph von Schmid Genoveva : najljepša i najčuvstvenija pripovijetka za sve dobre ljude a osobito za majke i djecu : sa šest slika / od Kršitofa Šmida. - 4. ispravljeno izd. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1910?]

Legenda o Genovevi Brabantskoj (Genoveva od Brabanta), ženi falačkoga grofa Siegfrieda (oko 750.), nepravedno optuženoj za preljub u muževoj odsutnosti. Povjerovavši kleveti, Siegfried ju je osudio na smrt.78 Skrivala se sa sinčićem u Ardenskoj šumi, gdje ju je nakon šest godina pronašao muž i odveo kući. Čest je motiv u njemačkoj romantičarskoj književnosti (L. Tieck, F. Müller, G. Schwab, Ch. F. Hebbel i dr.) i glazbi (R. Schumann, J. Offenbach). Obradu prilagođenu djeci kao čitateljima napisao je Christoph von Schmid, njemački katolički svećenik iz Bavarske (1768 - 1854.), autor brojnih knjiga za djecu čiji su se prijevodi i prerade udomaćili i u Hrvatskoj.

Scmidova Genoveva (prvo njemačko izdanje 1843. god.79) u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st. bila je jedna od najpopularnijih knjiga za djecu.80 Objavljivanje velikog broja izdanja prijevoda te knjige na hrvatski govori u prilog činjenici da je sjeverozapadna Hrvatska sredinom devetnaestog stoljeća pripadala srednjoeuropskom kulturnom krugu i književne utjecaje u tom razdoblju preuzimala preko njemačkog govornog područja. Također je značajno istaknuti danas već zaboravljenog autora dječjih knjiga Christopha von Schmida, koji je u Hrvatskoj bio iznimno prevođen i čije je ime u hrvatskim izdanjima imalo oblik Krsto Šmid ili Krištof Šmid. Kao rimokatolički svećenik, on je u svoje knjige za djecu implementirao i svjetonazorske vrijednosti koje su bile usvojene i prihvaćene u hrvatskom puku.

Sva strana imena u hrvatskom su izdanju Genoveve pohrvaćena, pa je tako njezin muž Siegfried u hrvatskom prijevodu postao Vitomir, dvorski upravitelj Golo postaje Golović, a sinčić dobiva ime Tugomil.

78 79 80

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21643 [cit. 29.09.2017.] https://books.google.hr/books?id=cHsHAAAAQAAJ&pg=PA1&redir_ esc=y#v=onepage&q&f=false [cit. 29.09.2017] Majhut Berislav, Sanja Lovrić. Sredšnji motiv Genoveve i njegove reinkarnacije u hrvatskoj dječjoj književnosti. // Kroatologija 1(2010)1, str. 149–168.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 77

Joachim Heinrich Campe Robinzon Kruzoe : sa 6 velike i 14 manjih slika / napisao J. H. Kampe ; pohrvatio Franjo Bartuš. - Zagreb : Tisak iI naklada L. Hartmana (St. Kugli), [1900?]. (Naklada Akademijske knjižare L. Hartman (Stj. Kugli)

Christoph von Schmid Najbolja baština : pripovijest za mladež / od Krištofa Šmida Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [191-?]

Sadrži i: Janješce

Prerada i prilagodba njemačkog pisca za djecu izvornog djela engleskog književnika Daniela Defoea o škotskom brodolomcu Alexanderu Selkirku, koji je živio nešto više od četiri godine na pustom tihooceanskom otoku.81 Za hrvatsku djecu ovo je djelo preveo i dodatno prilagodio zagrebački učitelj Franjo Bartuš.

Prema naljepnici Knjižnica općine grada Zagreba na koricama knjige, kao i prema pripadajućem starom listiću na katalogu Gradske knjižnice, vidimo da je knjiga bila izlučena, tj. podlijegala je obliku cenzure koji se nakon završetka Drugog svjetskog rata nadalje provodio u zagrebačkim knjižnicama.82

81

82

Wilhelm Busch . Maks i Moric : deranska zloća u sedam vragolija : ilustrovano s 98 slika / Wilhelm Bush ; preveo Iso Velikanović Autorizovano izd.

München : Naklada Braun i Schneider, [1938?]

Zagreb : Tisak i nakl. Knjižare St. Kugli.

Više o tom romanu vidi: Majhut, Berislav. Genoveva i Robinson. U “Književna smotra : časopis za svjetsku književnost” Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 1969- God XXX1 / 1999., br. 112-113 (2-3) str. 121 - 142 Vegh, Željko. Sudbina knjiga kršćanske tematike i nadahnuća u Gradskoj knjižnici u Zagrebu u doba komunizma. U: Kroatologija, Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, Vol.6 No.1-2 Veljača 2016.

