Poljubac i zagrljaj : katalog izložbe : KGZ - Knjižnica Medveščak : 15.11.2014. - 15.2.2015. by Knjižnice grada Zagreba

POLJUBAC I ZAGRLJAJ izložba od 15. 10. 2014. do 15. 2. 2015.

Sl. 1. VJENČANJE U BRONČANO DOBA Tijekom obreda za poticanje plodnosti kod ljudi i životinja te za bolji život. Pećinska rezbarija, 1000. - 500 g. pr. Krista, lokalitet Vitlycke Tanum, Švedska Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012., str. 33, 17 ATT lj

POLJUBAC JE HIMNA LJUBAVI Joseph Machar (1864. - 1942.) POLJUBAC Prvog dana mjeseca rujna u Tuzli je oboren svjetski rekord iz filematologije, znanosti ljubljenja. Blizu sedam tisuća zaljubljenih ili interesno bliskih parova poljubilo se tad pred televizijskim kamerama, demonstrirajući tako bar jedan časak kolektivne nježnosti u grubom i neveselom životu dvoentitetske države. Nek nismo u Guinessovoj knjizi zapisani samo po netrpeljivosti, atavizmima i drugim neslavnim rekordima! Vjerske zajednice i ćudoredni čistunci gunđali su tim povodom o povredi naše tradicionalne narodne kreposti, ali malo je tko i slušao njihove riječi, jer je, kako upozoravaju eksperti, odbojnost prema ljubljenju uvijek najrasprostranjenija među priprostim ljudima i za njih je poljubac neka vrsta primitivnog akta. Poljubac, ili cjelov, muškarca i žene je oduvijek predstavljao izraz najintenzivnijeg ljubavnog trenutka, neka vrst ključa na kapiji zabranjenog vrta. O poljupcu i ljubljenju napisane su najuzbudljivije stranice svjetske književnosti, snimljeni milijuni metara filmske vrpce, pa ipak je o samoj teoriji ljubljenja malo znano. U suvremenoj likovnoj umjetnosti najljepše motive poljupca ostvarili su austrijski slikar Gustav Klimt i francuski kipar Auguste Rodin, pa su ta njihova djela postali talismanima suvremene ars amatoriae, umjetnosti ljubavi. Poljubac je 3

himna ljubavi, napisao je češki pjesnik Joseph Machar, a Meterlinck je vjerovao da ono najdublje i najčistije iz duše izlazi upravo na zov poljupca. Teoretičari cjelivanja navode više vrsta i tipova poljupca, od kojih izdvajamo samo najkarakterističnije: platonski poljubac (brzi i eterični), filmski poljubac (dugi i strasni), francuski poljubac (french kiss) (dugo guštanje s radom zubi i jezika, te blagim ugrizima), orgazmički poljubac (cjelov koji kod mladih neiskusnih djevojaka izaziva trenutačni ljubavni klimaks), eskimski poljubac (dugo dodirivanje nosovima), poljubac žabe (koja se pretvori u princa), rukoljub (mafijaški ili bečki - poljubac u znak poštovanja) itd. ... Semiologijom poljupca bavili su se brojni seksolozi i antropolozi. Prema Sigmundu Freudu, usta simboliziraju spolnost, a poljubac hranu, pa uskraćivanjem poljubaca partneru, uskraćujemo mu i toliko potrebnu emotivnu hranu i bliskost. Psiholozi tumače da je izostajanje poljubaca prvi simptom slabljenja bračne ljubavi, a jedan istaknuti umjetnik veli da je seks bez poljubaca isto kao pivo bez alkohola. Osim poljubaca ljubavi, postoje i poljupci mržnje i izdaje. Najpoznatiji među njima svakako je Judin poljubac, kojim je nesretni apostol cjelivao Isusa i tako ga označio i predao njegovim hajkačima i mučiteljima. Poljubac se u žargonu često naziva i pusom, a ljubljenje cmakanjem i žvaljenjem. Međunarodni dan ljubljenja obilježava se petog veljače. Mile Stojić, Sarajevo 2007.

Sl. 2. PAR, halštatska kultura, VIII. stoljeće prije Krista. Zavjetna bronca, iz grada Hradec Kralove (Češka), Praški narodni muzej Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012., str. 34, 17 ATT lj

Antropolog Desmond Morris opisao je ljekovitu moć majčina poljupca. Majčine usne na ozlijeđenom mjestu nemaju nikakvu tjelesnu ni medicinsku vrijednost, a ipak imaju čudesnu moć za nju i za njezino dijete. Ta to je djelomice zaslužna umirujuća i nježna bliskost, ali i ne samo to. Majka u tom trenutku, izvodi drevnu čaroliju i simbolički isisava „zle sile“ koje navodno uzrokuju bol. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 23, 613.88 ENF r

Bez obzira na popularnost našega svijeta - unatoč jezičnim barijerama i vjerskim razlikama u većini kultura ljudi se na neki način ljube. Pripadnici nekih kultura ljube se suzdržano, neki vatreno, a neki čak i nasilno sišući i grizući jedni drugima usne. U nekim se kulturama ljudi uopće ne ljube usnama. Polinežani, Maori i Eskimi, recimo, radije trljaju nosom o nos. Pripadnici drugih kultura, poput one indijanskoga naroda Cayapa u zapadnom Ekvadoru, njuše prijateljima ruke dok se s njima pozdravljaju. Članovi plemena u Novoj Gvineji za „poljubac“ na rastanku jedna osoba mora položiti ruku na pazuh druge i natrljati se njezinim mirisom. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 33, 613.88 ENF r

Sl. 3. INUITSKI (ESKIMSKI) POLJUBAC http://actofimagination.blogspot.com/p/work-in-progress.html

Bogati Rimljani rabili su drukčiji miris za svaki dio tijela. Kako bi privukli poljupce najprije bi usnice premazali mošusom, a aromatični začini davali su poseban erotski miris njihovu dahu. Polijevali su parfemima sebe, svoje goste i njihove ljubimce - omiljene pse i konje masirali su parfemima. Podovi i zidovi obilno su se prskali egzotičnim mirisima. Slapovi mirisa izlijevali su se iz fontana i kupki stvarajući miomirisan ambijent. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 107, 613.88 ENF r

Crkva je u obred pretvorila ljubljenje svetih predmeta, relikvija, raspela i svijeća. Svećenici blagoslivljaju palmine grančice poljupcem. Njima su i svećenici i župljani prekrivali Knjigu Evanđelja. Vjernici su s punim poštovanjem ljubili ruke svećenstva kao i većinu ruka i predmeta povezanih s liturgijom. Baš kao što je Marija Magdalena poljubila Isusove noge, običaj ljubljenja nogu kipa nekoga sveca stoljećima navodi ljude na hodočašća i navodno donosi izlječenje bolesti. Vjeruje se da ljubljenje križa donosi vječnu sreću. U nedostatku križa, katolički će vjernici ljubiti palce sklopljene u križ. Fraza „poljubiti papučicu“ odnosi se na ljubljenje desne papine cipele, odnosno križa izvezena na desnom palcu. Roditelji u srednjem vijeku često su ljubili novorođenče tri puta u ime Svetog Trojstva. Takvi božanski poljupci pomoći će djetetu da kroči kroz život i obdariti ga mudrošću i vječnom srećom. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 37 - 38, 613.88 ENF r

Često ljubljenje pridonosi održavanju tonusa mišića na licu i vratu i čuva mladenački izgled. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 71, 613.88 ENF r

Dodirujući se nosom dvije osobe razmjenjuju dah ostvarujući svojevrsno jedinstvo. Taj koncept pronalazimo i u kršćanskoj teologiji jer Bog udiše „dah života“ novostvorenu čovjeku (Knjiga postanka 2:7). Nicholas Parella, autor djela Poljubac: sveti i svjetovni (1901.) pisao je o postojanju ljubljenja njuškanjem u nekim dijelovima Afrike, Indije i Europe (o čemu postoje dokazi još iz 2000. godine prije Krista), a koje se izvodi tako da se dvije osobe približe jedna drugoj licem označavajući tom kretnjom svoju duhovnu povezanost. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 53, 613.88 ENF r

Fraza Judin poljubac u sebi nosi izdaju i aluziju na Judu Iškariotskoga, jednog od dvanaest Isusovih učenika koji je jeruzalemskim svećenicima i poglavarima za trideset srebrnjaka izdao Isusa poljupcem identifikacije. Judino ime do danas je ostalo sinonimom izdaje. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 29, 613.88 ENF r

Iz praznovjerja ljudi ljube svakodnevne predmete. Francuzi vjeruju da kockar mora poljubiti karte za sreću. U Njemačkoj se, ako se prekrižite tri puta i tri puta poljubite tlo, štitite od munje. Ispadne li vam knjiga u Danskoj, podignite je i poljubite da biste sačuvali njezinu mudrost. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 26, 613.88 ENF r

Sl. 4. ETIOPSKA NOMADSKA PLEMENA MURSA I KARO usne su senzualne, ali se njima ne ljube. Poznati su po tradicionalnim pločicama za širenje usana kojima se, jer su tako probušene, raširene i osakaćene, teško, ako ne i nemoguće ljubiti. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 34, 613.88 ENF r

Južnoafrička plemena Thonge uopće se ne ljube - barem ne u usta. Sam pogled na dvije osobe koje se ljube dovoljan je da izazove gađenje. Kad su članovi južnoafričkog plemena Chewa prvi put vidjeli Europljane kako se ljube, bili su zgroženi mišlju da netko „guta tuđu

prljavu slinu“. Za neka plemena usta su izvor života - mjesto gdje boravi duša. Duša se lako može zaraziti, ako čovjek nije pažljiv. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 34, 613.88 ENF r

Sl. 5. LIK HRVATSKOG VLADARA (TOMISLAV ILI KREŠIMIR) Krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, 11. stoljeće - plutej (ploča) krstionice splitske stolne crkve, nekadašnji hram Dioklecianove palače. Likovnim izrazom plutej pripada starohrvatskoj skulpturi 11. stoljeća, a prikazom portreta hrvatskog vladara, ima i neosporno nacionalno značenje. Kopija se nalazi u gliptoteci HAZU u Zagrebu. Replika: akademski kipar Ratko Peraić

Klečanje i ljubljenje tla bilo je raširena praksa u srednjem vijeku, a vjerojatno i izvorište fraze ljubim zemlju pod tvojim nogama. Čak i stope kraljeva obasipalo se poljupcima, podanici bi doslovce lizali prašinu. U Tisuću i jednoj noći podanici ljube pod u sultanovu čast. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 36, 613.88 ENF r

„Kradljivac poljubaca“ termin je kojim se opisuje osobu koja je poznata po tome da krade poljupce od nepoznatih stranaca. To omogućuje ljubljenje pojedinaca koji vjerojatno neće otići korak dalje. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 132, 613.88 ENF r

Ljubljenje je „električno“ iskustvo: deset milijardi moždanih živčanih stanica odgovorno je za elektromagnetski osjećaj dok šalju električne impulse kroz tjelesni živčani sustav, uključujući i kožu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 94, 613.88 ENF r

Ljubljenje je nastalo iz ponašanja pri odbijanju djeteta od prsiju. Ljubljenje u poslovnom svijetu među muškim kolegama rijetko je u sjevernoj Europi, ali je često u sredozemnim zemljama poput Španjolske, Grčke i Italije. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 64, 613.88 ENF r

Ljubljenje u životinjskom svijetu: slonovi isprepliću surle uzajamno se milujući. Ptice se „ljube„ dodirujući se kljunom. Modri kitovi udaraju se perajama. Psi se rado ližu. Mačke se dodiruju njuškom. Dupini se gurkaju. Zelene morske kornjače dodiruju se glavom, često prelaze tisuće kilometara da bi se parile. Mužjaci leptira vibriraju, oslanjajući se na ženkin trbuh Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 127, 613.88 ENF r

Ljudi ruke moćnika ljube tisućama godina. Studenti u drevnoj Grčkoj usnama su dodirivali vrške prstiju svojih učitelja. Rimski robovi ljubili su ruke gospodarima. Ali rukoljub kakav danas poznajemo uveli su Vikinzi, između 8. i 10. stoljeća, kojima je običaj bio „darovati ruku“ svojim nordijskim feudalnim gospodarima. Kada gospodara nije bilo, vazal je trebao poljubiti njegova vrata. Svaki taj poljubac imao je svoje ime: ljubljenje vrata, ljubljenje brave, ljubljenje zasuna. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 60, 613.88 ENF r

Ljudski kontakt blagotvorno djeluje na emocionalno stanje, ali i na zdravlje. Grljenjem prijatelja, partnera ili člana obitelji otpušta se hormon sreće, oksitocin koji snižava krvni tlak, smanjuje stres i napetost. Već nakon 20 sekundi grljenja raste zadovoljstvo i osjećaj privrženosti.

