Ela Družijanić Hajdarević, prof. Zrinka Romić, prof.
1. Mnogi pripadnici tzv. Google generacije ili digitalni urođenici (naši učenici): a) Žive „sad i ovdje” uopće ne razmišljajući o onome što slijedi jer im se to ne čini važnim.
DA
NE
NE ZNAM
b) Većini problema i zadataka pristupaju vrlo površno.
DA
NE
NE ZNAM
c) Sadržaje usvajaju bez razumijevanja –„bubajući” gotove činjenice.
DA
NE
NE ZNAM
d) Nisu spremni uložiti određeni trud/napor kako bi nešto zaključili i razumjeli, već zahtijevaju serviranje.
DA
NE
NE ZNAM
DA
NE
NE ZNAM
DA
NE
NE ZNAM
e) Olako prihvaćaju informacije – ne provjeravajući njihovu točnost. f) Brzo odustaju od aktivnosti koja zahtijeva rad, trud i disciplinu.
1. Mnogi pripadnici tzv. Google generacije ili digitalni urođenici (naši učenici): g) Pokazuju spretnost u izvršavanju više zadataka istodobno. h) Imaju razvijenu finu motoriku i spretniji su u izradi predmeta i izvršavanju zadataka koji zahtijevaju tu vještinu.
DA
NE
NE ZNAM
DA
NE
NE ZNAM
i) Imaju bogatiji rječnik, ali ograničen na određena područja.
DA
NE
NE ZNAM
j) Ne znaju što bi htjeli postati, ne maštaju o budućemu zanimanju, ali podrazumijevaju uspješnost u životu.
DA
NE
NE ZNAM
DA
NE
NE ZNAM
DA
NE
NE ZNAM
k) Učenje i obrazovanje smatraju gubljenjem vremena i ne vide smisao u ciljanome usvajanju novih znanja i vještina. l) Imaju poteškoće s učenjem – ne znaju kako učiti i trebaju pomoć u učenju.
2. Zapažam da učenici viših razreda osnovne škole i srednjoškolci: a) Teže razlikuju glasove č i ć.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
b) Izostavljaju dijakritičke znakove u pisanim radovima.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
c) Izostavljaju znak na kraju rečenice.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
d) Bilježe zarez na početku retka.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
e) Započinju rečenicu malim slovom.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
f) Pišu opće imenice velikim početnim slovom.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
g) Umjesto veznika jer upotrebljavaju jel.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
2. Zapažam da učenici viših razreda osnove škole i srednjoškolci: h) Imaju poteškoća s oblikovanjem jezičnih poruka/misli u rečenice: rečenice su predugačke (pri čemu se mijenja glagolska osoba, gubi početni smisao i sl.) ili prekratke (slično kratkim tekstnim porukama). i) Rastavljaju zavisnosloženu rečenicu na jednostavne, npr. *Kad je on vidio njihove stvari. Zatim je otišao kući. j) Ne razumiju mnoge riječi materinskoga jezika, npr. smionost/smjelost, predodžba, zamisao, suton/sumrak...
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
k) U pisanim radovima sve teže usvajaju i prate osnovnu trodijelnu strukturu (kompoziciju) teksta.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
l) U školskim sastavcima ne teže vlastitom, drukčijem izričaju i skloni su oponašanju.
VIŠE NEGO PRIJE 5 GODINA
JEDNAKO KAO PRIJE 5 GODINA
Današnja djeca jednostavno drukčije razmišljaju.
Proces mišljenja je ubrzan. Lakše se dolazi do informacija, djeca mnogo brže interpretiraju informacije i ne provjeravaju ih (odabrani izvori često su nepouzdani), što dovodi do površnosti – do olakoga zaključivanja bez čvrstih dokaza. Razvija se sposobnost izvršavanja više zadataka istodobno (multitasking). Nove generacije lakše pronalaze prečace do cilja te uspješno dolaze do cilja, ali s manje strpljenja i bez razumijevanja uzročno-posljedičnih veza (aktivnosti) koje ih dovode do cilja.
