Ples u umjetnosti : katalog izložbe : KGZ - Knjižnica Medveš by Knjižnice grada Zagreba

Ples kao oblik ljudskog izražavanja je zakorijenjen u prvobitnoj zajednici. Izrastao je iz snažnih osjećaja, a oformljen pokretima tijela. U povojima čovječanstva ples je bio čvrsto vezan za prirodna zbivanja: stvaranje i rađanje, zrelost i smrt te borbu za opstanak. Tisućljećima, uvjetovanjem kulturnih epoha i društvenih uređenja, ples se mijenjao o čemu su ostali i tragovi u umjetnosti, prije svega likovnoj. Izložba Ples u umjetnosti pokušaj je da se kroz likovna djela različitih razdoblja upoznaju plesne tradicije starih civilizacija. Kroz izloženu građu iščitava se svrha plesa i predočuje njegovo likovno održanje kroz povijest. Iako je većinu plesova nemoguće potpuno doživjeti iz samo jedne slike, ipak je važno da se baš u njoj zadržala jedna karakteristična poza iz koje su se stoljećima odgonetavale, a i danas odgonetavaju, izvornost i tehnike plesanja. Crteži plesa i plesača, visoke umjetničke kvalitete, krase egipatske i etrurske grobnice kao i umjetnička djela iz svakodnevnice starih naroda: Grčke, Rima, Kine i Japana. Slike plesa, od pećinskih crteža do crteža suvremenih umjetnika, svoje su mjesto našle i u muzejima te galerijama diljem svijeta, potvrđujući tako važnost plesa i plesača koji se izdižu iz svakodnevnice i ubilježavaju u povijest. Među povijesnim slikama plesa svakako su: Bijela gospođa iz Sahare (4000 g. pr. Kr.); Pjevačice i plesačice, zidna slika iz groba u Tebi (1420. 1375. g. pr. Kr.); Ples menada (4. st. pr. Kr.); Plesačica iz antičkog doba; Pompejska zidna slika – Dionizijski friz s bičevanom djevojkom i bakanticom (80. g. pr. Kr.); Dva plesača, etruščanska zidna slika (oko 480. g.); Shiva u vatrenom obruču (II. st.); Ples Salome (1022.); Manesseov rukopis (1300.); Kolo iz djela Roman de la Rose (1420. – 1430.); Ples moriska Erasmusa Grassera (1480.); Augsburški mješoviti ples (1500.); Plesni par, crtež u molitveniku cara Maximiliana Alberchta Düreara (1514.); Ples triju samuraja Iwasa Katsusige (1576. - 1650.); Bal Abrahama Bossea (1635.); Plesačica Camargo Nicolasa Lancreta (1750.); Seoski plesnbi par Johanna Joachima Kändlera (1740.); Dječje kolo Hans Thome (1884.); Ples gracija Jeana Baptiste Carpeauxa (1874.); Plesačice u plavom Edgara Degasa (1834. – 1917.); Ples u Moulin de la Galette Auguste Renoira (1876.); Jeane Avril Henria de Toulouse-Lautreca (1893.); Rad-blagostanje-ljepota Maxa Klingera (1919.); Ples života Edvarda Muncha (1899. – 1900.); Baletne figurine za Žar-pticu Leona Baksta (1910.); Marietta di Rigardo Maxa Slevogota (1904.); Kolo Henria Matissea (1910.); Plesačica Georga Kolbe (1912.); Velegradski triptihon Otta Dixa (1927./28.) i Dječje kolo Waltera Womackea (1925.). Uz navedeni skraćeni popis remek-djela svjetske likovne umjetnosti prikazani su i još mnogobrojni radovi o plesu izišli iz ruku priznatih likovnih umjetnika. Izložene su i fotografije hrvatskih narodnih plesova te važna razmišljanja o plesu. Iako satkana od fotokopija, izložba Ples u umjetnosti je vrijedni izvor informacija o plesu kroz sva razdoblja naše civilizacije.

Sl. 1. RELJEF S KLISA S PRIKAZOM SILVANA KOJI SJEDI I TRI NIMFE KOJE PLEŠU Arheološki muzej u Splitu (foto: T. Seser) Silvia Bekavac. Silvan u Saloni = Silvanus in Salona, VAPD 104, 2011., 151-166 Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/111922

Sl. 2. RELJEF PLES NINFA U NARONI Arheološki muzej, Split Monika Verzár. Il fregio con danzatrici da Narona. Archaeologia Adriatica II (2008.), 701-714. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/58466

Izložba je popraćena drvenim alraunama s Medvednice koje je pronašao i doradio Branko Ciglar. Izložba je nastala u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Izložbu pripremila, postavila i katalog izradila Milka Tica. Plakat izložbe i prijelom kataloga izradila Jagoda Ille.

PLES U UMJETNOSTI izložba od 1. 6. 2016. do 1. 10. 2016. RIJEČ JE O PLESU Embrio u majčinoj utrobi osjeća, pored udaranja vlastitog, istodobno i kucanje majčina srca, pa se razvija i giba u zvučnom svijetu tog sinkopiranog ritma, što se naziva „nirvanskim plesom.“ Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 12, 793 MAL k

Terpsihora (grč. τερψιχόρα, terpsichóra) jedna je od devet Muza, ime joj dolazi od grčkih riječi τερπέω, terpéô = "užitak" i χoρός, khorós = "ples", znači "užitak plesa" ili ona koja se veseli u plesu. Zaštitnica je plesa i glazbe te korske lirike. Prikazuje se s lirom, cimbalom, lovorovim vijencem i okružena cvijećem. Prema knjizi: Graves, Robert. Grčki mitovi. Zagreb : CID, 2003., str. 497., 29 GRAV g/N

U franačko-kantabrijskim spiljama ledenog doba (40 000 - 10 000 g. pr. Kr.) u tlu koje je nekada bilo vlažno i meko, sačuvani su ostaci bosih stopala, koje istraživači tumače kao tragove plesa. „Ples žena“ kod Cogne u Africi, nastao nakon ledenog doba, važi do danas kao najstariji sačuvani prikaz plesa.

Sl. 3. TERPSIHORA, rimska skulptura iz 2. st. Dostupno na https://commons.wikimedia.org/wiki/ File:Terpsichore_PioClementino_Inv308.jpg#/media/File: Terpsichore_PioClementino_Inv308.jpg

Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 3.; str. 5.; 7.0 LOH p/R

Asirska riječ plesati znači i radovati se, a semitske vjerske svečanosti su bile radosna zbivanja. Očuvani popis pošiljke kralja Judeje asirskom kralju u Ninivu spominje igrače i igračice, vjerojatno plesače i plesačice za zabavu dvora. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 31, 793 MALE po I/N

Etnokoreologija je znanstveno istraživanje plesova naroda. Kao što djelovanje plesa doživljavaju djeca i plemena na stupnju divljaštva, mora da su ga doživljavali i naši pretpovijesni preci. Zatečeni nesvjesno izazvanom euforijom, smatrali su to neshvatljivo stanje pogodnim za komunikaciju s višim silama. Tako su već ljudi prvobitne zajednice pripisivali plesu nadnaravnu moć. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 42, 793 MAL k

Sl. 4. CRNI PLESAČ Haremhabova grobnica u Tebi, XVIII. dinastija Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 66, 793 MALE po I/N

Ljudi prvobitnih zajednica su se služili imitativnim kretnjama kao sredstvom komunikacije još prije nego što bi se s ostalim svoje vrste mogli sporazumjeti govorom, pa im je taj način izražavanja bio blizak i za saopćavanje svojih doživljaja i predodžbi putem plesnog oblikovanja. Imitativni plesovi su bili prvi namijenjeni gledateljima. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 53, 793 MAL k

Sl. 5. PJEVAČICE I PLESAČICE Staroegipatska zidna slika iz groba u Tebi, XVIII. dinastija (1420. - 1375. g. pr. Krista), London, Britanski muzej U starom Egiptu su svirači i plesači pripadali svetom području hramova. Po tome se vidi kakav je visok položaj zauzimao ples. Na egipatskim reljefima i slikama sačuvani su plesači u najrazličitijim položajima. Natpisi svjedoče da su mnogi plesovi ispunjavali simbolične zadaće, npr. predstavljanje vjetra ili voda svetog Nila i štovanje božanstava koja njima vladaju. Jedna tebanska zidna slika iz doba Novog carstva (1555. - 712.) g. pr. Kr. prikazuje ceremonijalnu gozbu. U gornjem nizu svečano sjede na prijestolju visoke staleške ličnosti dok ispod njih jedan red svirača u čučećem stavu svira dvjema vitkim, gotovo nagim djevojkama za očito turbulentni ples. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 2.; str. 21.; 7.0 LOH p/R

U Egiptu se od 16. do 11. st. pr. Kr. razvija improvizirani solo ples. Plesačice su obično u uskim, dugim haljinama, tipičnoj ženskoj odori Stare, odnosno Srednje države. Pokrajinske plesačice se pri plesu lišavaju svega što ih sputava u pokretu, kao što to čine egipatski seljaci i robovi pri radu, pa u kultnim plesovima daju prednost širokim, zamašnim pokretima. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 6 - 47, 793 MALE po I/N

Egipćani su stvorili svojevrsno plesno pismo. Hijeroglifske slike zamišljenu varijantu plesa prikazuju svaki put shematskim prikazom. Hijeroglifski znak za ekstazu predstavlja ljudska figura visoko uzdignutih ruku i u velikom iskoraku prema naprijed, dakle u plesnom pokretu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 50, 793 MALE po I/N

Iz više staroegipatskih papirusa saznajemo da su faraoni dovodili patuljke iz patuljastih plemena i proglašavali ih božjim plesačima. Na dvorovima faraona ti su sićušni umjetnici imali zavidan položaj, a od svojih ljubimaca nisu se htjeli odvojiti ni poslije smrti pa su ih davali sahraniti u svoj grob. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 60, 793 MALE po I/N

Na zidnim slikama grobnica, na reljefima posmrtnih urni i na samostalnim skulpturama prikazane su plesačice u bakhantskom zanosu i plesači u bjesomučnim skokovima, kakvih je bilo u kultu Dioniza. Prisutni su i prikazi plesova s arhaično strogim stavovima i uglatim pokretima ruku sličnim egipatskim te tradicionalnim žalobnim gestama naricanja koje podsjećaju, kako na egipatski, tako i na grči posmrtni ritual. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 200, 793 MALE po I/N

Karakteristične značajke etruščanske pogrebne povorke su maska, glazba i ples. Plesač, po stasu nalik na pokojnika, izvodio bi s pokojnikovom posmrtnom maskom pred licem živahan ples uz pratnju frule. Takav je ples vjerojatno simbolizirao zagrobni život preminulog. Posmrtna gozba i ples u pogrebnoj povorci ukazuju na egipatske uzore, jer toga u grčkom kultu pokojnika nije bilo. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 202, 793 MALE po I/N

Prve podatke o grčkim plesovima nalazimo u Homera, koji ih je u svojim epovima Ilijadi i Odiseji na više mjesta opjevao. Iz Knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 128, 793 MALE po I/N

Rani su Grci priznavali Kretu kolijevkom helenskog plesa. Od Homera pa sve do Atenjana starogrčka književnost spominje krećane kao plesače. Prema predaji Krećani su, po božjem nadahnuću, bili izumitelji plesa. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 120, 793 MALE po I/N

U Ateni je u jednom grobu iz 8. st. pr. Krista nađen vrč s natpisom „plesaču s najviše žara“. Očito je kasnije s dobitnikom pokopana i njegova nagrada.

Sl. 6. GLINENA VAZA umjetnost razdoblja Gerzek, kraj 4. tisućljeća pr. Kr.; ples u starom Egiptu (detalj) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb: Matica hrvatska, 2002., str., 34 793 MALE po I/N

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. Zagreb. sv. I., : Matica hrvatska, 2002., str. 128, 793 MALE po I/N

Na otoku Delu, svetištu Apolona, Artemide i drugih božanstava, veliki natpisi objavljuju nagrade najboljim plesačima prigodom natjecanja na svetkovinama. Nagrade su bile baklje, grane, srebrne i zlatne plakete, ali i živo govedo vrijedno stotinu drahmi. Iz knjige Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 129, 793 MALE po I/N

Vjerovalo se da je najstariji ples uopće bio onaj kretskih Kureta, legendarnih pratitelja Titanika Reje, glavne božice Krete, Velike Majke Zemlje i božice plodnosti. Ples Kureta je bio bučan i divlji sa skokovima uz lupanje oružjem i snažne krikove. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 132, 793 MALE po I/N

„Divim se plesnim umjetnicima, jer su njihove ruke vješte u izražavanju stvari i osjećaja, a njihovi pokreti dostižu brzinu riječi“, govorio je Seneka, Neronov učitelj. Popularnost mima i pantomimskih plesača bila je u doba Oktavijana Augusta toliko velika da je car na samrti sa smiješkom zapitao prisutne je li dobro odigrao svoju ulogu te završio pozivom: „Plješćite, prijatelji!“. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 243, 793 MALE po I/N

Sl. 7. PROFIL AKROBATSKE PLESAČICE U KAMENU IZ RAZDOBLJA NOVE DRŽAVE (EGIPAT) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 49 793 MALE po I/N

Sokrat je bio oduševljen svim vidovima plesa. On je naglašavao njegov zdravstveni značaj tvrdeći da ples učvršćuje zdravlje, poboljšava tek i san te da je ples jedino gibanje koje skladno razvija čitavo tijelo. Međutim, Platon je više uvažavao tjelovježbu nego li ples. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 146, 793 MALE po I/N Sl. 8. PRIZOR S PLESOM XIX. dinastija. oslikani vapnenac iz 13. stoljeća pr. Krista Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 34 793 MALE po I/N

Pantomimski plesači u staroj Grčkoj su najviše karikirali sportaše, a u Rimu su, u doba Augusta, najčešći objekt izrugivanja bili odvjetnici. Plesač Teles plesao je Eshilove tragedije, a Memfis je otplesao čitavu Pitagorinu filozofiju navodno razumljivije od tumačenja samog učenjaka. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 239, 793 MALE po I/

Egipatski ples Apisov trk, vezan je uz vegetaciju i plodnost, a izvodi se brzim kretnjama. Na posebnim svečanostima ga je izvodio sam faraon s posudom u ruci da bi plesom osigurao plodnost zemlje i stoke. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 13, 793 MALE po I/N Sl. 9. PRESKAKANJE BIKA freska na Knosu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 138, 793 MALE po I/N

Platon je smatrao da je ples božanskog podrijetla. Prije nego što je postao pokret, bio je znak. Iako je bilo poznato pet osnovnih klasičnih pozicija, ples se nije pokoravao isključivo zahtjevima ljupkosti i reda. Kako bi što bolje izrazio svoju poruku, sustavno je tražio nerede, suprotnosti i spontanosti, naročito u dionizijskim obredima. Kretnje su bile govor koji je polazio iz najvećih dubina nesvjesnog i prepuštao se božanskim porivima: zanos je bio unutrašnja prisutnost boga. Ples je simbolizirao i prizivao djelovanje boga. Vjerski i kozmički ples je obred poistovjećivanja sa Stvoriteljem i stvaranjem. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Obuzetost Egipćana astronomijom osobito je izražena u astronomskom plesu svećenstva, o kojem je pisao i Platon. Prema Platonu, astronomski ples potječe od samih bogova, sudeći prema zadivljujućoj koreografiji. Taj ples ilustrira kretanje nebeskih tijela. Svećenici obučeni u svjetlucavo ruho kretali su se kružno oko oltara na kojem je gorjela vatra, simbol sunca, i od istoka prema zapadu, slijedivši tako putanje planeta. Pokretima ruku oblikovali su znakove zodijaka. Kombinacijom pantomimskih i plesnih pokreta, izražavali su i objašnjavali harmoniju astralnog sustava i zakone svemira. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 67, 793 MALE po I/N

U starom Egiptu (u Srednjoj državi od 1991. - 1786. pr. Kr.), muškarci i žene su plesali uvijek u odvojenim skupinama, ali se događalo da su muške likove interpretirale plesačice. Bili su im strani društveni plesovi u današnjem smislu. Plesali su javno samo u iznimnim slučajevima kada je to zahtijevao način ophođenja ili propisivao kult. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 40 - 42, 793 MALE po I/N

Za razliku od prijašnjih kolektivnih plesova, plesova u dvoje ili malim skupinama u Novoj se državi (Egiptu) razvija improvizirani solo ples. Rezidencijalne plesačice obično su u uskim, dugim haljinama, tipičnoj ženskoj odori Stare, odnosno Srednje države. Pokrajinske plesačice lišavaju se pri plesu svega što ih sputava u pokretu, kao što to čine i egipatski seljaci te robovi pri radu, pa u kultnim plesovima daju prednost širokim, zamašnim pokretima. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 6-47, 793 MALE po I/N

Rimljani su voljeli ples, ali su u njemu uživali više kao gledatelji nego li kao sudionici. Dok su Heleni po svojoj naravi, odgoju i uvjerenju bili aktivni izvođači plesa. Jasnu sliku o stavu uglednih ličnosti prema plesu u doba republike pruža Ciceronov govor Za Murenu: „Katon zove Lucija Murenu plesačem. Ako je taj prigovor osnovan, onda je to grdnja ljuta tužitelja; ako je neosnovan, onda je to grdnja zloreka kuditelja. Kad si tako ugledan, Marko Katone, ne bi smio grdnje kupiti po ulicama ili po klevetnicama šaljivdžija, niti konzula rimskog naroda toliko bezobzirno zvati plesačem; nego bi morao uzeti na um, kakvim još manama treba da je opterećen onaj kome bi se to osnovno moglo prigovoriti. Jer nitko ne pleše trijezan, osim ako je možda lud, niti nasamu niti na umjerenoj i poštenoj gozbi ...“. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 221, 793 MALE po I/N

Potkraj Republike i na početku Carstva plesna je umjetnost u Rimu doživjela pravi procvat. Za vladanja cara oktavijana Augusta prvi je put jedan rimski građanin davao poduku u plesu i ta je disciplina tada postala vrlinom dobroga društva. Plesni je profesionalizam u to vrijeme dosegao najviši domet, ali se već naslućivalo njegovo propadanje koje je uslijedilo zajedno s rasulom Rimskog Carstva.

Sl. 10. APOLO PLEŠE S MUZAMA Baldassare Peruzzi (1481. - 1556.) 36 x 80 cm, tempera na platnu, Firenca, Italija Slika predstavlja Apolla u plesnoj sceni s Muzama Devet muza: CLIO, musa povijesti (kleos = slave); TALIA, muza komedije (thallein = napredovati); ERATO, muza lirike (eros = ljubav); EUTERPE, muza glazbe (zadovoljstvo); POLIHIMNIJA, musa retorike i boginja vokalne glazbe (poli (vrlo) i Hymnos (himne), ili mnasthai (sjetite se); CALLIOPE, muza rječitosti i herojskoj poeziji (lijep glas); TERSICORE, muza plesa (znači tko voli ples); URANIA, muza astronomije (Ouranos (neba), a prikazan je kao djevica s globusa u jednoj ruci i štapom u drugoj; MELPOMENA, muza tragedije (melpein (pjevanje). Dostupno na http://www.wikigallery.org/wiki/pain ting_309943/(after)-BaldassarePeruzzi/Apollo-and-the-Nine-Muses

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 221, 793 MALE po I/N

Svečanosti u čast božice Cerere, koja pomaže dozrijevanju žita, stari su Rimljani održavali trodnevne svetkovine. Drugog dana, na posebnom obredu sakralni plesači iz reda „braće zaoranih njiva“ obilazili su u plesnoj povorci oko oranica i oko životinja određenih za žrtvu bogu Marsu. Mars je često prikazivan u plesnom pokretu. Plesovi su bili posvećeni Marsu i Larima kako bi čuvali državu od propasti i štitili gradove i obitelji. Lari su, prema vjerovanju, Rimljana, bili duhovi pokojnih predaka, vješti plesači poput boga Marsa. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 222, 793 MALE po I/N

Božicu Floru, koja pomaže rastu i cvatu cvijeća, slavilo se u starom Rimu na proljetnim svetkovinama, floralijama. Na tim su svečanostima, na burni zahtjev svjetine, i na znak trublje plesačice odbacivale svoju odjeću i gole izvodile putene plesove. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 225, 793 MALE po I/N

Sl. 11. VAZA OSLIKANA MOTIVOM PLESAČA ODJEVENIH KAO PTICA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 171, 793 MALE po I/N

Sl. 12. DVA PLESAČA ETRUŠČANSKA ZIDNA SLIKA (oko 480. n. e.) gotovo u prirodnoj veličini Etrurski crteži na zidovima tombi u Cornetu (Tarquinia) prikazuju jezovitu povezanost smrti i plesa. Mrtvački obred nije popraćen svečano odmjerenim gestama, već žestokim, zaoštrenim ekstatičnim plesovima uz muziku na liri ili dvostrukoj fruli sa zveketom zvona, koji je sigurno služio ne toliko za uljepšavanje rituala koliko za protjerivanje zlih duhova. Neosjenjeni, plošni likovi iz grobnice Tarquiniji, tamnih kontura, kolorirani snažnim bojama, djeluju živo i uvjerljivo. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 5.; str. 27.; 7.0 LOH p/R

Slavni pantomimski plesač iz Neronova vremena bio je imenom Paris. Nakon što je odigrao dramu preljub Marsa i Venere, filozof Demetrije, sav očaran je uskliknuo: „Zaista, ti si čudo od čovjeka; ne samo da vidim, ja upravo čujem ono što prikazuješ, kao da su ti ruke jezici!“. Nakon nastupa pred Neronovim gostom, knez je izjavio da bi bio najsretniji ako bi dobio za dar plesača Parisa, jer su pokreti tog umjetnika tako rječiti da bi njegovim posredovanjem mogao priopćiti svoje poruke izaslanicima stranih naroda čije jezike ne govori. Nažalost je Neron, okrutni tiranin, dao ubiti velikog pantomimskog plesača jer je bio ljubomoran na njegovu slavu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 246, 793 MALE po I/N

Prema predaji, Rimljani su prvi borbeni ples primili od osnivača i prvog kralja Rima, junaka Romula. Ples se zvao belikrepa, što znači ratnički zveket oružjem, a trebao je poduprijeti odgoj Rimljana u ratnički i pobjednički narod. Ples belikrepa sastojao se iz pokreta napada i obrane i udaranja oružja. Dugo je taj ples bio dijelom vojničkog odgoja Rimljana. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 229, 793 MALE po I/N

Od rimskih plesača se tražila savršena proporcija tijela, a duhovne kvalitete su definirane ovako: „Plesač mora biti savršeno obrazovan, da bi njegova igra sačinjavala lijepu, skladnu cjelinu. Potrebna mu je živa mašta, veliko znanje i pravi ljudski osjećaj. Plesač mora, poput Homerova vidovitog Kalhanta, znati ono što je bilo, ono što jeste i ono što će biti ..“. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 240, 793 MALE po I/N

Zbog izgreda i javnog širenja nemorala car Tiberije je najprije zabranio neke plesove, a zatim dao zatvoriti kazalište u Rimu, pantomimski se ples povukao u dvorove bogataša, gdje su se već prije toga održavale vrlo slobodne plesne zabave, na kojima su se plesači i plesačice natjecali u raskalašenosti. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 243, 793 MALE po I/N

Sl. 13. DIONIZIJSKI FRIZ S BIČEVANOM DJEVOJKOM I BAKANTICOM, detalj, visina 188 cm, Pompei, Vila misterija DIONIZIJSKE MISTERIJE, detalj Posljednja u nizu i s desne strane sobe, slika prikazuje skupinu žena u ritualnom oponašanju čina rađanja. Žena koja kleči oslonjena je na koljena svećenice, previja se u porođajnim trudovima, a gola plesačica divljim plesom obilježuje svečani događaj - rođenje boga Dioniza. U pozadini je menada s bršljanom obavijenim štapom.