Sl. 6. MAORSKI POLJUBAC http://stealersaga.com/2013/07/01/do-you-kiss-hug-or-shake/

Mađari su oborili svjetski rekord u ljubljenju. Sudjelovalo je 6 400 parova. Natjecanje je organizirano na glavnom trgu ispred sabora u Budimpešti. Mađarska su se s Filipinima natjecala za taj rekord još od 2004. godine. Tada su Filipini pobijedili s 5 327 okupljenih parova. Nakon toga su Mađari opet poveli 2005. godine. No Filipini su u veljači 2007. godine iznova oborili rekord s ukupno 6 124 para. Mladi par počeo se ljubiti pola sata prije koncerta i samog natjecanja uz objašnjenje da je to najmanje što mogu učiniti za svoju zemlju. Prema http://www.24sata.hr/fun/maari-oborili-rekord-u-ljubljenju-sa-6400-parova-20373

Narodi otoka Trobriand u južnom Pacifiku, male vulkanske otočke skupine jugoistočno od Nove Gvineje, koja je dio Papue Nove Gvineje, satima vode „divlju“ igru nosom i ustima. U Spolnom životu u primitivnim društvima Malinowski bilježi: sišu jedno drugima jezik i trljaju ih jedan o drugi: sišu jedno drugome usne i grizu ih sve dok ne prokrvare, slina smije poteći iz usta u usta. Zubi se koriste po volji, grizu jedno drugome obraze, bradu, nos… U izražavanju ljubavne čarolije često se koriste izrazi „ispij moju krv“, Iščupaj mi kosu. Drugi je element vođenja ljubavi grickanje trepavica… Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 35 - 36, 613.88 ENF r

Na svadbama u 17. st. u Engleskoj svatovi su izazivali mladence uzdignutim stalkom na kojemu je stajalo nekoliko torti iznad kojih su se morali poljubiti. Takav poljubac simbolizirao je sretan brak i blagostanje. Nedugo nakon toga u miraz britanske mladenke uključen je i „poljubac dimnjačara“. Trebalo je naći dimnjačara koji će poljubiti mladu na dan vjenčanja. Taj je poljubac, vjerovalo se, donosio bogatstvo i bračnu sreću. Danas je dovoljno da na taj dan engleska mladenka pogleda pravog dimnjačara. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 71, 613.88 ENF r

Sl. 7. OPROŠTAJ KATARINE ZRINSKI S PETROM ZRINSKIM I KRSTOM FRANKOPANOM U ČAKOVCU Oton Iveković (1869. -1939.) ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Iz knjige Mijatović, Anđelko. Zrinsko-frankopanska urota. Zagreb : Alfa, 1999., str. 100, 949.75 MIJ z

Nijedan poljubac ne može biti toliko snažan kao poljubac na rastanku od umirućega jer sa sobom nosi obećanje buduće ravnopravnosti. To je poljubac bola. Rastajemo se, a poljubac voljene osobe još gori na našim usnama. Kao što je britanska književnica George Eliot ( Mary Ann Evans) (1819. - 1880.) opisala u Danielu Derondi: - Taj poljubac na rastanku koji podsjeća na pozdrav, taj zadnji treptaj ljubavi koja se pretvara u najteži udarac tuge. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 38, 613.88 ENF r

Neki finski narodi ljubljenje drže opscenim. Većina Azijaca izbjegava bilo kakvo ljubljenje u javnosti jer se time krše pravila pristojnosti. U Japanu se ne smije ljubiti na ulici, za njih taj vrlo diskretan čin ima svoje mjesto: spavaću sobu. Naklon iz poštovanja tipična je zamjena. Novozelandski Maori, kao i neke skupine s Bornea i iz Sibira - riječ poljubiti zapravo znači pomirisati. Za te kulture ljubljenje znači razmjenu duša - između prijatelja, rođaka ili ljubavnika. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 35, 613.88 ENF r

Novorođenčad stara dva mjeseca znaju kad im se majke približavaju. S ispruženim rukama prestanu se meškoljiti, stisnu se u iščekivanju i rašire ruke te majkama olakšavaju da ih lakše podignu. Njuškanje može značiti udisanje duhovne snage - veza dviju duša sklopljena dahom. Njušenje, odnosno trljanje nosa čest je običaj među Eskimima (zato se i zove „eskimski poljubac“) i novozelandskim Maorima koji se pozdravljaju dodirujući se nosom, obično dvaput. Mnogi malajski narodi pozdravljaju se nosom (što se katkada zove „malajskim poljupcem“), a takvo se trljanje prakticira i širom Afrike i u nekim drugim dijelovima Azije. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 52, 613.88 ENF r

Osim što potiču lučenje finih hormona u tijelu zaduženih za dobro raspoloženje, osjećaje sreće i zadovoljstva, zagrljaji istodobno umanjuju i one loše hormone.

Sl. 8. PAR KOJI SE ONAKO GRČEVITO I STRASNO LJUBIO TOG 14. KOLOVOZA 1945. ZAPRAVO I NIJE BIO PAR, NISU SE UOPĆE POZNAVALI, otkrivaju George Galdorisi i Lawrence Verria, autori knjige “The Kissing Sailor”. Knjiga govori o potrazi za to dvoje sasvim slučajno snimljenih ljudi i njihovim sudbinama. Danas možda poznatiji i od Rodinova i Klimtova, antologijski poljubac mornara i medicinske sestre zabilježen

fotoaparatom na njujorškom Time Squareu u dane kapitulacije Japana, u vrijeme slavlja i završetka II. svjetskog rata, dobio je precizniji kontekst, a lica s jedne od najčešće reproduciranih fotografija ime i prezime te životne priče. I mornar George Mendosa i medicinska sestra Greta Zimmer Friedman danas imaju 89 godina. Mendosa živi na Rhode Islandu, a Greta Zimmer Friedman u Marylandu. Nije bilo sasvim jednostavno ustanoviti jesu li baš oni ljudi s fotografije. Autori su koristili forenzičke analize, radili rekonstrukciju poljupca… Prema http://www.jutarnji.hr/u-zadnjih-60-godina-sreli-su-se-nekoliko-puta--no-nikada-nisu-ponovilipoljubac/1029910/

Pečat kojim se zaključavalo službeno pismo u šesnaestom stoljeću u Španjolskoj bio je QBSP: Que Besa Sus Pies – koji vam ljubi noge. Poljupcem su se i pečatili ugovori – nepismeni bi nacrtali X na crti za potpis i poljubili ga. Time bi ugovor bio obvezujući. X je označavao i Sveti Križ, a ljubljenje je podrazumijevalo iskrenost. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 36 - 37, 613.88 ENF r

Poljubac može biti smrtonosan. Studije su pokazale da i najbliži dodir usnama može izazvati snažnu alergijsku reakciju ako smo alergični na nešto što je pojeo naš partner. Smrt poljupcem može donijeti i alergija na neke antibiotike. Kako spriječiti kobnu privlačnost. Prije nego što se s nekim poljubite razgovarajte s njim o svojim alergijama. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 112, 613.88 ENF r

Sl. 9. USPAVANA LJEPOTICA - TRNORUŽICA Christine Chang http://shinzchang.blogspot.com/2010_03_01_archive.html

Poljubac može biti snažan eliksir koji donosi preobrazbu. Može pretvoriti žabu u kraljevića i probuditi Trnoružicu. Djevojke u Indiji vjeruju da će ljubljenje kobre donijeti sreću u braku. U rimokatoličkoj mitologiji poljubac u desno stopalo svečeva kipa bolesnicima vraća zdravlje. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 22, 613.88 ENF r

Poljubac može spojiti dva tijela u jedno: Hermafrodit, nevjerojatno lijep sin Hermesa i Afrodite, kupao se gol kad ga je ugledala nimfa iz izvora i pokušala poljubiti. Kad je s 11

prezirom odbio njezino udvaranje molila se bogovima da je zauvijek spoje s prekrasnim idolom i njihova su se tijela spojila s muškim i ženskim spolnim karakteristikama, dvospolac, hermafrodit. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 27, 613.88 ENF r

Poljubite djetetovu glavu i duboko udahnite. Čisto zadovoljstvo. Nijedan miris nije hipnotičniji. To je jedan od najtoplijih mirisa, a sve bebe luče prirodne opijate (endorfine) od trenutka kad se rode. Taj miris posebno vabi na ljubljenje, smiruje tjeskobu i potiče osjećaj sreće. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 99, 613.88 ENF r

Poljupci se mogu ukrasti i onima koji spavaju. Sjetite se samo ukradenih poljubaca u Metamorfozama, starom mitu o Kupidu i Psihe, Lucija Apulija (123. - 170.) u kojem Psihe „ambrozijanskim usnama“ dodiruje Kupidove dok on drijema. Ili najslavniji poljubac buđenja iz Trnoružice. Taj ukradeni poljubac, apoteza ljubavi iz bajke i utjelovljenja svega viteškoga očito je vrhunska muška maštarija: djevičanska ljepota leži i čeka da je iz začarana sna probudi njezin kraljević. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 31, 613.88 ENF r

Prema procjenama na Valentinovo se u svijetu daruje više od 150 milijuna ruža uz bezbrojne poljupce Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 103, 613.88 ENF r

Sl. 10. - 11. Prema tradiciji tko poljubi BLARNEYSKI KAMEN uzidan u toranj dvorca Blarney u Irskoj, vječno će biti obdaren govorničkim vještinama. Taj je kamen polovica Kamena sudbine ili Jakovljeva jastuka iz biblijskih vremena. Prema srednjovjekovnoj legendi jedna je starica dala kamenu čarobnu moć kako bi se odužila kralju koji ju je spasio od utapanja. Kad je poljubio začarani kamen, kralj je postao okretan na jeziku. Kraljica Elizabeta I. (1533. - 1603. ) skovala je englesku riječ blarney = laskati zbog ogorčenosti lordom Blarneyem i njegovim slatkorječivim obećanjima da će dvorac predati Kruni. Poljubivši kamen, Blarney je zadržao dvorac zahvaljujući laskanjima. Tko želi poljubiti Blarneyski kamen, mora visjeti naglavce i pridržavati se potkoljenicama i petama za rub zida. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 25, 613.88 ENF r

Pretpostavlja se da je Kleopatra trljala usnice čistim esencijama prije nego što bi poljubila ljubavnika pa bi opojan miris ostajao na njegovim usnama još dugo nakon rastanka. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 108, 613.88 ENF r

Prvi tragovi europske industrije parfema pojavili su se u 16 st. kada je rimski plemić Flavio Orsini, princ iz Nerole, poklonio svojoj ženi Anne Marie de la Trémoille novi parfem izrađen od narančina cvijeta. Princeza je tim mirisom namirisala rukavice koje su joj čuvale mekoću ruku pa su zato bile dostojne poljubaca. U to vrijeme bilo je najvažnije imati lijepe ruke za poljupce jer je rukoljub bio obvezan dio svih susreta i u dolasku i na odlasku. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 108, 613.88 ENF r

Sl. 12. BEZ PITANJA, 1906. Lawrence Alma Tadema, (1836. - 1912.) ulje na platnu, 115.6 x 80 cm http://hr.wikipedia.org/wiki/Lawrence_Alma-Tadema

Rukoljub je udvoran oblik pozdrava i gotovo uvijek ima seksualnu konotaciju, premda se ljubi ruka, a ne usta. Ispravno se izvodi tako da se kavalir, lagano pokleknuvši, nagne naprijed i poljubi pruženu daminu ruku. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 60, 613.88 ENF r

Smijuljenje je često podsvjestan pokušaj izazivanja poljubaca. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 88, 613.88 ENF r

Snaga mirisa i ljubljenja otkriva se u Starom zavjetu (Knjiga postanka 27 : 27) kada Jakob vara slijepoga oca Izaka da ga blagoslovi poljupcem koji je bio namijenjen njegovom starijem bratu Ezavu. Jakob poljubac dobije navlačeći na sebe Ezavljevu odjeću, a Izak „osjeti miris njegove odjeće“. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 55, 613.88 ENF r

Sredinom 17. st. namirisane rukavice postale su nezaobilazne u Parizu. Tko god je mogao imati namirisane rukavice, mogao je uživati u ljubljenju ruke. Taj je običaj 1660. bio toliko popularan da je osnovana gilda rukavičara i proizvođača parfema. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 108, 613.88 ENF r

Stari su Egipćani bili poznati po uporabi opojnih mirisa. Snažne smole i otapala koristili su se u pogrebnim ritualima i balzamiranju, nedvojbeno pretvarajući zadnji poljubac voljenoj osobi u trajno mirisno sjećanje. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 107, 613.88 ENF r

Svadbena je svečanost postala javna tek u šesnaestom stoljeću u Engleskoj. Gostima je bilo dopušteno poljubiti mladenku u usta, dok je ona ležala na bračnom krevetu odjevena samo u najfinije donje rublje. Nakon takvog kolektivnog ljubljenja slijedile su čestitke, govori i zdravice. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 71, 613.88 ENF r

Sl. 13. Svjetski poznata čokolada Baci - poljubac izmišljena je dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća. Čokoladni poljupci pakiraju se u kutije na kojima je prikazani u zagrljaju Franco Buitoni, utemeljitelj slavne tvornice tjestenine Buitoni i Luisa Spagnoli, legendarna modna kreatorica. Baci se omataju u srebrnu foliju s modrim zvijezdama, a svaki nosi tajnu poruku ljubavi na najmanje četiri jezika: talijanskom, engleskom, francuskom i španjolskom. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 118, 613.88 ENF r

Sveti poljubac (osculum pacis) poljubac je odanosti. Imao je važnu ulogu i Rimokatoličkoj Crkvi i još se priznaje kao znak mirenja u kojemu se srca i duše vjernika združuju. Očit je koncept razmjene duša udisanjem. I mističnost i sjedinjenje svetim poljupcem jezgrovito su izraženi u djelu sv. Augustina (354. - 430.), jednog od prvih filozofa-teologa ranoga 14

kršćanstva: - Kršćani, ljubite jedni druge svetim poljupcem. On je znak mira, a ono što pokazuju usne, neka spoznaju i naše glave. Danas nekad opći katolički ritual ljubljenja svetim poljupcem - u znak mira - zamijenilo je rukovanje, i u katoličkoj ceremoniji i u svakodnevnom životu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 37, 613.88 ENF r