Zbog ubrzane komunikacije, potaknute novim okruženjem i ubrzanim razmišljanjem, razvija se novi žargon koji, ulazeći u sve jezične strukture, postaje novi idiom – poseban i prepoznatljiv entitet jezika. Svojstveno mu je nepoštivanje normi (mala početna slova, izostavljanje pravopisnih i dijakritičkih znakova, pogrešno skraćivanje riječi, preuzimanje riječi i izraza iz engleskoga jezika te sintakse engleskoga jezika...), osiromašivanje rječnika te pojednostavljivanje i iskrivljavanje jezičnih struktura.
OMG poljubit ce me np fkt mi se svida nezz sto je dosad ceko
promijenjen sustav vrijednosti: nameću se pogrešni uzori, opći je dojam kako rad i trud ne jamče uspjeh kultura brzoga ritma življenja – kultura slika legalizacija nepismenosti – pojedinci koji zastupaju stav kako je nevažno i nepotrebno pridržavati se normi pronašli su utočište i dobili pokriće naši učenici provedu oko dvije trećine svojega vremena služeći se IKT-om u pisanoj i govornoj komunikaciji – oni sustavno „vježbaju” pisanje i govorenje u kojemu se podrazumijeva nepoštivanje pravila.
Je li moguće da, bez obzira na sve, mladi čitaju više nego ikad?
Da. Međutim: uglavnom čitaju informativne tekstove i tekstove manje umjetničke vrijednosti, čitanje je površno i užurbano – često izostaje razumijevanje i osobni doživljaj...
Naime, mladi više gledaju nego što zaista čitaju, njihovu pozornost plijene slike i animacije popraćene posebnim zvučnim i svjetlosnim efektima, nakon čega se svi tekstni sadržaji doimaju bljeđima i nezanimljivijima.
tradicionalno čitanje
čitanje s novih medija
linearno čitanje – čitanjem postupno otkrivamo radnju, upoznajemo likove
nelinearno čitanje - originalnom tekstu dodaju se poveznice ili se tekst obogaćuje popratnim sadržajima poput zvuka, animacije, boja
dubinsko čitanje – nakon dekodiranja informacija i razumijevanja stvaramo misli iznad teksta (analogije s postojećim informacijama, stvaranje konteksta, kritička analiza…) nastaje naš doživljaj teksta razvija razumijevanje, vokabular, uči nas zadovoljstvu predviđanja, postupnom zaključivanju uzročno-posljedičnih veza, projekciji sebe u imaginarne svjetove…
dubinsko čitanje izostaje – nakon dekodiranja riječi mozak kreće u dekodiranje drugih informacija na ekranu (slike, zvuka, videa); distrakcije odvlače čitateljsku pažnju stvaranje drukčije podražajnosti daje osjećaj užurbanosti procesuiranja mnoštva informacija jer naš mozak reagira na stimulirajuće informacije kojih su novi mediji prepuni
Cilj istraživanja: prikupljanje podataka o tome koliko su u današnje vrijeme mladi ljudi pod utjecajem društvenih mreža i procjena u kojoj mjeri vrijeme koje provode na društvenim mrežama utječe na njihovu komunikaciju (pojam društvene mreže ovdje podrazumijeva internetski prostor koji služi za međusobno povezivanje korisnika). Ispitanici su bili učenici osnovnih i srednjih škola te studenti iz cijele Hrvatske.
________________________________________ Vanessa Kanaet, Kristina Kocijan (2017.). Vocabulary of Young Population under the Infulence of Social Media, u Monograph on Computer-Mediated Communication and Social Media Corpora, Scientific Publishing House of the Faculty of Arts, University of Ljubljana (u tisku).