Kaligula, nasljednik cara Tiberija dao je ponovno otvoriti kazalište. I sam je bio strastveni ljubitelj kazališta, nastupao je kao pjevač i plesač. Juvenalova izreka Panem et circenses (Kruha i igara) je postala geslo carskog Rima. Vladari su uvidjeli da glad naroda trebaju utažiti kruhom, a njegovu žeđ za razuzdanom igrom, kako bi obradovali njegovu pozornost od činjenice da bogataši svakim danom postaju sve bogatiji, a siromasi sve siromašniji. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 245, 793 MALE po I/N

Rimska su kazališta najprije služila isključivo za prikazivanje dramskih plesnih predstava. Ruševine i iskopine kazališnih zgrada iz rimskih vremena nalaze se i na našim prostorima: Visu, Solinu, Zadru, Puli i Cavtatu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 248, 793 MALE po I/N

Rimske su plesačice na pozornici igrale ljubavne prizore s bogovima. Pa i onda kad nisu nastupale nage, završni čin na sceni pratio je obvezno svlačenje. Signal trube bio je znak za odbacivanje odjeće. Stari Katon redovito je napuštao kazalište prije svršetka predstave. Budući da su robinje i hetere bile jedine žene koje su prisilno ili dragovoljno javno nastupale, pojam plesačice pod takvim se okolnostima poistovjetio s prostitutkom. Gotovo dva tisućljeća plesački se stalež nije mogao riješiti te ljage i predrasuda u vezi sa svojim zvanjem. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 248, 793 MALE po I/N

U starom se Rimu bančilo i omamljivalo prikazima; raskoš i bestidnost nisu imali granica. Plesači i plesačice su postali važni čimbenici u javnom životu vječnog grada. U 4. stoljeću bilo je u Rimu oko tri tisuće plesača. Mnogi su bili iz Aleksandrije i Male Azije koji su u Rim dovedeni kao ratni plijen, a sa sobom su donijeli helenističku umjetnost pokreta. Njihova je ljepota ovjekovječena na zidnim freskama Herkulana i Pompeja. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 248, 793 MALE po I/N

Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama. Ples prati čovjeka od pamtivijeka, a još i crteži u spiljama pokazuju čovjeka kako pleše. U svojim počecima, ples je bio motorička reakcija na određene emocije, na pojačano veselje, strah, žalost, ljubav ili mržnju. Motoričke reakcije na ta uzbuđenja bili su živahni, iracionalni, ali vrlo izraženi sljedovi pokreta, koji su višekratnim uzastopnim

Sl. 14. PLES ŽENA NA CVJETNOJ LIVADI Zlatni prsten iz Izopate kraj Knosa Na zlatnom prstenu iz Izopate nedaleko od Knosa vidi se ples žena na cvjetnoj livadi. Kult Velike Majke Zemlje na Kreti nije se odvijao u hramovima nego većinom u slobodnoj prirodi, na livadama, vrhovima planina ili na obali mora. Kolo se vodilo oko svetih stabala, postavljenih simboličnih stupova ili oltara. Žene prikazane na prstenu kao da su raskinule svoje kolo da bi u zanosnom okretanju zazivale božicu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 134, 793 MALE po I/N

ponavljanjem poprimili određeni ritmički obrazac i pretvorili se u ples. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Kao simbol oslobađanja od materijalnih granica ples može postati očitovanje duhovnog života. Takav je Davidov ples ispred Kovčega. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Sl. 15. KOSTIMIRANI GLUMAC KOJI DRŽI SVOJU MASKU (dio posude iz Taranta) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 176, 793 MALE po I/N

Četiri su osnovne vrste plesa koje sežu iz pradavnih vremena: ratnički ples, žetveni ples, svadbeni ples i pogrebni plesovi. Ples je jedan od obrednih izraza afričke kulture, jer svakodnevnoj kretnji omogućuje da u životnom misteriju, koji je transcendira, pronađe svoje ispunjenje i značenje. Kad se u Africi sije, žanje, tka, kuje … sve se pleše prije no što prijeđe u svakidašnju naviku, sve je vjerska kretnja, prije no što postane rad i proizvodna vještina, U plesu se muškarac ostvaruje kao muškarac, a žena kao žena. Sl. 16. ZLATNO TELE Nicolas Poussin (1594. - 1665.) Dostupno na: http://www.britannica.com/biograph y/Nicolas-Poussin

Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Indijanski obredni plesači, i kao afrički plesači, vjeruju da je u njih ušao bog te da plesni ritam njihovih nogu narod osjeća kao pulsaciju bogova svemira. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 87, 793 MALE po II/N

Najznačajnija magična plesna manifestacija Indijanaca je proljetna svečanost za zaštitu svega živoga od lošeg utjecaja demona i duhova. Ona ide u magične čine u vezi s vegetacijom, a zadire i u grupu solarnih plesova. Ples pri svjetlu svijeća od voska divljih pčela traje četiri noći te okupljanju daljnje pripadnike plemena. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 112, 793 MAL k Sl. 17. INDIJANSKI PLES, oko 1846. - 1850. (detalj) George Catlin (1796. - 1872.) Dostupno na: http://www.americanindianhistoryan dculture.com/wpcontent/uploads/2012/11/nativeamerican-customs-300x224.jpg

Ples Navajo-Indijanaca sjevernog Meksika koji se odnosi na stvaranje svijeta je najvažniji i traje do devet dana. Sadrži mitove i legende o postanku neba i zemlje, sunca i mjeseca, svetih planina i vegetacije, o oblikovanju vatre, vode, zemlje i zraka, uspostavljanju muškog i ženskog principa i mnoštva životnih fenomena koji bi se mogli shvatiti kao glasnici blagostanja i sreće. U ceremonijalu je sve izraženo pjesmom, molitvom, sakralnim rekvizitima i mnoštvom plesova kao što je ples u čast žene sunca, duše zemlje, ples nad vatrom i vodom. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II:, Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 87, 793 MALE po II/N

Indijanci su održavali ples sunca oko ljetnog suncostaja. Tim se plesom obnavlja veza između ljudskog duha i Wakan Tanke (Velikog Duha). Mjesto ceremonije Čejeni nazivaju “šator novog života”. Ples traje tjedan dana. Drvo topole služi kao stup oko koga se pleše. Unutar ograđenog prostora, otvorenog prema izlasku Sunca, postavlja se žrtvenik od simbolički oslikane i ukrašene lubanje na prostirci od kadulje. Lubanji se prinose žrtveni darovi: svežnjevi kadulje i duhana, zajedno s molitvama. Čejeni pune očne i nosne šupljine bizonove lubanje travom kako bi biljaka: trave i drveća bilo u izobilju. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Uz bubnjeve i obredne pjesme, plesači se u ritmu kreću naprijednatrag. Na središnjem stupu nalazi se “orlovo gnijezdo”. Plesači neprestano plešu i pušu u zviždaljke od orlovih kostiju. Kako ples sunca napreduje, mijenja se tempo pjesama: zveketavi ritam postaje spor i težak, kao da veliko krdo bizona prolazi prerijom. Plesači ništa ne jedu niti piju dva dana, a mnogi neprestance plešu i pušu u zviždaljke. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

U prošlim vremenima, vrhunac plesa sunca, kod određenih plemena, predstavljalo je dobrovoljno ranjavanje. Plesači su probadani šiljcima kroz prsne ili ramene mišiće. Zakvačeni za središnji stup su plesali unatrag dok ne bi razderali meso. Ponekad je remenje od bizonove kože, provučeno kroz kožu i mišiće plesača, vuklo određeni broj bizonovih lubanja. Tijekom plesa neki plesači, u nesvjesnom stanju, primaju vizije; susreću bizonova glasnika natprirodnih moći i komuniciraju s duhovima: uče nove pjesme, nove tehnike liječenja, nove plesne korake, te dobivaju upute uz dobivene moći. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Orao je vrlo važna sveta životinja u vjerovanjima svih Indijanaca. Igra veliku ulogu u plesu sunca. Pomaže komunikaciji između ljudi i natprirodnih sila. Za vrijeme plesa vrač usmjeri lepezu od orlovog perja, prema onome koji traži izlječenje. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Bizon, tatanka, ima snažan duhovni značaj, i stoga igra središnju ulogu u plesu sunca. Bizonov jezik kao “najsvetiji dio najsvetije životinje” obredno se pripremao za ples sunca i uzimao prije početka posta, a gozba od bizonova mesa obično bi uslijedila nakon završetka plesa. Mitovi Uta i Šošona kazuju da je bizon bio taj koji je čovjeku dao upute kako izvesti ples i otkrio mu dobrobit koja će uslijediti ako se obred izvedi ispravno. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Naziv “Šator novog života”, kako su Čejeni imenovali ograđen prostor u kojem se odvija ples sunca, je simbol univerzuma, a središnji stup u njemu simbol čovjekove povezanosti s Velikim Duhom. Tijekom tri ili četiri dana prinošenja žrtvi i molitvi, sudionici plešu prema središnjem stupu. Taj čin predstavlja čovjekovu namjeru da uspostavi vezu s Velikim Duhom. Najpredaniji plesači gotovo neprestano plešu i svojim bosim stopalima utiru put prema središnjem stupu. Na kraju plesa Sunca ostaju utrte staze plesača kao podsjetnici na tu nevidljivu vezu s duhovnim. Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Sl. 18. INDIJANSKI PLES, oko 1846. - 1850. George Catlin (1796. - 1872.) Dostupno na: https://media1.britannica.com/ebmedia/40/46840-050-C73010BB.jpg

Ples sunca predstavlja kozmičko obnavljanje u kojem se slave svi elementi prirode. Pri zatvaranju plesa Oglale se obraćaju Wakan Tanki: „Naučio si nas povezanosti sa svim bićima te ti na tome zahvaljujemo. Neka budemo uvijek svjesni ove veze koja postoji između četveronožaca, dvonožaca i krilatih. Neka se svi radujemo i živimo u miru“! Sl. 20. PLES INUITA (ESKIMA), 2006. Simon Tookoome 24.5 x 39 cm Dostupno na: http://www.marionscottgallery.com/ ARTISTS/images/TookoomeS03L.jpg

Prema članku Damir Krivdić. Ples sunca Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-ikultovi/ples-sunca/

Domoroci sjeverne obale Australije znaju mnoge legende o Vondšinama koje se u nekim krajevima smatraju duhovima čiji ples donosi kišu. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 78, 793 MAL k

Aboridžini, kao i njihovi preci, vezu s Vremenom snova, ili svojim duhovnim korijenima, održavaju kroz glazbeno-plesne ceremonije, obrede i inicijacije. Put koji prolaze dječaci iskušenici i njihovi čuvari je put kojim su, prema vjerovanjima, išli njihovi mitski preci. Na putu upoznaju sveta mjesta, čuvari im prenose mitove i legende, upoznaju ih s moćima koje imaju vračevi, uče ih plesovima i upućuju u dužnosti prema plemenu. Prema članku Rosić, Ivica. Inicijacija kod Aboridžina. Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/covjek-isvijet/antropologija/inicijacija-kod-aboridzina/

Nakon obrezivanja dječak zauzima klečeći položaj, a sudionici započinju ples. Djed uči dječaka komunicirati s duhovima te da je djetinjstvo sada iza njega, i ukoliko se nađe u opasnosti, ne smije više zazivati svoje roditelje već duhove. Veza s roditeljima se formalno prekida - dječak je umro da bi se rodio muškarac. Prema članku Rosić, Ivica. Inicijacija kod Aboridžina. Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/covjek-isvijet/antropologija/inicijacija-kod-aboridzina/

Nakon nekoliko dana rasprema se tabor u kojem se odvijala ceremonija kako žene i djeca, i drugi neinicirani, ne bi ništa saznali. Noć prije povratka u glavni tabor plemena, dječaci provode budni, gledaju ples u kojem na kraju i sami sudjeluju. Glave su im iznad pročišćavajućeg dima, a na nevidljive zle duhove iznad njihovih glava bacaju se bumeranzi. Jedna od priča vezanih uz aboridžinske šamane govori o tome kako jedan šaman, da bi pronašao novu pjesmu ili ples, treba otići iz tabora kada počne kiša te tražiti jezero ili bunar pokraj kojeg je udario grom. Tamo mora zaroniti i ostati pod vodom sve dok ne pronađe novu pjesmu ili novi ples. Prema članku Rosić, Ivica. Inicijacija kod Aboridžina. Nova Akropola : za boljeg čovjeka i bolji svijet. Dostupno na: http://nova-akropola.com/covjek-isvijet/antropologija/inicijacija-kod-aboridzina/

Eskimi Aljaske svojim divljim kolom s lučima, vjerojatno evociraju nebesko svjetlo ili slave njegov povratak. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 92, 793 MAL k

Za eskimske tradicije karakterističan je ples pojedinca. Najčešće pleše muškarac s bubnjem u ruci uz pratnju žena. Postoji vjerovanje da su drevni Inuiti (Eskimi) migrirali s prostora Kanade na Grenland prije više od 10 000 godina. Pošto su bili izolirani i susretali su se s tada neobjašnjivim prirodnim fenomenima, mnogi su vjerovali da su duhovi među njima. Animizam Inuita ogledao se u brojnim izrazima - pjesmama, pripovijetkama i plesu, osobito “Uarnernak”, ili ples pod maskama. Kako bi se pripremili za taj ples, plesači su svoja lica farbaju u crveno, bijelo i crno prije nego što deformiraju izgled lica stavljanjem životinjskih kostiju u usta. Uz potpuno neobičan ples ostavljaju dojam stvarnih, jezivih duhova. Najvažniji dio plesa je želja da se djeca nauče nositi sa strahom te kako biti snažan čovjek. Ples i običaji se izvode u grenlandskom Nacionalnom kazalištu, ali se i dalje pleše na porodičnim okupljanjima. Prema članku na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Eskimi

Ples je u Indiji od davnina bio jedan od načina kojim su se ljudi približavali višim silama. Kālidāsa, indijski klasični pjesnik ples je nazvao „dražesna žrtva bogovima koju je ugodno promatrati“. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 9, 793 MALE po II/N

Prema vjerovanju Indijaca bog Šiva, u noći uštapa, u mjesecu thai izvodi svoj kozmički ples stvaranja svemira. - Ako potpuno utoneš u sebe, čut ćeš odzvanjanje dragulja s nogu gospodara Šive, jer Najviši plesač pleše svoj kozmički ples istodobno u zlatnom hramu Chidambaramu, središtu svijeta, kao i u tebi samom -, vjeruju hodočasnici svečanosti. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 10, 793 MALE po II/N

Plesove rada u vezi s poljodjelstvom ili lovom, seoska djeca u Indiji, usvajaju prije nego što su uopće sposobna pomagati roditeljima. Igrom i plesom oni stječu radne navike i vještine koje im poslije olakšavaju stvarno obavljanje poslova.

Sl. 21. SCENA PLESA S INDIJSKOG HRAMA Plesne cjeline koje ujedinjuju držanje tijela, pokrete nogu i kretanje ruku nazivaju se karane. Ima ih 108. Likovi plesačica u svih 108 karana uklesani su na četiri ulaza veličanstvenog hrama u Chidambaramu u južnoj Indiji. Prema predaji kamen temeljac za taj hram položio je sam bog Šiva vjerojatno u 6. stoljeću. Reljef prikazuje kako se svaka plesačica kreće između dva glazbenika. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 44, 793 MALE po II/

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 26, 793 MALE po II/N

Sl. 22. STOPALA INDIJSKOG PLESAČA OBOJENA CRVENOM HENOM, (bot. henna, hena, kana, kna, kona) i gležnjevi ukrašeni malim zvončićima. To čini ples stopala upadljivijim za oko i uho. Malo plesača iz ostalih krajeva svijeta rabi tu tehniku ukrašavanja. Iz knjige Morris, Desmond. Govor tijela : priručnik o ljudskoj vrsti. Zagreb : August Cesarec, 1985., str. 246, 159.9 MOR g/N

Život i običaji plesačica devādasi ili bajadera (kako su ih nazvali Portugalci) nisu se izmijenili od legendarne prošlosti pa sve do kraja 19. stoljeća. Godine 1870. dr. Schrott, kirurg u južnoj Indiji, izvješćuje o početku vježbi budućih plesačica u njihovoj petoj godini, o svakodnevnom podučavanju pjevanja i plesa, i to rano prije izlaska sunca i tijekom popodneva. Tek nakon tri godine dopušteno im je javno nastupanje, a vježba traje do kraja karijere, hram joj dodjeljuje redovita primanja kao i darežljivi gledatelji. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 59, 793 MALE po II/N

Plesovi kojima se doziva kiša, tako česti na Dalekom istoku (kambodžanski leng-trot, plesovi zmaja, lava i jednoroga), također su pozivi za nebeski blagoslov. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Sl. 23. OBREDNI PLES, ples u staroj Kini Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 116, 793 MALE po II/N

U staroj Kini kuga se tjerala plesom s bakljama. To ukazuje na vjeru u snagu pročišćavanja vatre i njezinu moć svladavanja demona bolesti. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 92, 793 MAL k

U važne obredne plesove stare Kine pripadali su i plesovi vezani uz posmrtni obred. Običaj priređivanja predstava prije pogreba održao se do najnovijih vremena. Nekada je u tim prigodama žalobne plesove izvodio zbor rodbine pokojnika. Ples je bio vrlo dramatičan, sa skokovima očaja i ritmiziranim krikovima i plesalo se do potpune iscrpljenosti. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 134, 793 MALE po II/N

Kineski ples sa sedam tanjura svojom ljepotom više od pola tisućljeća nadahnjuje kineske pjesnike, pisce i likovne umjetnike. Plesači imaju kostime s dugim rukavima i s tkaninom u ruci. Produljeni rukavi prikrivaju šake plesača. Plesačica s rukavima koji pokrivaju šake bilo je i u antičkoj Grčkoj, Bizantu i ostalim civilizacijama. Kostime takvih rukava nose i neke sekte derviša u svom ekstatičnom plesu. Zamah ruke s lepršavim rukavima izraz je poletne lakoće i elegancije. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 111, 793 MALE po II/N Sl. 24. PLESAČICA, 3. - 5. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 136, 793 MALE po II/N

U Kini postoji vjerovanje da je ples prethodio civilizaciji. I sam je zamišljen kao plesač. U mitovima se čak pojavljuje u obliku vreće žute boje sa crvenim odsjajem vatre; nema lica, ali zato ima četiri krila i šest nogu te pjeva i pleše. To je čudovište ujedno jedna od inkarnacija u kojoj se pojavljuje istaknuti lik kineskih legendi, car Huang Di - „žuti vladar“, predak kneževskih rodova. On je istodobno bog gromovnik i kovač prvoga mača. Slave ga posebnim plesovima. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 113, 793 MALE po II/N

Ples pred kineskim carem oko 2. stoljeća opisao je dvorski astronom Chang Heng: „Plesačice ulaze u dvoranu zabava, polako, opuštena, umorna držanja, kao da im je odjeća od lagane svile preteška. 16

Zatim se izustivši krik stanu življe kretati i okretati, tako da njihova ljupkost dolazi sve više do izražaja. Iza obilja plesnih figura one se iznenada rasprše poput jata preplašenih ždralova i krećući se crvenim cipelama među položenim tanjurima i vrčevima mašu dugim rukavima“. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 134, 793 MALE po II/N

Plesom u Kini nisu se bavili isključivo profesionalci. Vrela govore da je majka cara iz 2. stoljeća pr. Krista bila vješta plesačica te da je glasovita kraljevna Dai Ping često plesala sama ili s partnerom kako bi zadovoljila cara. Ni muškarci iz visokih krugova nisu se zabavljali samo gledajući ples, nego su i plesali. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 135, 793 MALE po II/N

U drevnoj Kini izvodili su se i plesovi oplakivanja koji su nesumnjivo evocirati povratak pokojnikove duše u božanski Izvor.

Sl. 25. PLESAČICA SA ŠALOVIMA, BUBNJAR I SVIRAČ NA USNOJ HARMONICI (sheng), razdoblje Pet dinastija Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 1361, 793 MALE po II/N

Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Proučavanje povijesti plesa Japana ne temelji se samo na svjedočanstvima iz davnine. Mnogo starih plesova živi još i danas zahvaljujući japanskom narodu koji cijeni i njeguje tradiciju, a sklon je podjednako starim i novim estetskim vrijednostima. Stoljećima neprekinuta plesna tradicija, u kojoj su vremena ostavila traga, i u čijem čuvanju i održavanju sudjeluje čitava etnička zajednica, jedinstven je fenomen u povijesti plesa. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str.176, 793 MALE po II/N

Plesovi bugaku pripadaju onima koji su u početku služili zabavi bogova, a poslije zabavi bogovima sličnim smrtnicima, te se stoga smatraju najstarijim plesovima svijeta. Prema zemljama njihova podrijetla razlikuje se bugaku s desne i bugaku s lijeve strane. I jedni i drugi imaju posebne oblike i posebna glazbala. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 204, 793 MALE po II/N

Pučki teatar kabuki, koji je podjednako i plesno i dramsko kazalište, na njegovoj se sceni izvode povijesne drame, tragedije, tragikomedije, vulgarne komedije i farse. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 223, 793 MALE po II/N

Od prije otprilike tisuću godina postoje i izravni zapisi o japanskim plesovima i plesnim prikazima, osobito o onima sakralnog značaja. Revni, često anonimni, zapisivači većinom su bili pripadnici svećenstva ili voditelji bratovština. Svaki od tih redova imao je svoje plesove i isključivo pravo na njihovo izvođenje. Mnogi su zapisivači pomno bilježili opise plesova i davali upute za njihovo izvođenje, iz čega proizlazi koliko im je bilo stalo da im tradicija ne zamre. Ti su se jako vrijedni zapisi prenosili iz naraštaja u naraštaj, pokazavši se vjerodostojnijim od mnogih opisa sakralnih i profanih plesova koji potječu od putnika i kroničara. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str.175, 793 MALE po II/N

Sl. 26. PRIZOR IZ KABUKIJA autor Kiyonaga. 18. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 239, 793 MALE po II/N

Nō je svoje oblike crpao iz hramskih i narodnih plesova, a sadržaje većinom iz kineske i japanske poezije, mitova i legendi. Domišljatost Zeamija svela je sve to na strogo umjetničke oblike čuvajući pri tom izvorni značaj. Površni zabavljački elementi nalaze se samo u vedroj međuigri, a same su igre nō duboko misaone i imaju filozofski, sociološki i povijesni vid. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 225, 793 MALE po II/N

Sl. 27. GEJŠA ilustracija iz knjige Japanski plesovi B. Kellermanna Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 210, 793 MALE po II/N

Po uzoru na marionete nedostajali su oyamama, kao i pravim plesačicama, pokreti nogu. Rani su koreografi mislili da žene uopće mnogo ne upotrebljavaju noge. Oyame su se kretali pozornicom tipičnim klizavim koracima japanskih plesačica. To su postizali posebnom tehnikom hoda s priljubljenim koljenima vježbajući plesanje tako da su između koljena držali list papira, koji im pri hodu nije smio pasti. Po naborima kimona vidjelo se sjedi li oyma ili stoji. Kimono su držali tako da se dobivala iluzija obrisa ženskoga tijela. Da bi sakrili muške mišiće, ruke su im jedva virile iz rukava. Takav način držanja i kretanja činio je podlogu tehnike plesova kabuki i poslije, kad su ih izvan kazališta izvodile prave plesačice i gejše. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 241, 793 MALE po II/N

Postoji vjerovanje da se prikazivanjem jednog događaja, snagom takozvane imitativne magije, taj događaj može stvarno izazvati. Pretpostavlja se da su istoj svrsi služili mamenodopski likovni prikazi scena lova i plesača s maskama životinja. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 53, 793 MAL k

Plesanje koje uključuje ljuljanje bokova obično se smatra ženskim, jer je u njemu iskorištena zadivljujuća pokretljivost ženskih bokova.