Str. 27-39

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 78

Edmondo De Amicis Srce : sa 67 slika / Edmondo De Amicis ; poklanja hrvatskoj djeci Petar Kuničić. 3. izd.

Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1903?]

Dnevnik učenika pučke škole. U Hrvatskoj je prijevod objavljen već 1888. godine u Zagrebu (Kugli & Deutsch), u biblioteci Spisi za mladež, u slobodnoj preradi Petra Kuničića, koji je pohrvatio imena likova i lokalitete.

Taj je prijevod izišao u četiri izdanja (1888, 1893, 1903, 1929). Dijelovi knjige objavljivani su u časopisima Smilje i Bršljan.

Prvo talijansko izdanje izišlo je 1886. godine.

Edmondo De Amicis Srce : ilustrovano sa 74 slike / Edmondo de Amicis ; poklanja omladini Petar Kuničić. - 4. izd. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare St. Kugli, <1929?>.

August Harambašić Mali raj : pjesmice i priče dobroj djeci : sa 20 koloriranih slika / od Augusta Harambašića Zagreb : Tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [190-?]

Alexandre Dumas, st.

Tri mušketira / Alexander Dumas ; preveo M. Lovrenčević.

- Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, [191-?]. - 2 sv.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 79

Rudyard Kipling Kako je deva stekla grbu i druge priče : s autorovim ilustracijama / Rudyard Kipling ; preveo s engleskoga Iso Velikanović. - Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli Knjižara Kralj. sveučilišta i Jugoslav. akademije, [1923?]

Franz Hoffmann Na dalekom sjeveru : pripovijest za mladež / od Franje Hofmanna ; pohrvatio Franjo Bartuš. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), <1910?>. (Spisi za mladež) – uređuje Stjepan Basariček, profesor k. učiteljske škole.

Selma Lagerlöf Dijete betlehemsko : ilustrovano sa 4 slike / preveo Zlatko Špoljar Zagreb : Tisak i naklada St. Kugli, <192-?>

Jacob Grimm Izabrane Grimove priče za mladež / priredio Zlatko Špoljar Zagreb : Tisak i naklada knjižare St. Kugli, <1920?>.

2 sv.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 80

Charles Lamb, Mary Lamb Priče iz Šekspira / engleski složili Charles i Mary Lamb preveo Julije Benešić Zagreb : Naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1918?].

Po njemačkoj preradi Elze Dorn preveo Julije Benešić.

Nakon objavljivanja Shakespeareovih drama u samom početku svoje nakladničke djelatnosti, Kugli objavljuje i proznu prilagodbu za djecu.

Charles Rollin Glasoviti muževi staroga vijeka : sa 10 slika / po Rolinu priredio M. C. Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1900?]

Pekarev Miško : glazbena igra u tri slike : (dječja opereta) / napisao Norbert Neugebauer ; uglazbio Milan Asić ; instrumentirao M. KasovićCvijić ; [idejne skice izradio Walter Neugebauer]. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1941?]. - (Dječja kazališna biblioteka ; br. 9)

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 81

Jules Verne Ideja doktora Oxa ili Čudan prirodni pojav - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), <1887?>.

(Hrvatska biblioteka ; sv. 24)

Ističemo kao kuriozitet da je i ovo djelo izišlo u Hrvatskoj biblioteci.

Heinrich Zschokke Zlatotvorno selo : istinita pučka pripovijest / pohrvatila Marija Kumičić. - Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), [1912?]

Jules Verne Put u središte zemlje / napisao Jules Verne.

- Za mladež preuređeno izd. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (St. Kugli), [1907?]. (Knjige za mladež / Knjižare L. Hartmana)

Aladin : arapska priča iz Tisuću i jedne noći : ukrašeno slikama. - Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1928?]. - (1001 noć ; knj. 3)

Tisuću i jedna noć : arapske priče : sa šest slika u bojama i dvanaest u crno / za mladež izabrao i priredio Stjepan Basariček. - Zagreb : Tisak i naklada Akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1899.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 82

Ivana Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića : pripovijest za djecu s naslovnom slikom Vladimira Kirina. - Zagreb : Naklada St. Kugli, [1922?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 83

Knjige o glazbi i note * Album hrvatskih pjesama : zbirka hrvatskih popjevaka / za glasovir priredio i svojim učenikom za naukovnu porabu sastavio Ante Stöhr Zagreb : St. Kugli : Knjižara Jugoslavenske Akademije i kr.

Sveučilišta, [1910?]