Upotreba engleskih internetskih kratica: a) u komunikaciji s pomoću IKT-a:
b) u neposrednoj komunikaciji:
PO REGIJAMA:
Možemo:
osvijestiti i prihvatiti promjene
pokazati spremnost i razumijevanje
pratiti i mijenjati prioritete – naglasak staviti na aktualne probleme: nova pravila pisanja, ograničen rječnik, izbjegavanje čitanja i površno čitanje književnih i neknjiževnih tekstova te drukčije recepcijske mogućnosti učenika poticati i usmjeravati: isticati važnost dobroga poznavanja materinskoga jezika (svih stilova u svim pojavnostima), provoditi različite jezične vježbe i vježbe bogaćenja rječnika, ponuditi učenicima sadržaje za čitanje prema iskustvu i objektivnim mogućnostima doživljaja teksta.
Riječ i misao – značenje i smisao: vježbe izražavanja – bogaćenje rječnika 1. Vježba – projekt: Kad se male riječi slože... Na vratima učionice ili na panou izvjesimo mjesečno po pet hrvatskih riječi (rječničkih natuknica s objašnjenjem). Učenici pišu kratke sastavke, pjesme ili reklamne slogane u koje uključuju i rječnik toga mjeseca (navedenih 5 riječi), zatim ubacuju uratke u kutiju/sandučić. Slijedi izbor nauspješnijih radova i njihova objava na panou pokraj riječi mjeseca. Napomena: Projekt se može organizirati i na razini škole u školskoj knjižnici.
2. Vježba – projekt: Traži se... riječ Krećemo u potragu za najsmješnijim, najozbiljnijim, najtoplijim, najsjajnijim, najslađim, najkiselijim, najpotrebnijim, najsvjetlijim... hrvatskim riječima. U učionici ili u knjižnici izvjesimo veliki papir (s naslovom na vrhu ili u sredini) na koji učenici mogu zapisati riječ koje su se dosjetili (uz prethodno odobrenje učitelja/knjižničara). Sljedećega mjeseca potraga se može nastaviti. Možemo istodobno postaviti nekoliko papira i tražiti više skupina riječi (npr. najsmješnije, najozbiljnije i najtoplije).
NAJSMJEŠNIJE RIJEČI
3. Vježba – projekt: Ali to nije sve... Učenici u skupinama biraju proizvod koji će reklamirati (postojeći ili izmišljeni) i pišu scenarij za reklamu odabranoga proizvoda ili izrađuju nacrt plakata/letka. Samo su dva pravila: 1. u reklami / na plakatu/letku ne smije biti ni jedna strana riječ ili tuđica i 2. sve treba biti napisano/izgovoreno standardnim hrvatskim jezikom u skladu s pravopisnim/pravogovornim pravilima. Slijedi predstavljanje zamisli uz mogućnost izvedbe scenskih improvizacija prema scenarijima. Napomena: Može se organizirati izbor najuspješnijih reklama te izrada plakata/letaka, odnosno uvježbavanje scenskih igara i predstavljanje na završnoj priredbi škole.
4. Vježba: Dopunjavanje teksta (u prilogu: NL 1 i PRILOG 1) Učenici predviđaju smisao prema surječju. Nakon čitanja učeničkih uradaka/rješenja, slijedi čitanje izvornoga ulomka. Napomene: Za vježbu dopunjavanja možemo pripremiti različite ulomke književnih djela ili cjelovita kraća književna/neknjiževna djela (npr. pjesme, basne, viceve, anegdote, vijesti...). Iz teksta možemo izostaviti riječi bez određenoga kriterija, a možemo izostaviti određene vrste riječi (npr. pridjeve i priloge ili samo pridjeve) pa zadati kojom vrstom riječi treba dopuniti tekst. Važno je da prije početka dopunjavanja teksta učenici pročitaju ulomak do kraja.
Iz sljedećega su ulomka izostavljene neke riječi. Pročitaj ga nastojeći razumjeti o čemu govori. Kad dobiješ predodžbu o temi ulomka, dopuni tekst riječima po vlastitome izboru. Kad pišeš o ______________ sedmi put Sljedećega dana Leo je sjedio nad _____________ potpuno ______________. O čemu razmišljaš kad dolazi __________________. Riječ „proljeće” _______________ je u njega, nije znao što bi s njom. Preokretao ju je i _______________, sve dok mu se nije učinilo da ne znači ništa. O riječima koje ništa ne znače teško je _____________, zato je odlutao u _____________ budućnost. Danas je dan _____________ ručka u gradu, a to je ipak nešto čemu se čovjek može ___________. Mama je njemu prepustila ____________. ____________, sendviči u ____________. Sladoled u ___________________. ____________ na ulici. I malo tumaranja ___________________, koliko se stigne. Već je vidio te ____________ ulice pod suncem ... Sunce? Sunce sja u ___________, naravno. Bit će da ta riječ ipak nešto znači.