Šampanjac je u XVII. stoljeću u francuskoj pokrajini Champagne stvorio redovnik Dom Pérignon. Nakon tradicionalnoga podizanja čaše šampanjca i ispijanja u zdravlje slijedio je obvezni poljubac. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 53, 613.88 ENF r

U drevnoj Grčkoj oko 300. godine prije Krista, način ljubljenja ovisio je o društvenom položaju. Osobe istoga ranga smjele su se ljubiti u obraz ili usta, ali moćnijeg od sebe ljubilo se u ruku. U klasičnoj Grčkoj umjetnosti bogove se ljubilo dodirujući prstima svoje usne. Poljubac s vrha prstiju čin je prijateljstva koji se još i danas prakticira u Grčkoj. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 36, 613.88 ENF r

Sl. 14. OBRED PRSTENOVANJA POJAVIO SE U II. STOLJEĆU PO UZORU NA RIMSKO PRAVO KAO ZARUKE, MIRAZ, PREDAJA DOKUMENATA, GOZBA I POVORKA. Sarkofag bračnoga para (VI. st. pr. Kr.) Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012., str. 116, 17 ATT lj

U Rimu u 1. stoljeću prije Krista bogove se pozdravljalo tako da bi se poljubili vršci prstiju , a onda otpuhnuo poljubac prema prikazu božanstva. Rimski su se ljubavnici ljubili u usta, a prijatelji u obraz. Rimski car mogao je očekivati i poljubac u nogu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 36, 613.88 ENF r

U grčkoj mitologiji Ciparis je bio shrvan bolom kad je kopljem slučajno ubio najdražeg prijatelja, svetoga jelena. Molio je nebo da mu dopusti da njegove suze i poljupci vječno teku.

Njegove su molitve uslišane i on je pretvoren u čempres, drvo bola, tako da njegove elegantne debele grane uvijek ljube zemlju i natapaju njegovim suzama. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 39, 613.88 ENF r

U staroj Grčkoj i Rimu „zadnji poljubac“ davao je besmrtnost duši umirućega. Čak i danas ljudi ljube usne umirućega partnera, udišući zadnji dah, vjerojatno vjerujući da će poljubac na samrti pratiti dušu kroz vječnost. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 38, 613.88 ENF r

Sl. 15. KATEP I ŽENA IV. dinastija (2723. - 2563. pr. Krista) Polikromirani vapnenac; visina 47,5 cm; potječe iz Gisaha; egipatska umjetnost staroga kraljevstva Iz knjige London : British museum. Zagreb : Mladost, 1967., str. 38, 7.0 LON/N

Uobičajeno je istočnoindijsko vjerovanje bilo da je izdahnuti dah dio ljudske duše. Miješanje duša postiže se jednostavnim primicanjem nosa nosu druge osobe. Honi je počasni polinezijski pozdrav koji se sastoji od toga da dvije osobe primaknu nosove i udahnu u istom trenutku. U tom trenutku dvije osobe razmjenjuju ba, dah života i manu, duhovnu snagu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 53, 613.88 ENF r

U Venezueli se može završiti u zatvoru zbog čvrstog zagrljaja i dubokog poljupca jezikom. I malezijski zakoni brane ljubljenje u mračnim kino-dvoranama; poljubac jezikom tamo obično završi s vrtoglavom globom. Premda se ljubljenje u javnosti smatra tabuom u većini azijskih kultura u Indoneziji ljubljenje se otvoreno slavi na godišnjem festivalu Medmedan. Prateći ritam, skupine tinejdžera hodaju eliptičnoj kružnici sve dok se ne nađu licem u lice. Zatim 16

prva osoba iz svake skupine poljubi osobu koja joj se našla nasuprot. Nakon toga starješina vodom polije parove i skupine se podijele. Ritual se ponavlja sve dok svi sudionici ne dobiju priliku naći se na pravom mjestu. Cilj ovog obrednog „poljupca duše „ zaštititi selo od svake nepredviđene opasnosti, a u priredbi mogu sudjelovati samo stanovnici maloga sela Banjar Kaja Sestana. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 60, 613.88 ENF r

Sl. 16. LJUBAVNICI Anka Krizmanić (1896. - 1987.) Iz knjige Anka Krizmanić : retrospektivna izložba, rujan, 1986. Umjetnički paviljon u Zagrebu. Zagreb : Umjetnički paviljon u Zagrebu, 1986., str. 19, 75 KRI

Uobičajeno je da državnici i drugi uglednici, posebice u europskim zemljama, razmijene ceremonijalan poljubac. Takav je poljubac obično varijanta poljupca u oba obraza i izvodi se brzo. Ceremonijalni pozdrav znak je političke moći, a ne društvenog običaja i obično označava poštenje i dobronamjernost sudionika. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 65, 613.88 ENF r

Vampirski poljubac nije samo izdaja, nego i ispijanje žrtvine duše. Svojevrsna obrnuta alkemija koja poljubac želje pretvara u poljubac smrti. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 29, 613.88 ENF r

Za etiopska nomadska plemena Mursa i Karo usne su senzualne, ali se njima ne ljube. Poznati su po tradicionalnim pločicama za širenje usana kojima se, jer su tako probušene, raširene i osakaćene, teško, ako ne i nemoguće ljubiti. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 34, 613.88 ENF r

Za stare Rimljane, koji su prvi poljupce dijelili na poljupce poznanika, prijatelja i ljubavnika, bračni je poljubac pred oltarom simbolizirao spajanje muškarca i žene dok razmjenjuju životnu esenciju. Otada se bračni zavjet pečati poljupcem. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 27, 613.88 ENF r

Sl. 17. POLJUBAC, 1907. - 1908. Gustav Klimt (1862. - 1918.) ulje i zlatni list na platnu, 180 x180 cm , Austrijska galerija, Beč Najpoznatija, od nekoliko verzija Poljupca, prikazuje dva lika na obali pokrivenoj cvijećem na zlatnoj pozadini. Pozadina slike Poljubac je pozlaćena zlatnim listićima. Ta tehnika podrazumijeva valjanje po površini tankih listića zlata koji mogu biti debljine do 0,0001 mm. Nastala je u zlatnom razdoblju stvaralaštva Gustava Klimta. Zlatni listići su mnogo korišteni u mozaicima koji su krasili bizantijske crkve, kao i mozaicima kojima se Klimt divio u Veneciji i Raveni Na slici su žena i muškarac u čvrstom zagrljaju, vizualno se pretapaju jedno u drugo, tako da djeluju kao jedno. Važno je napomenuti da na slici dominira žena, Klimtova femme fatale. Ova se slika smatra prekretnicom u modernom slikarstvu, budući da su je mnogi označavali kao pornografsko i čak perverzno djelo, međutim, zainteresiranost publike je zasjenila sve ostalo, a Klimt je uzviknuo: - Dosta je cenzure, želim biti slobodan! Poljubac Gustava Klimta je odabran kao glavni motiv kolekcionarskog novčića od 100 zlatnih eura koji je izdan 5. studenog 2003. godine proglašena remek-djela na štafelajima. Iz knjige Harris, Nathaniel. Gustav Klimt : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 59, 75 HAR g/N

Zagrljaj - besplatni lijek protiv štucanja, visokog tlaka i stresa. Grljenje podiže razinu hormona sreće, gradi povjerenje i smanjuje osjećaj napetosti. Topli ljudski dodir jača imunitet, ali ne i ako se grlimo s ljudima koje ne poznajemo. Zagrljaj je forma izražavanje fizičke intime, bliskosti, simpatije ili ljubavi između dvije ili više osoba (ili životinja). Zagrljaj je radnja kada se dvije ili više subjekata drže jedan drugog 18

obično s rukama i to za sljedeće dijelove tijela: vrat, leđa, pasa. U nekim zagrljajima moguće je imati i više od dvije osobe, odnosno grupni zagrljaj. U mnogim zemljama svijeta postoje socijalne norme oko zagrljaja kada su dozvoljeni ili ne, gdje se osoba može zagrliti, koliko dugo vremena taj zagrljaj može trajati. Zemljama s niskom taktilnom kulturom imaju puno više normi gdje su zagrljaji prikladni i u njima zagrljaji između dva muškaraca su izričito nepoželjni. Zagrljaj također je važan kod prijenosa topline s jednog tijela na drugi i osobito je važan kod spašavanje osobe s hipotermijom. Postoji i zagrljaj kojim se može izbaciti strano tijelo koje se zaustavilo u ždrijelu neke osobe koristeći tzv. "zagrljaj života" odnosno Heimlichov hvat. Zapadni običaj ljubljenja pod imelom potječe iz vremena druida, drevnih svećenika keltske Britanije, Irske i Galije koji su vjerovali u besmrtnost duše i za koje je imela bila sveta biljka. U Engleskoj u 18. st. vjerovalo se da će žena koja primi poljubac ispod imele udati za godinu dana. Tko želi pojačati djelovanje imeline čarolije, morao bi ubrati bobicu dok ljubi osobu pod imelom, ali ne i pojesti je jer je imelina bobica otrovna. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 27, 613.88 ENF r

Sl. 18. LJUBAVNICI NA MJESEČINI Marc Chagall (1887. - 1985.) http://www.artclon.com/images/201008/goods_img/38001_G_1283185821790.jpg

Zaručnički poljubac potječe iz antičkog Rima. Taj je poljubac bio uvod u bračnu zajednicu. Prvi zapisi o takvom poljupcu mogu se pronaći kod kršćanskog teologa Tertulijana, (160. 240.) koji govori o zaručničkom poljupcu koji dobivaju poganke te o njihovu „povezivanju s 19

muškim tijelom i duhom preko poljupca i stiska desne ruke“. Po odredbi Carstva zaručnički poljubac daje ženi zakonsko pravo. Ako se bilo koja strana naklon toga ne bi pridržavala obećanja i stupila u brak, snosila bi teške posljedice. Usto, ako je na zarukama razmijenjen poljubac, vjenčani darovi zakonski pripadaju paru. Ali ako poljupca nije bilo i ako bi jedan od zaručnika umro prije vjenčanja, svi su se darovi morali vratiti. Prije pravne odredbe o zaručničkom poljupcu sumnjičavi Rimljanin smio bi poljubiti ljubavnicu kako bi otkrio je li pila vino - što je ženama u prvim stoljećima nakon Krista bilo zabranjeno. Poljubac, očita simbolična razmjena „duša“, na kraju je uklopljen u obred kršćanskoga vjenčanja. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 70, 613.88 ENF r

Sl. 19. POLJUBA Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) https://www.google.hr/search?q=Henri+de+Toulouse+Lautrec

REKLI SU O POLJUPCU I ZAGRLJAJU Ako pod svaku cijenu želiš pogled, poljubac, zagrljaj, to nije ljubav, to je žudnja. Michel Quoist (1918. - 1997.) Bio bih lud kad bih sve što dodirujem prekrio poljupcima. Ovidije, (43. godina pr. Krista - 18. godina nakon Krista) Dugi, dugi poljubac - poljubac mladosti i ljubavi. George Gordon, lord Byron (1788. - 1824.) Kamo ćeš nanijeti parfem? Tamo gdje želiš da te poljube. Coco Chanel (1883. - 1971.) Komad pite bez sira je kao poljubac bez stiska. Stephen King (1947. -) Ljubavnici mogu živjeti od poljubaca i hladne vode. francuska poslovica Meke usne dovest će te u kušnju da se ljubiš do vječnosti Ben Jonson (1573. - 1673.) Mislim da te neću poljubiti, iako ti očajnički treba poljubac. U tome je problem, trebalo bi te ljubiti često i puno, i to netko tko zna što radi! Iz filma Zameo ih vjetar Možeš osvajati mačem, ali ti si osvojen poljupcem. Daniel Heinsius (1580. - 1655.) Patnja je Isusov poljubac. Catherine Doherty, katolička aktivistica

Sl. 20. SALVADOR DALI I GALA http://lonerwolf.com/salvador-dali/

Poljubac bez brkova je kao jaje bez soli. poslovica iz 19. stoljeća Poljubac je sunce koje izlazi i obasjava nas punom svjetlošću. Rainer Maria Rilke (1875. - 1926.) Poljubac je neobičan prijedlog. Ne služi samo jednoj osobi, za njega je potrebno dvoje. Dječak ga dobiva besplatno, mladić ga krade, a stariji muškarac kupuje. Poljubac je bebino pravo, privilegija ljubavnika i maska hipokrita. Mladoj djevojci poljubac je vjernost, udanoj ženi nada, a starici milostinja. s razglednice iz SAD-a iz 1906. godine. Poljubac može uništiti ljudski život. Oscar Wilde (1854. - 1900.) Poljubi me usnama svojim! Jer tvoja milovanja bolja su no vino. Pjesma nad pjesmama 1,2 Poljupci su ostaci raja. Joseph Conrad (1857. - 1924.)