Izbor nota te knjiga i časopisa o glazbi priređen je prema zaštićenom fondu Glazbenog odjela Gradske knjižnice u Zagrebu. Korišten je i izbor notne građe koji za portal Digitalizirana zagrebačka baština priređuje Sanja Vukasović-Rogač, knjižničarska savjetnica, koordinatorica Glazbenog odjela.

Ivan Zajc Zajc-album : hrvatske skladbe za glasovir.

Zagreb : Lav. Hartman, [1890] Sadržaj: Koncertno kolo ; Sbor žetelaka iz opere “Lizinka” ; Mazurka Lizinke ; Popjevka Mislava ; Napjev Liškov [etc.].

Zagrebački album plesova : za glasovir Zagreb : Naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1893?]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 84

Vienac hrvatskih pjesama : sbirka 50 izabranih hrvatskih popjevaka : za glasovir dvoručno i s riečima / udesio Franjo Jilek Zagreb : L. Hartman : Kugli i Deutsch, [1894]

Antun Stoehr Četiri hrvatske pjesme : dj. 37 / uglasbio za jedan glas, uz pratnju glasovira Ante Stoehr Zagreb : Naklada akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1903?]

Vilko Novak Pjevanka : za djecu pučkih škola / sastavio Vilko Novak ... [et al.]

Zagreb : St. Kugli : Knjižara Jugoslavenske Akademije i kr.

Sveučilišta, 1904.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 85

Časopisi i kalendari *

Glazba : list za crkvenu i svjetovnu glazbu te dramatsku umjetnost : glasilo Hrvatskog pjevačkog saveza.

Zagreb : Knjižara Lav. Hartmana, 1893.

Gimnastika : list za školsku i družtvenu gimnastiku / uredjuje Franjo Hochman.

Zagreb : Knjižara Lav. Hartmana, 1890-1899.

Crtež Milke Trnine u časopisu Glazba

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 86

Zagrebački pučki kalendar Zagreb : Naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli), 1896- .

Zvonimir : hrvatski ilustrovani koledar : ujedno uredovnik, poslovnik i zabavnik za prostu godinu ...

Zagreb : Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1884 -1924.

Živila Hrvatska! Kalendar za hrvatski narod Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch)

Ovaj kalendar uređivali su Nikola Kokotović i Martin Lovrenčević. Kao i većina drugih pučkih kalendara, i ovaj je sadržavao književne priloge, uglavnom manje značajnih autora, publicističke prikaze zanimljivosti iz hrvatskog i europskog života – kulture, gospodarstva, onodobnoga tehnološkog razvitka, humoristične priloge te niz korisnih savjeta za svakodnevni život.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 87

Dom i sviet : ilustrovani list za zabavu, pouku i viesti o dnevnih dogadjajih, javnom i družtvenom životu, umjetnosti i znanosti, trgovini i obrtu, glasbi, kazalištu i modi / [za uredničtvo odgovara Stjepan Kugli] Zagreb : Akademijska knjižara Lav. Hartmana (Kugli i Deutch), 1888-1919.

Tiskara : Tisak G. Grunhuta

Zvekan : humoristički list Zagreb : Naklada knjižare Lav. Hartmàna (St. Kugli), 1890-1903.

Ilustrirane novine na hrvatskom jezku. Izlazile su dvotjedno od 1888. do 1923. u nakladi Knjižare L. Hartmana (S. Kugli i Deutsch). 83 O tom časopisu Gjuro Szabo kaže sljedeće: “Od g. 1888. izdaje knjžara Kugli “Dom i Sviet”, koji se održao sve do 1923.

Nije tek literarni časopis, već se obraća na šire slojeve, kojim se donosi zanimljivosti daleko više iz svijeta no iz doma.“ 84

83 84

Izlazi kao prilog uz Dom i sviet.

Humoristički list koji je izlazio od siječnja 1890. do prosinca 1903. godine kao prilog uz novine Dom i sviet. Izlazio je dvotjedno u nakladi knjižare L. Hartmàna (S. Kugli). Tijekom izlaženja, na mjestu odgovornog urednika lista izredali su se Ferdinand Minnich, Ivan Lepušić, August Šek i Vojko Vezmar. 85

http://dnc.nsk.hr/newspapers/LibraryTitle.aspx?id=e57602f7-0f374a34-856c-1d4ab6858dfe Szabo, Đuro. Knjiga o starom Zagrebu. U Zagrebu : Muzej grada Zagreba, 1930., str. 395.

85

http://dnc.nsk.hr/newspapers/LibraryTitle.aspx?id=1d116e58-4a3940ba-9954-319c95fb11ea#

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 88

Parižka moda : list za žensku i dječju odjeću i za ženski ručni rad / uređuje Draginja Savić Zagreb : Naklada knjižare Lav. Hartmana (St. Kugli), 1895-1907.