Kad pišeš o proljeću sedmi put Sljedećega dana Leo je sjedio nad papirom potpuno izgubljen. O čemu razmišljaš kad dolazi proljeće. Riječ „proljeće“ buljila je u njega, nije znao što bi s njom. Preokretao ju je i rastavljao, sve dok mu se nije učinilo da ne znači ništa. O riječima koje ništa ne znače teško je misliti, zato je odlutao u blisku budućnost. Danas je dan nezdravog ručka u gradu, a to je ipak nešto čemu se čovjek može veseliti. Mama je njemu prepustila izbor. Subway, sendviči u Subwayu. Sladoled u Milleniumu. Sok na ulici. I malo tumaranja gradom, koliko se stigne. Već je vidio te vesele ulice pod suncem ... Sunce? Sunce sja u proljeće, naravno. Bit će da ta riječ ipak nešto znači.
5. Vježba – radionica: Institut za bajke: Trnoružica na internetu Priprema radionice Knjižničar prije dolaska učenika sakriva materijale (listiće s tragovima za igru) u knjige u knjižnici. Knjižničar u ulozi Iz uloge voditelja Instituta za istraživanje bajki pozdravlja sudionike – stručnjake za bajke. Izlaže im zadatak: postoje izvjesni dokazi da je bajka o Trnoružici imala drugačiji tijek nego što se to dosad smatralo. Oni su tu da to istraže i dokažu. Postoje tragovi, no oni su skriveni. Svi tragovi dovest će ih do rješenja. Knjižničar je cijelo vrijeme u ulozi te iz uloge daje sudionicima uloge, dijeli ih u skupine i pomaže im. Ako je u kojem trenutku potrebno da izađe iz uloge, to jasno označava dogovorenim znakom. (Npr. kad je u ulozi ima šal, kad izađe iz uloge šal skida.)
Vježba vođene improvizacije Učenici se dijele u dvije skupine i dobivaju listiće sa zadatcima. Svaki ih zadatak vodi do jedne knjige. U pronađenoj knjizi listić je sa sljedećim zadatkom – novim tragom. Tragovi vode do konačnoga rješenja skupine. Postoje i lažni tragovi, skriveni u knjižnici. To su oni s listićima koji sadržavaju jezične pogreške (ili riječi koje ne pripadaju književnom jeziku). O tome knjižničar u ulozi predstojnika Instituta obavješćuje učenike u uvodu u igru. Svaka skupina ima svoje zadatke i tragove, a konačno je rješenje svih skupina mozaik koji trebaju spojiti da bi dobili rješenje zajedničke zagonetke. U istraživanju učenici se mogu služiti računalom: internetom i školskom knjižnom bazom podataka.
Završni dio Knjižničar je i dalje u ulozi.
Predstavnici skupina prezentiraju rješenje i obrazlažu ga. Zajedno slažu mozaik i dolaze do rješenja. Rješenje se zapisuje kao zajednički prikaz ili umna mapa. Primjer tragova
1. Listić s prvim tragom skupina dobiva u ruke na početku istraživanja (igre): Pronađite knjigu u kojoj se nalazi i bajka o Trnoružici. Ako je na polici više primjeraka te knjige, trag je u prvoj knjizi slijeva. Tako će biti i sa svim sljedećim tragovima.
2. Trnoružica se zapravo nije ubola na vreteno. Da saznate od čega je nastradala, pronađite sljedeći trag u knjizi u kojoj je jedan od glavnih likova vila Kosjenka. Pazite, u toj se knjizi nalaze dva traga: jedan pravi i jedan lažni! Lažni je trag onaj u kojem se nalazi riječ koja ne pripada hrvatskome književnome jeziku.