Sl. 21. POLJUBAC Briseis (480. pr. Kr.) Likovi na vazi, Stara Grčka http://www.mlahanas.de/Greeks/LX/Anir016.html

Poljupci su vjesnici ljubavi. (danska poslovica) S jednim poljupcem saznat ćeš sve što ti nisam rekao. Pablo Neruda (1904. - 1973.) Slatki su poljupci i zagrljaji kad se želja i ljubav sretnu. Christopher Marlowe (1564. - 1593.) Tvoji su me poljupci i ljubav učinili besmrtnom. Margaret Witter Fuller (1810. - 1850.) U usta ljubi tko odgovara pošteno. Mudre izreke 24:26 Ukradeni je slatkiš uvijek slađi, ukradeni poljubac mnogo draži. Leigh Hunt (1874. - 1859.) Zvuk poljupca nije glasan poput topa, ali njegov odjek traje mnogo duže. Oliver Wendell Holmes (1909. - 1894.)

Sl. 22. LJUBAVNICI René Magritte (1898. - 1967.) http://www.tunisiachronicle.com/?p=2231

POLJUBAC I ZAGRLJAJ U KNJIŽEVNOSTI CJELOVI PROLJEĆA Negdje je prva pjevala ptica Vedro i ljupko. Glog je cvao. Nad šumom i dolom, obasjan suncem, Duboko - modri lazur je sjao. S hridi su kristalne tekle vode, Zelen milovaše svijtle luge, Proljet je pjevala čudnu pjesmu Široke sreće s prizvukom tuge. Sunce je sjalo ko sunce života. Bijaše podne. A povrh druma Duhaše vjetar, svjež i mirisav Proljetna to je disala šuma. Nas dvoje sami - stajasmo sretni Na suncu, vjetru, sred polja pusta, S hridi su proljetne pjevale vode, Ja sam ti crvena ljubio usta. Mihovil Nikolić (1878. - 1951.) Iz knjige Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početka do danas. Zagreb : Nakladni zavod matice hrvatske, 1991., str. 356, 886.2-1(082.2) ZLAT 24

Sl. 23. ROĐENDAN Marc Chagall (1887. - 1985.) Iz knjige Harris, Nathaniel. Život i djelo : M. Chagall. Zagreb: Mozaik knjiga, 1996., str. 30-31, 75 HAR c/N

Daj mi tisuću poljubaca, još sto, drugu tisuću, zatim daj mi još sto, opet tisuću novu, zatim još sto, a kad tisuće mnoge prebrojimo, tad ih promiješajmo kako sami znali ne bismo - niti zavist čija zla - koliko smo poljubaca dali. Katul (87. - 54. pr. Krista)

Da sam barem poput riječi i ljubav naša poput pjesme u dva glasa, naše usne bi se spojile u poljubac još veći poput ptica na ljetnoj kiši …. Algemon C. Swinburne (1873. - 1909.) 25

Sl. 24. POLJUBAC Charles Émile Auguste Durand rečeni Carolus-Duran ( 1837. - 1917.) http://fr.wikipedia.org/wiki/Carolus-Duran

Iz poštovanja se ljubi ruka, svečano i prijateljski - čelo, s divljenjem obraz rumeni, usne ljubavlju uzavrelom. Oči ljubimo dodirom, Vrat uzavrelom željom, A posve obuzeti ludilom Ljubimo sve ostalo redom. Franz Grillparzer (1791. - 1872.)

Sl. 25. NA BLAGDAN SV. BARTOLOMEJA, 1852. John Everett Millais (1829. - 1896.) ulje na platnu; 92.71 cm x 64.13 cm http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

IMA IH KOJI SU UMRLI LJUBEĆI SE Ima ih koji umiru, ali smrt ne prepoznaju i to se ponavlja svakoga dana postajući neprimjetno, zaboravljeno, izgubljeno. Ima ih koje je smrt zatekla kako se smiju, kako se smiju do suza, ali smijeh se skupio u neodlučnu boru na obali usana i ostala je samo voda, topla i vlažna. Ima ih koji umiru samo za sebe, u njima svi žive, u njima svi traže svoju smrt i nalaze je u svemu što im pripada. Ima ih koji umiru samo za druge, u njima umiru svi, sve u njima umire do njih samih. U kutu svoga tijela oni dišu i plaču. Ima ih koji su samo uzdahnuli poput zvona u kome svaki udarac srca odjekuje kao udarac groma. Ima ih koji se opraštaju, ne znajući kamo idu, ni kome pružaju ruku. Njihova se sudbina ostvaruje ispisujući magične znakove na krilu ptice.

Ima ih koje je smrt zatekla ljubeći se. O njima bih mogao govoriti da su riječi prazne kao koža gusjenice iz koje se rađa prekrasan leptir. Ima ih koji su umrli grleći se. Zar ima ljepše smrti od plamena koji svoje oštre zube odmara na grlu koje jeca? Ima ih koji su smrt dočekali kao ženu, kao ljubavnici spremni da vladaju, da budu pobijeđeni, i ne znaju gdje počinje poraz i gdje pobjeda prestaje. Ima ih koji su umrli, ali ni to nije bilo dovoljno i oni su ponavljali svoju smrt kao dijete koje ponavlja stihove. Ima nespretnih, zbunjenih, uplašenih i uznemirenih. O njima vjetar pjeva dok valja svoje teško tijelo u sporom koritu mora. Ima i onih koji su umirući psovali život riječima u kojima bijaše gorčine poput trnja što jeca iza svake ruže. I konačno, ima ih koji su umrli odjednom, bačeni poput kamena visoko u nebo. Ni smrt ih nije zaustavila u letu koji još traje. Zvonimir Golob (1927. - 1997.) Iz knjige Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početka do danas. Zagreb : Nakladni zavod matice hrvatske, 1991., str. 680, 886.2-1(082.2) ZLAT

Sl. 26. ODANOST, 1651. John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

JADNICI (odlomak) Kako se dogodilo da su im se usne spojile? Kako pjevaju ptice, kako se topi snijeg, kako se rascvate ruža, kako se zabijeli zora iza oštrih obrisa stabala kad zatreperi na brijegu? Poljubac, i time je sve rečeno. Victor Hugo (1802. - 1885.) Kad sam joj poljubio usne (takvu sam milost osjetio), kao da sam ušao u vrt opojnoga cvijeća. Edmund Spenser (1552. - 1599.) KROĆENJE GOROPADNOSI (odlomak) Idem po prstenje, odjeću i vjenčan dar! Poljubi me, Kate, u nedjelju smo bračni par! William Shakespeare (1564. - 1616.)

Sl. 27. POSLJEDNJI POLJUBAC ROMEA I JULIJE, 1823. Francesco Hayez (1791. - 1882.) ulje na platnu; 291 x 202 cm http://www.wikiart.org/en/francesco-hayez

Mnogi su naši poljupci, kao i mnogi pogledi potvrda ove ljubavi… Robert Herrick (1591. - 1674.)

…. njihove tamne oči sjajile su jedne prema drugima i zadržavajući taj pogled usne im se spojiše u poljubac … George Gordon, lord Byron (1788. - 1824.) O, obgrlite sada svi vi milijuni jednim poljupcem cijeli svijet. Friedrich von Schiller (1759. - 1805.) O, voljeli su se iskreno, Ljubili se dušama, Ljubili se pogledima, Spojeni u poljubac! Heinrich Heine (1797. - 1856.)

Sl. 28. TRISTAN I IZOLDA Louis Rhead (1857. - 1926.) http://en.wikipedia.org/wiki/Louis_Rhead

Ona dobacuje poljubac i moli me da bježim Uzdišući slatko poput daška ruže James Maurice Thompson (1844. - 1901.) Ostavit ću te kad … ti nježno ukradem s usana još nekušani nektar i utažim žeđ poput pčele koja srče svježi med s otvorena pupoljka. Kalidasa, 5. stoljeće

Sl. 29. KUPIDO I PSIHE François Pascal Simon, Baron Gérard (1770. - 1837.) Iz knjige Cotterlle, Arthur. Mitologija : enciklopedija bogova i legendi starih Grka, Rimljana, Kelta i Nordijaca. Rijeka : Leo commerce, 2002., str. 75, 29 COT m/N

PJESMA NAD PJESMAMA PROSLOV: ČEŽNJA ZA ZARUČNIKOM Zaručnica (2) Poljubi me poljupcem usta svojih, ljubav je tvoja slađa od vina. (3) Miris najboljih mirodija, ulje razlito ime je tvoje, zato te ljube djevojke. (4) Povuci me za sobom, bježimo! Kralj me uveo u odaje svoje. Iz Salomonove Pjesme nad pjesmama POLJUBAC S malo snage uđe u taj dan Ali zar nije u snovima nekoć dječakom ulazio sve slabiji teško dišući uz visoke stepenice koje kao da je od neba do zemlje razastrlo usplahireno sunce? U hladu drijemala grana do grane licem u lice Učas se sve ukipi I tada neke čudne vode počeše da grgolje Njen se glas spajao s oblacima Usred podneva pojaviše se zvijezde do sunca Zvučni mu lahor prostruji grudima Otada pamti na svojim usnama dodir njenih usana Dvije vlati trave koje s vremenom postajahu sve gorče Sve dok ga nisu gorčinom otrovale I poput teškog bogalja ubi svaki vedri osmijeh u sebi Drago Ivanišević (1907. - 1981.) Iz knjige Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početka do danas. Zagreb : Nakladni zavod matice hrvatske, 1991., str. 557, 886.2-1(082.2) ZLA

Sl. 30. PLES U BOUGIVALU, 1883. Pierre Auguste Renoir (1841. - 1919.) ulje na platnu; 180 x 98 cm Iz knjige Boston : muzej lijepih umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1969., str. 151, 7.0 MUZ.L/N

Poljupci koje u tami krademo, I koji su nam u tami uzvraćeni – Baš oni u nama raspiruju plamen I duša naša u groznici gori! Heinrich Heine (1797. - 1856.)

Pusti me da gutam tvoje poljupce, a ti gutaj moje, Pa će naše usne ispijati blaženstvo … Louise Labé (1524. - 1566.)

Sl. 31. KRUNA LJUBAVI John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

Smiješila se, a onda me svom dušom i srcem Poljubila i nikad još poljubac nije bio tako sladak.. Ovidije, (43. godina pr. Krista - 18. godina nakon Krista)

U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM VREMENOM (odlomak) Kad je došao red na Albertine da mi zaželi laku noć, ona me poljubila s obje strane vrata dok me njezina kosa milovala poput krila prekrivena mekim perjem. Ta se dva poljupca mira nisu mogla ni sa čime usporediti, a onda je Albertine skliznula jezikom u moja usta i dala mi dar poput dara Duha Svetoga. Marcel Proust (1871. - 1922.)

Sl. 32. PRVI POLJUBAC William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

TI KOJA IMAŠ RUKE NEVINIJE OD MOJIH Ti koja imaš ruke nevinije od mojih i koja si mudra kao bezbrižnost. Ti koja umiješ s njegova čela čitati bolje od mene njegovu samoću, i koja otklanjaš spore sjenke kolebanja s njegova lica kao što proljetni vjetar otklanja sjene oblaka koje plove nad brijegom. Ako tvoj zagrljaj hrabri srce i tvoja bedra zaustavljaju bol, ako je tvoje ime počinak njegovim mislima, i tvoje grlo hladovina njegovu ležaju, i noć tvojega glasa voćnjak još nedodirnut olujama. Onda ostani pokraj njega i budi pobožnija od sviju koje su ga ljubile prije tebe. Boj se jeka što se približuju 35

nedužnim posteljama ljubavi. I blaga budi njegovu snu, pod nevidljivom planinom na rubu mora koje huči. Šeći njegovim žalom. Neka te susreću ožalošćene pliskavice. Tumaraj njegovom šumom. Prijazni gušteri neće ti učiniti zla. I žedne zmije koje ja ukrotih pred tobom biti će ponizne. Neka ti pjevaju ptice koje ja ogrijah u noćima oštrih mrazova. Neka te miluje dječak kojega zaštitih od uhoda na pustom drumu. Neka ti miriše cvijeće koje ja zalivah svojim suzama. Ja ne dočekah najljepše doba njegove muškosti. Njegovu plodnost ne primih u svoja njedra koja su pustošili pogledi goniča stoke na sajmovima i pohlepnih razbojnika. Ja neću nikad voditi za ruku njegovu djecu. I priče koje za njih davno pripremih možda ću ispričati plačući malim ubogim medvjedima ostavljenoj crnoj šumi. Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, budi blaga njegovu snu koji je ostao bezazlen. Ali mi dopusti da vidim njegovo lice dok na njega budu silazile nepoznate godine. I reci mi katkad nešto o njemu, da ne moram pitati strance koji mi se čude, i susjede koji žale moju strpljivost. Ti koja imaš ruke nevinije od mojih, ostani kraj njegova uzglavlja i budi blaga njegovu snu! Vesna Parun (1922. - 2010.) Iz knjige Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početka do danas. Zagreb : Nakladni zavod matice hrvatske, 1991., str. 655- 656356, 886.2-1(082.2) ZLAT 36

Sl. 33. KUPIDO I PSIHE Mramorni kip iz Kuće Kupida i Psihe, Ostia Iz knjige Perowne, Stewart. Rimska mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1986., str. 75, 29 PER r/N