Izlazi polumjesečno (svakog 1. i 15. u mjesecu) Sadrži priloge Oglasnik Parižke mode i Ručni rad “Akoprem su svi patrioti bili složnoga mnienja, da se modni časopis za naš krasni spol ne može izdavati bez znatnih žrtava, to se ipak oni odlučili izdavati “Parisku Modu”, koja je u drugom tečaju, a svaki misaoni čovjek znade, od kolike je važnosti ovakav bedem, koji će se uzdržati, jer je u rukuh požrtvovnih ljudih, pa će i nadalje braniti hrvatske ljepotice proti tudjinštini.”86 Parižka moda bila je, kao što vidimo, časopis namijenjen ženama, sa sadržajima i opremom uobičajenima za već postojeće i uhodane časopise takve vrste u Europi. Obrazac sličan Parižkoj modi slijedi kasnije i Zagorkin Ženski list. Izrada takvih časopisa bila je vrlo skupa, jer je svaki broj sadržavao slikovne priloge koji prikazuju žensku modu. U dodatku je redovno bio i krojni arak, što je ostao standardni sastavni dio ženskih časopisa sve do kasnih desetljeća dvadestog stoljeća.

86

Književni vjesnik : bibliografski list Zagreb : Knjižara St. Kugli, [1904]-1941.

Bibliografsko-knjižarski časopis koji je Kugli počeo izdavati 1882. godine. Kasnije ga uređuje Vladimir Prestini. Ovaj časopis dragocjen je izvor za istraživanje povijesti knjige i nakladničke djelatnosti u Zagrebu i Hrvatskoj.

Sadržavao je popise knjiga lijepe književnosti, strane književnosti i znanstvenih knjiga.

Popis vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) u Zagrebu, Ilica : izdan prigodom 40-godišnjeg obstanka ove tvrdke : 1856-1896. Zagreb : L. Hartman, [1896?] (Zagreb : L. Hartman) V, V, 57 str. ; 21 cm.

Stv. nasl. na spor. nasl. str.: Catalogue des publications croates de la Librairie L. Hartman (Kugli & Deutsch) à Zagreb (Agram, Croatie).

Publié a l’occasion de la 40me année de la fondation de cette librairie éditrice : 1856-1896.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 89

Prodajni katalozi, popisi knjiga, cjenici, reklame i druga arhivska građa pohranjena u zbirci Zagrabiensia * Ilustrirani cjenik učila iz 1928. godine

Ilustrovani katalog učila za osnovne škole i zabavišta sa cjenikom na skladištu u knjižari St. Kugli, Zagreb Zagreb : Tisak i naklada Knjižare St. Kugli, [1938?]

Na koricama otisnuta napomena: knjižara je nagrađena za svoj rad na prosvjetnom polju g. 1891. velikom kolajnom, a g. 1892. počasnom diplomom - utemeljio je g.

1795. Franjo Župan i g. 1852.

Dr. Ljudevit Gaj.

Popis knjiga – prodajni katalog uvezan u Hartmanov sveobći popis stanova sa podpunim adresarom oblasti, ureda, obrtnika i trgovaca kralj. slobodnoga i glavnoga grada Zagreba : prvi tečaj sa slikom gradonačelnika i tlorisom gradskim = Hartman’s allgemeiner Wohnungsanzeiger nebst vollständigem Behörden-, Handels-, und Gewerbe- Adressbuch der köngl. frei- u. Landeshauptstadt Agrem : erster Jahrgang mit dem portrait des Bürgermeisters der Stadt und einem Stadtplane : 1902.

Zagreb : Tisak i naklada Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1902.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 90

Ilustrovani cjenik učila Knjižare Kr. sveučilišta i jugoslav. akademije St. Kugli : Zagreb, Ilica 30

Književni vjesnik, tečaj XXV.; broj 2. 1928.

Kugli je knjige slao i poštom. Tiskao je posebne narudžbenice koje je dostavljao potencijalnim kupcima, a umetao ih je i u same knjige, adresare i kalendare koje je objavljivao, uz kataloge s ponudom knjiga, te je tako proširivao krug kupaca i omogućivao distribuciju posvuda gdje je bilo čitatelja na hrvatskom jeziku. Nešto od tih narudžbenica čuva se i u zbirci Zagrabiensia Gradske knjižnice u Zagrebu, bilo u vidu samostalnih arhivskih jedinica (“sitnog tiska”) ili kao sastavni dio Kuglijevih publikacija.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 91

Kuglijeve lokacije * Duga ulica 12 (Radićeva) - prva adresa Kuglijeve knjižare

Ilica 4, hotel K caru austrijanskom

Ilica 30 – pročelje

Prva lokacija nakladne knjižare Stjepana Kuglija i Alberta Deutscha bila je u Dugoj ulici 12, u tzv. Mirovićevoj kući. Samo mjesto bremenito je tradicijom, jer se radi o prostoru koji je Lavoslav Hartmàn kupio od Ferdinanda Romleitnera, a izvorno je to bila Narodna knjigarnica Ljudevita Gaja. Budući da je Duga ulica (danas Radićeva) u to vrijeme bila glavna trgovačka ulica u Zagrebu, u njoj je bilo smješteno i nekoliko onodobnih knjižara i tiskara.