3. a) Pravi trag: Trnoružica nije ništa znala o internetu jer je otac, umjesto da je uputi u opasnostima na internetu, naredio da se u njegovu kraljevstvu isključi internet. Što se i kako dalje događalo, saznat ćete ako pronađete sljedeći trag. Trag se nalazi u knjizi koja govori o djevojčici Brunhildi, koju su zvali Srna. Pazite, u toj su knjizi dva traga: lažni trag je onaj s jezičnim pogreškama. b) Lažni trag: Trnoružica se ubola na špangicu koju joj je dala zla vila prerušena u sobaricu. Dalje o tome saznat ćete ako pronađete sljedeći trag. On se nalazi u knjizi Lažeš, Melita. (Ako učenici pođu za pogrešnim tragom, u knjizi Lažeš, Melita naći će listić sa sljedećom rečenicom: Melita laže, a lažni je bio i trag koji ste slijedili. Vratite se korak natrag i pronađite pravi trag.)
6. Vježba: Sve se da urediti (u prilogu: NL 2 i PRILOG 2) a) Učenici u parovima ili u većim skupinama uređuju ulomke učeničkih sastavaka (u prilogu: NL 2) ili cjelovite sastavke učenika prethodnih razreda, koje ne potpisujemo. b) Prije podjele nastavnih listića s tekstovima za uređenje učenici čitaju/slušaju upute za uređenje teksta te u razgovoru s učiteljicom/učiteljem tumače svaku od njih.
c) Nakon uređenja teksta slijedi čitanje ulomaka – inačica prije i poslije uređenja kako bi učenici utvrdili razliku i razumjeli važnost ispravljanja i uređenja teksta. d) Učenici proučavaju upute za uređivanje vlastitih sastavaka (u prilogu: PRILOG 2) te ih kao vježbu primjenjuju na jednome od svojih sastavaka. Napomena: Dobro je dati učenicima viših razreda tekstove učenika prethodnih razreda (primjerice, učenici 8. razreda mogu uređivati tekstove učenika 5. razreda), ali ne i obratno.
NASTAVNI LISTIĆ 2 (uređenje teksta – ulomci sastavaka učenika 5. r.)
Primjeri ulomaka sastavaka: Kada sam se pogledao u ogledalo rekao sam u sebi pa ovo je najbolja kombinacija, koju sam ja sebi iskombinirao ha-ha-ha-ha, nasmijao sam se. Napokon sam odlučijo da će ta kombinacija biti jedinstvena za moju proslavu. Dolazeći na proslavu tamo su bili svi koje sam mislio da će doći. Još sam u prvom polugodištu 5. razreda i to mi je najbolje školsko vrijeme u tih četiri godina. Naj draži predmet do sad mi je povijest zato što me zanima što se to zapravo događalo u prošlosti dok se još nisam rodio i dok nisam bio u planu. Shvatio sam da mi je u 5. razredu svaki dan težak. Kad učim nešto novo da to ponovim za idući dan škole jer uvijek moram biti spreman za sat jer nikad ne znaš može li te ispitati ili mi dati test. Lijepo je biti kada sam u 5. razredu jer tada mogu naučiti što više o sebi i o drugim ljudima. Kada znam nešto više o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Primjeri ulomaka sastavaka: Ja sam crveni list, oduvijek sam bio sa mojim bračom i sestrama dok me jednog dana otpuhao vjetar svi smo bili tužni. (…) Svi smo brbljali oko tri sata, upoznao sam jednu dobru i lijepu listicu, srce mi je uvijek pumpalo brže i postao bih svjetlo-crvene boje kad sam blizu nje, činilo mi se jasno, zaljubio sam se! Opet je počeo vjetar, svi smo zajedno krenuli na put oko Europe, kad smo stigli do Španjolske slušali smo Španjolske pjesme, kad smo stigli u Veliku Britaniju prićali smo engleski, stigli smo u Italiju i jeli najpopularnije špagete i kad smo stigli u Francusku gledali smo popularne slike. Vratili smo se u Hrvatsku i poslije godinu dana, ja i listica u koju sam se zaljubio oženili smo se. Bila je subota. Mama mi je obečala da ćemo otići u muzej jedva sam čekao! Ja i mama kad smo poručali smo otišli u muzej. Po putu sam izbrisivao sve bezvezne slike sa fotoaparata, sve dok nismo došli do muzeja.