Sl. 28. PLES U HAREMU Giulio Rosati (1858. - 1917.) Dostupno na http://www.invaluable.com/artist/ros ati-giulio-b050m0xq3b

Na ruskom poluotoku Kamčatki putopisac Steller je u 18. stoljeću zapisao: - Ti se ljudi zaljube u svoj divljački ples i barbarsku viku, pa kad počnu plesati, kao obuzeti nekim bjesnilom, ne mogu prestati. Jednu te istu sekvencu pokreta ponavljaju satima, a plešu neprekidno čitav dan i dio noći. Krug plesača za to se vrijeme neprestano širi. Nitko ne može odoljeti ritmu. Na koncu se u ples umiješaju čak i starci, utrošivši u njega svoje posljednje snage. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 42, 793 MAL k

Afričke djevojčice izvode ples uz pjesmu nakon inicijacije. Formalna struktura njihove pjesme teško bi se dala analizirati samo u slušanju. I melodija je nejasna dok se zvuci ne povežu s kretanjem. Tek gledajući ples i glazba postaje jasna. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 32, 793 MAL k

Ples je najviši izraz afričke umjetnosti. U njemu ritam, melodija i govor svojim izražajnim sposobnostima sintetiziraju u ljudskom tijelu prostor i trajanje. On je i najdramatičniji oblik izražavanja afričkih kultura, jer u njemu jedinom čovjek, kao neprihvaćanje determinizma prirode, želi za sebe ne samo slobodu, već oslobođenje od svoje granice. Stoga je ples jedini mistični izraz afričke religije. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

U bogatim i često osebujnim vjerskim obredima posvećenim astralnom svijetu, u prvom redu suncu i mjesecu, ples ima bitni udio. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 78, 793 MAL k

U ekstatičnom plesu čovjek kao da gubi svoj ja, napušta svoj svjesni identitet, a irealni prostor zamjenjuje mu stvarni svijet. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 43, 793 MAL k

F. Spelling daje opis ekstatičnog ples: „Upitate li jednog od plesača, koji se još nije uključio u ples. što je razlog njegovu oklijevanju, on će odgovoriti da ga duh još nije potražio. No, pošto su sreli svog duha ti su ljudi kao preobraženi. Duh upravlja njihovim kretanjem, govorom i čitavim bićem“. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 44, 793 MAL k

Duša u ekstazi odleprša iz zemaljskog života i sjedini se sa svetim. Mudraci staroga doba govore o ekstazi kao o mističnom sjedinjenju s nadnaravnim fikcijama praćenim uživanjem beskrajne radosti. Dojam takva stanja daju jednako svećenici Tibeta kao i neke sekte muslimanskih derviša. Svi oni, mahom stariji muškarci, dostignu u vrtlogu svog ekstatičnog plesa zapanjujuću brzinu i lakoću. Ritam pokreta nosi ih prema sferi nesvjesnog, izmičući usput sve više kontroli volje.

Sl. 29. PLES DERVIŠA S DUGIM RUKAVIMA minijatura. Perzija. 15. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 112, 793 MALE po II/N

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 44, 793 MAL k

U grčkoj antici, u plesu derviša, a i u plesu sunca kod Sioux Indijanaca, postoji veza između pokreta plesača i gibanja zvijezda i planetarnih sfera. U Japanu Uzumin ples pred spiljom, prototip svih japanskih svetih plesova, navodi sunčevu boginju Amaterasu da iziđe. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983.

Ples koji izaziva prosvjetljenje pogodan je za duhovnu primjenu. Ciklički put derviša odvodi ih k središnjem Jedinstvu i uzdiže k Bogu. Iz knjige Chevalier, J. Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1983

Plesovi s astralnim motivima osobito dolaze do izražaja u starim sumerskim svetkovinama u čast mladog mjeseca, kod proslave nove godine i mijena godišnjih doba. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 13, 793 MALE po I/N

Sl. 30. STRANICA IZ TAJLANDSKE KNJIGE PLESA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 197 - 198, 793 MALE po II/N

Plesovi s visokim skokovima su u svrhu izazivanja rasta usjeva. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 81, 793 MAL k

Da je strah snažan pokretač ekstatičnih plesova, najbolje pokazuju plesna bjesnila u srednjem vijeku, koja su se mahom pojavljivala za vrijeme ugroženosti naroda. Izbijanju toga fenomena kao da je pogodovala atmosfera neizvjesnosti i strepnje. Čim je opasnost minula, nestale su i plesne epidemije. Sl. 31. PRIPREMA ZA PLES srednjovjekovni ples, tipičan za život na dvoru, freska u jednoj viteškoj dvorani u dvorcu Runkelstein, južni Tirol, Italija. Desno, u tamnoj haljini, Margarete Maultasch, grofica i vladarica Tirola (1318. - 1369.). Dostupno na https://www.pinterest.com/pin/56857 9521680366894/

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 46, 793 MAL k

Mračna ekstaza dolazi do izražaja u uzbudljivoj plesnoj drami Barong na otoku Bali. U bjesomučnom, ekstatičnom plesu plesači se ranjavaju bodežom, dok se jedan za drugim onesvješćeni ne sruše. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 45, 793 MAL k

Prema predaji iz antike svećenici božice Kybele na njenim su svečanostima u orgijastičnoj pomami kastrirali sami sebe. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 45, 793 MAL k

Pripadnici jednog kalifornijskog plemena gaze u svom plesu po užarenom pepelu vatre, a sjevernobrazilske poglavice i vragom opsjednuti crnci Sudana za vrijeme svog plesa u kolu gutaju živu žeravicu. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 45, 793 MAL k

U Bugarskoj, sve do svršetka Drugog svjetskog rata, protagonisti obrednog nestinarskog plesa vatre, plesačica Nestinarka morala je biti žena s predispozicijom za duboki trans. Za određenog blagdana plesala je Nestinarka uz pratnju posvećenog bubnja, s ikonom u ruci, puštajući divlje krikove, blijeda i opsjednuta, bosonoga, prvo oko vatre, a zatim po žeravici. Takvi prizori impresioniraju prisutne, i stoga što plesači u svojoj omamljenosti, kao pod anestezijom, ne osjećaju bol. Ima slučajeva kada se ne vide znakovi ozljede, jer nadražaji na dijelu tijela koje se ranjava ne izazivaju nikakve obrambene reakcije tkiva. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 45, 793 MAL k

Švicarski liječnik Paracelsus u XVI. stoljeću prvi je utvrdio da plesna ekstaza zadire u oblast patologije. On je žrtve plesnih psihoza svoga vremena liječio hladnom vodom i odijelio ih je od ostalih ljudi pošto se pokazalo da su ritam i ples zarazni. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 46, 793 MAL k

Iz filozofskih, bioloških, psiholoških, socioloških i estetskih doktrina proizlazi da iskonske pobude i motivacije za ples valja uglavnom tražiti u uzročnicima: urođena čovjekova potreba za ritmičkim kretanjem; nužda iživljavanja viška fizičke energije; potreba za izražavanjem emocija; nagon za oponašanjem i igrom; instinkt za okupljanjem u zajednicu kao socijalni motiv; potreba za estetskim oblikovanjem, i konačno potreba za simboličkom transformacijom primljenih dojmova. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 67, 793 MAL k

Rašireno je mišljenje da su plesovi sa seksualnim motivima najiskonskiji. Plesovi s motivima borbe služe primitivnim plemenima buđenju emocija, prije polaska u boj, a po povratku njihovu smirenju. Plesovi s motivima životinja većinom su imitativnog značaja. U ovoj kategoriji plesa najviše se ističe magični motiv nastojanje da se pomoću čarolija domogne, za život mu potrebne divljači i time podmiri potrebe zajednice. Plesovi s radnim motivima potječu iz vremena kada su se fizički radovi izvodili najprimitivnijim pomagalima.

Sl. 32. AUGSBURŠKI MJEŠOVITI PLES (oko 1500.) Nürnberg, Nacionalni muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 19.; str. 54.; 7.0 LOH p/R

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 69, 793 MAL k

U plesu se razvija uzajamnost psihičke i fizičke motorike. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 40, 793 MAL k

U primitivnim je kulturama ples snažno sredstvo općenja s nadnaravnim silama. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 39, 793 MAL k

Ples poput glazbe može imati opojno djelovanje i dovesti do stanja zanesene svijesti pogodnog za „komunikaciju“ s okultnim silama. Stoga dolazi do čestog spajanja glazbe i plesa u primitivnim sakralnim i magičnim ritualima. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 32, 793 MAL k

U onim primitivnim obredima gdje je svijest budna i nije uspavana ritmom, ljudi svojim pjevom i plesom žele premostiti jaz koji ih dijeli od nadzemaljskog svijeta. Zato je govorio kralj Azteka svojim sinovima: „Predajte se plesu uz udaranje svetih bubnjeva i zveket praporaca.“ Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 33, 793 MAL k

Sl. 33. RAD - BLAGOSTANJE LJEPOTA (1919. detalj) Max Klinger (1857. - 1902.) ulje na platnu, 135 x 375 cm Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 38.; str. 94.; 7.0 LOH p/R

U plesovima Španjolske, izmjenične vibracije plesačevih stopala, igra ruku kastanjetama ili pucketanje prstiju, udaranje dlana o dlan i po tijelu te živi uzvici govore o potpunoj angažiranosti izvođača u ritmičkom zbivanju. I u našim plesovima imamo slučajeva jedinstva zvuka i pokreta, u nekim plesovima Dalmacije. U njima ozvučje plesnog ritma proizlazi iz topota plesačeva koraka ili zveketa nakita. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 34, 793 MAL k

Zvučni ritam je obogaćen zveketom nakita od kamena, kosti, drveta, sjemenki i metala. Ogrlice, grivne, pojasevi i privjesci davali su nove zvučne boje pretvarajući se u primitivne muzičke instrumente. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 33, 793 MAL k

Sl. 34. CIRKUS Georges Seurat (1859. - 1891.) platno, 1890/91., 186 x 151,1 cm, Parigi, Musée du Louvre Iz knjige Hautecoeur, Louis. Georges Seurat : Gli impressionisti. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1972., str. 67, 75 = 50 HAU g/N

Uzvici, pocikivanja i juškanje u živahnim je narodnim plesovima izražavanje raspojasane radosti i doprinos stupnjevanju raspoloženja. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 33, 793 MAL k

Sachs misli da se ples ni formalno ni sadržajno nije obogatio od kamenog doba, pa se iz toga zaključuje da se povijest stvaralačkog plesa odigravala u prethistoriji. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 47, 793 MAL k

U dugoj tradiciji plesova neki se folklorni plesovi, iz različitih razloga, u modificiranoj varijanti prenose iz naroda u "više slojeve društva", postaju općeprihvaćeni, i izdvajaju se u novu kategoriju pod nazivom "društveni plesovi". U početku u tu kategoriju pripadaju razni dvorski plesovi, a tek preseljenjem valcera iz folklora među plemstvo, što je zbog međusobne bliskosti plesača i plesačice bio svojevrstan skandal, započinje era modernih društvenih plesova. Moderni društveni plesovi, uz rijetke izuzetke plesova u paru, bazirani su na popularnoj glazbi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Oblici društvenih plesova mijenjali su se prema vremenu i sredini. Nekad je u njima prevladavala motorika gibanja, negdje su bili stroži, organiziraniji te predstavljali ritmizirano društveno ophođenje, estetiziranu društvenost. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 42, 793 MAL k

Kànkān, fr. cancan, (doslovice u dječjem tepanju „patka“) posljednji društveni popularni ples nastao u Europi, u pariškim kavanama oko 1840. godine. (nakon njega svi društveni plesovi dolaze s Kube, iz Južne Amerike ili iz SAD-a; prvi pravi gradski ples, grub i razularen (visoko dizanje nogu, podizanje suknje); mjera 4/4, naizmjenično se drže plesač i plesačica; danas ga plešu isključivo profesionalne plesačice; kankanovati plesati kankan. Iz rječnika Klaić, Bratoljub. Novi rječnik stranih riječi. Zagreb : Školska knjiga, 2012., str. 504., 03 KLA n/N

Cancan je vrsta brzog plesa u dvočetvrtinskom taktu koji se izvodi primjerice na balovima ili u kabaretu. Pojavio se 1830-ih na balovima u Montparnasseu. U prvo vrijeme se zvao "chahut" ili chahut, chahutcancan (znači skandalozni). Konzervativno društvo i moralisti nisu odobravali pojavu cancana. Godine 1850. Celeste Mogador, profesionalna plesačica, izmislila je verziju cancana u kome plesačice plešu u redu licem okrenute publici. Taj ples će kasnije dobiti ime "francuski cancan". Francuski cancan ima živ i vrlo brz ritam, a plesačice moraju pokazati agilnost koja graniči s akrobatikom. Nose duge crne čarape i duge haljine koje podižu i njima mašu. Ponekad u izvođenju sudjeluju i muškarci. Francuski cancan je brzo osvojio klubove u Parizu, iako je imao reputaciju seksualno provokativnog plesa. Najpoznatiju verziju cancana stvorio je Jacques Offenbach (galop iz njegove komične opere Orfej u podzemlju). I danas se izvodi diljem svijeta. Cancan je bio inspiracija brojnih skladatelja, slikara i filmskih umjetnika. Prema tekstu dostupnom na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Cancan

Na europskoj sceni zapadne civilizacije plesna se pantomima, odnosno pantomimski ples, javlja u različitim vremenima i sredinama. On je slavio trijumf u teatru starog Rima, stagnirao u srednjem vijeku, postao sastavni dio raskošnih dvorskih svečanosti renesanse iz kojih je proizišao klasični balet, pojavio se na daskama talijanskog pučkog teatra Commedia della̕ rte u čijim se prikazima nerijetko spajao.

Sl. 35. CANCAN = KÀNKĀN Georges Seurat (1859. - 1891.) Le Chahut, 1889-90., platno, 169,1 x 141 Otterlo, Kröller-Müller Stichting Iz knjige Hautecoeur, Louis. Georges Seurat : Gli impressionisti. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1972., str. 61, 75 = 50 HAU g/N

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 53, 793 MAL k

Imitativnom plesu i pantomimi u likovnoj umjetnosti bio bi najbliži naturalizam. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 56, 793 MAL k

Neprestanim obnavljanjem svoje trenutačnosti, ples je ostao očuvan čovječanstvu kroz sva vremena kao njegov najneposredniji umjetnički izraz, ostvarena svetkovina tijela i duha. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 51, 793 MAL k

Plesova je bezbroj: neki isti plesovi nose i više imena (npr. neki od božice plesova), ponekad i različiti plesovi nose isto ime (npr. hustle), neki plesovi jednostavno i nemaju imena (npr. ples u paru Fred Astairea), neki su na granici društvenog plesa i folklora (npr. cubanrumba), iz nekih stilova pojedinih plesova se izrodi novi ples (opet boogie), kod nekih se zapravo radi o mješavini raznih plesova (salsa), neki u drugim dijelovima svijeta dobiju sasvim novi karakter (brazilski tango). Ukratko, ples je živa materija, koja se razvija zajedno s ljudima koji se njome bave, i samim tim će popis i kategorizacija svih plesova uvijek biti nedovršeni. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Sl. 36. PLESAČICE U PLAVOM (oko 1899.) Edgar Degas (1835. - 1917.) Glavnina Degasovih radova su plesačice i studije aktova, motivi za koje mu je dugo iskustvo omogućavalo da ih uspješno slika usprkos tome što je bio napola slijep. Iz knjige Mannering, Douglas. Degas : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 75, 76 MANN d/N

Ples iz prirodne potrebe poput ptičjeg pjeva, ples iz najsloženijih psihičkih pobuda, ples u kojemu se čovjek gubi i ples u kojemu se nalazi, ples kao spontano samoizražavanje i ples kao oblikovano misaono djelo, ostaje pojava koja unatoč svim objašnjavanjima sadrži nešto neshvatljivo. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 51, 793 MAL k

Sl. 37. PLES, 1988. Paula Rego (1935. -) akril na papiru; 212,6 x 274 cm, Tate galerija, London, Engleska Životopisni prikaz plesa inspiriran je portugalskom folklornom umjetnošću, a karikaturalni likovi i format kompozicije vuku svoje korijene iz klasicizma. Iz knjige Hodge, Nicola; Libby Anson. A - Z : najveći svjetski umjetnici i njihova djela. Zagreb : Znanje, 2006., str. 313, 7.0(03) HOD a/N

Theodul Ribot, pionir eksperimentalne psihologije, zastupa mišljenje da je ples nikao iz nagona za igrom. U plesu vidi najpotpuniji oblik igre i smatra ga najprirodnijom umjetnošću jer izvire iz motoričkih nagona za aktivnošću. Poistovjećuje igru s plesom i zajedno ih svrstava u područje umjetnosti. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 15, 793 MAL k

U više slučajeva ples počiva na fikciji te izražava zamišljena zbivanja i doživljaje zamišljenih likova u zamišljenom vremenu i prostoru. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 15, 793 MAL k

Korijen plesa valja tražiti u izražavanju emocija u pokretima tijela. Zajednička osnova svih aspekata plesa jest impuls za izražavanje unutrašnjeg stanja iracionalnim pokretima, koja ne bismo mogli izraziti praktičnim, racionalnim sredstvima. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 13, 793 MAL k

U plesno-stvaralačkom pogledu prednjače primitivne kulture, jer među njihovim pripadnicima nije narušena neposredna veza između unutarnjeg i vanjskog, zamišljenog i stvarnog. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 48, 793 MAL k Sl. 38. TANGO Juarez Machado (1941. -) Dostupno na: http://www.tuttartpitturasculturapoes iamusica.com/2012/11/JuarezMachado.html

Čovjekova težnja za priopćavanjem, za vizualizacijom onoga što ga zaokuplja i ispunjava, ostvarljiva je u plesu jedino svjesnim stvaralaštvom. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 48, 793 MAL k

Herbert Spencer smatra da je prvi povod plesu odraz obilje fizičke snage i elementarne životne radosti. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 31, 793 MAL k

Kroz tisućljeta zajedničko se obilježje plesa i glazbe odražavalo i u njihovoj trenutačnosti. Budući da se nikad ne ponavljaju potpuno jednako, doživjeli su tijekom razvoja civilizacije nebrojene izmjene i varijacije. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 30, 793 MAL k

Pokret i zvuk su dva medija bila udružena i kao iskonska sredstva međuljudske komunikacije. Jer pokret kao i glas izvodi čovjek sam od sebe, sa samim sobom i iz sebe samoga. Otuda i njihova neposrednost i sugestivnost, otuda i pretpostavka da su i u prvim svjesnim izrazima ljudskog stvaralaštva ples i glazba bili čvrsto povezani. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 30, 793 MAL k

Tijelo se u plesu rijetko kreće potpuno jednako iz svih dijelova. Trup se zna držati mirno dok noge izvode spletove koraka i gesta. Ili se tijelo svija i naginje na razne strane, dok noge stoje na mjestu. Ruke se mogu držati u određenom stavu dok se tijelo vrti. Mogućnosti tih varijacija su nebrojene. Tijelo plesača mogli bismo usporediti s dobro uigranim orkestrom.

Sl. 39. SLOBODA Frank Morrison Ručno oslikani papir https://bonexpose.com/featured/frank -morrison/

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 37, 793 MAL k

Čovjek ne slijedi unutarnji ritam svoga tijela u slijepoj pasivnosti. Naprotiv on sam stvara zakone ritma i nameće ih svome tijelu u hodu, u plesu, radu ili igri. Neki izvaneuropski narodi su od prirode nadareni neobičnom pokretljivošću tijela i osjećajem za ritam. Po toj svojoj psihofizičkoj konstituciji s lakoćom ostvaruju u plesu istodobno i po nekoliko međusobno nezavisnih ritmova. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 37, 793 MAL k

Etnolog i povjesničar umjetnosti Ernst Gross kaže da se čitava naša napredna civilizacija temelji na plesu i da je ples učinio čovjeka društvenim bićem. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 13, 793 MAL k

Naučne ekspedicije u više su navrata ustanovile da je osim rata jedino ples povod za okupljanje i najudaljenijih članova nekog plemena gdje njihova potpuna solidarnost dolazi do izražaja. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 14, 793 MAL k

Rudolf Laban, istaknuti novator umjetnosti pokreta XX. stoljeća kaže: - Čovjek se ne zadovoljava samo vlastitim pokretima i emocijama koje tako reći sam sebi nameće. On ima potrebu da njima djeluje na nekoga ili na nešto, da utječe na druga bića, da ih uvuče u vrtlog međusobne akcije i reakcije. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 14, 793 MAL k

Omladina zapadne civilizacije XX. stoljeća, možda više u strahu od života nego od smrti, plesnim mahnitanjem traži zaborav u kolektivnoj pulzaciji plesnog ritma. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 47, 793 MAL k

Plesne forme su: balet, jazz dance, suvremeni ples, društveni plesovi, step, folklor, street dance. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Sl. 40. FLAMENGO Andrew Atroshenko (1965. -) Dostupno na: http://www.puzzlefutar.hu/hu/puzzle1000-db/1218-crimson-dancersandrew-atroshenko-castorlandpuzzle-1000-db5904438103119.html

Klasični (europski) društveni plesovi: valceri (bečki valcer, engleski valcer, boston-vals, country-vals, itd.); grupa foxtrot-plesova; (quickstep, slow-fox,..); klasični tango; one-step, two-step i slični stari plesovi blues. Dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Tradicionalni plesovi: paso doble; argentinski tango; polka (kao društveni ples); western Polka (ili Country-Polka); meksički valcer i drugi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Sl. 41. POKRET Andrew Atroshenko (1965. -) http://www.jwatsonfineart.com/atros henko/originals/dynamicconnection_ original.html

Danas društvene plesove možemo podijeliti na više načina. Podjela prema kategorijama natjecanja je vrlo česta, ali je i među najmanje točnima neki su plesovi "zalutali" u "pogrešne" kategorije (primjerice u natjecateljske "latino-američke" plesove se svrstava žive, koji nije latino, te paso doble, koji nije američki ples), a u nekim natjecateljskim sustavima se nerijetko neki plesovi dodaju, ili izbacuju, već prema interesu natjecatelja i publike (show-dance natjecanja). Nadalje, uvijek postoji dvojba, dijele li se plesovi prema srodnosti u glazbi, ili prema identičnosti u koraku i pokretu, jer su i jedno i drugo bitni sastavni dijelovi plesa, a te podjele nisu uvijek u skladu. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Latino-američki plesovi su: bolero (sportska rumba); cha-cha-cha; mambo; salsa; cuban rumba; merengue; bachata; pachanga; cumbia; samba i drugi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples Sl. 42. ŠEĆERNA BARAKA Ernie Barnes (1938. - 2009.) Dostupno na: https://hvw8.com/news/2009/5/ripernie-barnes

Street dance: Locking; popping; breakdance; hip hop; mtv jazz; house; krump i drugi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Ritmovi jazza nositelji su praekstaze i djeluju jednako hipnotično kao što su nekad djelovali na primitivnim misterijama. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 47, 793 MAL k

Rock na eng. znači njihati ili ljuljati se, a roll valovati, kružiti ili valjati se. U modernom rock n̒rollu naši mladi ljudi sanjaju, izvijaju se, vrte, topću, kao da se bore s čitavim teretom civilizacije i suzdržljivosti. Plesači postanu neartikulirana masa, znojeći se, teturajući i bjesneći izvode nesublimirane, seksualne geste. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 47, 793 MAL k

Pomodni plesovi: charleston; shimi; twist; oogaloo; calypso; bossanova; lambada; reggaeton i drugi. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Stanovnici dalmatinskih gradova i većih mjesta izvode ples šotić, manfrina, kvadrilja, polka. Iz knjige Miholić, Irena. Hrvatska tradicijska glazbala : udžbenik hrvatske tradicijske glazbene kulture s 3 zvučna CD-a od petog do osmog razreda osnovne škole. Zagreb : Profil, 2009., str. 22

Više od 500 maturanata plesalo quadrillu i ušlo u Guinnesovu knjigu rekorda, 20. 5. 2015. u 13:13h Maturanti, njih 536, danas točno u podne na varaždinskome je Korzu otplesalo Quadrillu te oborilo prošlogodišnji Guinnessov rekord. Unatrag nekoliko godina, točnije, od 2008. godine, tisuće maturanata diljem Hrvatske, ali i nekoliko europskih zemalja plešu ovaj tradicionalni francuski ples četvorki. Plešući prema točno utvrđenim propozicijama i plesnim slikama na taktove Straussove skladbe Fledermauss Quadrille svake godine nastoje srušiti Guinnessov rekord u najvećem sinkroniziranom plesu. - Bilo je odlično, jako pozitivno iskustvo te vrlo zabavno - rekli su veseli maturanti varaždinske Gospodarske škole. Na cjelokupnu organizaciju ponosna je i Vanja Horvat, predsjednica Savjeta mladih Grada. - Uistinu je ovo danas bilo nešto posebno, trenutak za pamćenje. Najviše maturanata do sad plesalo je Quadrillu, srušilo Guinnessov rekord te se dobro zabavilo, ali to nije sve. Navečer u 18,45 maturante će zabavljati popularni Mejaši, a slavit će se cijelu noć - rekla je Vanja. Anja Brknjač, Ivan Agnezović Dostupno na http://varazdinski.rtl.hr/drustvo/vise-od-500-maturanata-plesaloquadrillu-i-uslo-u-guinnesovu-knjigu-rekorda