U MOM ZAGRLJAJU Čuvam za tebe jedan zagrljaj, jedne usne sto ti ime spominju, ne znaš da tek kad svemu dođe kraj, prave ljubavi tek onda počinju Kad jutro krene preko prozora, znat ću da nisi moja Refren: Ljubav daj mi, ljubav svoju, spasi dušu moju, bez tebe je prazna Samo ljubav daj mi, ljubav koju odnijet ćeš u zoru, nitko nek ne sazna, ovu noć nitko nek ne sazna 37

da si tu u mom zagrljaju Čuvam za tebe jedan poljubac i jednu pjesmu što je nikad ne pjevam, vjeruj mi sve bi još za tebe ja i nema noći kojom te ne doživim Kad jutro krene preko prozora, znat ću da nisi moja Refren:2X Ljubav daj mi, ljubav svoju, spasi dušu moju, bez tebe je prazna Samo ljubav daj mi, ljubav koju odnijet ćes u zoru, nitko nek ne sazna, ovu noć nitko nek ne sazna da si tu u mom zagrljaju Oliver Dragojević

Sl. 34.. PODRŠKA Pagliaro Daniela http://www.anfiandria.it/attivita/sostegno/

ZAGRLJENI Samo more sve je znalo i o tebi, i o meni ostali smo sve do jutra zagrljeni, zagrljeni Zagrljeni mi smo bili onog časa, onog trena kad je pokraj mene prošlo tvoje lice, tvoja sjena Refren 2x Zagrljeni, zagrljeni kamen gori, val se pjeni govorili nismo ništa zagrljeni, zagrljeni Zajedno smo pošli dalje kasnim ljetom zaneseni proveli smo duge sate zagrljeni, zagrljeni Zagrljeni mi smo bili iznenada to se zbilo niti tebi niti meni nikad tako nije bilo Refren 2x Frano Lasić

Sl. 35. ZELENE POVRŠINE Marc Chagall (1887. - 1985.) http://www.artclon.com/images/201008/goods_img/38001_G_1283185821790.jpg

ZAGRLJAJ Oblio me bijesni val neispisane tinte, nepretočene u svjetlost i sjaj riječi, u munje govora, i zapljusnuo mi oči, izbrisao vid spužvom mraka. Oslijepljen kao Samson zagrlio sam stupove svoje teme: strah i smrt. Ona je tu, u mojim utrnulim rukama, u autorskom bolu mojih zglobova... Doskora će se srušiti na mene... Namirem je tebi sumnjičavom, tebi prestrašenom od Crne Mrlje, tebi što se sklanjaš po brijačnicama i prisluškuješ šjor-Bepa, što se baviš mravima, grickaš riječi i šetaš po rečenicama... Jaje više ne mogu napisati, preda mnom je ocean mraka i beskrajna noć... Ranko Marinković (1913. - 2001.)

Sl. 36. SLATKI SNOVI Luca Postiglione (1876. - 1936.) http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione/The-Secret

ZAGRLJAJ Što šapću tvoje oči brzim pticama s dalekih obala? Nevidljiva u djetelini na tvojim usnama treperi večer zvjezdana. Pitaš me zašto rukom pokazujem na zapad. Ja drhtim prozirna u ljepoti sumraka 40

i samo jasnim odronom koraka na nizbrdici prikrivam tjeskobu golog cvijeta. Ti me tješiš osmjehom što blješteći baca tamnozelenu sjenku na ostavljeno jezero. Večer je crvenozlatna i tako bliska javi. Ptice prelijeću nad nama zamišljeno. Dan se blagim žalima produljuje u nepoznato. Vesna Parun (1922. - 2010.)

Sl. 37. LJUBAV Andrei Protsouk (1961. -) ulje na platnu 91 x 122 cm http://www.artbrokerage.com/Andrei-Protsouk

ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jesenje, ko trstiku i kanarinca, ko uspavanku i majčino buđenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prstiće nemoćne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, 41

dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju,u čijim se kosama migoljila magla, nju,čiji je vrat skladni snop žita, čiji je hod šetnja paprati. Nazivao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pašnjakom, srnom i janjetom. Jer se svlačila ko zora, jer se podavala kao svijeća i otimala kao živica. Volio sam je kao ženu, ko dijete, volio sam je kao mir i kao povratak; nju,vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Josip Pupačić (1928. – 1971.)

Sl. 38. AUTOPORTRET S KĆERKOM Louise Élisabeth Vigée Le Brun (1755. - 1842.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Louise_%C3%89lisabeth_Vig%C3%A9e_Le_Brun

NATPIS ISPOD SLIKA AMOR I PSIHE, DJECA William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

ABORIDŽINSKI POLJUBAC http://stealersaga.com/2013/07/01/do-you-kiss-hug-or-shake/

BELISARIUS (500. - 565.), GENERAL BIZANTSKOGA CARSTVA, POSLJEDNJI RIMLJANIN François Pascal Simon, Baron Gérard (1770. - 1837.) http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Baron_Fran

BEZ PITANJA, 1906. Lawrence Alma Tadema, (1836. - 1912.) ulje na platnu, 115.6 x 80 cm http://hr.wikipedia.org/wiki/Lawrence_Alma-Tadema

BOGORODICA S DJETETOM Freska u crkvi sv. Trojstva, Žminj, Hrvatska BOSNA U ANTIČKO DOBA SPOMENIK S NALAZIŠTA KOD ZENICE IZ 4. STOLJEĆA NOVE ERE https://www.google.hr/search?q=zenica+spomenik+Bosna+u+anti%

Sl. 39. BRATSKA LJUBAV, 1851. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

CIRKUSKA JAHAČICA, 1931. Marc Chagall (1887. - 1985.) ulje na platnu, 100 x 82 cm Iz knjige Haftmann, Werner. Chagall. Beograd : Jugoslavija, 1976, str. 116, 75 HAF c/N

ČEDO MATERINI Mladen Veža (1916. - 2010.) Iz knjige Mladen Veža : monografija. Zagreb : Školska knjiga, 2006., str. 196, 75 VEŽ m/N

Sl. 40. DALEKO OD DOMA, 1874. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

DIO PLUTEJA IZ CRKVE SV. LOVRE, ZADAR, XI. STOLJEĆE (kalendar)

DJEČJI SVIJET Donald Zolan (1937. - 2009.) http://www.saleoilpaintings.com/paintings/donald-zolan/donald-zolan-mother-s-angels.html

DJEVICA NA PRIJESTOLJU Quentin Massys (1466. - 1530.) http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Quentin_Massys

DRVODJELINA RADIONICA John Everett Millais (1829. - 1896.) Iz knjige Levi, Majkl. Istorija slikarsta od Djota do Sezana. Beograd : Jugoslavija, 1962. Str. 283, 75(091) LEV i

DRVENI OSLONAC ZA GLAVU Minijatura, izradile Lube iz Konga. Ženska i muška figura postavljene sučelice, s frizurama u obliku lepeza i ukrasima od perli. Muškarac i žena, kao osnovni oblik ljudskog zajedništva, često se pojavljuju u afričkoj mitologiji i umjetnosti, ponekad kao blizanci, i tako pokazuju međuovisnost. Iz knjige Parrinder, Geoffrey. Afrička mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1987. str. 10, 29 PAR a/N

Sl. 41. DOLAZAK HRVATA U HRVATSKU, 1867. Josip Franjo Mücke (1819. - 1883.) ulje na platnu, 103 x 132 cm Zbirka Hrvatskog povijesnog muzeja, Zagreb Iz časopisa Konture, br. II/IV, 2000. str. 42

DVA BRATA Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995., str. 137, 75=20 WAR pI/N

ETIOPSKA NOMADSKA PLEMENA MURSA I KARO usne su senzualne, ali se njima ne ljube. Poznati su po tradicionalnim pločicama za širenje usana kojima se, jer su tako probušene, raširene i osakaćene, teško, ako ne i nemoguće ljubiti. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 34, 613.88 ENF r

GOSPODIN John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

GRANA TREŠNJE William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

HERKUL I OMFALA François Boucher (1703. - 1770.) Vrhovna božica rimske mitologije Junona je prodala u roblje Herkula, sina boga Jupitera , ljupkoj i zavodljivoj Omfali, kraljici Lidije. Omfala je zapovjedila Herkulu da oslobodi njezinu zemlju čudovišta i pljačkaša. Zadivljena njegovim junačkim podvizima, Omfala je oslobodila Herkula i udala se za nj.

Sl. 42. NOŠENJE NAKRKEĆKE, 1895. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

INDIJANKA S DVOJE DJECE Kristi(j)an Kreković (1901. - 1985.) http://www.croatia.org/crown/articles/9408/2/

INUITSKI (ESKIMSKI) POLJUBAC http://actofimagination.blogspot.com/p/work-in-progress.html

IVANA ARŠKA LJUBI MAČ IZBAVLJENJA, 1863. ZAŠTITNICA FRANCUSKE I FRANCUSKIH VOJNIKA Dante Gabriel Rossetti (1828. - 1882.) 46

Kao djevojka ratnica, Ivana Arška, umrla je u plamenu lomače što su je pripremili Englezi, a jedan je vojnik vikao: Izgubili smo, spalili smo sveticu. Iz knjige Paul, Tessa. Sveci : Ilustrirana svjetska enciklopedija. Rijeka : Leo-commerce, 2011., str. 166, 2 PAU s/N

IVAN KRALJEVIĆ NA SIVOM VUKU Viktor Vasnecev (1848. -1926.) Iz knjige Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela. Beograd : Jugoslavijapublik, 1987., str. 393, 75(091) DOL m

Sl. 43. JUDIN POLJUBAC, 1305. Giotto di Bondone (1267. - 1337.) freska 200 x 185 cm; Kapela Arenja, Padova Motiv Judina poljupca predstavlja trenutak kada Juda izdaje Isusa tako što rimskim vojnicima, koji su ga došli uhititi, otkriva njegov identitet poljupcem. Iz knjige Veliki majstori umetnosti : Đoto. Beograd : Nolit, 1975., str. 69, 75 GIO/N

KATEP I ŽENA IV. dinastija (2723. - 2563. pr. Krista) Polikromirani vapnenac; visina 47,5 cm; potječe iz Gisaha; egipatska umjetnost staroga kraljevstva Iz knjige London : British museum. Zagreb : Mladost, 1967., str. 38, 7.0 LON/N

KNJIŽEVNI KOKTEL Restauriran poljupcima uništen grob Oscara Wildea Na sto i jedanaestu obljetnicu smrti irskog književnika Oscara Wildea na njegovom nadgrobnom spomenik njegove su obožavateljice u znak poštovanja ostavljale otisak usana 47

namazanih ružom. Ti poljupci nagrizaju spomenik pisca koji je jednom napisao kako 'poljubac može uništiti ljudski život' (što je dobro osjetio i na vlastitoj koži). Do pred kraj 90ih ljudi su na Wildeovom spomeniku ostavljali malene papiriće s porukama, no tad je netko prvi poljubio grob, što je ubrzo prešlo u modu zbog čega je spomenik nastradao. Wildeov unuk Merlin Holland rekao je da je ruž postao 'ozbiljan problem' jer da mast ulazi u kamen i da se "nakon svakog čišćenja uništavao novi sloj na spomeniku". "Nisu urodili plodom ni brojni apeli javnosti. Ostavljanje poljubaca na grobu Oscara Wildea postalo je nezaobilaznom turističkom atrakcijom Pariza. A ako bi nekoga i uhvatili na djelu, usprkos predviđenoj kazni od devet tisuća eura, većina počinitelja su turisti tako, da su oni već odavno kod kuće kad slučaj dođe do suda", rekao je Wildeov unuk.

Sl. 44. Ostavljeni poljupci na grobu Oscara Wildea

KRUNA LJUBAVI, John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

KUPIDO I PSIHE Mramorni kip iz Kuće Kupida i Psihe, Ostia Iz knjige Perowne, Stewart. Rimska mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1986., str. 75, 29 PER r/N

KUPIDO I PSIHE François Pascal Simon, Baron Gérard (1770. - 1837.) Psihe je bila toliko lijepa da je Afrodita postala ljubomorna i poslala je svog sina Erosa neka je nadahne strašću za ružna muškarca. Ali, Eros je bio toliko ushićen kad ju je ugledao da je ispustio strelicu na vlastito stopalo i sam se zaljubio u nju. Iz knjige Cotterlle, Arthur. Mitologija : enciklopedija bogova i legendi starih Grka, Rimljana, Kelta i Nordijaca. Rijeka : Leo commerce, 2002., str. 75, 29 COT m/N

Kupido je bio rimski bog ljubavi i želje, dok je Psihe, njezino ime na grčkom znači „duša“, a simbolizirao ju je leptir koji bježi iz tijela nakon smrti, bila prelijepa smrtnica i zbog ljepote nije imala nijednog prosca. Venera, božica ljepote, ljubavi plodnosti bila je zavidna Psihi pa se požalila svome sinu Kupidu ne znajući da se Kupido već zaljubio u Psihe. On bi noću promatrao usnulu psihu i neprimijećen odlazio u zoru. Osamljena Psihe žalila se na svoju sudbinu dok je jednoga dana nije povjetarac odnio u čarobnu palaču od sjajna mramora i zlata. Uskoro je postala svjesna Kupidove nazočnosti i njegovih poljubaca, ali kad bi ga molila da joj pokaže lice, on ju je upozorio da će ga zauvijek izgubiti ako mu ikad ugleda lice pa su se sastajali u mraku. No, sestre su nagovorile Psihe da upali svjetiljku dok Kupido bude spavao i da mu tako vidi lice. Kad ga je ugledala shvatila je da pred njom stoji bog ljepote a ne čudovište kako su joj sestre govorile. Kupido se probudio zbog kapi vrućeg ulja iz svjetiljke koja mu je slučajno pala na rame pa je odletio kao strijela, ali dugo nije mogao zaboraviti Psihe. Napokon ju je probudio ubodom jednoga od svojih ljubavnih koplja pa su se vjenčali i dobili kćer Užitak. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 152 - 153, 613.88 ENF r