PRILOG 2 Upute za uređivanje sastavka: 1. Pročitaj svoj sastavak. Čitajući, razmisli o temi i o dojmu koji želiš ostaviti na čitatelja. 2. Razmisli: o naslovu: odgovara li sadržaju sastavka i je li dovoljno zanimljiv hoće li čitatelj razumjeti jezik i riječi koje upotrebljavaš ima li tvoj tekst sve dijelove kompozicije: uvod, razradu i završetak i jesu li oni točno označeni (uvučeni) treba li što izbaciti: dijelove koji nemaju smisla, nejasne i zbunjujuće riječi, riječi koje se ponavljaju treba li što dodati: početak koji budi znatiželju, zanimljive izreke, zanimljive riječi i izraze ili snažniji završetak (zaključak) treba li što promijeniti/zamijeniti: umjesto određenih ulomaka ili rečenica, zamijeniti neke riječi kako bi tekst bio jasniji i imao više smisla.
3. Slijedi ispravljanje pravopisnih pogrešaka – provjeri pisanje velikoga i maloga početnoga slova, riječi s ije/je, riječi s glasovima č/ć ili dž/đ, pisanje pravopisnih znakova, pisanje kratica, pisanje upravnoga govora i navoda (citata)... 4. Ispravi ostale jezične pogreške: provjeri jesu li riječi gramatički točne (pravilna upotreba padeža, pravilna upotreba i pisanje glagolskih oblika...). 5. Posebnu pozornost posveti točnosti, logičnosti i smislu svake jezične poruke u sastavku – rečenice. 6. Rukopis treba biti uredan i čitljiv. Ako pišeš na računalu, provjeri bjeline ispred i iza pravopisnih znakova te ujednači tip i veličinu slova. NAPOMENA: Kad si u mogućnosti, svoje jezične dvojbe svakako provjeri služeći se pravopisom i rječnicima – tiskanima ili na pravopis.hr te na hjp.znanje.hr.
7. Vježba – igra: Slično ili suprotno igra pamćenja (memory) sa sinonimima i antonimima; knjižničar u suradnji s učenicima osmisli i izradi kartice s parovima sinonima ili antonima za igru Slično ili suprotno; kad provode vrijeme u knjižnici, učenici mogu igrati ovu igru
MODRO
ZORA
DAN
NOĆ
SMIONO
PLAŠLJIVO
PLAVO
JUTRO
SUTON
SUMRAK
GORD
PONOSAN
UVIJEK
NIKAD
PROŠLOST BUDUĆNOST
8. Vježba – radionica: Knjige moga djetinjstva radionica se organizira u suradnji s roditeljima i učenicima; roditelji dolaze na susret u knjižnicu s knjigama koje su voljeli čitati dok su bili djeca i knjigama koje čitaju njihova djeca ili ih čitaju oni zajedno s njima; svaki roditelj predstavlja knjige koje je donio ostaloj djeci i roditeljima, naglas čita omiljene ulomke i tumači nepoznate riječi; nepoznate riječi s objašnjenjima zapisuju se u zajednički rječnik koji učenici mogu i ilustrirati te nakon više susreta izložiti u knjižnici
Knjižnica koja promiče i potiče čitanje, razvija jezičnu kulturu, stvara uspješne čitatelje, zabavlja, širi pozitivnu energiju… Dobar čitatelj ne razvija se samo
čitanjem propisanih klasika. „Knjižnica u koju ne dolaze dječaci nešto ne radi kako treba.”
Hvala na pozornosti!