Sl. 43. MATURANTI NA VARAŽDINSKOM KORZU PLEŠU QUDRILLU Dostupno na http://varazdinski.rtl.hr/drustvo/viseod-500-maturanata-plesalo-quadrillui-uslo-u-guinnesovu-knjigu-rekorda

BALET Klasični balet nastao je u XVII. stoljeću i dao plesnoj umjetnosti Europe prvi put u tančine utvrđenu nauku o plesnim pokretima i stavovima, temeljenu na prostornoj orijentaciji. Klasični kazališni ples reducira ljudske pokrete na bitne i visoko razvijene oblike. Klasična koreografija primjenjuje rječnik strogo određenih koraka, gesta i poza, čije tehničko usvajanje daje plesaču potpunu kontrolu tijela. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 55, 793 MAL k

Sl. 44. BALERINE ZAGREBAČKOG BALETA IZVODE ULOMAK IZ BALETA GISELLE ADOLPHEA ADAMA NA TRAVNJAKU SA ZAPADNE STRANE HNK-A Dan otvorenog trga okupio je prošle godine tijekom cijelog dana tisuće Zagrepčana. Toga dana Trg je postao središte kulture, obrazovanja i umjetnosti, u čemu je sudjelovalo svih devet institucija s istom adresom: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Muzička akademija, Akademija dramske umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu i Pravni fakultet. Istodobno otvorivši vrata građanima tijekom cijeloga dana, darovali su im različite programe, a posebno atraktivan program priredili su baletni, operni i dramski umjetnici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Veliko zanimanje publika je pokazala za svečani koncert održan u 12 sati ispred zgrade HNK-a, kada su Orkestar i Zbor, kojima se pridružio dio članova orkestra Zagrebačke filharmonije i Zbora HRT-a te solisti Opere HNK-a u Zagrebu, pod ravnanjem Tomislava Fačinija izveli Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere Porin Vatroslava Lisinskog te Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Najveće oduševljenje i pozornost medija ipak su privukle balerine zagrebačkog Baleta, koje su u 13 sati izvele ulomak iz baleta Giselle Adolphea Adama izveden na travnjaku sa zapadne strane HNK-a. Dostupno na http://www.hnk.hr/odrzan-prvi-dan-otvorenog-trga/

OPERA ERO S ONOGA SVIJETA Jakov Gotovac pripada najvažnijim hrvatskim skladateljima 20. stoljeća. Njegovo najuspješnije i najpopularnije djelo, opera Ero s onoga svijeta, već davno je ubrojena među najuspjelije slavenske komične opere, a od praizvedbe u HNK 1935. gotovo ne silazi s repertoara svih nacionalnih kazališnih kuća. Gotovac je gotovo jedini hrvatski skladatelj, koji je uz sjajne uspjehe u domovini, ostvario i bogata priznanja u mnogim gradovima Europe, ali i izvan našega kontinenta. Ero s onoga svijeta je u inozemstvu izveden na više od sto opernih pozornica, dok je libreto preveden na desetak jezika. Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere koji prenosi melodije, ritmove, pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojena. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku, u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića, prepunog duhovitih i domišljatih stihova. Skladatelj i libretist, tražeći duh i stil pučkih pripovijedaka, pronašli su odličnu glazbenu i tekstualnu formula za Eru u folkloru određenih južnoslavenskih skupina.

Sl. 45. ERO S ONOGA SVIJETA Jakov Gotovac foto: Novković Držim da taj narodni izraz koji se pojavljuje u mojoj glazbi, biološki, iskonski nosim u sebi… Povremeno sam uzimao kakvu temu iz nekih zbirki, ali sam komponirao u narodnom duhu, iz vlastitoga ja, tako je Gotovac objasnio podrijetlo narodnog duha u svojim djelima. Glavni lik opera Ero s onoga svijeta, pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava u susjednom selu pronaći djevojku kojom bi se oženio, na majčin savjet, prikazuje se kao siromah. Predstavlja se kao Ero, s onoga svijeta, i želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Uvjerivši mnoge kako je on Ero, za svakoga ima poneku priču s onoga svijeta. Iako je mnoge prevario, na kraju mu sve oproste i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furioznog tempa, koji se često izvodi i izvan operne strukture, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojemu glazba prožeta etosom dalmatinskog zaleđa dolazi u prvi plan. Do posljednje inscenacije 2003. u režiji Krešimira Dolenčića, Ero je doživio 12 premijernih izvedbi, a u njima su sudjelovale generacije ponajboljih zagrebačkih opernih i baletnih solista i ansambala. Dostupno na http://www.hnk.hr/predstave/ero-sonoga-svijeta/

MEĐUNARODNI DAN PLESA JE 29. TRAVNJA. Hrvatska poruka u povodu Međunarodnoga dana plesa: -

Sl. 46. LEPEZA ZA SLAVJANSKI BAL 1909. Poziv na ples : mala povijest plesa u Zagrebu Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989., str. 9, 930.85(497.5) MILČ g

Plesači su glasnici bogova, citiram Marthu Graham koju su zvali majkom modernoga plesa. Iza njezinih riječi stoje mudrost i nevjerojatna snaga, jer gledajući umjetnost kakva je ples, katkada mi padne na pamet misao da svatko od tih predivnih bića izgleda kao kakav poslanik svevišnjega, koji se na trenutak spustio među nas. Ples je uvijek bio, i ostat će, univerzalan jezik, razumljiv svima, jer što bi bez njega bio naš svijet? Zato se klanjam našoj profesiji, zbog ljepote i osjećaja koji su nas postavili i izgradili kao umjetnike, dajući nam privilegij da pokretom izrazimo najdelikatnija stanja i emocije koje čovjek proživljava u svojemu životu. Dragi kolege, cijenjeni poštovatelji plesne umjetnosti, sretan vam Međunarodni dan plesa! Leonard Jakovina, ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu i međunarodno priznati baletni umjetnik

Svjetska poruka u povodu Međunarodnoga dana plesa:

Karakia / Molitva dodirnuti svemir izvor naše božanstvenosti osvjetljavajući lica predaka tako da možemo vidjeti našu djecu tkani gore, pokraj, dolje sjedinjeni svi u našemu tijelu i kostima i sjećanju Zemlja se okreće ljudi masovno migriraju kornjače se okupljaju u tihoj pripremi srce je ozlijeđeno plešimo pokret ljubavi pokret pravde svjetlo istine Salā Lemi Ponifasio, samoanski koreograf, redatelj i dizajner (s francuskoga prevela Katja Šimunić)

RADOSNA MOLITVA! U propovijedi 28. siječnja, na svetoj misi u Domu Sveta Marta, papa Franjo je, komentirajući veseli ples kralja Davida iz Druge knjige o Samuelu, rekao da zatvaranje u formalnost molitvu čini hladnom i neplodnom. Propovijed je započeo govoreći o Davidovu plesu: „David je s oduševljenjem plesao pred Gospodinom. Cijeli je Božji narod slavio jer se Kovčeg saveza vratio kući. Slavljenje Gospodina, Davida je udaljilo od ustaljenih molitvenih okvira; svim je silama plesao pred Gospodinom. Bila je to istinska molitva slave“, rekao je Papa dodajući da je slušajući čitanje iz Staroga zavjeta, pomislio na ponašanje Sare, nakon Izakova rođenja: - Gospodin je učinio da skačem od radosti -. „Ta je starica, kao i mladi David, od radosti plesala pred Gospodinom. Lako shvaćamo molitvu prošnje, kad nešto molimo od Gospodina; također i molitvu zahvaljivanja, kad Gospodinu zahvaljujemo. Nije teško shvatiti ni poklonstvenu molitvu, ali molitvu hvale ostavljamo po strani; ne dolazi nam spontano“, objasnio je Papa. „Ali, oče, to je za članove Obnove u Duhu Svetomu, a ne za sve kršćane!“ „Ne, molitva hvale kršćanska je molitva, za sve kršćane. U misi, kad pjevamo Svet, to je molitva hvale; hvalimo Božju veličinu i velimo mu sve najljepše, jer bismo željeli da tako bude“. „Ali, oče, ja nisam sposoban .. Trebam ..“ Sposoban si vikati kad klub za koji navijaš postigne gol, a nisi sposoban zahvaljivati Gospodinu? Izaći malo iz svojega uobičajenog ponašanja? Hvaliti Boga ništa ne košta. Ne molimo ništa, ne zahvaljujemo ni na čemu – slavimo“, istaknuo je papa Franjo. „Svim srcem trebamo moliti“, nastavio je Papa, „ a to je i čin pravednosti, jer Bog jest velik i On je naš Bog. David je bio presretan, jer se Kovčeg saveza vratio; jer se Gospodin vratio. Čak je i njegovo tijelo plesanjem 'molilo'. Danas si možemo postaviti pravo pitanje: Kako ja slavim Gospodina? Znam li Gospodina hvaliti? Znam li hvaliti Gospodina kad molim 'Slava Bogu' i 'Svet', činim li to samo usnama ili i cijelim srcem? Što mi govore David koji pleše i Sara koja skače od radosti? Kad je David ušao u grad, započelo je drugačije slavlje“, rekao je Sveti Otac papa Franjo. Članak u cijelosti pročitajte u tiskanome izdanju Booka. Dostupno na http://book.figulus.hr/52/izdvojeno/392-radosna-molitva-cini-nas-plodnima.html

Sl. 47. PLES MARIJE I HEBREJSKIH DJEVICA crtež iz rukopisa Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 120, 793 MALE po I/N

Sl. 48. KRALJ DAVID PLEŠE PRED KOVČEGOM SAVEZA James J. Tissot (1896. - 1902.) Dostupno na https://www.google.hr/#q=Luigi+Ad emollo+%2B+David

PLES U LIKOVNOJ UMJETNOSTI AMATERASU IZLAZI IZ SPILJE Utagawa Kunisada 19. stoljeće, drvorez Ples u Japanu BALERINA Iz knjige Morris, Desmond. Govor tijela : priručnik o ljudskoj vrsti. Zagreb : August Cesarec, 1985., str. 138, 159.9 MOR g/N

BEČKI VALCER Vladimir Pervuninsky (1957. - ) Dostupno na: http://maherartgallery.blogspot.hr/2013/06/vladimir-pervuninsky.html

Sl. 49. AKROBAT NA LOPTI, Paris, 1905. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Palau, Josep i Fabre. Picasso. New York : Rizzoli, 1985., sl. 64., str. 64, 75=20 PAL p/N

BIJELA DAMA IZ BRANDBERGA Godine 1947. pronađena je u jugozapadnoj Africi divna pećinska slika iz visokoga kamenog doba. Središte tog prizora lova i lovačkih plesnih igara čini lik vitke žene u pokretu. Ona je odjevena kao muškarac ratnik s cvijećem u desnoj, a lukom, strijelom i sulicom u lijevoj ruci. Njezina ukrašena kosa, njezino bijelo lice, pored tamnoputih muških figura, čak jednog plesača maskiranog u bizona, te mnoštva životinja, opravdava naziv te slike Bijela dama iz Brandberga. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 73, 793 MAL k

BOROBODUR Kćeri demona Māre žele plesom budućeg Buddhu odvratiti od meditacije Ples na otoku Javi Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 270 - 271, 793 MALE po II/N

BOŽICA ZMIJA minojska kultura, oko 1500. godina pr. Krista. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 137, 793 MALE po I/N

CARMEN Bill Bauer (1939.-) Dostupno na: https://www.google.hr/search?q=bill+Bauer+painter Sl. 50. BALETNE FIGURINE ZA ŽAR PTICU (1910.) Leon Bakst (1867. - 1924.) vodene boje na papiru, 25 x 18 cm Paris, zbirka De Béarn Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 40.; str. 98.; 7.0 LOH p/R

CRNAČKI PLES, 1911. Ernst Ludwig Kirchner (1880. - 1938.) Dostupno na: http://the-athenaeum.org/art/display_image.php?id=179341

CVJETNA ŽRTVA HIMENEJU ILI PLES U ČAST PRIJAPU (oko 1637.) Nicolas Poussin (1594. - 1665.) ulje na platnu; 167 x 376 cm Iz knjige Muzej umjetnosti: Sao Paulo. Zagreb : Mladost, 1978., str. 44-45, 7.0 MUZ.U/N

DONALD BYRD Ernie Barnes (1938. - 2009.) Dostupno na: https://hvw8.com/news/2009/5/rip-ernie-barnes/

DRUGI MJESEC - GODIŠNJA SVETKOVINA U SVETIŠTU ŠINTO Harunobu ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 177, 793 MALE po II/N

EMELIJA, SVEČANI SAKRALNI PLES UZ PJEVANJE Primjer djevičanskog plesa, ples sklada i harmonije, ples mira, U grčkoj drami emelija je ples tragičnog kora. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 148, 793 MALE po I/N

FRULAŠ I PLESAČICA Okrugla slika ma Epiktetovoj šalici (6. st. pr. Kr.) promjer 32,4 cm, London, Britanski muzej Jednom od najljepših predodžbi plesa u duhu antike smatra se scena na Epiktetovoj šalici (6. st. pr. Kr.). Djevojka ekstatičnog izraza, koju pregača od leopardske kože označava kao bakanticu, i mladić koji svira u frulu, govore nam o čulnoj radosti stare Helade i istodobno dokazuju svladavanje formalne zadaće, da se dvije figure harmonično rasporede na kružnoj površini. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 3.; str. 3.; 7.0 LOH p/R

FIGURA PLESAČA keramika, razdoblje Han Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 109, 793 MALE po II/N

GROBNICA LAVICE (detalj) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 207, 793 MALE po I/N

IGRA S VELOM Antoine Bourdelle (1861. - 1929.) Iz knjige Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela : evropska umetnost od XV do XIX veka. Beograd : Jugoslavijapublik, 1989., str. 567, 75(091) DOL ma/N

IGRA SLIJEPOG MIŠA, oko 1780. Francisco Goya (1746. - 1828.) Iz knjige: Anderson, Janice. Goya : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 21, 75 AND g/N

INDIJANAC John White (1540. - 1593.) Dostupno na:

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:North_carolina_algonkindorf.jpg#/media/File:North_carolina_algonkin-dorf.jpg

Sl. 51. BIJELA GOSPOĐA IZ AUANRHETA oko 4000 g. pr. Kr., prethistorijsko afričko spiljsko slikarstvo, detalj slike, oko 140 x 100 cm. Godine 1956. u Sahari ju je otkrio francuski istraživač Henri Lhote. Slika pokazuje visoke umjetničke kvalitete i skladnost pokreta. Prema knjizi Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 3.; str. 5.; 7.0 LOH p/R

INDSKA PLESAČICA brončana figurica Brončana figurica plesačice pronađena u 19. stoljeću na području rijeke Ind ubraja se u najstarija svjedočanstva o plesu na indijskom tlu. Ljupki mali lik prikazuje djevojku s obilježjima domorodaca sjevernih krajeva i očito potječe iz predarijskih vremena. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 9, 793 MALE po II/N

ISADORA DUNCAN (1878. -1927.) Dostupno na http://www.voxfeminae.net/strasne-zene/item/813-isadora-duncan

KAGURA IZ OBLASTI OKAYAMA maske i lepeze ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 202, 793 MALE po II/N

KAMENODOPSKI CRTEŽ MASKIRANIH PLESAČA STIJENI PEĆINE TEYJAT, DORDOGNE, FRANCUSKA

Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 72, 793 MAL k Sl. 52. DRAGOLJUBI I PLES, 1912. Henri Matisse (1869. - 1954.) Moskva, Muzej Puškin. Šukin naručuje od Matissa 31. ožujka 1909. godine dvije velike dekorativne slike koje bi predstavljale alegorije plesa i glazbe, a Matisse ih dovršava sljedeće godine (sada su u Sankt Peterburgu, Ermitaž). Matisse je već 1909. uklopio sliku Ples u pozadinu jedne mrtve prirode (Moskva, Muzej Puškin). Postoji još jedna verzija ove „slike u slici“, naslikana 1912. godine, danas u Metropolitan Museum of Art u New Yorku. Kompozicija idealno povezuje životnost plesača s vitalnošću cvijeća u vazi. Iz knjige Crepaldi, Gabriele. Matisse : blještavi sjaj boja fovista. Zagreb : Motovun, 1998., str. 59, 75 CRE m/N

KARAKTERISTIČNI LIKOVI IZ KINESKE OPERE Stranica iz knjige Li Yuan Lao zhao pian (stari likovi Pekinške opere) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 161, 793 MALE po II/N

KARUSEL, SOVJETSKI PLES ANSAMBL BERJESKA Hildegard Wiegel (1922.) keramika, obojeno, visina 41 cm Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl .45.; str. 110.; 7.0 LOH p/R

KOREJSKE PLESAČICE Razdoblje Yi, 18. stoljeće, tuš i boja na papiru. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str.170, 793 MALE po II/N

KOTO slika iz zbirke Osam prizora kućnog života Harunobu ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 245, 793 MALE po II/N

KARNEVAL U CAVTATU Vlaho Bukovac (1855. - 1922.) Vlasnik: Zbirka B. Bogišića HAZU Cavtat foto (s novogodišnje čestitke): Davor Šiftar, Zagreb 1995. Iz knjige Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996., str. 377.

KRALJ MAJMUNA IZ PEKINŠKE OPERE Dong Chensheng Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 104, 793 MALE po II/N

KURETI rimski reljef Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 132, 793 MALE po I/N

KVADRILA U MOULIN ROUGEU, 1892. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) ulje na kartonu, 80 × 60,5 cm, Dostupno na: http://artesteves.blogspot.hr/2015/05/quadrilha-no-moulin-rouge.html

LA GOULUE, 1891. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Louis Webwr, La Goulue (1866. - 1929.), francuska plesačica rođena u židovskoj obitelji iz Alzasu. U dobi od 16 godina radila je s majkom u praonici rublja i krišom počela plesati. U početku karijere plesala je u malim klubovima u Parizu. Stekla je veliku popularnost i u upoznala slikara Pierrea Augustae Renoira koji ju je uveo u skupinu modela za poziranje. La Goulue je postala sinonim za kankan i noćni klub Moulin Rouge. Bila je jedna od omiljenih tema Henriju de Toulouseu Lautrecu. Ovjekovječio je njezin ples na portretima i plakatima Moulin Rougea. LAR KOJI PLEŠE skulptura u bronci Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 222, 793 MALE po I/N

LIBIJSKE PLESAČICE Kheruefova grobnica u Tebi Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 65 793 MALE po I/N

LUTKE NA OSNOVI PORTRETA FRANCUSKE PRIMABALERINE MARIE ANNE DE CUPIS DE CAMARGO (1710. - 1770.) NICOLASA LANCERTA (1690. - 1743.) LJETNI PLES Toyokuni bakrorez. Ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 178, 793 MALE po II/N

Sl. 53. DVIJE PLESAČICE (U HLAČAMA SA ZVONCIMA) staromeksička mala plastika, glina s ostacima boja, visina 16 cm Mexiko D. F. kolekcija Franza Feuchtwanger S visokim ukrasom glave i zvončanim lancima na oglavciama hlača - koji čine muzičku pratnju one vjerojatno izvode kultski ples. Grubi materijal od masivne gline s još vidljivim ostacima boja u skladu je s primitivnim nazorom u stvaranju oblika, koji čine da su izrazi kao i pokreti predstavljeni monotonim, šematiziranim oblicima - što je znak tzv. pretklasične umjetnosti stanovnika meksičke visoravni Tlatilco. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 11.; str. 39.; 7.0 LOH p/R

MARCELLE LENDER PLEŠE BOLERO U CHILPERICU, 1895. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 55., 75=50 HUI h/N

MARIE LOUISE (LOIE) FULLER, AMERIČKA PLESAČICA I KAZALIŠNA INOVATORICA

Robert Pfeffer umjetnička lampa Dostupno na: http://s806.photobucket.com/user/luvdoxies/media/Robert%20Pfeffer%20Loie%20 Fuller%20Lamp/Robert%20Pfeffer%20Art%20Nouveau%20Loie%20Fuller%20La mp%20017_zpsfztyexx8.jpg.html

MASKA RANGDE ples na otoku Baliju Sl. 54. DVIJE ŽENE PLEŠU VALCER U MOULIN ROUGE, 1892. Henri de Toulouse Lautrec (1864. 1901.) ulje na platnu, 93 x 80 cm Dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Henri_d e_Toulouse-Lautrec

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 292 - 293, 793 MALE po II/N

MOULIN ROUGE - LA GOULUE (PLAKAT, 1891.) Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Moulin Rouge, 1892., ulje na platnu, 123 x 143,5 cm, Chicago. Na slici Moulin Rouge (1895.) uhvatio je atmosferu veselja i tjeskobe na takav način da pomislimo kako je umjetnik ovaj noćni klub smatrao mjestom zla. Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 55., 75=50 HUI h/N

NA AUKCIJI Rogelio Egusquiza (1845. - 1915.) ulje na platnu 131 x 70.5 cm Sl. 55. HESENSKI SELJAČKI PLES Karl Bantzer (1857. - 1941.) ulje na platnu, sl. 29. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 21.; str. 58.; 7.0 LOH p/R

Dostupno na: http://www.invaluable.com/auction-lot/rogelio-de-egusquiza-santander-1845-1915180-c-t01fl6nsl0

NA POZORNICI Milan Steiner (1894. - 1918.) Iz knjige Vrga, Boris. Milan Steiner : monografija. Sisak : Aura, 2004., str. 35., 75 VRG m/N

NA TRAPEZU BEZ MREŽE, LETEĆI TRAPEZ Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 80., 75=50 HUI h/N

NIZ APSARASA U PLESU Angkor Thom. 12. stoljeće tradicionalni plesovi Kambodže Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 306 - 307, 793 MALE po II/N

OTMJENA ZAGREPČANKA NA PLESU Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989., str. 46, 930.85(497.5) MILČ g

PLAVI SAN, 1994. Vladimir Ivančan (1954. - ) ulje na staklu 60 x 40 cm Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 307, 75(091) VIN č/N

PLES Antun Motika (1902. - 1992.) Iz knjige Depolo, Josip. Figuracije u hrvatskom slikarstvu : (1970. - 1995.) ; Figurations in Croatian painting (170. - 1995.). Zagreb : Canvas, 1997., str. 125, 75 DEP f/N

PLES François Batet (1921. - 2015.) Dostupno na: https://www.pinterest.com/pin/311241024220568260/

PLES Henri Matisse (1869. - 1954.) Početnu ideju za alegoriju Ples dalo mu je šest plesačica na pozadini slike Radost življenja iz Barnesove fondacije. Matisse uklanja jedan lik, a kompoziciju prilagođava pravokutnom obliku slike. Velika su novost mnogo izražajnije i jače boje, ali je, prije svega, istaknuo i prenaglasio tenziju tijela u pokretu koja zrače nevjerojatnom životnom energijom. Slika Ples je nastala kao narudžba ruskog kolekcionara. Ples je bio jako popularan tema tog vremena. Iz knjige Crepaldi, Gabriele. Matisse : blještavi sjaj boja fovista. Zagreb : Motovun, 1998., str. 59, 75 CRE m/N

PLES Vladimir Pervuninsky (1957. - ) Dostupno na: http://maherartgallery.blogspot.hr/2013/06/vladimir-pervuninsky.html

PLES, 1845. William Sidney Mount (1807. - 1868.) Dostupno na: http://www.nytimes.com/2012/03/25/nyregion/william-sidneymount-exhibition-is-at-the-long-island-museum

Sl. 57. KRALJ DAVID PLEŠE I SVIRA HARFU PRED KOVČEGOM SAVEZA KOJI NOSE DVA LEVITA U KOSTIMU VELIKOG SVEĆENIKA, IZVAN JERUZALEMA nepoznati autor, 17. stoljeće ulje na platnu, Musée d' Art et d' Histoire du Judaïsme, Pariz Dostupno na https://www.google.hr/#q=Luigi+Ademollo+%2B+David