Sl. 45. KUPIDO POLJUPCEM OŽIVLJAVA PSIHE, 1777. Antonio Canova (1757. - 1822.) mramor: 165 x 168 x 101 cm; Pariz, Musée du Louvre

Kad je prvi put vidio Canovino remek-djelo Kupido i Psihe francuski književnik Gustave Flaubert (1821. - 1880.) rekao je: - U galeriji nisam gledao ništa drugo. Vratio sam se tome nekoliko puta i napokon sam poljubio pazuh onesviještene žene koja pruža duge mramorne ruke prema ljubavi. … Neka mi oproste. Bio je to moj prvi senzualan poljubac nakon dugo vremena. Bio je to moj prvi senzualan poljubac nakon dugo vremena. A bio je to i još nešto: poljubio sam samu ljepotu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 151, 613.88 ENF r

LIK HRVATSKOG VLADARA (TOMISLAV ILI KREŠIMIR) Krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, 11. stoljeće - plutej (ploča) krstionice splitske stolne crkve, nekadašnji hram Dioklecianove palače. Likovnim izrazom plutej pripada starohrvatskoj skulpturi 11. stoljeća, a prikazom portreta hrvatskog vladara, ima i neosporno nacionalno značenje. Kopija se nalazi u gliptoteci HAZU u Zagrebu. LJETNA NOĆ Robert William (1895. - 1980.) https://www.flickr.com/photos

LJUBAV Andrei Protsouk (1961. -) ulje na platnu 91 x 122 cm http://www.artbrokerage.com/Andrei-Protsouk

Sl. 46. LJUBAV John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

LJUBAV Jules Girardet (1856. - 1938.) ulje na platnu; 73.03 x 53.9 cm http://www.mutualart.com/Artwork/THE-LOVERS/01668ED0770CE632

LJUBAVNI SASTANAK , 1771. Jean-Honoré Fragonard (1732. - 1806.) ulje na platnu https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&gws_rd=cr#q=fragonard

LJUBAVNI SASTANAK Salles Wagner Adelaide (1825. - 1890.) https://www.flickr.com/photos

LJUBAVNICI Anka Krizmanić (1896. - 1987.) Iz knjige Anka Krizmanić : retrospektivna izložba, rujan, 1986. Umjetnički paviljon u Zagrebu. Zagreb : Umjetnički paviljon u Zagrebu, 1986., str. 19, 75 KRI

Sl. 47. LJUBAVNICI Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995., str. 291, 75=20 WAR pI/N

LJUBAVNICI René Magritte (1898. - 1967.) http://www.tunisiachronicle.com/?p=2231

LJUBAVNICI NA MJESEČINI Marc Chagall (1887. - 1985.) http://www.artclon.com/images/201008/goods_img/38001_G_1283185821790.jpg

LJUBAVNICI U SIVOM, 1916. - 1917. Marc Chagall (1887. - 1985.) ulje na papiru zalijepljenom na platno, 69 x 49 cm Iz kataloga Chagall : priča nad pričama. Galerija Klovićevi dvori, 13. Prosinca 2007. – 16. Ožujka 2008., str. 99, 75 CHA c/N

LJUBLJENJE NA TRAVI Weiss Wojciech (1875. - 1950.) https://www.flickr.com/photos

MADONA NA PRIJESTOLJU Raphael (Raffaello Sanzio da Urbino) (1513. - 1514.) ulje na platnu; 71 x 71 cm http://www.raphaelsanzio.org/

MADONA U OBLACIMA Donatello (Donato di Niccolo di Betto Bardi) (1386. - 1466.) mramor 33 x 31,7 cm Iz knjige Boston : muzej lijepih umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1969., str. 103, 7.0 MUZ.L/N

Sl. 48. MAJKA I DIJETE Gustav Klimt (1862. - 1918.) http://www.quarterly-review.org/?attachment_id=2400

MADONA S DJETETOM Quentin Massys (1466. - 1530.) http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Quentin_Massys

MAJČINA LJUBAV Françoise Desmas (1952.-) ulje na platnu; 30 x 40 cm, suvremena umjetnost http://fr.artquid.com/artist/framboise/francoise-desmas.html?o=48

MAJČINA LJUBAV Frank Dicksee (1853. - 1928.) http://nancysnyder.hubpages.com/hub/EmotionRomanticModernLiterature

MAJKA I DIJETE Ivan Meštrović (1883. - 1962.) drvo, 134 x 78,2 x 91,6 cm, Atelje Meštrović, Zagreb Iz knjige Gagro, Božidar. Ivan Meštrović. Zagreb ; Globus, 1961. str. 245 cm,73 GAG i/N

MAJKA I DIJETE Luca Postiglione (1876. – 1936.) http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione

MAJKA I DIJETE, 1897. Mary Cassatt (1845. - 1926.) ulje na platnu http://www.wikiart.org/en/mary-cassatt/breakfast-in-bed-1897

MAJKA I DIJETE Oskar Nemon (1906. - 1985.) http://essekeri.hr/bio/13-oskar-nemon

SL. 49. MAJKA I DIJETE, 1902. Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Palau Josep i Fabre. Picasso. New York, 1985., str. 45, 75=20 PAL p/N

MAJKA I DIJETE Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995., str. 106, 75=20 WAR pI/N

MAJKA I SIN S RUPCEM Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso. Köln, 1995., str. 106, 75=20 WAR pI/N

MARIJA MAGDALENA I KRIST James Tissot (1836. - 1902.) http://www.wikiart.org/en/james-tissot/mary-magdalene-

MARIJA MAGDALENA I KRIST Victor Wolfvoet (1612. - 1652.) http://www.arcadja.com/auctions/en/wolfvoet_victor/artist/58707/

MILOSRDNI SAMARITANAC fra Ambroz Testen (1897. - 1984.) http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/318/vjera-i-zivot/stidljivost-vjere

Sl. 50. MARIJA MAGDALENA Fra Angelico (1395. - 1455.) http://dominicanhistory.com/2011/07/saint-mary-magdalene

MILOSRDNI SAMARITANAC (PREMA Delacroixu) Saint-Rémy, svibanj 1890.) Vincent van Gogh 1853. - 1890 ulje na platnu, 73 x 60 cm Iz knjige Walther, Ingo F.. Vincent van Gogh 1853. – 1890. : vizija i stvarnost. Zagreb : V. B. Z., 2001., str. 81

MILOSTINJA, 1865. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

MIR, 1856. John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

MLADA DJEVOJKA S DJETETOM, 1877. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

MLADA ROMKINJA S DJETETOM William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

MLADENCI Stipe Sikirica (1933. -) http://www.panoramio.com/photo/26481618

MLADI PROSJACI William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

MRAMORNI KIP KUPIDA I PSIHE Iz kuće Kupida i Psihe, Ostia Iz knjige Perowne, Stewart. Rimska mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1986., str. 75, 29 PER r/N

Sl. 51. MJESTO ZA LJUBLJENJE NA ULICAMA ZAGREBA snimila Tamara Kekez

MJESTA ZA LJUBLJENJE U DIJELOVIMA GRADA ZAGREBA NA BLAGDAN SV. BARTOLOMEJA, 1852. John Everett Millais (1829. - 1896.) ulje na platnu; 92.71 cm x 64.13 cm http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

NEL GORGO“ (U VRTLOGU) Aldo Sterchele (1930. - ) https://www.google.hr/search?q=aldo+sterchele

NJEŽNOST I MILOSRĐE Quentin Massys (1466. - 1530.) http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Quentin_Massys

OBITELJ ARKO Robert Frangeš Mihanović (1872. - 1940.) http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Robert_Frange%C5%A1_Mihanovi%C4%87_Arko.JPG

Sl. 52. NA (ŽALU) STIJENAMA William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, 91.5 x 142 cm hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

OBRED PRSTENOVANJA POJAVIO SE U II. STOLJEĆU PO UZORU NA RIMSKO PRAVO KAO ZARUKE, MIRAZ, PREDAJA DOKUMENATA, GOZBA I POVORKA. Sarkofag bračnoga para (VI. st. pr. Kr.) Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012., str. 116, 17 ATT lj

ODANOST, 1651. John Everett Millais (1829. – 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

OLUJA Pierre Auguste Cot̓ʹs (1895. - 1977.) http://vadimprikota.com/html/reproductions.html

OPROŠTAJ KATARINE ZRINSKI S PETROM ZRINSKIM I KRSTOM FRANKOPANOM U ČAKOVCU Oton Iveković (1869. -1939.) ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Iz knjige Mijatović, Anđelko. Zrinsko-frankopanska urota. Zagreb : Alfa, 1999., str. 100, 949.75 MIJ z

Sl. 53. OTMICA PSIHE William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

PAOLO I FRANCESCA Dante Gabriel Rossetti (1828. - 1882.) http://artmight.com/Artists/Dante-Gabriel-Rossetti

PAOLO I FRANCESCA Frank Dicksee (1853. - 1928.) http://nancysnyder.hubpages.com/hub/EmotionRomanticModernLiterature

PAOLO I FRANCESCA ( 1819.) Jean Auguste Dominique Ingres (1780. - 1867.) https://www.google.hr/search?q=auguste+dominique+ingres&

Sl.. 54. PAOLO I FRANCESCA IZ „PAKLA“ DANTEA ALIGHIERIA, 1873. William Dyce (1806. - 1864.) http://en.wikipedia.org/wiki/William_Dyce

PAPA IVAN PAVAO DRUGI LJUBI HRVATSKU ZEMLJU fotografija: Zoran Filipović Iz knjige Filipović, Zoran. Papa u Hrvata. Zagreb : Zoro, 1995., str. 22, 2 FIL p/N

PAR Halštatska kultura, VIII. stoljeće prije Krista. Zavjetna bronca, iz grada Hradec Kralove (Češka), Praški narodni muzej Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012., str. 34, 17 ATT lj

PEJZAŽ, 1910. Tomislav Krizman (1882. - 1955.) kalendar

PIETÀ William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

PJESMA NAD PJESMAMA Vjera Reiser https://www.aukcije.hr/prodaja/.../VJERA-REISER

PLAVI KRAJOLIK Marc Chagall (1887. - 1985.) gvaš Iz knjige Harris, Nathaniel. Život i djelo : M. Chagall. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 62, 75 HAR c/N

PO LJUBAVI ĆE ZNATI Vjera Reiser https://www.aukcije.hr/prodaja/.../VJERA-REISER

PODRŠKA Pagliaro Daniela http://www.anfiandria.it/attivita/sostegno/

POLJUBAC Andrei-Protsouk (1961. -) http://www.artbrokerage.com/Andrei-Protsouk

Sl. 55. POLJUBAC Auguste Rodin (1840. - 1917.) Mramor, Musée Rodin, Pariz, Francuska Jedan od najzanimljivijih poljubaca u svijetu je skulptura francuskog umjetnika Augustea Rodina. Rodinovo remek-djelo jedno je od najčešće reproduciranih - i najčešće krivotvorenih - umjetničkih djela. Poljubac je inspiriran Danteovom pričom o Paolu i Francesci - simpatičnim ljubavnicima zauvijek spojenim u Paklu. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 142, 613.88 ENF r

POLJUBAC D. B. Baldry http://www.postcrossing.com/postcards/IT-130772

POLJUBAC Briseis (480. pr. Kr.) Likovi na vazi, Stara Grčka http://www.mlahanas.de/Greeks/LX/Anir016.html

POLJUBAC Charles Émile Auguste Durand rečeni Carolus-Duran ( 1837. - 1917.) http://fr.wikipedia.org/wiki/Carolus-Duran

Sl. 56. POLJUBAC Constantin Brancusi (1876. - 1957.) http://www.actingoutpolitics.com/wp-content/uploads/2010/07/BRANCUSI

POLJUBAC Florence Gautier https://www.florencegautier. fr

POLJUBAC, 1907. - 1908. Gustav Klimt (1862. - 1918.) ulje i zlatni list na platnu, 180 x180 cm , Austrijska galerija, Beč

Najpoznatija, od nekoliko verzija Poljupca, prikazuje dva lika na obali pokrivenoj cvijećem na zlatnoj pozadini. Pozadina slike Poljubac je pozlaćena zlatnim listićima. Ta tehnika podrazumijeva valjanje po površini tankih listića zlata koji mogu biti debljine do 0,0001 mm. Nastala je u zlatnom razdoblju stvaralaštva Gustava Klimta. Zlatni listići su mnogo korišteni u mozaicima koji su krasili bizantijske crkve, kao i mozaicima kojima se Klimt divio u Veneciji i Raveni Na slici su žena i muškarac u čvrstom zagrljaju, vizualno se pretapaju jedno u drugo, tako da djeluju kao jedno. Važno je napomenuti da na slici dominira žena, Klimtova femme fatale. Ova se slika smatra prekretnicom u modernom slikarstvu, budući da su je mnogi označavali kao pornografsko i čak perverzno djelo, međutim, zainteresiranost publike je zasjenila sve ostalo, a Klimt je uzviknuo: - Dosta je cenzure, želim biti slobodan! Poljubac Gustava Klimta je odabran kao glavni motiv kolekcionarskog novčića od 100 zlatnih eura koji je izdan 5. studenog 2003. godine proglašena remek-djela na štafelajima. Iz knjige Harris, Nathaniel. Gustav Klimt : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995., str. 59, 75 HAR g/N

POLJUBAC, 1859. Francesco Hayez (1791. - 1882.) ulje na platnu, 110 Ă&#x2014; 88 cm, Brera, Milano http://hr.wikipedia.org/wiki/Francesco_Hayez

POLJUBAC Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.) https://www.google.hr/search?q=Henri+de+Toulouse+Lautrec

POLJUBAC, 1891. Lawrence Alma Tadema (1836. - 1912.) ulje na platnu, 62.9 x 45.7 cm http://hr.wikipedia.org/wiki/Lawrence_Alma-Tadema

POLJUBAC Luca Postiglione (1876. - 1936.) http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione

Sl. 57. POLJUBAC Edvard Munch (1863. - 1944.) http://en.wikipedia.org/wiki/File:Edvard_Munch

POLJUBAC, 1969. Pablo Picasso (1881. - 1973.) ulje na platnu https://www.google.hr/search?q=Pablo+Picasso

POLJUBAC Pablo Picasso (1881. - 1973.) https://www.google.hr/search?q=Pablo+Picasso

POLJUBAC Roy Lichtenstein (1923. - 1997.) POLJUBAC Theodore Jacques Ralli (1852.-1909.) https://www.flickr.com/photos

POLJUBAC,1863. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, 86.4 x 113.7 cm hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

POLJUBAC Zvonko Govorčin Najčešće teme su ljubav i zagrljaj: dvoje, poljubac, majka i dijete. To su dvije ili više figura koje imaju jedno ishodište, jednu želju - stopiti se u jedno, biti jedno, jedna nježnost, jedan oblik, jedan krug, jedna kugla. To je ljubav, ljudskost, čovječnost, to je beskrajna dobrota, plašt koji sve obavija.