No čim se središte trgovačkog života počelo premještati u Ilicu, Kugli je počeo tražiti novi prostor i smještaj za svoju knjižaru. Zatičemo ga u Ilici 2, ali jedno vrijeme i u Ilici br. 4, u hotelu “K caru austrijanskom”, što je i zabilježeno na naslovnim stranicama nekih njegovih knjiga. Prizemlje tog poznatog zagrebačkog hotela bilo je u to vrijeme prostor koji se popunjavao raznim trgovinama, a Stjepan Kugli je u takvom smještaju vidio izvrsnu priliku za daljnje oživljavanje svojeg posla i mogućnost da još više naglasi svoju prisutnost u životu grada Zagreba. U Ilici, u samoj žili kucavici.

Posljednja Kuglijeva adresa, ona po kojoj je knjižara ostala u pamćenju Zagrepčana, je u Ilici 30. O toj se knjižari može govoriti kao o nezaobilaznoj lokaciji negdašnjeg Zagreba, kult­nom mjestu tiskane i pisane riječi koje je privlačilo Zagrepčane, ali i građanstvo iz cijele Hrvatske, u širokom socijalnom i obrazovnom rasponu. Spomenimo da su se osim knjiga ovdje mogla nabaviti i učila te pribor za pisanje (papirnica), a u jednom je razdoblju knjižara imala i funkciju posudbene knjižare.

Spomenimo kao kuriozitet da je Zlatko Kugli, sin Stjepana Kuglija, bio vlasnik kuće u Visokoj ulici 16. U toj istoj kući živio je i umro Ivan pl. Zajc, a u prizemnom stanu zgrade stanovala je obitelj Lelje Dobronić. Međutim, 1928. godine, Zlatko Kugli kupio je automobil i odlučio prizemni stan peurediti

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 92

u garažu, pa obitelj Dobronić mora preseliti na drugu adresu.

87 Taj podatak dosta govori o imućnosti koja se između dva svjetska rata mogla steći knjižarskim poslom.

Unutrašnjost Kuglijeve knjižare Presnimka dopisnice iz zbirke Zagrabiensia Buchhandlung L. Hartman (Kugli & Deutsch), Agram : Musikalienhandlung, Buchdruckerei u. Dampfbuchbinderei.

Papier-Engros-Niederlage der Leykam - Josefsthaler und Fiumaner Papier-Fabriken L. Miller (Kugli & Deutsch).

Zagreb, 1899.

Paviljon Knjižare i papirnice Lav. Hartman (Kugli & Deutsch) na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. godine

Presnimka fotografije iz albuma: Krapek, Hinko. Jubilarna gospodarska šumarska izložba u Zagrebu : 1891 : [foto-album] Karlovac ; Maribor : [s. n.], 1891.

Na prednjoj strani dopisnice je rukopis na njemačkom jeziku. Sadržaj predstavlja narudžbu za dostavu željeznicom po 50 komada crvenih i plavih “košuljica” za opremu i uvez Doma i svijeta. Dopisnica je adresirana na knjigovežnicu u Beču. Na poleđini se sačuvao pečat odlazne pošte u Zagrebu i dolazne pošte u Beču. Marka mađarske pošte, otisnuti natpis Levelezö­-Lap - Karta dopisnica.

U gornjem segmentu dopisnice, fotografija unutrašnjosti knjižare i papirnice Kugli & Deutsch. Ispod fotografije otisnuto: Croatien. Gegründet 1852 von Dr. Ludwig Gaj. Croatien.

Buchhandlung L. Hartman (Kugli & Deutsch), Agram, Musikalienhandlung, Buchdruckerei u. Dampfbuchbinderei.

87

Tvornica na Kanalu - Radnička cesta 21

Kuglijevu nakladnu knjižaru možemo smatrati iznimnim toposom zagrebačke kulturne povijesti.