Sl. 56. JANE AVRIL, 1893. Henri de Toulouse Lautrec (1864. 1901.) Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 28/29., 75=50 HUI h/N Jane Avril, francuska plesačica (1868. - 1943.). Proslavio ju je, svojim slikama, Henri Marie Raymond de Toulouse-LautrecMonf, francuski slikar i grafičar postimpresionizma. Najavljivanje plesačice Jeane Avril, koja je u ono vrijeme plesala u Parizu čuveni kankan, ostaje nezaboravno zbog čistog jezika formi i zapanjujućih boja. Oko 1893. godine počinje rad na višebojnoj litografiji, izvodeći portrete i karikature, a posebno plakate (prva djela visoke likovne vrijednosti u ovoj struci), s figurama varijetetskih artista. Bio je majstor prenošenja pokreta i atmosfere uz samo nekoliko poteza kista ili pera. Lautrec je koristio slične tehnike da prikaže duh pariškog života 1890-ih. Slikao je glazbene kavane i kabare, dvorane i njihove zvijezde izrazitog karaktera (čak iskarikirane), cirkus, bordele i hipodrome. Dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Henri_d e_Toulouse-Lautrec

PLES BUŠMANA PRAĆEN PLJESKANJEM ŽENA. pećinska slika pronađena u Lesothu. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 74, 793 MAL k

PLES KABUKI Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 237, 793 MALE po II/N

PLES INDIJANACA - KANADA W. Langdon Kihn (1898. - 1957.) Dostupno na https://www.etsy.com/uk/listing/235458391/kutchin-tribal-dance-andinuit-igloos

PLES KAUBOJA

Sl. 58. LA LOIE FULLER, 1892. Henri de Toulouse Lautrec (1864. 1901.) lijevani papir 46 x 32 cm Marie Louise (Loie) Fuller, 1862. 1928., američka plesačica i kazališna inovatorica. Karijeru je započela kao dijete nastupajući u cirkusu i drugim popularnim zabavama. Samouka plesačica je istraživala uporabu voluminozne svilene suknje obasjane raznobojnom rasvjetom. Serpentine ples je zaplesala u New Yorku 1892. Kasnije je živjela u Parizu gdje je postigla nevjerojatan uspjeh. Naslikao ju je Toulouse-Lautrec, isklesao Rodin, a Mallarmea, i drugi pisci, prikazali su je u različitim djelima. Fuller je osnivala plesnu školu 1902. u Parizu. Plesala je i s Isidorom Duncan. Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 55., 75=50 HUI h/N

Iz knjige Đurinović, Maja. Razvoj suvremenog plesa: Ana Maletić : životopis. Zagreb : HIPP (Hrvatski institut za pokret i ples), str. 86. (knjiga iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, 41602)

PLES SUNCA Dostupno na: https://www.pinterest.com/pin/538039486704461070/?from_navigate=true

Sl. 59. MALA ČETRNAESTOGODIŠNJA PLESAČICA, 1878. - 1880. Edgar Degas (1835. - 1917.) bronca s haljinicom od gaze i satenskom vrpcom u kosi, visina 96,5 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 738, 7.0(091) JAN p/N

PLES NA POZORNICI STAJE, 1831. William Sidney Mount (1807. - 1868.) ulje na platnu, 63,5 x 76,2 cm. zbirka muzeja u Stony Brooku Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 696, 7.0(091) JAN p/N

PLES SA SEDAM PLADANJA Čuveni kineski ples „ples sa sedam pladanja“ praćen pjesmom, himnom tadašnjem vladaru Jinu, caru rane dinastije Song; nastavljao se napitnicom i pozivom na ples uz pratnju gitare i frule, a završavao zdravicom i željom za dug život. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 136, 793 MALE po II/N

PLES SATIRA I MENADA (vanjski krug) NEREIDA (unutarnji krug). Srebrni tanjur iz Middlehalla (Britanija) 4. stoljeće Iz knjige: Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 214, 793 MALE po I/N

PLES S JAJETOM, 1557. Pieter Aertsen (Lange Pier) (1508. - 1575.) Slika iz Rijksmuseuma u Amsterdamu Dostupno na http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/aertsen/egg-dance/eggdance2.jpg

Sl. 60. PLES MUZA NA PLANINI HELIKONU, 1807. Bertel Thorvaldsen (1770. - 1844.) Iz časopisa: Essehist : časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti broj 5., godina 5. Osijek : Filozofski fakultet, 2013., str. 14.

Sl. 61. NŌ - MASKA LIJEPE ŽENE obojeno drvo, razdoblje Edo, 18. stoljeće ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 202, 793 MALE po II/N

Sl. 62. PLES, 1867. - 1869. Sculpture Musée de ĺ opéra, Pariz Jean-Baptiste Carpeaux (1827. 1875.) gipsani model, otprilike 4,6 x 2,6 m, Musée de ĺ Opéra, Pariz Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 705, 7.0(091) JAN p/N

PLES U KINI U magijsko-vjerske obrede pripadaju plesovi kineskih muškaraca s obrazinama (maskama) kojima su zimi slavili godišnje doba mrtvih. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 117, 793 MALE po II/N

PLES ŽDRALOVA U južnokorejskom gradu Pusanu može se vidjeti neobičan narodni ples. Muškarci u bijelim haljinama i s visokim crnim šeširima na glavama mašu rukama, vrte se u krug, sagibaju i povremeno stoje na jednoj nozi. Oni oponašaju mandžurske ždralove, koji već stoljećima provode zimu u Južnoj Koreji. Korejci su se toliko oduševili neobičnim plesom ždralova da su izmislili ples u kojem oponašaju pokret tih ptica.

Sl. 63. PLES MORISKA (1480.) Erasmus Grasser (1450. - 1518.) lipovo drvo, obojeno, visina 88 cm, München, Stara vijećnica. Godine 1480. Erasmus Grasser je pri ukrašavanju nove minhenske vijećnice dobio narudžbu da izrezbari ples morisku, koji je tada bio jako omiljen, a prema maurskom običaju udomio se u Španjolskoj. Grasserovi plesači moriske ostali su nešto svojevrsno. Kao većina starih slikarskih djela oni su šaroliko obojeni. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 15.; str. 48.; 7.0 LOH p/R

PLES ŽIVOTA, (1899. - 1900.) Edvard Munch (1864. - 1944.) 125 x 190 cm Oslo, Nacionalna galerija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 39.; str. 96.; 7.0 LOH p/R

PLESAČ I SVIRAČ NA KAMENOM RELJEFU U ZAOSTROGU kraj 3. ili početak 4. stoljeća Zagonetni plesač sa sviračem iz Zaostroga zauzima posebno mjesto među pronađenim kamenim spomenicima o plesu Ilira na našem tlu, jer za razliku od drugih koji su ritualnog značaja, on predstavlja dobro raspoloženog običnog smrtnika. Plesač se kreće udesno, što se vidi i po njegovu plaštu koji u pokretu vjetar diže u suprotnom pravcu. Prema knjizi Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 255, 793 MALE po I/N

PLESAČICA, 1982. Dina Brusić-Lenković ulje/platno, 100 x 78 Iz knjige Depolo, Josip. Figuracije u hrvatskom slikarstvu : (1970. - 1995.) ; Figurations in Croatian painting (170. - 1995.). Zagreb : Canvas, 1997., str. 280, 75 DEP f/N

PLESAČICA NA FLORALIJI, slika iz Pompeja Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 224, 793 MALE po I/N

PLESAČICA NA KAMENOM RELJEFU IZ DOBA RIMSKOG CARSTVA. DALMACIJA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 262, 793 MALE po I/N

PLESAČICA POD VELOM Oko 200. pr. Kr., brončani kipić, visina 20,6 cm. The Metropolitan Museum of Art, New York. Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 164, 7.0(091) JAN p/N

PLESAČICA S POZADINOM BOJE SLJEZOVOG CVIJETA, 1970. Marc Chagall (1887. - 1985.) akvarel, tinta, gvaš, kolaž od papira i tkanine na papiru 32,3 x 25 cm, okvir 51,5 x 41,7, privatna kolekcija, Pariz PLESAČICA SA ŠALOVIMA, BUBNJAR I SVIRAČ NA USNOJ HARMONICI (sheng) razdoblje Pet dinastija Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 1361, 793 MALE po II/N

PLESAČICA U BRONCI središnji dio svjetiljke, 6. st. pr. Krista Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 204, 793 MALE po I/N

PLESAČICE Franz von Stuck (1863. - 1928.) Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Franz_Stuck

PLESAČICA SA ZMIJOM figurica iz doba Rimskog Carstva, Ohrid Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 250, 793 MALE po I/N

Sl. 65. PLES MRTVACA, FRESKA, BERAM. SV. MARIJA, 1474. Majstor Vincent iz Kastva Sprovodna misao Plesa mrtvaca govori o smrti koja dolazi nepoznatog dana i časa i ne štedi nikoga. Na slici: 1. trgovac, 2. vojnik, 3. prosjak, 4. dijete, 5. krčmar, 6. kraljica, 7. kralj, 8. biskup, 9. kardinal, 10. Papa Bermski su seljaci na Plesu mrtvaca gledali kako karneval kostura provaljuje na svijet i kako grabi žive. Nespretno nacrtani kosturi dotiču žive i uz pištanje truba, uz mukanje roga i uz brenčanje mandoline odvode u grob. U toj povorci našli su se smrt-strijelac, s lukom i strijelicom, i smrt-kosac, s kosom u ruci. Takvi se kosturi već od konca 14. stoljeća pojavljuju u istarskim freskama. foto Centralne komisije, 1910. Iz knjige Fučić, Branko.Vincent iz Kastva. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1992., str. 98, 75 FUČ v/N

Sl. 64. PLES TRIJU SAMURAJA Iwasa Katsushige (1576. - 1650.) Slika neprozirnim bojama na smotku papira, 39,5 x 31 cm Berlin, Biblioteka za umjetnost i obrt U 17. st. viteške vježbe razvile su se u finu plesnu igru te su u toj formi razveseljavale feudalno društvo. Ratnici, koji plešu, predstavljeni su bez prostornih dimenzija posve slobodno u ravnini, ali ne u jednoj osnovnoj liniji, već kao troukutasto komponiran ornament pun ukusa. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 10; 7.0 LOH p/R

Sl. 66. PLES NA KIŠI Jack Vettriano (Hoggan) (1951. -) Dostupno na http://www.lecadeauartistique.com/d escription.php?id=5598&lang=4

PLESNI PAR (crtež u molitveniku cara Maximiliana, 1514.) crtež perom na pergamentu, veličina stranice 39,7 x 28 cm München, Državna biblioteka Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 18.; str. 54., 7.0 LOH p/R

POKRET Andrew Atroshenko (1965. -) Dostupno na: http://www.jwatsonfineart.com/atroshenko/fierydance.html

POKRIVENA PLESAČICA Skulptura od terakote Za razliku od većine grčkih djevojačkih plesova izvođenih u skupinama, pokrivene plesačice se pojavljuju najčešće pojedinačno u solo plesu. Prema mišljenju jednih znanstvenika to su likovi Hora, božica godišnjih doba i moralnog života, božica koje donose kišu, a drugih pokrivene ruke potječu istočnjačkog rituala, gdje su se pri bogoslužju ruke smatrale nečistima. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 146, 793 MALE po I/N

Sl. 68. PLES U BOUGIVALU (1883.) Pierre Auguste Renoir (1841. 1919.) ulje na platnu; 180 x 98 cm Zaklada Anne Mitchell Richards Iz knjige: Muzej lijepih umjetnosti : Boston. Mladost, 1969., str. 151, 7.0 MUZ.L/N

PORTRET PLESAČICE MARIETTE DI RIGARDO, 1904. Max Slevogt (1868. - 1932.) ulje na platnu, 229 x 180 cm Dresden, Državna zbirka umjetnina Iz knjige Drezdenska galerija : stari i novi majstori. Zagreb : Mladost, 1967., str. 95, 75 DRE/N

POSLJEDNJI TANGO Juarez Machado (1941. -) Dostupno na: http://www.tuttartpitturasculturapoesiamusica.com/2012/11/JuarezMachado.html

Sl. 67. PLES SALOME, 1092. Ivan Tišov (1870. - 1928.) Moderna galerija Zagreb Dostupno na:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Ivan_Ti%C5%A1ov__Ples_Salome.jpg

PRIZOR IZ DRAME KABUKI ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 235, 793 MALE po II/N

PRIMA BALERINA, OKO 1876. Edgar Degas (1835. - 1917.) pastel, 58,3 x 42 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 725, 7.0(091) JAN p/N

PRIZOR ZABAVE, PLESA, AKROBATIKE cigla s groba iz dinastije Han Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 161, 793 MALE po II/N

PROFIL AKROBATSKE PLESAČICE RAZDOBLJA NOVE DRŽAVE

KAMENU

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 49 793 MALE po I/N

PROLJEĆE – PRIMAVERA, oko 1480. Sandro Botticelli (1445. - 1510.) Tempera na podlozi od drva i sadre, 203 x 314 cm Firenca, Akademija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 17.; str. 52.; 7.0 LOH p/R

PROLJEĆE - PRIMAVERA, (oko 1480., detalj) Sandro Botticelli (1445. - 1510.) tempera na podlozi od drva i sadre, 203 x 314 cm Firenca, Akademija

Sl. 69. PLESAČICA, 1912. Georg Kolbe (1877. - 1947.) bronca, visina 154 cm, Berlin, Državni muzej Djevojci, koja se sanjarski predaje imaginarnoj muzici, potreban je ples kao prirodan izraz u trenucima nježnog blaženstva, kakvi su ponekad dosuđeni svakom čovjeku. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 43.; str. 104.; 7.0 LOH p/R

Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 17.; str. 52.; 7.0 LOH p/R

PUCNI BIČEM, 1872. Winslow Homer ulje na platnu, 56,5 x 92,7 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 732, 7.0(091) JAN p/N

RATNI PLES INDIJANACA, 1585. (detalj) John White (1540. - 1593.) Dostupno na: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:North_carolina_algonkindorf.jpg#/media/File:North_carolina_algonkin-dorf.jpg

RATNIČKA KORAČNICA ILI PLESNI PRIKAZ Klanac Gasutla, provincija Castellón Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 77, 793 MAL k

Sl. 70. PLESAČICA CAMARGO, 1730. Nicolas Lancret (1690. - 1754.) ulje na platnu, 45 x 55 cm Lenjingrad, Ermitaž Portret slavne francuske primabalerine Marie Anne de Cupis de Camargo (1710. - 1770.) Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 22.; str. 61.; 7.0 LOH p/R

RELJEF ILIRSKOG BOŽANSTVA SILVANA S NIMFAMA Reljefni prikaz iz 3. stoljeća, Gardun kod Trilja Prema knjizi Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 257, 793 MALE po I/N

RELJEFNI PRIKAZ KARIJATIDA Rim. Vila Albani Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 154, 793 MALE po I/N

SALOMA Gustav Klimt (1862. - 1918.) Dostupno na http://www.royal-painting.com/Gustav-Klimt/Judith-II-(Salome).html

Sl. 71. PLESAČICE S DUGIM RUKAVIMA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne

Saloma je živjela u prvom stoljeću. Herod Antipa joj je bio očuh, a spomenuta je u Evanđelju po Mateju 14:6 i 6:22. O njoj je pisao židovski povjesničar Josip Flavije. Saloma je plesala ples sedam velova za svog očuha na njegovoj rođendanskoj zabavi, odbacujući jedan po jedan veo. Herod Antipa joj je kao nagradu obećao ispuniti sve što poželi. Poslije plesa, na nagovor svoje majke Herodijade, zatražila je da joj na pladnju donesu glavu Ivana Krstitelja. Prema Bibliji razlog zašto je tražila glavu Ivana Krstitelja je bio taj što je on kritizirao njezin brak s rođakom svog (još živućeg) muža. Prema piscu Heinrichu Heineu u epu Atta Troll, Ein Sommernachtstraum (hr. Atta Troll, San ljetne noći), objavljenom 1842., razlog je bio taj što je Herodijada bila zaljubljena u Ivana Krstitelja ali ju je on odbio. Oscar Wilde napisao je istoimenu dramu. Prema njegovoj varijanti Salome se zaljubila u Ivana Krstitelja, koji ju je odbio, a ona mu se tako osvetila. Salomin ples je omiljena tema u europskoj umjetnosti. Naslikali su je Tizian, Gustave Moreau, Gustav Klimt i Aubrey Beardsley. Richard Strauss vidjevši dramu Oscara Wildea, napisao je operu Saloma, koja se često izvodila po najvećim svjetskim opernim kućama. Prema tekstu https://hr.wikipedia.org/wiki/Saloma

SALOMIN PLES Brončani reljef tzv. Bernvardov stup u katedrali u Hildesheimu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 65 793 MALE po I/N

SALOMIN PLES Franz von Stuck(1863. -1928.) Dostupno https://hr.wikipedia.org/wiki/Saloma tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 110, 793 MALE po II/N

SALOMIN PLES Gyula Tornai (1861. - 1928.) Slika je bila vlasništvo cara Franje Josipa Dostupno na http://www.delo.si/kultura/razstave/slika-salomin-ples-ki-je-bila-vlasti-cesarja-franca-jozefa-na-drazbi.html

SATIR KOJI PLEŠE nazvan FAUN KOJI PLEŠE iz Pompeja, Luća fauna. Napulj, Nacionalni arheološki muzej. bronca: 78 cm, netočno nazvan faunom, po čemu je kuća i dobila ime, kip je najvjerojatnije bio ukras bazena. Iz knjige: Pompeji i Herculaneum : život i umjetnost. Zagreb : Mladost, 1979., str. 70, 7.0 POM/N

SEOSKI PLESNI PAR (oko 1740.) Johann Joachim Kȁndler (1706. - 1775.) Majsenski porculan, visina 16 cm, Drezden, Drž. zbirka umjetnina (zbirka porculana) Johann Joachim Kȁndler se u svom umjetničkom radu oduševljeno služi novoizumljenim porculanom, stvara i takve originalne pučke figure kao što je seoski plesni par i time oslobađa majsenske proizvode od imitacije kineskih uzora. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 3.; str. 67.; 7.0 LOH p/R

SHIVA U VATRENOM OBRUČU (II. st.), bronca, Amsterdam, Muzej za azijsku umjetnost Izvan europskog kulturnog područja nailazi se u svim zemljama na stare plesne tradicije i na likovno prikazivanje plesa. Mnogobrojne su bronce Shive, jednog od glavnih božanstava brahmanskog trojstva Trimurti. On obično pleše u plamenoj glorioli stojeći na jednoj nozi svinutoj u kut, dok mu je druga elastično podignuta. Kako ima velik broj ruku, moguće je istodobno prikazati njihove raznovrsne, međusobno najrazličitije položaje, koji imaju određeno simbolično značenje.

Sl. 72. TRUBAČI S CANTORIJE, oko 1435. (detalj) Luca della Robbia mramor, 103 x 93,5 cm. Museo delllʹOpera del Duomo, Firenca Cantoria je najpoznatije djelo Luce della Robbia. Prikazuje djecu koja plešu, sviraju i pjevaju riječi psalma 150. Hvalite Boga. Figure su živahne, ljupke i graciozno oblikovane u osam skupina tvoreći reljef. U oblikovanju svake skupine toga reljefa autor se koristio izmjenom visokog i niskog reljefa kako bi što bolje rasporedio prostor u skupini. Tu se osjeća snažan utjecaj klasicističkih rimskih reljefa. Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 438, 7.0(091) JAN p/N

Prema knjizi Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 7.; str. 22.; 7.0 LOH p/R

SJEĆANJE NA. Ernie Barnes (1938. ,- 2009.) Dostupno na: https://hvw8.com/news/2009/5/rip-ernie-barnes/

SJEVERNOKINESKA NARODNA UMJETNOST, 20. st. Plesne figure kineske opere, papirorezi izrađeni nožem, u boji. Figure su većinom ličnosti iz legendi i bajki ili demoni. Pučki umjetnici, iz zapadnih provincija, nožicama izrezuju figure veličine jednog pedlja od svjetlocrvenog ili tamnocrvenog papira, a u sjevernoj Kini izrađuju male rezarije žarkih boja. Leipzig, Etnološki muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 9.; str. 60.; 7.0 LOH p/R

Sl. 73. SALOMIN PLES, (PRIKAZA), oko 1876. Gustave Moreau (1826. - 1898.) akvarel 106 x 72 cm, Louvre, Pariz Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 760, 7.0(091) JAN p/N

SLOBODA Frank Morrison (1971.- ) Dostupno na: https://www.google.hr/search?q=Frank+Morrison&biw=1920&bih=911&tbm=isch &tbo=u&source=univ&sa=X&ved=0ahUKEwiCt6Hg_9bMAhXI0hoKHRJARcQsAQIGQ

Sl. 74. VELIKOGRADSKI TRIPTIHON srednji dio, 1927/28) Otto Dix (1891. - 1969.) miješana tehnika na drvu, 181 x 201 cm Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 44.; str. 108.; 7.0 LOH p/R

STOPALO RUDOLFA NUREJEVA Snaga nožnih prstiju plesača baleta je važan čimbenik od kojeg zavisi njihova karijera. Rudolf Nurejev, ruski baletana (1938. - 1993.) jedan je od najvećih baletana 20. stoljeća. Zatražio je politički azil u Parizu lipnja 1961. godine, poslije čega je počela njegova svjetska karijera. Upamćen je po glavnim baletnim ulogama u Labuđem jezeru, Žizeli i Petruški. Podrijetlom je bio Tatar. Iz knjige Morris, Desmond. Govor tijela : priručnik o ljudskoj vrsti. Zagreb : August Cesarec, 1985., str. 238, 159.9 MOR g

SREDNJOVJEKOVNI PLES (detalj), 1338./40. Ambrogio Lorenzetti (1290. - 1348.) Dostupno na: https://en.wikipedia.org/wiki/Medieval_dance#/media/File:Lorenzetti_Good_Govt_ Detail.jpg

STUDENTICE ŠKOLE MARGARET MORRIS VJEŽBAJU NA PLAŽI Margaret Morris ( 1891. - 1980.), plesačica, koreografinja, pedagoginja i osnivačica škole pokreta Margaret Morris, keltski balet. Napisala je i knjigu Notacija pokreta. Dostupno na https://rbkclocalstudies.wordpress.com/

Sl. 75. SELJAČKI PLES, 1568. Piter Brueghel, stariji (1525. - 1569.) ulje na drvu, 114 x 164 cm, Beč, Državna galerija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 19.; str. 54.; 7.0 LOH p/R

ŠIVA NᾹTᾹRAĐA bronca Prema šivaizmu svijet je stvorio Šiva, bog plesa, stvoritelj i razarač u jednoj osobi. On je poznavao plesove stvaranja i plesove uništavanja. Svaki je njegov ples potpuni ciklus, u koji su uključeni brojni ritmovi života. Indijska ga ikonografija predstavlja kao vitka, snažna mladića u plesnom stavu. Svaki je njegov ples drugoga značenja. Šiva je prikazan s deset naoružanih ruku. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 33-34, 793 MALE po II/N

TRADICIONALNI PLESOVI INDIJANACA Dostupno na: http://native-americans-online.com/images/hopespringseternal.jpg

TRADICIONALNI RATNI PLES AMERIČKIH INDIJANACA Dostupno na: http://www.americanindianhistoryandculture.com/wpcontent/uploads/2012/11/native-american-customs-300x224.jpg

TRBUŠNI PLES Aubrey Beardsley (1872. - 1898.) Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aubrey_Beardsley__The_Stomach_Dance.jpg

TRI PLESAČICE, 1925. Pablo Picasso (1881. - 1973.) ulje na platnu, 2,15 x 1,43 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 801, 7.0(091) JAN p/N

TANGO François Batet (1921. - 2015.) Dostupno na: https://www.pinterest.com/pin/311241024220568260/

Sl. 76. TAKO SU PLESALI ILIRCI U DVORANI, OPATIČKA 18 (1848.) Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989.