Sl. 58. POLJUBAC JESENI Mihai Criste , 1975 https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&gws_rd=cr#q=Mihai+Criste

POLJUUBAC ROMEA I JULIJE Francesco Hayez (1791. - 1881.) http://en.wikipedia.org/wiki/Francesco_Hayez

POLJUBAC SMRTI Hans Baldung Grien (1484 -1545) http://27.media.tumblr.com

POSLJEDNJI POLJUBAC Adam Martinakis http://designcollector.net/adam-martinakis/

POSLJEDNJI POLJUBAC ROMEA I JULIJE, 1823. Francesco Hayez (1791. - 1882.) ulje na platnu; 291 x 202 cm http://www.wikiart.org/en/francesco-hayez

Sl. 59. PRIZORI IZ JOAKIMOVA ŽIVOTA: SUSRET KOD ZLATNIH VRATA Poljubac Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije, freska u padovanskoj kapeli, (detalj) Giotto di Bondone (1267. - 1337.) Iz knjige Veliki majstori umetnosti : Đoto. Beograd : Nolit, 1975., str. 56, 75 GIO/N

POSLJEDNJI SUD, 1536. - 1541. Michelangelo Bounarroti (1475. - 1564.) freska, Cappella Sistina Iz knjige Harris, Nathaniel. Michelangelo : život i djelo Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 62, 75 HAR m/N

POTOP, 1508. - 1512. Michelangelo Bounarroti (1475. - 1564.) freska, Cappella Sistina Iz knjige Harris, Nathaniel. Michelangelo : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996., str. 25, 75 HAR m/N

POVRATAK NA NOINU ARKU, 1851. John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

PRIHVAĆANJE, 1887. Eugene de Blaas (1843. - 1932.) www.google.hr/search?q=Blaas+Eugene

PROLJEĆE Pierre Auguste Cot̓ʹs (1895. - 1977.) http://vadimprikota.com/html/reproductions.html

PSIHE I AMOR William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, 200 x 116 cm hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

PSIHE I KUPIDO Antonio Canova (1757. - 1822.) Marble - H. 1.55 m; L. 1.68 m; D. 1.01 m, MR 1777 Paris, Musée du Louvre

Sl. 60. ZAGRLJAJ Zhivetin Oleg (1964. -)

PTICA U LETU Zhivetin Oleg (1964. -) https://www.flickr.com/photos

PUSA ZA TATU Vjera Reiser https://www.aukcije.hr/prodaja/.../VJERA-REISER

RANJENI CAVALIER William Shakespeare Burton (1824. - 1916.) http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_William_Burton

RANJENI PRIJATELJ Maksimilijan Vanka (1889. - 1963.) ulje na platnu, 166x157 cm Iz kataloga Vanka, Maksimilijan. Maksimilijan Vanka : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 26. III. – 10. 6. 2002., str. 39, 75 VANK m

ROĐENDAN Marc Chagall (1887. - 1985.) Iz knjige Harris, Nathaniel. Život i djelo : M. Chagall. Zagreb: Mozaik knjiga, 1996., str. 30-31, 75 HAR c/N

Sl. 61. SASTANAK NA STUBAMA U KUPOLI, 1864. Frederic william Burton (1816. - 1900.) http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_William_Burton

ROMEO I JULIJA, 1905. Auguste Rodin (1840. - 1917.) http://www.wikiart.org/en/auguste-rodin/romeo-and-juliet-1905

ROMEO I JULIJA Frank Dicksee (1853. - 1928.) http://nancysnyder.hubpages.com

ROMEO I JULIJA, 1870. Ford Madox Brown (1821. - 1893.) http://en.wikipedia.org/wiki/Ford_Madox_Brown

ROMEO I JULIJA Milton Hebald (1917. -) SKULPTURA, Central park, Manhattan, New York https://www.google.hr/search?q=Hebald

SALVADOR DALI I GALA http://lonerwolf.com/salvador-dali/

SLATKI SNOVI Luca Postiglione (1876. - 1936.) http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione/The-Secret

SLIKAREVA DJECA Andrea Appiani (1754. - 1817.) http://www.art-prints-on-demand.com/a/appiani-andrea/the-children-of-the-paint-1.html

Sl. 62. SVETA OBITELJ Michelangelo Bounarroti (1475. - 1564.) Prema sv. Pavlu, Sveta obitelj uzor je kršćanske obitelji. Iz knjige Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb: Alfa, 2012., str. 114, 17 ATT lj

SUSRET S MAJKOM Ivo Dulčić (1916. - 1975.) Košljun, (kalendar)

SUSRET MARIJE I ELIZABETE IZ PSALTIRA engleski minijaturista Ms. Cotton Caligula. a. VII. list. 4/V, Engleska. XII. stoljeće minijatura na pergameni, 21.6 x 13.5 cm Iz knjige London : British Museum. Zagreb : Mladost, 1967., str. 152, 7.0 LON/N

SV. BRIDE (BRIGID, BRIGIT) John Duncan (1866. - 1945.) platno, oko 1903.

Sv. Bride uoči Kristova rođenja anđeli prenose iz Ione u Betlehem da njeguje maloga Krista. U ovom prizoru stapaju se keltski i kršćanski motivi dok snažan duhovni efekt pojačava uzvišeni let anđela koji izlazi iz okvira Iz knjige Cotterell, Arthur. Mitologija: enciklopedija bogova i legendi starih Grka, Rimljana, Kelta i Nordijaca. Rijeka : Leo commerce, 2002., str. 110, 29 COT m/N

SV. IVAN I PRINCEZA Dante Gabriel Rossetti (1828. - 1882.) Iz knjige Levi, Majkl. Istorija slikarsta od Djota do Sezana. Beograd : Jugoslavija, 1962. str. 283, 75(091) LEV i

SL. 63. TKO VOLI NAJVIŠE Frederik Morgan (1847. ili 1856. - 1927.) http://en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Morgan_(painter)

SVETA OBITELJ, 1863. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, 108 x 137 cm hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

SVETI FRANJO NOSI GUBAVCA fra Ambroz Testen (1897. - 1984.) http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/318/vjera-i-zivot/stidljivost-vjere

SVETI FRANJO I SIROMAH Povijesno gledano, reforma Crkve događa se po svjesnom i odlučnom povratku k evanđeoskom siromaštvu, što također uključuje pomaganje onima na rubu društva. Lik sv. Franje, čiju će veličinu u poniznosti priznati i protestanti, primjer je ,stoga, koji će postojati stoljećima. Iz knjige Bedouelle, Guy. Ilustrirana povijest crkve : veliki izazovi. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 2004., str. 120, 2 BED i/N

Sl. 64. UMILJAVANJE William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.) ulje na platnu, 91.5 x 142 cm hr.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau

TAJNA Luca Postiglione (1876. - 1936.) http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione/The-Secret

TANGO POLJUBAC, 2000. Andrei Protsouk ulje na platnu; 91 x 122 cm http://www.artbrokerage.com/Andrei-Protsouk

TRISTAN I IZOLDA Marc MARY(1971. -) http://colourthysoul.tumblr.com/image/27859007164

TRISTAN I IZOLDA nepoznati autor http://www.tinta-china.net

Sl. 65. MAJKA I DIJETE Ivan Meštrović (1883. - 1962.) drvo, 134 x 78,2 x 91,6 cm, Atelje Meštrović, Zagreb Iz knjige Gagro, Božidar. Ivan Meštrović. Zagreb ; Globus, 1961. str. 245 cm,73 GAG i/N

UDOVICA S DJETETOM Ivan Meštrović (1883. - 1962.) (Vidovdanski ciklus), 1912., gips, 172 x 68 x 95 cm Iz knjige Gagro, Božidar. Ivan Meštrović. Zagreb ; Globus, 1961. str. 82 cm,73 GAG i/N

UHIĆENJE KRISTOVO, 1602./3.JUDIN POLJUBAC Michelangelo Merisi (Amerighi) da Caravaggio (1571. -1610.) Iz knjige Giorgi, Rosa. Caravaggio : izvanredna i uzvišena revolucija. Zagreb : Motovun, 1998., str.121, 75 GIO c/N

UKLANJANJE Paul Cézanne (1839. - 1906.) UKRADENI POLJUBAC Jean-Honoré Fragonard (1732. - 1806.) ulje na platnu https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&gws_rd=cr#q=fragonard

USPAVANA LJEPOTICA - TRNORUŽICA Vanessa Hudgens i Zac Efron

Sl. 66. ZAGRLJAJ Frida Khalo (1907. - 1954.) Iz knjige Kettenmann, Andrea. Frida Kahlo (1907. - 1954.) Boli i strasti. Zagreb : V. B. Z., 207., str. 77, 75 KET f

USPAVANA LJEPOTICA - TRNORUŽICA Christine Chang http://shinzchang.blogspot.com/2010_03_01_archive.html

VAMPIR Edvard Munch (1863. - 1944.) http://en.wikipedia.org/wiki/File:Edvard_Munch_-_Vampire_-_Google_Art_Project.jpg

VRIJEME OPSERVATORIJA – LJUBAVNICI, 1934. - 1938. Man Ray (1890. - 1976.) Najpoznatija slika Man Raya prikazuje goleme lebdeće usne boje jagode koje vise na nebu. Sunčana morfologija golemih usta čini se neobično prikladnom za okolne oblake. Usne su nagnute udesno i osebujne. Nadute i pulsirajuće, odzvanjaju daleko iza obzora, a njihove obline pozivaju na poljubac sam svemir. Iz knjige Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007., str. 159, 613.88 ENF r

Sl. 67. ZAGRLJAJ Julio Ojea https://theartstack.com/artists/julio-ojea

ZAGRLJAJ NA ULICI Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995., str. 52, 75=20 WAR pI/N

ZAGREB KISSING SPOTS MAPS OF KAVA TAVA ZALJUBLJENI PAR Wladyslaw Bakalowicz (1833. - 1903.) https://conchigliadivenere.wordpress.com/category/bakalowicz-wladyslaw/

ZDENAC ŽIVOTA Ivan Meštrović (1883. – 1962.) bronca, 125 cm, ispred HNKa, Zagreb Iz knjige Gagro, Božidar. Ivan Meštrović. Zagreb ; Globus, 1961. str. 245 cm,73 GAG i/N

Sl. 68. ŽETEOCI Alexei Wenezianow, Selbstporträt (1780. - 1847.) Iz knjige Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela. Beograd : Jugoslavijapublik, 1987., str. 91, 75(091) DOL m

ŽIVOT Pablo Picasso (1881. - 1973.) Iz knjige Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995., str. 1105, 75=20 WAR pI/N

LITERATURA KNJIGE Anka Krizmanić : retrospektivna izložba, rujan, 1986. Umjetnički paviljon u Attali Jacques. Ljubavi : povijest muško-ženskih odnosa. Zagreb : Alfa, 2012. Boston : muzej lijepih umjetnosti. Zagreb : Mladost, 1969. Bedouelle, Guy. Ilustrirana povijest crkve : veliki izazovi. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 2004. Zagrebu. Zagreb : Umjetnički paviljon u Zagrebu, 1986. Chagall : priča nad pričama. Galerija Klovićevi dvori, 13. Prosinca 2007. - 16. Ožujka 2008. Cotterlle, Arthur. Mitologija : enciklopedija bogova i legendi starih Grka, Rimljana, Kelta i Nordijaca. Rijeka : Leo commerce, 2002. Dolgopolov, Igor. Majstori i remek-dela. Beograd : Jugoslavijapublik, 1987. Enfield, Julie. Reci mi kako se ljubiš… intimna povijest poljupca. Zagreb : Hena com, 2007. 72