Razum, Stjepan. Život i djelo Lelje Dobronić : (1920.-2006.) / Stjepan Razum ; [prijevod sažetaka Danijela Marjanić ... et al.] Zagreb : Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, 2007. Str. 12

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 93

Literatura * Andrić, Nikola. Spomen-knjiga Hrvatskog zem. kazališta pri otvoranju nove kazališne zgrade. U Zagrebu : Tiskarski zavod Narodnih novina, 1895.

Balzac, Honore de. Vragoljaste priče. Zagreb : “August Cesarec”, 1990.

Bogdanović, Tomislav ; Josipa Sokač Bogdanović. Mirko Bogović (1816.-1893.) – osvrt na život i djelo. Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str. 5-17.

Brazda, Mirko. Hrvati na Ledenom moru. // Hrvatski zemljopis, Teč.6 (1999), 38, str.

51-53.

Despot, Miroslava. Zagrebački knjižar Lavoslav Hartman : (1813-1881). u: Jevrejski almanah 1955 -1956. Str. 71-85.

Dobronić, Lelja. Stare numeracije kuća u Zagrebu.

Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1959.

Dorbić, Vicko. Petar Kuničić : spomen-spis za 25 godišnjicu vjenčanja, učiteljevanja i književnog rada : (1885-1910).

Zadar : Brzotiskom Narodnog lista, 1910.

Eco, Umberto. Otprilike isto : iskustva prevođenja / [preveo s talijanskoga Nino Raspudić].

Zagreb : Algoritam, 2006.

Eco, Umberto. Zvuci i slike. // Europski glasnik, god X., br. 10.

Zagreb, 2005.

Fotez, Marko. Theatralia : članci i putopisi. Zagreb : Tisak Hrvatskog tiskarskog zavoda, 1944. Str. 78-86.

Klaić, Vjekoslav. Povjest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća / napisao ju Vjekoslav Klaić. Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), 1899-1911. 6 sv.

Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba hrvatskoslavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. : sa 47 portraita i 22 slike / priredio Janko Ibler. U Zagrebu : Tiskarski zavod “Narodnih novina”, 1892. Str. 19.

Klaić, Vjekoslav. Život i djela Pavla Rittera Vitezovića : (1652.1713.). U Zagrebu : Izdala Matica Hrvatska, 1914.

Kukuljević Sakcinski, Ivan.

Pavao Skalić : gradjanin zagrebački, učenjak na glasu, svećenik katolički i protestantski, prvi ministar pruski, pustolov smjeli, nazvan Cagliostro XVI. vieka. U Zagrebu : Dionička tiskara, 1875.

Str. 16.

Hergešić, Ivo. Evropski romantizam. U: Domaći i strani.

Zagreb : Ex libris, 2005. Str. 47.

Hergešić, Ivo, ml. Shakespeare, Molière, Goethe : književnokazališne studije / Ivo Hergešić ; priredio Nikola Batušić. Zagreb : Znanje, 1978.

Lisac, Andrija Ljubomir. Razvoj industrije papira u Zagrebu.

Zagreb : Zagrebačka tvornica papira, 1961. Str. 238-239. ; Str. 290-291.

Hirtz, Dragutin. Hrvatsko primorje : slike, opisi i putopisi / napisao Dragutin Hirc ; slike risao Vaclav Anderle. Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), [1891?].

Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja. // “Osmišljavanja” : zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / priredio Vinko Brešić. Zagreb : FF press, 2006. Str. 181–198.

Kačić Miošić, Andrija. O. Andrije Kačića-Miošića Razgovor ugodni naroda slovinskoga : sa tumačem manje poznatih riječi / slike risao Vaclav Anderle. 4. sa 46 originalnih slika urešeno izd. Zagreb : Tisak i naklada knjižare Lav. Hartmàna (Kugli i Deutsch), [1892?].

Majhut, Berislav. Genoveva i Robinson. // “Književna smotra : časopis za svjetsku književnost”. Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 1969- God XXX1 / 1999., br. 112-113 (2-3), str.

121-142

Klaić, Vjekoslav. Knjižarstvo u Hrvata : studija o izdavanju i širenju hrvatske knjige : sa deset ilustracija. Zagreb : St. Kugli, 1922.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 94

Majhut Berislav, Sanja Lovrić.

Sredšnji motiv Genoveve i njegove reinkarnacije u hrvatskoj dječjoj književnosti. // Kroatologija 1(2010)1, str.

149-168.

Miletić, Stjepan. Die ästhetische Form des abschliessenden Ausgleiches in den Shakespeare’schen Dramen / von Stephan von Milletich.

Agram : Buchhandlung der Actien-Druckerei, 1892.

Nemec, Krešimir. Povijest hrvatskog romana. Zagreb : Znanje, 1994-2003. Sv. 3., str 172.