U MOULINU ROUGE DVIJE PLESAČICE PLEŠU VALCER Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Henri_de_Toulouse-Lautrec

VAGA, 24. RUJAN - 23. LISTOPAD René Marcel Rivièra Iz kalendara Sternzeichen-Kalender

VESELI EGIPATSKI BOG PLESA BES I NAJPLESNIJE ILIRSKO BOŽANSTVO SILVAN (VIDASUS) SU ZAJEDNO PRIKAZANI NA BRONČANOJ VAZI PRONAĐENOJ U DALMATINSKOJ ZAGORI. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 264, 793 MALE po I/N

WAYANG KLITIK Lutka. Majmun Hanuman Ples na otoku Javi Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 278, 793 MALE po II/N

ŽENSKE FIGURE U PLESU kameni reljef iz 2. stoljeća prije Krista Narona (Vid kod Metkovića) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 217, 793 MALE po I/N

Sl. 77. PRVA RAZGOLIĆENA ŽENA U ZAGREBU VIĐENA JE U ESPLANADI - POPULARNA JOSEPHINA BAKER (lijevo i desno). Koliki su Zagrepčani poželjeli ovako pritiješnjeno s njom zaplesati (u sredini). Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989., str. 119, 930.85(497.5) MILČ g/N

SLIKA I RIJEČ O KOLU Oblik plesa oko vatre u duhu je skupnih, solarnih rituala najčešće ono iskonsko i vječito kolo u svom mnogostrukom značenju: kao magijsko opkoljenje, kao začarani krug, kao oblik i kao simbol božanskog nebeskog koluta i njegova kolanja. Iz općeg ustrojstva dotičnog obreda proizlazi svaki put i ritam, tempo i ornamentika plesa. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 91, 793 MAL k

Plesovi djevojaka oko izvora povezani su sa solarnim kultom osobito su sačuvani u Lici i općenito u onim predjelima dinarskih planina gdje su prema predaji ilirske izvorske nimfe vodile svoje vilinsko kolo. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 262, 793 MALE poI/N

Na ikonografskim prikazima nimfa s bogom Silvanom koji predvodi ili prati njihov ples, vidi se kolo kako jednom kreće udesno, a drugi put ulijevo. Na reljefu Silvana i nimfi iz Garduna kod Sinja čini se da je šumski bog, golobradi mladić, kolovođa, orijentiran prema suncu licem okrenutim prema jugu. Nalazi se na desnoj strani povorke ženskih likova. Tri usko zbijene nimfe kao da su u laganom odbijanju od tla i doimaju se kao da igraju sitno, veselo, uspravno naglašeno kolo u brzom tempu, pomičući se u pravcu svojeg kolovođe, dakle, „prema suncu“. Prema knjizi Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 260, 793 MALE po I/N

Sl. 78. MIRLOVIĆ ZAGORA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA „ZVONA ZAGORE“ foto: Vido Bagur Mirlović Zagora je naselje u zaleđu Šibenika, grada kojemu gravitira stanovništvo Zagore. Sačuvana su sjećanja na plesanje kola nedjeljom poslije mise na mjestu zvanom Obor. Stariji ističu važnost kola za društveni život sela, posebice za uvođenje mladih među odrasle, upoznavanje i odabir budućih bračnih parova. Stoga je uz tipično dinarsko kolo (zvano pa naški ili po starinski) omiljeno i plesanje biračkog kola ili biralice. Uz kolo s drevnim šestodijelnim plesnim obrascem, sa snažnim udaranjem nogu o tlo, visokim podizanjem koljena i brzim kretanjem, izvode i kolo Po četʹr puta, koje je drukčije plesne strukture, ali je poprimilo stilske značajke dinarskog plesanja. Oba se kola plešu bez instrumentalne pratnje, a svirači dipli i pjevači (muške treskavice i ženskog pjevanja po naški) istodobno sviraju i pjevaju neovisno o kolu, kao dio događanja.

Z Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 30.

Sl. 79. BARBAN - KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „BARBAN“ foto: Vido Bagur U okviru društva djeluju vrsni svirači, pjevači i plesarini istarske tradicije tijesnih intervala. Središnji plesovi koje izvode su balon i stara polka, no plešu i balo de kušin, mazurku, šete paši, polku i špic polku. Zorica Vitez Iz kataloga 43. Međunarodna smotra folklora = 43. International Folklore Festival. Zagreb, Hrvatska, 15. - 19. srpnja 2009. Zagreb : Koncertna direkcija Zagreb, 2009. Str. 38/39.

Nadarenošću za ples osobito se ističu pigmejci, nenadmašni u naturalističkim, imitativnim plesovima s motivima borbe ili životinja. Najčešći im je oblik plesa nepovezano kolo, to jest kružni ples bez međusobnog držanja plesača. Motiv kola žene oko kola muškaraca i obratno, pojavljuje se već na najranijim pećinskim slikarijama; a nalazimo ga i kod etničkih skupina ljudi malog rasta, premda jedne od drugih dijele oceani. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 82, 793 MAL k

Zatvoreno kolo oko mrtvaca izvodi se zbog njegove zaštite od demona. Prolaz parova ispod uzdignutih ruku (ples most) u neprestanom nastavljanju simbolizira vječni tijek života. Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 104, 793 MAL k Sl. 80. BISTRA - HRVATSKO ZAGORJE Iz knjige Radauš Ribarić, Jelka. Hrvatske narodne nošnje. Zagreb : LIBAR, 2013., str. 84, 39 RADA h

BLATSKA KUMPANIJA Kumpanija je lančani ples s mačevima koji se izvodi uz pratnju mišnjica (dipli s mijehom) i bubnja. Sastoji se od raznovrsnih plesnih figura. Slijedi ples u kojem se kumpanjolima pridružuju i žene. Iz knjige Miholić, Irena. Hrvatska tradicijska glazbala. Zagreb : Profil, 2009. Str. 25.

DRMEŠ - MEĐIMURJE I PODRAVINA Na svadbama se pjevalo i plesalo. Osim polka i valcera, plesali su se i drmeši. Pod utjecajem Mađarske česti su bili i čardaši. Iz knjige Miholić, Irena. Hrvatska tradicijska glazbala. Zagreb : Profil, 2009. Str. 31.

DRMEŠ - SREDIŠNJA I SJEVEROZAPADNA HRVATSKA Drmeš se izvodi u parovima, u manjim ili većim kolima. Iako postoji mnogo inačica drmeša, njegova je posebnost ista: brza vrtnja plesača koja slijedi nakon početnoga sporog kretanja sitnim koracima. U središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pleše se niz plesova uz intenzivno poskakivanje: dučec, kozatuš, staro sito, za koje se u prošlosti vjerovali da će zahvaljujući udaranjem noge o pod i visokom poskakivanju izvođača, pospješiti urod plodova. Iz knjige Miholić, Irena. Hrvatska tradicijska glazbala. Zagreb : Profil, 2009. Str. 19.

GOSPIĆ - LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA, FOLKLORNI ANSAMBL „DR. ANTE STARČEVIĆ“

Iako društvo djeluje u gradu, mnogi su članovi živjeli u okolnim selima. Sačuvano je sjećanje na plesanje kola poslije nedjeljne mise u selima i u Gospiću; u gradskom se muzeju čuva fotografija iz 1920ih, koja pokazuje kolo ispred crkve u Gospiću. Sačuvan je naziv za mjesto na kojemu se pleše kolo - kolište, a polagano se kretanje u kolu zove - kolanje. Kolanje je pjevanje - napivavanje prethodi plesanju ličkog kola, koje se zove đikac, a vodi ga kolovođa, izvikujući upute/komande za promjene plesnih figura i načina kretanja. Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 26.

KOLO KAO PRAOBLIK PLESA Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 12, 15.

LADO Od 1949. U Zagrebu postoji jedini nacionalni profesionalni folklorni ansambli - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske - LADO. On izvode sceni prilagođene plesove i običaje - koreografije - u različitim prigodama. Iz knjige Miholić, I. Hrvatska tradicijska glazbala. Zagreb : Profil, 2009. Str. 34.

MEĐIMURJE Iz knjige Radauš Ribarić, Jelka. Hrvatske narodne nošnje. Zagreb : LIBAR, 2013., str. 87, 39 RADA h

PAŠKI TANAC Na Pagu plešu tanac uz pratnju miha. Iz knjige Miholić, I. Hrvatska tradicijska glazbala. Zagreb : Profil, 2009. Str. 21.

POSKOČICA ILI LINĐO Plesači odjeveni u tipične nošnje Župe Dubrovačke plešu župsku poskočicu. Poskočica ili linđo prati sviranje na lijerici. Sastoji se od niza figura koje plesači izvode prema zapovijedi kolovođe. Naziv linđo postao je uobičajan u drugoj polovini 20. stoljeća, a potječe od nadimka glasovitog svirača lijerice Nikole Lale - Linđa iz Petrače u Dubrovačkoj Župi. Iz knjige Miholić, Irena. Hrvatska tradicijska glazbala: Dalmacija. Zagreb : Profil, 2009. Str. 27.

Sl. 81. ŠIŠKOVCI - KUD „SLAVKO JANKOVIĆ“ - VUKOVARSKOSRIJEMSKA ŽUPANIJA foto: Vido Bagur Tradicijsko plesanje kola poslije blagdanske mise na mjestu zvanom Ledinka. Ta su kola bila ne samo plesni i glazbeni nego u prvome redu društveni događaj, posebice za djevojke i mladiće koji su ulaskom u kolo pokazivali svoju spremnost za brak. Društvo iz Šiškovaca prikazuje svoja kola Ajd na levo, Mista, Kalendari i Šokačko kolo uz pjevanje poskočica i bećaraca te svirku na tamburama. Zorica Vitez Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 32-33.

Sl. 82. VELEŠEVEC ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, KUD „VELEŠEVEC“ foto: Vido Bagur Selo Veleševec je smješteno na obali Save u velikogoričkoj Posavini, a mnogi su njegovi stanovnici zaposleni u Zagrebu, Sisku i Velikoj Gorici. Svoju folklornu baštinu čuvaju u folklornom društvu koje je obnovljeno 2000. godine. U Veleševcu na blagdan sv. Petra i Pavla organiziraju folklorne susrete „Pjesmom i plesom kroz Veleševec“. Posebice drže do starinskih šetanih kola uz pjevanje osobitih pjesama. Ta su kola predvodile pjevačice, a često su se dva kola i pjevačice natjecale u smišljanju i izvođenju šaljivih tekstova. Zorica Vitez Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 34./35.

O 50. međunarodnoj smotri folklore Zorica Vitez, zaslužna znanstvenica Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te stručna i umjetnička ravnateljica Smotre je zapisala: 50. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA

Sl. 83. ZVONČARI S PODRUČJA KASTAVŠTINE - GODIŠNJI PROLJETNI OPHOD U vrijeme poklada, od 17. siječnja do Pepelnice, muškarci obilaze svoja i susjedna sela na višekilometarskim ophodima po tradicijskim putovima. Neki imaju maske, a neki različita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. Svi su ogrnuti naopako okrenutom ovčjom kožom i zvonom, po kojima su i prozvani zvončari. Iz kataloga Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama : Etnografski muzej Budimpešta 7. Studeni – 39. Studeni 2011. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001., sl. 7, str. 25

Zagrebačka Međunarodna smotra folklora (MSF) sljednica je smotri Seljače sloge, kulturno-prosvjetne organizacije Hrvatske seljačke stranke, koje su od 1930-ih do 1950-ih održavane diljem Hrvatske. U svom dugom postojanju smotre su odražavale mijene koje su doživljavali hrvatsko društvo i kultura u cjelini, posebice promjene ideologija i politika. Programski dio smotri Seljačke sloge i MSF vodili su dokazani stručnjaci i znanstvenici primjenjujući znanja svoje struke i rezultate vlastitih istraživanja. Zagrebačka je MSF odlukom Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba 2014. proglašena festivalskom priredbom nacionalnog značenja. Današnja se Hrvatska nastoji dokazati kao ravnopravna članica europske zajednice naroda i kultura. Na razini kulturne politike ističe se suradnjom s UNESCO-om u zaštiti kulturne baštine, a na razini kulturne prakse njegovanjem i scenskim prikazivanjem baštine, posebice folklorne glazbe, plesova, običaja, nošnji. Mnoge pojave tradicijske kulture/baštine, posebice tradicijska umijeća, zanati i običaji, danas žive novim životom i u okviru kulturnoga turizma, odnosno uporabe lokalne baštine u turističkoj ponudi: ljetni karnevali, srednjovjekovna natjecanja, gusarski pohodi, prehrambene tradicije, pa i mitska bića iz predaja i negdašnjih vjerovanja. Nameće se pitanje pripadaju li ta brojna događanja u domenu etnoloških, folklorističkih i srodnih istraživanja, te na koji će način ona utjecati na budućnost zagrebačke i brojnih drugih smotri folklora u Hrvatskoj. Zorica Vitez

KOLO U LIKOVNOJ UMJETNOSTI DJEČJE KOLO Walter Womacka (1925. - 2010.) Nacrt za stakleni prozor u dvorani Marijinog izvora u Bad Elsteru Djeca nesmetano vode kolo oko stabla punog plodova, nastanjenog živahnim pticama. Uz temu plesa radosnih mladih ljudi povezan je apel na promatrača, da omogući sreću i mir našoj djeci za dobrobit čitavog čovječanstva. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 46.; str. 112.; 7.0 LOH p/R

DRMEŠ - ŠESTINE HRVATSKI NARODNI PLESOVI Vladimir Kirin (1894. - 1963.) Mapa V. sl. 1 Iz knjige Kirin Vladimir. Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije. Zagreb : Naša djeca, 1965.

HUMSKO KOLO NA BILIGU (STEĆKU) Bijača, Ljubuški, BiH Dostupno na http://poskok.info/wp/bilizi-protiv-stecaka/

KAŠTELANSKA NARODNA NOŠNJA Barač, oko 1840. Iz mape: Kaštelanska narodna nošnja: prikazi na starim grafikama i crtežima = Traditional costume of Kaštela. Priredio Arsen Duplančić. Split : Etnografski muzej Split, 1999., sl. 2

KOLO SREĆE Beram. Sv. Marija Kolo sreće alegorički je predočivalo nestalnost i nemir ljudskog života nakon pada prvih ljudi i moraliziralo o ispraznosti zemaljske taštine. Na Kolu sreće ljudski se likovi drže njegova oboda. Oni silaze ili se uzdižu tako kako žena povezanih očiju pokreće ručku mehanizma. Ta je alegorija drevnog, antiknog porijekla. Žena je rimska božica sreće, dea Fortuna, koja slijepo upravlja ljudskom sudbinom. Srednji vijek, naučen misliti u slikama i simbolima, preuzeo je ovu alegoriju u književnim obradbama i u likovnim prikazima. Još i do našeg Gundulića provukla se ta prastara slika u stihove: Kolo sreće u okoli Vrteći se ne prestaje. Tko bi gori, eto je doli, A tko doli, gori ustaje. Foto Centralne komisije, 1910. Iz knjige Fučić, Branko.Vincent iz Kastva. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1992., str. 98, 75 FUČ v/N

KOLO ŽENA OKO MUŠKARACA Kamenodopska slikarija, Cogul, provincija Lerida Iz knjige Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986., str. 75, 793 MAL k

Sl. 84. DJEVOJAČKO KOLO U STAROJ PERZIJI 3000. GODINE PRIJE KRISTA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 133, 793 MALE po I/N

KOLO - DETALJ SA STEĆKA Nekropola stećaka Radimlja, Stolac, BiH Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

Sl. 85. KOLO GERAN NA VAZI FRANÇOIS Bizantski tumač Homerovih djela iz 12. stoljeća, retor Eustatije, navodi da su u kolu opjevanom u Homerovoj Ilijadi plesači poredani, odnosno pomiješano momci i djevojke. Eustatije povezuje Homerovo kolo s geranosom, plesom oslobođenih iz labirinta, koji je predvodio Tezej. Vjeruje da je Tezej prvi uveo u Grčku mješovito kolo momaka i djevojaka. Poluks, naprotiv, navodi da se geran plesao u ravnom, lančanom nizu te da je svaki kraj imao svog kolovođu. Takav prikaz nalazimo na vazi takozvanoj François, gdje je prikazan niz plesača u mješovitom otvorenom kolu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 136, 793 MALE po I/N

KOLO - MOTIVI SA STEĆAKA Ahmet Hundur Dostupno na: https://hamdocamo.wordpress.com/2013/09/30/ahmet-hundurdjelatnost-i-djelo-tekstura-i-slika/

KOLO - STEĆAK, KAMENI SARKOFAG Iz knjige Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008., str. 55, 72 IZL s/N

KOLO - STEĆAK (detalj) Nekropola stećaka Radimlja, Stolac, BiH Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

KOLO - STEĆAK (motiv sa stećaka) Ahmet Hundur Dostupno na: https://hamdocamo.wordpress.com/2013/09/30/ahmet-hundurdjelatnost-i-djelo-tekstura-i-slika/

KOLO - STEĆAK (motiv sa stećka) Nekropola stećaka Boljuni, Stolac Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

Sl. 86. PRIKAZ PLESA NA URNI IZ RIBIĆA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 263, 793 MALE po I/N

POGREBNA POVORKA ŽENA NA URNI IZ RIBIČA KOD BIHAĆA Japodske žene su okrenule svoje kolo „naopako“ prema putu zalaska sunca. Jednako tako i danas to čine žene Bosne i Hercegovine i Crne Gore kad oplakuju svoje pokojne. Prema knjizi Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 261, 793 MALE po I/N

KOLO - VINKOVCI - HRVATSKI NARODNI PLESOVI Vladimir Kirin (1894. - 1963.) Mapa V. sl. 3 Iz knjige Kirin Vladimir. Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije. Zagreb : Naša djeca, 1965.

KOLO - STEĆAK SLJEMENJAK UZ CRKVU SV. LUKE, (detalj) Brotnjice, Konavle Iz knjige Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008., str. 115, 72 IZL s/N

MEDITACIJE O STEĆKU Adis Fejzić Reljefa na zidovima dvorišta i vrta Makove hiže, galerijskoumjetnički kompleks u Stocu, rad bosanskohercegovačko-australskog akademskog kipara Adisa Fejzića. Dva kućna zida predstavljaju zagonetni svijet bosansko-humskog srednjovjekovlja. Kolo od 13 likova s listovima vinove loze kao simbolom vječnosti i života, zmaj skriven iza masline, suočen s mačem posljednjeg člana kola, nepoznatog ratnika čija je glava naznačena s dva koncentrična kruga. Rep zmaja se izvija i nastavlja u lozu iznad igrača. Na drugom kraju kola stoji lik (kralj) s krunom, plaštom i vladarskim štapom u ruci u savršenoj simetriji s lozom. Dostupno na: https://hamdocamo.wordpress.com/2012/09/page/13/

MOMAK SE UGURAO U KOLO Andrei Ryabushkin (1861. - 1904.) Iz knjige Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela : rusko slikarstvo XIX veka. Beograd : Jugoslavijapublik, 1989., str. 483, 75(091) DOL m

MOTIV SA STEĆAKA Ahmet Hundura Dostupno na http://www.opcinatesanj.ba/component/content/article?id=8867:izlozba-slika-ahmeta-hundura

Sl. 87. KOLO - NEKROPOLA STEĆAKA BOLJUNI, STOLAC Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

Sl. 88. KOLO IZ DJELA ROMAN DE LA ROSE PRED GENIJEM LJUBAVI Sjevernofrancuski rukopis, 8,8 x 7,7 cm, Beč, Nacionalna biblioteka Majstor Romana o Ruži djelovao je oko 1420. - 1430. Roman o Ruži (franc. Le Roman de la Rose), franc. alegorijski ep iz 13. st., sastavljen od dva dijela: prvi dio (Umijeće ljubavi) sastavio je oko 1230. Guillaume de Lorris; ima 4028 osmeraca, a govori, u stilu udvornoga romana, o potrazi za ljubljenom u čudesnom svijetu; drugi dio (Zrcalo zaljubljenih) napisao je oko 1275. Jean de Meung; ima 21 750 osmeraca, prepun je reminiscencija na klas. pisce filoz. i teoloških rasprava i intoniran je satirički. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 14.; str. 45; 7.0 LOH p/R

OBREDNO ŽENSKO KOLO Molitveni ples žena, obredno žensko kolo, na freskama u etruščanskoj grobnici u mjestu Ruvo (Italija) sliči na „kolanje“ Bosanki. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 220, 793 MALE po I/N

PLES KONAVLJANSKE ARISTOKRACIJE P. F. Martecchini, Album di Ragusa 1892. Ballo Canalese democratico. Tablo 58. vlasnik: Povijesni arhiv Dubrovnika foto: Miro Kerner, Dubrovnik 1986. IEF foto 25355 Iz knjige Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996., str. 376.

POSAVSKO KOLO - HRVATSKI NARODNI PLESOVI Vladimir Kirin (1894. - 1963.) Mapa V. sl. 2 Sl. 89 MANESSEOV RUKOPIS „Hiltbolt von Swanegoen“, vodeći dvije dame u kolo (oko 1300.) vodene boje na pergamentu; 25,7 x 18,3 cm Heidelberg, Sveučilišna biblioteka U Manesseovom rukopisu pjesama veliča se dvorski ples vitezova. Nepoznati umjetnik ne opisuje pojedinosti, samo ono što je tipično. Viteški oklop označuje status, a figure se jasno ističu na svijetloj podlozi pergamenta. Prema knjizi Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 13.; str. 43; 7.0 LOH p/R

Iz knjige Kirin Vladimir. Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije. Zagreb : Naša djeca, 1965.

PODKOLO - ŽUPA DUBROVAČKA - KONAVLI Vladimir Kirin (1894. - 1963.) hrvatski narodni plesovi, Mapa V. sl. 8 Iz knjige Kirin Vladimir. Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije. Zagreb : Naša djeca, 1965.

PRIKAZ KOLA NA ZDJELI ANALATOS IZ 7. STOLJEĆA PR. KRISTA Na arhaičnoj zdjeli Analatos (7. stoljeće pr. Krista) naslikan je lančani niz nagih plesača koji na čelu sa sviračem na liri kreću ususret ženama koje plešu u istom sastavu, odjevene na kretsko-mikenski način. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 145, 793 MALE po I/N

SKUPINA ŽENA U PLESU, skulptura u bronci iz Olimpije S grčkog je kopna iz predhelenskog razdoblja ostalo relativno malo neoštećenih likovnih dokaza o plesu. U dobro očuvane pripada brončana skulptura nađena u Olimpiji, za koju se vjeruje da potječe iz 8. stoljeća pr. Krista. Ona predstavlja sedam golih ženskih likova u zatvorenom kolu. Likovi su povezani čvrstim hvatom ruku iza leđa (kakav se može vidjeti i u današnjim grčkim, a i u južnoslavenskim narodnim plesovima), i tvore pravilan krug. S obzirom na to da je skulptura pronađena u svetištu, pretpostavlja se da je riječ o prikazu obrednog kola. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 144, 793 MALE po I/N

STEĆAK HERKA KUSTRAŽIĆA Muzej HAS–a u Splitu, crteži Branka Penđera, (Arheološki muzej u Splitu), Preuzeto iz: M. Lozo, Dva stećka iz Ciste. Imotska krajina. Broj od 1. IV. 1985., str. 8.

STEĆAK HERKA KUSTRAŽIĆA. MUZEJ HAS-a U SPLITU snimio Zoran Alajbeg S naslovnice knjige Mužić, Ivan. Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji. Split : Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2010., naslovna stranica, 949.75 VLA

STEĆAK - KAMENI SARKOFAG Iz knjige Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008., str. 55, 72 IZL s/N

TANAC - OTOK PAG Vladimir Kirin (1894. - 1963.) Mapa V. sl. 6 Iz knjige Kirin Vladimir. Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije. Zagreb : Naša djeca, 1965.

ŽENSKO KOLO - DETALJ SA STEĆKA Nekropola stećaka Boljuni, Stolac, BiH Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

ŽUPSKI PLES P. F. Martecchini, Album di Ragusa 1892. Ballo brennese. Tabla 57. vlasnik: Povijesni arhiv Dubrovnika foto: Miro Kerner, Dubrovnik 1986. IEF foto 25353 Iz knjige Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996., str. 376.

Sl. 90. MISTIČNO ROĐENJE ROĐENJE ISUSOVO Sandro Botticelli (1445. - 1510.) Mistično rođenje Botticelli je naslikao 1501. Dvanaest anđela igra kolo na nebu ispod pozlaćene kupole oblaka. Nacionalna galerija, London Iz knjige Swinglehurst, Edmund. Botticelli : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 74, 75 SWI b/N

Sl. 91. PLES KRŠNE I PASTIRICA minijatura, 17. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 38, 793 MALE po II/N

POSLOVICE O PLESU Budale smo plesali ili ne, stoga plešimo.

Sl. 92. DJEČJE KOLO, 1884. Hans Thoma (1839. - 1924.) ulje na platnu, 154 x 113 cm, Karlsruhe, Umjetnički salon U romantici se probudio interes za narodne nošnje, običaje i plesove i na njihovo odražavanje plemenskih i nacionalnih osobina. Tako nastaje i jednostavno kolo švarcvaldske djece Hansa Thome u kojem se razaznaju realistički pokreti bosonogih dječaka i djevojčica. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 28.; str. 74.; 7.0 LOH p/R

(japanska) Četiri stvari su uvijek u opasnosti: jaja u džepu, vojnici u bitki, mladi ljudi u krčmi i djevojke na plesu. (talijanska) Djevojka koja ide na ples, rijetko kad se vraća kući neočerupana. (njemačka) Jednaki parovi najbolje plešu. (švedska) Kad čednost dođe na ples, ona pleše u staklenim cipelama. (njemačka) Kad djevojke idu na ples, ne vraćaju se tako često onakve kakve su otišle. (ruska) Kad se promijeni muzika, promijeni se i ples. (afrička) Nije sretan svatko tko pleše. (francuska) Nitko se ne vraća s plesa onako pošten kakav nje tamo otišao. (njemačka) Oni koji ne znaju plesati kažu da je muzika loša. (jamajkanska) Ples je dijete glazbe, igre i ljubavi. (danska) Ples je prvi saveznik ljubavi. (ruska) Plesom se započinje, a svadbom završava. (njemačka) Iz knjige Radić, Tomislav. Vox populi : zlatna knjiga poslovica svijeta. Zagreb : Globus, 1989., str. 219., 82 - 8 VOX/N

POZNATI O PLESU A pogledaj što sam našao prevrćući raj i pakao divlje kose, tamna oka dva, cvijet bez korijena, ples je sve što zna. Darko Rundek Čitav je svemir uključen u beskrajno kretanje i aktivnost, u stalni kozmički ples energija. Fritjof Capra Išao je sporo i svi su mislili da ne zna kuda će! On nije razmišljao o drugima - htio je osmisliti za životni ples nove korake! Vernesa Manov Kada sam naučila plesati, shvatila sam da je moj pokret najljepši melem za dušu - ruke u pokretu su joj krila, a zvuk zrak koji je nosi u beskrajnost. Vernesa Manov Nitko ne brine ako ne znaš plesati dobro. Samo ustani i pleši. Dave Barry Nogomet je umjetnost, kao i što je ples umjetnost - ali samo tko je dobro nauči može postati umjetnik. Arsene Wenger Ples je komunikacija bez riječi – lagani dodir ramenima, korak naprijed, raspodjela težine, uzajamno razumijevanje glazbe i kretanje u njizinom ritmu. Jasper Vin Ples je moj život. Danielle Peazer Ples je pjesma u kojoj je svaki pokret riječ. Mata Hari Ples je tajni jezik duše. Marta Graham Ples je vertikalna ekspresija horizontalnih želja. Robert Frost Ples je vertikalni izraz horizontalne želje legaliziran glazbom. George Bernard Shaw Plesači su Božji sportisti. Albert Einstein Plesači su glasnici bogova. Martha Graham

Sl. 93. KOLO (1910.) Henri Matisse (1869. - 1954.) ulje na platnu, 260 x 391 cm Lenjingrad, Ermitaž Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 42.; str. 102.; 7.0 LOH p/R

Sl. 94. PUČKI PLES KONAVLJANA P. F. Martecchini, Album di Ragusa 1892. Ballo Canalese democratico. Tablo 58. vlasnik: Povijesni arhiv Dubrovnika foto: Miro Kerner, Dubrovnik 1986. IEF foto 25354 Iz knjige Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996., str. 375.

Plesači su instrumenti, poput glasovira kojeg svira koreograf. George Balanchine Plesanje je dio moje duše i uživati ću u njemu, što ljude čini sretnima, i mene čini sretnim. John Travolta Plesati je biti izvan sebe. Veći, ljepši, snažniji. Agnes de Mille Ploča tango zna, slova plešu mambo, brojke ča-ča-ča. Stjepan Jakševac Postoje prečice do radosti, ples je jedna od njih. Viki Baum Propao je svaki dan u kome ne plešemo. Friedrich Wilhelm Nietzsche

Prvo pleši, poslije misli. To je prirodan tijek. Sl. 96. SLJEMENJAK (STEĆAK) UZ CRKVU SV. LUKE Brotnjice, Konavle Iz knjige Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008., str. 115, 72 IZL s/N

Samuel Bekett U svojim starim kožnim sandalama, nikad nisam bio nesretan, zaplesale bi uvijek kad bih je sreo u njima, nikad nisam bio sam, jer imao sam društvo cijeli dan. Darko Rundek U zagrljaju tvome ja noćas plešem zadnji put, dok mi nemir kida srce ja nemam više kud. Josipa Lisac Veliki plesači nisu veliki zbog svoje tehnike, već zbog njihove strasti. Marta Graham Zamisli život u ritmu muzike za ples. Jura Stublić

Sl. 95. PLES POSTOLARA P. F. Martecchini, Album di Ragusa 1892. Gruppo del ballo dei Cagliani. Tabla 32 vlasnik: Povijesni arhiv Dubrovnika foto: Miro Kerner, Dubrovnik 1986. IEF foto 25355a Iz knjige Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996., str. 375.

PLES U KNJIŽEVNOSTI EP O GILGAMEŠU Najstarije poznato književno djelo nastalo u Mezopotamiji (Irak), između 2700. i 600. godine pr. Kr. sumerski ep o kralju Gilgamešu spominje ples. U opisu svečanog dočeka diva Enkidua, Gilgamešova prijatelja, kaže se: Iz daleka bruje harfe i zvuče frule. Lijepo razvijene djevojke pune života u svim udovima Plešu prolazeći.. A Gilgamešov pobjedonosni povratak u prijestolnicu Uruk se opisuje: Veseo je Gilgameš, slavi radostan praznik. Zvuci frule i pjesme uz ples zazvučaše u sjajnoj dvorani. Na desetoj glinenoj ploči opisano je Gilgamešovo traganje za besmrtnošću. Vinarica Siduri (zvana Sabit) prima ga u vrtu bogova sljedećim riječima: Gilgamešu, kuda žuriš? Život koji tražiš, nećeš naći. Kad su bogovi stvorili ljude. Smrt su odredili za njih, a život zadržali za se. Zato jedi i pij Gilgamešu, napuni utrobu. Dan i noć se veseli! Neka ti je svaki dan radosna svetkovina! Veseli se dan i noć uz harfu, frulu i ples! Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 21, 793 MALE po I/N

Sl. 97. BUBNJARICA vaza Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 21, 793 MALE

Sl. 98. KUTIJA OD BJELOKOSTI IZ URA Vjerojatno vlasništvo princeze BelŠalti-Nanar, Mezopotamija Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 133, 793 MALE po I/N

HIMNA U ČAST VELIKE BOŽICE HATOR Sviramo za tebe Plešemo za tebe, veličanstvo, Hvalimo te do nebeskih visina.

Sl. 99. KRALJ DAVID PLEŠE I SVIRA HARFU PRED KOVČEGOM SAVEZA Luigi Ademollo (1764. - 1849.) Firenca, kapela, Bazilika Navještenja Dostupno na: https://www.google.hr/search?q=Lui gi+Ademollo&tbm=isch&imgil=6U KHJOtyP5M5M%253A%253B7lO_FIezsjZ lwM%253Bhttps%25253A%25252F %25252Fit.wikipedia.org%

Svetkovinu opojnosti, božice Hator predvodio je faraon s kultnim plesom praćen zborom pjevača. Tekst popratne pjesme faraonova plesa glasi: Faraon dolazi plesati. On dolazi pjevati. Vladarice, gledaj kako pleše Suprugo Horusa, gledaj kako skače! Nebo se raduje, zemlja pleše. Glazbenici hrama sviraju i plešu. Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 52 - 53, 793 MALE po I/N

PSALAM 149 Pobjednička pjesma Aleluja! Pjevajte Jahvi pjesmu novu, i u zboru svetih hvalu njegovu! Neka se raduje Izrael Stvoritelju svojem! Kralju svom neka klikću sinovi Siona! Neka u kolu hvale ime njegovo, Bubnjem i citrom neka ga slave! Jer Jahve ljubi narod svoj, spasenjem ovjenčava ponizne! Iz Biblija : Stari i Novi zavjet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1983. Str. 585. 22 BIB

PSALAM 150 Završni hvalospjev

Sl. 100. KOLO KALENDARA Slavonija, Dr. v. Žganec Iz knjige: Hrvatske narodne pjesme i plesovi. Zagreb : Seljačka sloga, 1951., str. 200

Aleluja! Hvalite Boga u Svetištu njegovu, slavite ga u veličanstvu svoda nebeskog! Hvalite ga zbog silnih djela njegovih, slavite ga zbog beskrajne veličine njegove! Hvalite ga zvucima roga, slavite ga harfom i citarom! Hvalite ga igrom i bubnjem, slavite ga glazbalima zvonkim i frulom! Hvalite ga cimbalima zvučnim, slavite ga cimbalima gromkim! Sve što god diše, Jahvu neka slavi! Aleluja! Iz Biblija : Stari i Novi zavjet. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1983. Sstr. 585 - 586, 22 BIB

Radosti su jalove trezvenom pogledu, Prava radost je u vinu, Kad se svaki naš korak pretvori u ples, a svaka riječ u pjesmu. Chang Yan Gong

PLESAČICA Ozmijila me perom tijela i pliska u zraku Nadahnutom rukom takmi se s kosom nogom bosom (diram: snijeg, vatru, svjetlosnu traku gasi mi vid Plima strasti davi me u mraku u plodnom mraku vjetrnica čula: sijevaju vatrometi, vrcaju vodoskoci i izvire opojna bujica zvuka Ona mi kupa dah ona je požar uma i blistava ubica Drago Ivanišević (1907. - 1981.) Iz knjige Pavletić, Vlatko. Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1991., str. 557, 886.2-1(082.2)

Sl.101. BUGAKU paravan, 17. stoljeće Ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 186, 793 MALE po II/N

Sl. 102. MUZIKA I PLES Australska poštanska marka Dostupno http://www.123rf.com/stockphoto/aboriginal_music.html?mediap opup=2055364; http://www.123rf.com/stockphoto/aboriginal_music.html?mediap opup=16375989

POPIS SLIKA Sl. 1. RELJEF S KLISA S PRIKAZOM SILVANA KOJI SJEDI I TRI NIMFE KOJE PLEŠU Arheološki muzej u Splitu (foto: T. Seser) Silvia Bekavac. Silvan u Saloni = Silvanus in Salona, VAPD 104, 2011., 151-166 Dostupno na: https://www. hrcak.srce.hr690 × 467Pretraživanje po slikama

Sl. 2. RELJEF PLES NINFA U NARONI Arheološki muzej, Split Monika Verzár. Il fregio con danzatrici da Narona. Archaeologia Adriatica II (2008.), 701-714. Dostupno na : https://www. hrcak.srce.hr1889 × 397Pretraživanje po slikama Sl. 103. MARIETTA DI RIGARDO, 1904. Max Slevogt (1868. - 1932.) ulje na platnu, 229 x 180 cm Dresden, Državna zbirka umjetnina Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 41.; str. 100.; 7.0 LOH p/R

Sl. 3. TERPSIHORA, rimska skulptura iz 2. st. Dostupno na https://bs.wikipedia.org/wiki/Terpsihora

Sl. 5. PJEVAČICE I PLESAČICE Staroegipatska zidna slika iz groba u Tebi, XVIII. dinastija (1420. 1375. g. pr. Krista), London, Britanski muzej Sl. 6. GLINENA VAZA umjetnost razdoblja Gerzek, kraj 4. tisućljeća pr. Kr.; ples u starom Egiptu (detalj) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 34 793 MALE po I/N Sl. 104. PLES S JAJETOM, 1552. Pieter Aertsen (Lange Pier) (1508. 1575.) Slika iz Rijksmuseuma u Amsterdamu Dostupno na http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth /aertsen/egg-dance/egg-dance2.jpg

Sl. 7. PROFIL AKROBATSKE PLESAČICE U KAMENU IZ RAZDOBLJA NOVE DRŽAVE (EGIPAT) Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica

Sl. 8. PRIZOR S PLESOM XIX. dinastija. oslikani vapnenac iz 13. stoljeća pr. Krista Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 34 793 MALE po I/N

Sl. 9. PRESKAKANJE BIKA freska na Knosu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 138, 793 MALE po I/N

Sl. 10. APOLO PLEŠE S MUZAMA Baldassare Peruzzi (1481. - 1556.) 36 x 80 cm, tempera na platnu, Firenca, Italija Dostupno na http://www.wikigallery.org/wiki/painting_309943/(after)-BaldassarePeruzzi/Apollo-and-the-Nine-Muses

Sl. 12. DVA PLESAČA - ETRUŠČANSKA ZIDNA SLIKA (oko 480. n. e.) Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 5.; str. 98.; 7.0 LOH p/R

Sl. 13. DIONIZIJSKI FRIZ S BIČEVANOM DJEVOJKOM I BAKANTICOM, detalj, visina 188 cm, Pompei, Vila misterija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 6.; str. 98.; 7.0 LOH p/R

Sl. 14. PLES ŽENA NA CVJETNOJ LIVADI Zlatni prsten iz Izopate kraj Knosa Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima. sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 134, 793 MALE po I/N

Sl. 15. KOSTIMIRANI GLUMAC KOJI DRŽI SVOJU MASKU (dio posude iz Taranta)

Sl. 105. BAL Abraham Bosse (1602. - 1676.) Berlin, Državni muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 21.; str. 58.; 7.0 LOH p/R

Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 176, 793 MALE po I/N

Sl. 16. ZLATNO TELE Nicolas Poussin (1594. - 1665.) Dostupno na: http://www.britannica.com/biography/Nicolas-Poussin

Sl. 17. INDIJANSKI PLES, oko 1846. - 1850. (detalj) George Catlin (1796. - 1872.) Dostupno na: http://www.americanindianhistoryandculture.com/wpcontent/uploads/2012/11/native-american-customs-300x224.jpg

Sl. 18. INDIJANSKI PLES, oko 1846. - 1850. George Catlin (1796. - 1872.) Dostupno na: https://media1.britannica.com/eb-media/40/46840-050C73010BB.jpg

Sl. 19. SKICE PLESA ABORIDŽINA Tommy McRae (1835. - 1901.) Dostupno na: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ac/Tommy_McRae__Ceremony%3B_Hunting_possum_-_Google_Art_Project.jpg?uselang=hr

Sl. 20. PLES INUITA (ESKIMA), 2006. Simon Tookoome 24.5 x 39 cm Dostupno na: https://www.google.hr/#q=simon+tookoome+prints; ttps://www.pinterest.com/pin/484770347360503391/?from_navigate=true

Sl. 106. SHIVA U VATRENOM OBRUČU (II. st.), bronca Amsterdam, Muzej za azijsku umjetnost

Sl. 21. SCENA PLESA S INDIJSKOG HRAMA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 44, 793 MALE po II/

Sl. 22. STOPALA INDIJSKOG PLESAČA OBOJENA CRVENOM HENOM, (bot. henna, hena, kana, kna, kona) i gležnjevi ukrašeni malim zvončićima. Iz knjige Morris, Desmond. Govor tijela : priručnik o ljudskoj vrsti. Zagreb : August Cesarec, 1985., str. 246, 159.9 MOR g/N

Sl. 23. OBREDNI PLES, ples u staroj Kini Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 116, 793 MALE po II/N

Sl. 24. PLESAČICA, 3. - 5. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 136, 793 MALE po II/N Sl. 107. KRŠNA PLEŠE minijatura, 17. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 38, 793 MALE po II/N

Sl. 108. SELJAČKI PLES, oko 1636. - 1640. Peter Paul Rubens (1577. - 1640.) Iz knjige Anderson, Janice. Rubens : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1997., str. 72., 75 AND r/N

Sl. 28. PLES U HAREMU Giulio Rosati (1858. - 1917.) Dostupno na http://www.invaluable.com/artist/rosati-giulio-b050m0xq3b

Sl. 29. PLES DERVIŠA S DUGIM RUKAVIMA minjatura. Perzija. 15. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 112, 793 MALE po II/N

Sl. 31. PRIPREMA ZA PLES srednjovjekovni ples, tipičan za život na dvoru, freska u jednoj viteškoj dvorani u dvorcu Runkelstein, južni Tirol, Italija. Desno, u tamnoj haljini, Margarete Maultasch, grofica i vladarica Tirola (1318. - 1369.). Dostupno na https://www.pinterest.com/pin/568579521680366894/

Sl. 32. AUGSBURŠKI MJEŠOVITI PLES (oko 1500.) Nürnberg, Nacionalni muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 19.; str. 54.; 7.0 LOH p/R

Sl. 33. RAD - BLAGOSTANJE - LJEPOTA (1919. detalj) Max Klinger (1857. - 1902.) ulje na platnu, 135 x 375 cm Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 38.; str. 94.; 7.0 LOH p/R

Sl. 36. PLESAČICE U PLAVOM (oko 1899.) Edgar Degas (1835. - 1917.) Iz knjige Mannering, Douglas. Degas : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 75, 76 MANN d/N

Sl. 109. PLES U MOULIN ROUGE, 1890. Henri de Toulouse Lautrec (1864. 1901.) ulje na platnu, 1,16 m x 1,5 m Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 78., 75=50 HUI h/N

Sl. 37. PLES, 1988. Paula Rego (1935. -) akril na papiru; 212,6 x 274 cm, Tate galerija, London, Engleska Iz knjige Hodge, Nicola; Libby Anson. A - Z : najveći svjetski umjetnici i njihova djela. Zagreb : Znanje, 2006., str. 313, 7.0(03) HOD a/N

Sl. 38. TANGO Juarez Machado (1941. -) Dostupno na: http://www.tuttartpitturasculturapoesiamusica.com/2012/11/JuarezMachado.html Sl. 110. PLESAČ S DRUGE PLANETE Edgar Degas (1835. - 1917.) Iz knjige: Terrasse, Antoine. Degas. London : Thames and Hudson, 1972., str. 57., 75=20 TER d/N

Sl. 39. SLOBODA Frank Morrison Ručno oslikani papir https://bonexpose.com/featured/frank-morrison/

Sl. 40. FLAMENGO Andrew Atroshenko (1965. -) Dostupno na: http://www.puzzlefutar.hu/hu/puzzle-1000-db/1218-crimson-dancersandrew-atroshenko-castorland-puzzle-1000-db-5904438103119.html

Sl. 41. POKRET Andrew Atroshenko (1965. -) Dostupno na: http://www.jwatsonfineart.com/atroshenko/originals/dynamicconnection_original.ht ml

Sl. 42. ŠEĆERNA BARAKA Ernie Barnes (1938. - 2009.) Dostupno na: https://hvw8.com/news/2009/5/rip-ernie-barnes/

Sl. 43. MATURANTI NA VARAŽDINSKOM KORZU PLEŠU QUDRILLU Dostupno na http://varazdinski.rtl.hr/drustvo/vise-od-500-maturanata-plesaloquadrillu-i-uslo-u-guinnesovu-knjigu-rekorda

Sl. 111. AKROBAT, 1930. Marc Chagall (1887. - 1985.) ulje na platnu Iz knjige Harris, Nathaniel. M. Chagall : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 49, 75 HAR c/N

Sl. 44. BALERINE ZAGREBAČKOG BALETA IZVODE ULOMAK IZ BALETA GISELLE ADOLPHEA ADAMA NA TRAVNJAKU SA ZAPADNE STRANE HNK-A Dostupno na http://www.hnk.hr/odrzan-prvi-dan-otvorenog-trga/

Sl. 45. ERO S ONOGA SVIJETA Jakov Gotovac foto: Novković Dostupno na http://www.hnk.hr/predstave/ero-s-onoga-svijeta/

Sl. 46. LEPEZA ZA SLAVJANSKI BAL 1909. Poziv na ples : mala povijest plesa u Zagrebu Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989., str. 9, 930.85(497.5) MILČ g

Sl. 48. KRALJ DAVID PLEŠE PRED KOVČEGOM SAVEZA James J. Tissot (1896. - 1902.) Dostupno na https://www.google.hr/#q=Luigi+Ademollo+%2B+David

Sl. 49. AKROBAT NA LOPTI, Paris, 1905. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Palau, Josep i Fabre. Picasso. New York : Rizzoli, 1985., sl. 64., str. 64, 75=20 PAL p/N

Sl. 50. BALETNE FIGURINE ZA ŽAR PTICU (1910.) Leon Bakst (1867. - 1924.) vodene boje na papiru, 25 x 18 cm, Paris, zbirka De Béarn Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 40.; str. 98.; 7.0 LOH p/R

Sl. 51. BIJELA GOSPOĐA IZ AUANRHETA oko 4000 g. pr. Kr., prethistorijsko afričko spiljsko slikarstvo, detalj slike, oko 140 x 100 cm. Prema knjizi Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 3.; str. 5.; 7.0 LOH p/R

Sl. 52. DRAGOLJUBI I PLES, 1912. Henri Matisse (1869. - 1954.) Moskva, Muzej Puškin. (sada su u Sankt Peterburgu, Ermitaž). Metropolitan Museum of Art u New Yorku.

Sl. 112. SEOSKI PLES, Paris, 1920. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige: Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso (1881. - 1973.). Köln, 1995., str. 280, 75=20 WAR p I/N

Iz knjige Crepaldi, Gabriele. Matisse : blještavi sjaj boja fovista. Zagreb : Motovun, 1998., str. 59, 75 CRE m/N

Sl. 53. DVIJE PLESAČICE (U HLAČAMA SA ZVONCIMA) staromeksička mala plastika, glina s ostacima boja, visina 16 cm Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 11.; str. 39.; 7.0 LOH p/R

Sl. 54. DVIJE ŽENE PLEŠU VALCER U MOULIN ROUGE, 1892. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) ulje na platnu, 93 x 80 cm Dostupno na https://hr.wikipedia.org/wiki/Henri_de_Toulouse-Lautrec

Sl. 55. HESENSKI SELJAČKI PLES Karl Bantzer (1857. - 1941.) ulje na platnu, sl. 29. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 21.; str. 58.; 7.0 LOH p/R

Sl. 56. JANE AVRIL, 1893. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 28/29., 75=50 HUI h/N

Sl. 113. NAKON BALA, 1915. Rogelio Egusquiza (1845. - 1915.) ulje na platnu 105 x 70.5 cm Dostupno na: http://www.invaluable.com/auctionlot/rogelio-de-egusquiza-santander1845-1915-180-c-t01fl6nsl0

Sl. 58. LA LOIE FULLER, 1892. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) lijevani papir 46 x 32 cm Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 55., 75=50 HUI h/N

Sl. 114. KLAUNOVA LJUBAV, 1978. Branko Bahunek (1935. - 2005.) ulje na platnu, 30 x 24 cm Iz knjige Branko Bahunek. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998, str. 15, 75 BAH b/N.

Sl. 59. MALA ČETRNAESTOGODIŠNJA PLESAČICA, 1878. 1880. Edgar Degas (1835. - 1917.) bronca s haljinicom od gaze i satenskom vrpcom u kosi, vis. 96,5 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 738, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 62. PLES, 1867. - 1869. Sculpture Musée de ĺ opéra, Pariz Jean-Baptiste Carpeaux (1827. - 1875.) gipsani model, otprilike 4,6 x 2,6 m, Musée de ĺ Opéra, Pariz Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 705, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 115. ŽONGLER, 1996. Branko Bahunek (1935. - 2005.) ulje na platnu, 65 x 54 cm Iz knjige Branko Bahunek. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998, str., 95, 75 BAH b/N.