Petek, Dubravka; Ljiljana Sabljak. Zagrabiensia : kulturno-povijesni portret metropole. // Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (7 ; 2009 ; Šibenik).

Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama : zbornik radova / 7. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatsko.

Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2011., str.

85-106.

Popis naklade Sveučilištne knjižare Franje Župana (Albrechta i Fiedlera) u Zagrebu. / Sveučilištna knjižara Franje Župana (Albrechta i Fiedlera).

Zagreb : Tiskarski i litografijski zavod C. Albrechta, 1879.

Popis vlastite naklade Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) u Zagrebu, Ilica : izdan prigodom 40-godišnjeg obstanka ove tvrdke : 1856-1896.

Zagreb : L. Hartman, [1896?]

(Zagreb : L. Hartman) Stv. nasl. na spor. nasl. str.: Catalogue des publications croates de la Librairie L. Hartman (Kugli & Deutsch) à Zagreb (Agram, Croatie). Publié a l’occasion de la 40me année de la fondation de cette librairie éditrice : 1856-1896.

Schneider. Marijana. Anderle, Václav Lev. // Hrvatski biografski leksikon, Sv.1 : A - Bi / [glavni urednik Nikica Kolumbić]. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1983.

Dostupno i na: http://hbl.lzmk. hr/clanak.aspx?id=540 [citirano: 2017-28-07] Shakespeare, William. Otelo / William Shakespeare ; preveo Milan Bogdanović ; priredio Mladen Engelsfeld. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1976.

Smičiklas, Tadija. Matica hrvatska od godine 1842. do 1892. : spomen knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa / napisali Tade Smičiklas i Franjo Marković. U Zagrebu : Izdanje Matice hrvatske, 1892. Str. 76.

Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu : [1874-1899] / Zagreb : izdao Akademički senat Kr. sveučilišta, 1900.

Str. 54-55.

Srkulj, Stjepan. Zagreb u prošlosti i sadašnjosti : 1093 -1928 / napisao Stjepan Srkulj.

Zagreb : Izdala Općina slob. i kr. grada Zagreba, 1928.

Vladimir Kirin : (1894.-1963.) : retrospektiva : Galerija Klovićevi dvori, 19. prosinca 2006. - 11. veljače 2007. : [katalog izložbe] / [urednica Biserka Rauter Plančić] Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2006.

Szabo, Đuro. Knjiga o starom Zagrebu. U Zagrebu : Muzej grada Zagreba, 1930. Str. 395

Zagrebački leksikon, sv. 2., str.103.

Natuknica “Naklada Kugli”.

Šakić, Vlado. Uvid u djelo ‘Borba za vrijednost svoga ja’ ili uvod u ‘Pilarovu psihologiju’“. // GP, 2/2002. Str. 41-64.

Izvori na Internetu

http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb31756749g [citirano: 2017-05-10]

Šulek, Bogoslav. DeutschKroatisches Wörterbuch = Nemačko-hrvatski rečnik / von Bogoslav Šulek Agram : Verlag der Franz Suppan´schen Buchhandlung, 1860. 2 sv.

http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb43573120t [citirano: 2017-05-10] Demosten. // Proleksis enciklopedija online. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. http://proleksis.lzmk.hr/17345/ [citirano: 2017-29-09] Dom i sviet http://dnc.nsk.hr/newspapers/LibraryTitle. aspx?id=e57602f7-0f37-4a34-856c-1d4ab6858dfe [citirano: 2016-15-03]

Tomasović, Mirko. Bocccaccio, Giovanni. // Hrvatska književna enciklopedija / [glavni urednik Velimir Visković] Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2010-2012. 4 sv. 1 : A-Gl. 2010. (enciklopedijska natuknica)

Genoveva Brabantska. // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017.

URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21643 [citirano: 2017-29-09] Hamlet. // Wikipedia : The Free Encyclopedia. Wikimedia Foundation, Inc., 2017.

URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Hamlet [citirano: 2016-15-03]

Topić, Nada. Knjižarska klasifikacija: primjeri i kriteriji klasifikacije hrvatskih knjižara u prodajnim katalozima i popisima knjiga s početka 20. stoljeća. // Libellarium, IV, 2 (2011): 121-145.

Parižka moda http://dnc.nsk.hr/Journals/LibraryTitle. aspx?id=F6EF952F-9985-4AF0-A450-451D1A0D88F2

Ulčnik, Ivan. Naši stari zagrebački privrednici. // Zagreb : revija Društva Zagrepčana God II. , 1934. , str. 306-307.

Schmid, Christoph von. Gesammmelte Schriften des Verfassers der Ostereier Christoph von Schmid : Originalausgabe von letzter Hand. Augsburg : Verlag der J. Wolffischen Buchhandlung, 1843.

(Gesammmelte Schriften ; Dreizehntes Bändchen) URL: https://books.google.hr/ books?id=cHsHAAAAQAAJ&pg=PA1&redir_ esc=y#v=onepage&q&f=false [citirano: 2017-29-09]

Vegh, Željko. Sudbina knjiga kršćanske tematike i nadahnuća u Gradskoj knjižnici u Zagrebu u doba komunizma. // Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, Vol.6 No.1-2 Veljača 2016. Str. 27-39.

Zvekan http://dnc.nsk.hr/newspapers/LibraryTitle. aspx?id=1d116e58-4a39-40ba-9954-319c95fb11ea# [citirano: 2016-15-03]

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 95

iz recenzije * posebnu poslasticu izdvojio bih poglavlje Izabrani primjerci, u kojemu autorica nije samo pokazala vrlo profinjeni senzibilitet za lijepu knjigu, nego i poznavanje povijesti prevođenja pojedinih djela, a kako autorica piše i o promjenama u čitateljskim sklonostima dvadesetih godina XX. stoljeća, knjiga Dubravke Petek je i prilog povijesti čitanja u Hrvatskoj. Autorica, sasvim razumljivo, naglašava važnost ilustracija u knjigama, koje doprinose ljepoti knjige, a svoje poznavanje vinjeta u knjigama pokazuje i u poglavlju Knjižna oprema, detaljno pišući o vizualnoj vrijednosti pojedinih vinjeta u knjigama Dragutina Hirca, objavljenima u Kugliju (Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Lika i Plitvička jezera).

Za Gradsku knjižnicu u Zagrebu nije samo veliki dobitak to što objavljuje knjigu “svoje” knjižničarke, voditeljice zbirke Zagrabiensia u Gradskoj knjižnici, nego je značajno za Gradsku knjižnicu i to, da Dubravka Petek piše o Kuglijevim knjigama isključivo na temelju primjeraka Kuglijevih izdanja koji se nalaze u fondovima Gradske knjižnice. Tako će i iz knjige Dubravke Petek kulturna javnost dobiti dodatni uvid u vrijednost knjižnog fonda Gradske knjižnice u Zagrebu.

Knjiga Kuglijeve knjige : Nostalgični hommage knjizi pripada onim knjigama za kojima hrvatska kulturna javnost vapi – naime, knjigama o povijesti hrvatskoga knjižarstva. Unatrag pola stoljeća pa i više vrlo je malo bilo ozbiljnih djela o povijesti hrvatskog i zagrebačkog knjižarstva jer nije bilo ozbiljnijih istraživanja. Kolegica Dubravka Petek prihvatila se zahtjevnog posla istraživanja zagrebačkog knjižara i nakladnika Kuglija, i to istraživanje urodilo je vrlo lijepom knjigom, koja čitatelju – bibliofilu nudi uvid u povijest Kuglijeve knjižare, posebno uvid u Kuglijevu nakladničku djelatnost. Stoga autorica potanko opisuje neke nakladničke projekte Kuglijeve, posebno poznatu Hrvatsku biblioteku, koja je bila veliki iskorak u povijesti hrvatskoga nakladništva i knjižarstva prema siromašnijim kupcima knjiga. Dubravka Petek, opisujući Kuglijevo objavljivanje drama Williama Shakespearea, ne piše samo o svakoj pojedinoj Shakespeareovoj knjizi koju je Kugli objavio, o prevoditeljima Shakespearea, nego i o povijesti Shakespeareovoj u Zagrebu, tražeći odgovor na pitanje zašto se Kugli poduhvatio objavljivanja Shakespeareovih drama. Autorica piše i o knjižnoj opremi, dječjim knjigama, časopisima i kalendarima, a kao

Željko Vegh, prof. knjižničarski savjetnik

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 96

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 97

Nova Gradska knjižnica knjiga 4 Nakladnik

Knjižnice grada Zagreba Za nakladnika

Višnja Cej Autorica

Dubravka Petek Uredništvo

Višnja Cej Ivančica Đukec Kero Ranka Javor Ismena Meić Marija Pipp Sanja Vukasović-Rogač Presnimke izvornika

KGZ - Gradska knjižnica i ArhivPRO Recenzent

Željko Vegh Oblikovanje

kuna zlatica korektura

Davor Ferković Tisak

Kerschoffset, Zagreb Naklada

300 primjeraka ISBN 978-953-337-098-9 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000982232.

Zagreb, 2018.

kuglijeve knjige * nostalgični hommage knjizi 98

kuglijeve knjige * nostalgiÄ?ni hommage knjizi 99

2018. cijena: 140 kn

ISBN 978-953-337-098-9