Sl. 63. PLES MORISKA (1480.) Erasmus Grasser (1450. - 1518.) lipovo drvo, obojeno, visina 88 cm, München, Stara vijećnica. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 15.; str. 48.; 7.0 LOH p/R

Sl. 64. PLES TRIJU SAMURAJA Iwasa Katsushige (1576. - 1650.) Slika neprozirnim bojama na smotku papira, 39,5 x 31 cm Berlin, Biblioteka za umjetnost i umjetn.obrt Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 10; 7.0 LOH p/R

Sl. 66. PLES NA KIŠI Jack Vettriano (Jack Hoggan) (1951. -) Dostupno na http://www.lecadeauartistique.com/description.php?id=5598&lang=4

Sl. 67. PLES SALOME, 1092. Ivan Tišov (1870. - 1928.) Moderna galerija Zagreb Dostupno na:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Ivan_Ti%C5%A1ov__Ples_Salome.jpg

Sl. 68. PLES U BOUGIVALU (1883.) Pierre Auguste Renoir (1841. - 1919.) ulje na platnu; 180 x 98 cm Zaklada Anne Mitchell Richards Iz knjige: Muzej lijepih umjetnosti : Boston. Mladost, 1969., str. 151, 7.0 MUZ.L/N

Sl. 69. PLESAČICA, 1912. Georg Kolbe (1877. - 1947.) bronca, visina 154 cm, Berlin, Državni muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 43.; str. 104.; 7.0 LOH p/R

Sl. 117. SVADBA Miroslav Pintar (1951. - ) ulje na staklu, 50 x 65 cm, 1992. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 349, 75(091) VIN č/N

Sl. 116. SVADBA Branko Lovak (1944. - 1983.) ulje na staklu Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 318, 75(091) VIN č/N

Sl. 72. TRUBAČI S CANTORIJE, oko 1435. (detalj) Luca della Robbia mramor, 103 x 93,5 cm. Museo delllʹOpera del Duomo, Firenca Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 438, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 118. SEOSKI PLES Mijo Kovačić (1935. - ) ulje/staklo, 110 x 140 cm, 1972. 1973. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 118, 75(091) VIN č/N

Sl. 73. SALOMIN PLES, (PRIKAZA), oko 1876. Gustave Moreau (1826. - 1898.) akvarel 106 x 72 cm Louvre, Pariz Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 760, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 76. TAKO SU PLESALI ILIRCI U DVORANI, OPATIČKA 18 (1848.) Iz knjige Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989.

Sl. 119. PLESAČI Radovan Grgec (1938. -) ulje na staklu, 55 x 45 cm, 1984. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 389, 75(091) VIN č/N

Sl. 78. MIRLOVIĆ ZAGORA - ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA, KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA „ZVONA ZAGORE“ foto: Vido Bagur Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 30.

Sl. 79. BARBAN - KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „BARBAN“ foto: Vido Bagur Iz kataloga 43. Međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. - 19. srpnja 2009. Zagreb : Koncertna direkcija Zagreb, 2009. , str. 38/39

Sl. 80. BISTRA - HRVATSKO ZAGORJE Iz knjige Radauš Ribarić, Jelka. Hrvatske narodne nošnje. Zagreb : LIBAR, 2013., str. 84, 39 RADA h

Sl. 81. ŠIŠKOVCI - KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „SLAVKO JANKOVIĆ“ - VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA foto: Vido Bagur Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 32-33.

Sl. 82. VELEŠEVEC - ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, KULTURNOUMJETNIČKO DRUŠTVO „VELEŠEVEC“ foto: Vido Bagur Iz kataloga 43. međunarodna smotra folklora. Zagreb, Hrvatska, 15. 19. srpnja 2009. (katalog iz Instituta za etnologiju i folkloristiku), str. 34./35.

Sl. 83. ZVONČARI S PODRUČJA KASTAVŠTINE - GODIŠNJI PROLJETNI OPHOD Iz kataloga Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama : Etnografski muzej Budimpešta 7. Studeni – 39. Studeni 2011. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2001., sl. 7, str. 25

Sl. 120. PLES U VODI, 1972. Antun Mezdjić (1907. - 1981.) tuš/papir, 20 x 30 Iz knjige Depolo, Josip. Figuracije u hrvatskom slikarstvu : (1970. 1995.) ; Figurations in Croatian painting (170. - 1995.). Zagreb : Canvas, 1997., str. 228, 75 DEP f/N

Sl. 85. KOLO GERAN NA VAZI FRANÇOIS Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 136, 793 MALE po I/N

Sl. 86. PRIKAZ PLESA NA URNI IZ RIBIĆA Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 263, 793 MALE po I/N

Sl. 87. KOLO - NEKROPOLA STEĆAKA BOLJUNI, STOLAC Dostupno na http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html

Sl. 88. KOLO IZ DJELA ROMAN DE LA ROSE PRED GENIJEM LJUBAVI Sjevernofrancuski rukopis, 8,8 x 7,7 cm, Beč, Nacionalna biblioteka Majstor Romana o Ruži djelovao je oko 1420. - 1430. Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 14.; str. 45; 7.0 LOH p/R

Sl. 89. MANESSEOV RUKOPIS „Hiltbolt von Swanegoen“, vodeći dvije dame u kolo (oko 1300.) vodene boje na pergamentu; 25,7 x 18,3 cm Heidelberg, Sveučilišna biblioteka Prema knjizi Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 13.; str. 43; 7.0 LOH p/R

Sl. 121. MLADI U KRUGU Pablo Picasso (1881. - 1973.) Dostupno na: https://www.1stdibs.com/art/printsworks-on-paper/figurative-printsworks-on-paper/pablo-picasso-rondede-la-jeunesse/id-a_361722/

Sl. 90. MISTIČNO ROĐENJE - ROĐENJE ISUSOVO Sandro Botticelli (1445. - 1510.) Iz knjige Swinglehurst, Edmund. Botticelli : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 74, 75 SWI b/N

Sl. 92. DJEČJE KOLO, 1884. Hans Thoma (1839. - 1924.) ulje na platnu, 154 x 113 cm, Karlsruhe, Umjetnički salon Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 28.; str. 102.; 7.0 LOH p/R

Sl. 122. PLES, Paris, 1925. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Palau, Josep i Fabre. Picasso. New York : Rizzoli, 1985., sl. 64., str. 121, 75=20 PAL p/N

Sl. 96. SLJEMENJAK (STEĆAK) UZ CRKVU SV. LUKE Brotnjice, Konavle Iz knjige Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008., str. 115, 72 IZL s/N

Sl. 97. BUBNJARICA vaza Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str., 21, 793 MALE

Sl. 98. KUTIJA OD BJELOKOSTI IZ URA Vjerojatno vlasništvo princeze Bel-Šalti-Nanar, Mezopotamija Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : Od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002., str. 133, 793 MALE po I/N

Sl. 99. KRALJ DAVID PLEŠE I SVIRA HARFU PRED KOVČEGOM SAVEZA Luigi Ademollo (1764. - 1849.) Firenca, kapela, Bazilika Navještenja Dostupno na https://www.google

Sl. 100. KOLO KALENDARA Slavonija, Dr. v. Žganec Iz knjige: Hrvatske narodne pjesme i plesovi. Zagreb : Seljačka sloga, 1951., str. 200

Sl. 101. BUGAKU paravan, 17. Stoljeće, ples u Japanu Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 186, 793 MALE po II/N

Sl. 123. PLES, 1928. Marc Chagall (1887. -1985.) Dostupno na: http://www.marcchagallart.net/chaga ll-291.php

Sl. 102. MUZIKA I PLES Australska poštanska marka Dostupno http://www.123rf.com/stockphoto/aboriginal_music.html?mediapopup=2055364; http://www.123rf.com/stock-photo/aboriginal_music.html?mediapopup=16375989

Sl. 103. MARIETTA DI RIGARDO, 1904. Max Slevogt (1868. - 1932.) ulje na platnu, 229 x 180 cm Dresden, Državna zbirka umjetnina Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 41.; str. 100.; 7.0 LOH p/R

Sl. 104. PLES S JAJETOM, 1552. Pieter Aertsen (Lange Pier) (1508. - 1575.) Slika iz Rijksmuseuma u Amsterdamu Dostupno na http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/aertsen/egg-dance/eggdance2.jpg

Sl. 124. PLES ŽIVOTA, (1899. 1900.) Edvard Munch (1864. - 1944.) 125 x 190 cm Oslo, Nacionalna galerija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 39.; str. 96.; 7.0 LOH p/R

Sl. 105. BAL Abraham Bosse (1602. - 1676.) Berlin, Državni muzej Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 21.; str. 58.; 7.0 LOH p/R

Sl. 106. SHIVA U VATRENOM OBRUČU (II. st.), bronca Amsterdam, Muzej za azijsku umjetnost Sl. 107. KRŠNA PLEŠE minijatura, 17. stoljeće Iz knjige Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije. sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003., str. 38, 793 MALE po II/N

Sl. 108. SELJAČKI PLES, oko 1636. - 1640. Peter Paul Rubens (1577. - 1640.) Iz knjige Anderson, Janice. Rubens : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1997., str. 72., 75 AND r/N

Sl. 125. PUCNI BIČEM, 1872. Winslow Homer ulje na platnu, 56,5 x 92,7 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 732, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 109. PLES U MOULIN ROUGE, 1890. Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) ulje na platnu, 1,16 m x 1,5 m Iz knjige Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971., str. 78., 75=50 HUI h/N

Sl. 110. PLESAČ S DRUGE PLANETE Edgar Degas (1835. - 1917.) Iz knjige: Terrasse, Antoine. Degas. London : Thames and Hudson, 1972., str. 57., 75=20 TER d/N

Sl. 111. AKROBAT, 1930. Marc Chagall (1887. - 1985.) ulje na platnu Iz knjige Harris, Nathaniel. M. Chagall : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 49, 75 HAR c/N

Sl. 126. DJEČJE KOLO Walter Womacka (1925. - 2010.) Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 46.; str. 112.; 7.0 LOH p/R

Sl. 112. SEOSKI PLES, Paris, 1920. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige: Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso (1881. - 1973.). Köln, 1995., str. 280, 75=20 WAR p I/N

Sl. 113. NAKON BALA, 1915. Rogelio Egusquiza (1845. - 1915.) ulje na platnu 105 x 70.5 cm Dostupno na: http://www.invaluable.com/auction-lot/rogelio-de-egusquiza-santander-1845-1915180-c-t01fl6nsl0

Sl. 114. KLAUNOVA LJUBAV, 1978. Branko Bahunek (1935. - 2005.) ulje na platnu, 30 x 24 cm Iz knjige B. Bahunek. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998, str. 15, 75 BAH b/N.

Sl. 127. KOLO Anka Krizmanić (1896. - 1987.) Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Anka_ Krizmani%C4%87

Sl. 115. ŽONGLER, 1996. Branko Bahunek (1935. - 2005.) ulje na platnu, 65 x 54 cm Iz knjige B. Bahunek. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998, str., 95, 75 BAH b/N.

Sl. 116. SVADBA Branko Lovak (1944. - 1983.) ulje na staklu Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 318, 75(091) VIN č/N

Sl. 117. SVADBA Miroslav Pintar (1951. - ) ulje na staklu, 50 x 65 cm, 1992. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 349, 75(091) VIN č/

Sl. 118. SEOSKI PLES Mijo Kovačić (1935. - ) ulje/staklo, 110 x 140 cm, 1972. - 1973. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 118, 75(091) VIN č/N

Sl. 119. PLESAČI Radovan Grgec (1938. -) ulje na staklu, 55 x 45 cm, 1984. Iz knjige Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996., str. 389, 75(091) VIN č/N

Sl. 120. PLES U VODI, 1972. Antun Mezdjić (1907. - 1981.) tuš/papir, 20 x 30 Iz knjige Depolo, Josip. Figuracije u hrvatskom slikarstvu : (1970. - 1995.). Zagreb : Canvas, 1997., str. 228, 75 DEP f/N

Sl. 121. MLADI U KRUGU Pablo Picasso (1881. - 1973.) Dostupno na: https://www.1stdibs.com/art/prints-works-on-paper/figurative-printsworks-on-paper/pablo-picasso-ronde-de-la-jeunesse/id-a_361722/

Sl. 122. PLES, Paris, 1925. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Palau, Josep i Fabre. Picasso. New York : Rizzoli, 1985., sl. 64., str. 121, 75=20 PAL p/N

Sl. 123. PLES, 1928. Marc Chagall (1887. -1985.) Dostupno na: http://www.marcchagallart.net/chagall-291.php

Sl. 124. PLES ŽIVOTA, (1899. - 1900.) Edvard Munch (1864. - 1944.) 125 x 190 cm Oslo, Nacionalna galerija Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964., sl. 39.; str. 96.; 7.0 LOH p/R

Sl. 125. PUCNI BIČEM, 1872. Winslow Homer ulje na platnu, 56,5 x 92,7 cm Iz knjige: Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003., str. 732, 7.0(091) JAN p/N

Sl. 126. DJEČJE KOLO Walter Womacka (1925. - 2010.) Iz knjige Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964.; sl. 46.; str. 112.; 7.0 LOH p/R

Sl. 127. KOLO Anka Krizmanić Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Anka_Krizmani%C4%87

Sl. 129. POZIVNICA ZA I. SOKOLSKI PLES U RIJECI, 1911. Promotivni materijal, papir, Muzej grada Rijeka Dostupno na : http://partage.muo.hr/?object=details&id=2855

Sl. 130. IZLOŽBA SLIKA JOZE KLJAKOVIĆA plakat: MUO-020464: Miše, Jerolim (1890. – 1970.) Dostupno na: http://athena.muo.hr/?object=detail&id=4384

Sl. 128. KOLO UZ TAMBURAŠE. 1940. - BABINA GREDA Tošo Dabac. - Institut za etnologiju i folkloristiku. http://www.bastinaslavonija.info/TematskeCjeline.aspx? id=82

LITERATURA Anderson, Janice. Goya : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996. Anderson, Janice. Rubens : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1997. Bahunek, Branko. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998. 41. međunarodna smotra folklora = 41st International Folklore Festival. Zagreb, Hrvatska/Croatia, 18. 22. srpnja 2007. = 18. 22. July 2007. 43. Međunarodna smotra folklora = 43. International Folklore Festival. Zagreb, Hrvatska, 15. - 19. srpnja 2009. Zagreb : Koncertna direkcija Zagreb, 2009. Biblija : Stari i Novi zavjet. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1983. Depolo, Josip. Figuracije u hrvatskom slikarstvu : (1970. - 1995.). ; Figurations in Croatian painting (170. 1995.). Zagreb : Canvas, 1997. Douglas. Degas : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995. Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela : rusko slikarstvo XIX veka. Beograd : Jugoslavijapublik, 1989. Đurinović, Maja. Razvoj suvremenog plesa: Ana Maletić : životopis. Zagreb : HIPP (Hrvatski institut za pokret i ples), 2008. Fučić, Branko.Vincent iz Kastva. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1992. Hodge, Nicola; Libby Anson. A - Z : najveći svjetski umjetnici i njihova djela. Zagreb : Znanje, 2006. Hautecoeur, Louis. Georges Seurat : Gli impressionisti. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1972. Hrvatske narodne pjesme i plesovi. Zagreb : Seljačka sloga, 1951. Huisman, Philippe. Hendri de Toulouse Lautrec. Parigi : Fratelli Fabbri editori, 1971. Ivančan, Ivan. Narodni plesni običaji u Hrvata. Zagreb : Hrvatska matica iseljenika, 1996. Izložba: Stećci, 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008. Janson, Horst Woldemar. Povijest umjetnosti. Varaždin : Stanek, 2003. Kaštelanska narodna nošnja = Traditional costume of Kaštela. Priredio Arsen Duplančić. Split : Etnografski muzej Split, 1999. Klaić, Bratoljub. Novi rječnik stranih riječi. Zagreb : Školska knjiga, 2012. Lohse-Claus, Elli. Ples u umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1964. Maletić, Ana. Knjiga o plesu. Zagreb : Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, 1986. Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : azijske plesne tradicije, sv. II., Zagreb : Matica hrvatska, 2003. Maletić, Ana. Povijest plesa starih civilizacija : od Mezopotamije do Rima, sv. I., Zagreb : Matica hrvatska, 2002. Mannering, Douglas. Degas : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995. Milčec, Zvonimir. Galantni Zagreb. Zagreb : Mladost, 1989. Morris, Desmond. Govor tijela : priručnik o ljudskoj vrsti. Zagreb : August Cesarec, 1985. Muzej lijepih umjetnosti : Boston. Zagreb : Mladost, 1969. Muzej umjetnosti: Sao Paulo. Zagreb : Mladost, 1978. Palau, Josep i Fabre. Picasso. New York : Rizzoli, 1985. Pavletić, Vlatko. Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1991 Pompeji i Herculaneum : život i umjetnost. Zagreb : Mladost, 1979. Radić, Tomislav. Vox populi : Zlatna knjiga poslovica svijeta. Zagreb : Globus, 1989. Radauš Ribarić, Jelka. Hrvatske narodne nošnje. Zagreb : LIBAR, 2013. Swinglehurst, Edmund. Botticelli : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995. Terrasse, Antoine. Degas. London : Thames and Hudson, 1972. Vince, Ratko. Čudo hrvatske naive. Zagreb : Amalteja, 1996. Vrga, Boris. Milan Steiner : monografija. Sisak : Aura, 2004. Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso (1881. - 1973.). Köln, 1995. Matica hrvatska, 2003.

Sl. 129. POZIVNICA ZA I. SOKOLSKI PLES U RIJECI, 1911. Promotivni materijal, papir, Muzej grada Rijeka Dostupno na : http://partage.muo.hr/?object=details&id=2855

WEB: http://artesteves.blogspot.hr/2015/05/quadrilha-no-moulin-rouge.html http://www.bastina-slavonija.info/TematskeCjeline.aspx?id=82 http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/aertsen/egg-dance/egg-dance2.jpg https://bonexpose.com/featured/frank-morrison/ http://book.figulus.hr/52/izdvojeno/392-radosna-molitva-cini-nas-plodnima.html http://www.britannica.com/biography/Nicolas-Poussin https://bs.wikipedia.org/wiki/Terpsihora http://www.britannica.com/biography/Nicolas-Poussin https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Tommy_McRae_-_Ceremony%3B_Hunting_possum_-_ https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Ivan_Ti%C5%A1ov_-_Ples_Salome.jpg http://www.delo.si/kultura/razstave/slika-salomin-ples-ki-je-bila-v-lasti-cesarja-franca-jozefa-na-drazbi.html https://en.wikipedia.org/wiki/Medieval_dance#/media/File:Lorenzetti_Good_Govt_Detail.jpg https://en.wikipedia.org/wiki/Franz_Stuck https://en.wikipedia.org/wiki/File:Aubrey_Beardsley_-_The_Stomach_Dance.jpg http://poskok.info/wp/bilizi-protiv-stecaka/ https://www.etsy.com/uk/listing/235458391/kutchin-tribal-dance-and-inuit-igloos http://www.americanindianhistoryandculture.com/wp-content/uploads/2012/11/native-american-customs300x224.jpg https://media1.britannica.com/eb-media/40/46840-050-C73010BB.jpg https:/www.google.hr/search?q= Google_Art_Project.jpg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjGppWK9vNAhXLFywKHeCBDd0Q_AUICCgB&biw=1920&bih=911#imgrc=jFBnmgcHMYLcTM%3A https://www.google.hr/search?q=John+White&biw=1600&bih=805&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved= 0ahUKEwix5MzA8ovNAhUD8RQKHdvXCgUQ_AUIBigB#tbm=isch&q=john+white+roanoke+paintings &imgrc=qCyO0YwLn8I0NM%3A https://www.google.hr/#q=Luigi+Ademollo+%2B+David https://www.google.hr/search?q=Frank+Morrison&biw=1920&bih=911&tbm=isch&tbo=u&source=univ&s a=X&ved=0ahUKEwiCt6Hg_9bMAhXI0hoKHR-JARcQsAQIGQ https://www.google.hr/search?q=Traditional+dances+of+Native+American+sun+dance https://www.google.hr/#q=simon+tookoome+prints; 80

https://www.google.hr/search?q=Luigi+Ademollo&tbm=isch&imgil=6UKHJOtyP5M5M%253A%253B7lO_FIezsjZlwM%253Bhttps%25253A%25252F%25252Fit.wikipedia.org% https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ac/Tommy_McRae__Ceremony%3B_Hunting_possum_-_Google_Art_Project.jpg?uselang=hr https://hamdocamo.wordpress.com/2013/09/30/ahmet-hundur-djelatnost-i-djelo-tekstura-i-slika http://www.hnk.hr/odrzan-prvi-dan-otvorenog-trga/ http://www.hnk.hr/predstave/ero-s-onoga-svijeta/ https://hr.wikipedia.org/wiki/Eskimi https://hr.wikipedia.org/wiki/Saloma https://www. hrcak.srce.hr690 × 467Pretraživanje po slikama https://www. hrcak.srce.hr1889 × 397Pretraživanje po slikama http://www.hnk.hr/odrzan-prvi-dan-otvorenog-trga/ https://hvw8.com/news/2009/5/rip-ernie-barnes http://www.invaluable.com/artist/rosati-giulio-b050m0xq3b https://www.1stdibs.com/art/prints-works-on-paper/figurative-prints-works-on-paper/pablohttp://www.123rf.com/stock-photo/aboriginal_music.html?mediapopup=2055364; http://www.123rf.com/stock-photo/aboriginal_music.html?mediapopup=16375989 http://www.jwatsonfineart.com/atroshenko/fierydance.html http://www.jwatsonfineart.com/atroshenko/originals/dynamicconnection_original.html http://www.lecadeauartistique.com/description.php?id=5598&lang=4 http://maherartgallery.blogspot.hr/2013/06/vladimir-pervuninsky.html http://www.marcchagallart.net/chagall-291.php http://www.nytimes.com/2012/03/25/nyregion/william-sidney-mount-exhibition-is-at-the-long-islandmuseum http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/religije-i-kultovi/ples-sunca/ http://www.opcina-tesanj.ba/component/content/article?id=8867:izlozba-slika-ahmeta-hundura https://www picasso-ronde-de-la-jeunesse/id-a_361722/ https://www.pinterest.com/pin/484770347360503391/?from_navigate=true https://www.pinterest.com/pin/311241024220568260/ https://www.pinterest.com/pin/568579521680366894/ https://www.pinterest.com/pin/538039486704461070/?from_navigate=true http://www.puzzlefutar.hu/hu/puzzle-1000-db/1218-crimson-dancers-andrew-atroshenko-castorland-puzzle1000-db-5904438103119.html https://rbkclocalstudies.wordpress.com/ http://www.royal-painting.com/Gustav-Klimt/Judith-II-(Salome).html http://s806.photobucket.com/user/luvdoxies/media/Robert%20Pfeffer%20Loie%20Fuller%20Lamp/Robert %20Pfeffer%20Art%20Nouveau%20Loie%20Fuller%20Lamp%20017_zpsfztyexx8.jpg.html http://www.stolac.co/nekropolaboljuni/index.html http://www.tuttartpitturasculturapoesiamusica.com/2012/11/Juarez-Machado.html http://www.://varazdinski.rtl.hr/drustvo/vise-od-500-maturanata-plesalo-quadrillu-i-uslo-u-guinnesovuknjigu-rekorda http://www.wikigallery.org/wiki/painting_309943/(after)-Baldassare-Peruzzi/Apollo-and-the-Nine-Muses https://hr.wikipedia.org/wiki/Anka_Krizmani%C4%87 https://hr.wikipedia.org/wiki/Cancan https://hr.wikipedia.org/wiki/Henri_de_Toulouse-Lautrec https://hr.wikipedia.org/wiki/Ples

Sl. 130. IZLOŽBA SLIKA JOZE KLJAKOVIĆA, plakat: MUO-020464: Jerolim Miše (1890. – 1970.) papir, litografija, 1920. – 1930. Dostupno na: http://athena.muo.hr/?object=detail&id=4384

Izložbu pripremila i postavila, katalog izradila Milka Tica Plakat izložbe i prijelom kataloga izradila Jagoda Ille

Suradnici: Anamarija Starčević-Štambuk, Knjižnica, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb Paula Mikeli, studentica Filozofskog fakulteta iz Zagreba - Odsjek informacijskih i komunikacijskih znanosti