Filipović, Zoran. Papa u Hrvata. Zagreb : Zoro, 1995. Gagro, Božidar. Ivan Meštrović. Zagreb ; Globus, 1961. Giorgi, Rosa. Caravaggio : izvanredna i uzvišena revolucija. Zagreb : Motovun, 1998. Haftmann, Werner. Chagall. Beograd : Jugoslavija, 1976. Harris, Nathaniel. Chagall : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996. Harris, Nathaniel. Michelangelo : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1996. Harris, Nathaniel. Gustav Klimt : život i djelo. Zagreb : Mozaik knjiga, 1995. Kettenmann, Andrea. Frida Kahlo (1907. – 1954.) Boli i strasti. Zagreb : V. B. Z., 2007. Levi, Majkl. Istorija slikarsta od Djota do Sezana. Beograd : Jugoslavija, 1962. London : British Museum. Zagreb : Mladost, 1967. Mijatović, Anđelko. Zrinsko-frankopanska urota. Zagreb : Alfa, 1999. Mladen Veža : monografija. Zagreb : Školska knjiga, 2006. Palau Josep i Fabre. Picasso. New York, 1985. Parrinder, Geoffrey. Afrička mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1987. Paul, Tessa. Sveci : Ilustrirana svjetska enciklopedija. Rijeka : Leo-commerce, 2011. Perowne, Stewart. Rimska mitologija. Opatija : Otokar Keršovani, 1986. Rodin : skulpture 1840. – 1886.. Beograd : Nolit, 1965. Vanka, Maksimilijan. Maksimilijan Vanka : Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 26. III. – 10. 6. 2002. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2002. Veliki majstori umetnosti : Đoto. Beograd : Nolit, 1975. Walther, Ingo F.. Vincent van Gogh 1853. - 1890. : vizija i stvarnost. Zagreb : V. B. Z., 2001. Warncke, Carsten-Peter. Pablo Picasso : 1881. - 1973.), Köln, 1995. Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početka do danas. Zagreb : Nakladni zavod matice hrvatske, 1991.

Sl. 69. POVRATAK NA NOINU ARKU, 1851. John Everett Millais (1829. - 1896.) http://en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais

ČASOPISI Konture, br. II/IV, 2000.

Sl. 70. MILOSRDNI SMARITANAC (PREMA Delacroixu) Saint-Rémy, svibanj 1890.) Vincent van Gogh (1853. – 1890.) ulje na platnu, 73 x 60 cm Iz knjige Walther, Ingo F.. Vincent van Gogh 1853. – 1890. : vizija i stvarnost. Zagreb : V. B. Z., 2001., str. 81

URL http://www.actofimagination.blogspot.com/p/work-in-progress.html http://www. ancysnyder.hubpages.com/hub/EmotionRomanticModernLiterature http://www.artmight.com/Artists/Dante-Gabriel-Rossetti http://www.anfiandria.it/attivita/sostegno/ http://www.arcadja.com/auctions/en/wolfvoet_victor/artist/58707/ http://www.artbrokerage.com/Andrei-Protsouk http://www.artclon.com/images/201008/goods_img/38001_G_1283185821790.jpg http://www.art-prints-on-demand.com/a/appiani-andrea/the-children-of-the-paint-1.html http://www.artunframed.com/Gallery/shop/the-abduction-of-psyche/#prettyPhoto https://www.aukcije.hr/prodaja/.../VJERA-REISER http://www.colourthysoul.tumblr.com/image/27859007164 http://www.commons.wikimedia.org/wiki/File:Baron_Fran http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Robert_Frange%C5%A1_Mihanovi%C4%87_Arko.JPG http://www.commons.wikimedia.org/wiki/File:Quentin_Massys https://www.conchigliadivenere.wordpress.com/category/bakalowicz-wladyslaw/ http://www.croatia.org/crown/articles/9408/2/ http://www.designcollector.net/adam-martinakis/ 74

http://www.dominicanhistory.com/2011/07/saint-mary-magdalene http://www.27.media.tumblr.com http://www.en.wikipedia.org/wiki/John_Everett_Millais http://www.en.wikipedia.org/wiki/Ford_Madox_Brown http://www.en.wikipedia.org/wiki/Francesco_Hayez http://www.en.wikipedia.org/wiki/Frederick_Morgan_(painter) http://www.en.wikipedia.org/wiki/Frederick_William_Burton http://hr.wikipedia.org/wiki/Lawrence_Alma-Tadema http://www.en.wikipedia.org/wiki/Louis_Rhead http://www.essekeri.hr/bio/13-oskar-nemon https://www.flickr.com/photos http://www.fr.artquid.com/artist/framboise/francoise-desmas.html?o=48 https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&gws_rd=cr#q=fragonard https://www.google.hr/?gfe_rd=cr&gws_rd=cr#q= Mihai +Criste https://www.google.hr/search?q=aldo+sterchele https://www.google.hr/search?q=auguste+dominique+ingres& https:// www.google.hr/search?q=Blaas+Eugene https://www.google.hr/search?q=Christine+Chang https://www.google.hr/search?q=Hebald https://www.google.hr/search?q=zenica+spomenik+Bosna+u+anti% http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Louise_%C3%89lisabeth_Vig%C3%A9e_Le_Brun http://www.lonerwolf.com/salvador-dali/ http://www.mutualart.com/Artwork/THE-LOVERS/01668ED0770CE632 http://www.nancysnyder.hubpages.com http://www.nancysnyder.hubpages.com/hub/EmotionRomanticModernLiterature http://www.panoramio.com/photo/26481618 http://www.quarterly-review.org/?attachment_id=2400 http://www.raphaelsanzio.org/ http://www.saleoilpaintings.com/paintings/donald-zolan/donald-zolan-mother-s-angels.html http://www.stealersaga.com/2013/07/01/do-you-kiss-hug-or-shake/ http://www.svjetlorijeci.ba/clanak/318/vjera-i-zivot/stidljivost-vjere https://www.theartstack.com/artists/julio-ojea http://www.tinta-china.net http://www.tunisiachronicle.com/?p=2231 http://www.vadimprikota.com/html/reproductions.html http://www.wikiart.org/en/auguste-rodin/romeo-and-juliet-1905 http://www.en.wikipedia.org/wiki/File:Edvard_Munch_-_Vampire_-_Google_Art_Project.jpg http://www.wikiart.org/en/james-tissot/mary-magdalenehttp://www.wikiart.org/en/mary-cassatt/breakfast-in-bed-1897 http://www. wikiart.org/en/francesco-hayez http://www.wikigallery.org/wiki/painting_364813/Luca-Postiglione http://www.en.wikipedia.org/wiki/Frederick_William_Burton http://www.wikipedia.org/wiki/William-Adolphe_Bouguereau http://www.en.wikipedia.org/wiki/William_Dyce

POPIS SLIKA

STRANICA

Sl. 1. VJENČANJE U BRONČANO DOBA

Sl. 2. PAR, Halštatska kultura, VIII. stoljeće prije Krista

Sl. 3. INUITSKI (ESKIMSKI) POLJUBAC

Sl. 4. ETIOPSKA NOMADSKA PLEMENA MURSA I KARO

Sl. 5. LIK HRVATSKOG VLADARA (TOMISLAV ILI KREŠIMIR)

Sl. 6. MAORSKI POLJUBAC

Sl. 7. OPROŠTAJ KATARINE ZRINSKI S PETROM ZRINSKIM I KRSTOM FRANKOPANOM U ČAKOVCU Oton Iveković (1869. -1939.)

Sl. 10. - 11. Blarneyski kamen uzidan u toranj dvorca Blarney u Irskoj

Sl. 12. BEZ PITANJA, 1906. Lawrence Alma Tadema, (1836. - 1912.)

Sl. 13. Svjetski poznata čokolada Baci

Sl. 14. OBRED PRSTENOVANJA POJAVIO SE U II. STOLJEĆU PO UZORU NA RIMSKO PRAVO KAO ZARUKE, MIRAZ, PREDAJA DOKUMENATA, GOZBA I POVORKA. 13 Sl. 15. KATEP I ŽENA IV. dinastija (2723. - 2563. pr. Krista) 14 Sl. 16. LJUBAVNICI Anka Krizmanić (1896. - 1987.)

Sl. 17. POLJUBAC, 1907. - 1908. Gustav Klimt (1862. - 1918.)

Sl. 18. LJUBAVNICI NA MJESEČINI Marc Chagall (1887. - 1985.)

Sl. 19. POLJUBAC Henri de Toulouse Lautrec (1864. - 1901.)

Sl. 20. SALVADOR DALI I GALA

Sl. 21.POLJUBAC Briseis (480. pr. Kr.)

Sl. 22. LJUBAVNICI René Magritte (1898. - 1967.)

Sl. 23. ROĐENDAN Marc Chagall (1887. - 1985.)

Sl. 24. POLJUBAC Charles Émile Auguste Durand rečeni Carolus-Duran ( 1837. - 1917.)

Sl. 25. NA BLAGDAN SV. BARTOLOMEJA, 1852. John Everett Millais (1829. - 1896.)

Sl. 26. ODANOST, 1651. John Everett Millais (1829. - 1896.)

Sl. 27. POSLJEDNJI POLJUBAC ROMEA I JULIJE, 1823. Francesco Hayez (1791. - 1882.)

Sl. 28. TRISTAN I IZOLDA Louis Rhead (1857. - 1926.)

Sl. 29. KUPIDO I PSIHE François Pascal Simon, Baron Gérard (1770. - 1837.)

Sl. 30. PLES U BOUGIVALU, 1883. Pierre Auguste Renoir (1841. - 1919.)

Sl. 31. KRUNA LJUBAVI John Everett Millais (1829. - 1896.)

Sl. 32. PRVI POLJUBAC William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 33. KUPIDO I PSIHE Mramorni kip iz Kuće Kupida i Psihe, Ostia

Sl. 34. PODRŠKA Pagliaro Daniela

Sl. 35. ZELENE POVRŠINE Marc Chagall (1887. - 1985.)

Sl. 36. SLATKI SNOVI Luca Postiglione (1876. - 1936.)

Sl. 37. LJUBAV Andrei Protsouk (1961. -)

Sl. 38. AUTOPORTRET S KĆERKOM Louise Élisabeth Vigée Le Brun (1755. - 1842.)

Sl. 39. BRATSKA LJUBAV, 1851. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 40. DALEKO OD DOMA, 1874. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 41. DOLAZAK HRVATA U HRVATSKU, 1867. Josip Franjo Mücke (1819. - 1883.)

Sl. 42. NOŠENJE NAKRKEĆKE, 1895. William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 43. JUDIN POLJUBAC, 1305. Giotto di Bondone (1267. - 1337.)

Sl. 44. Ostavljeni poljupci na grobu Oscara Wildea

Sl. 45. PSIHE I KUPIDO Antonio Canova (1757. - 1822.)

Sl. 46. LJUBAV John Everett Millais (1829. - 1896.)

Sl. 47. LJUBAVNICI Pablo Picasso (1881. - 1973.)

Sl. 48. MAJKA I DIJETE Gustav Klimt (1862. - 1918.)

SL. 49. MAJKA I DIJETE, 1902. Pablo Picasso (1881. - 1973.)

Sl. 50. MARIJA MAGDALENA Fra Angelico (1395. - 1455.)

Sl. 51. MJESTO ZA LJUBLJENJE NA ULICAMA ZAGREBA snimila Tamara Kekez

Sl. 52. NA (ŽALU) STIJENAMA William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 53. OTMICA PSIHE William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl.. 54. PAOLO I FRANCESCA IZ „PAKLA“ DANTEA ALIGHIERIA, 1873. William Dyce (1806. - 1864.)

Sl. 55. POLJUBAC Auguste Rodin (1840. - 1917.)

Sl. 56. POLJUBAC Constantin Brancusi (1876. - 1957.)

Sl. 57. POLJUBAC Edvard Munch (1863. - 1944.)

Sl. 58. POLJUBAC JESENI Mihai Criste , 1975.

Sl. 59. PRIZORI IZ JOAKIMOVA ŽIVOTA: SUSRET KOD ZLATNIH VRATA Poljubac Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije, freska u padovanskoj kapeli, (detalj) Giotto di Bondone (1267. - 1337.)

Sl. 60. ZAGRLJAJ Zhivetin Oleg (1964. -)

Sl. 61. SASTANAK NA STUBAMA U KUPOLI, 1864. Frederic william Burton (1816. - 1900.)

Sl. 62. SVETA OBITELJ Michelangelo Bounarroti (1475. - 1564.)

SL. 64. TKO VOLI NAJVIŠE

Frederik Morgan (1847. ili 1856. - 1927.)

Sl. 65. UMILJAVANJE William Adolphe Bouguereau (1825. - 1905.)

Sl. 65. MAJKA I DIJETE Ivan Meštrović (1883. - 1962.)

Sl. 66. ZAGRLJAJ Frida Khalo (1907. - 1954.)

Sl. 67. ZAGRLJAJ Julio Ojea

Sl. 68. ŽETEOCI Alexei Wenezianow, Selbstporträt (1780. - 1847.)

Sl. 69. POVRATAK NA NOINU ARKU, 1851. John Everett Millais (1829. - 1896.)

Sl. 70. MILOSRDNI SMARITANAC (PREMA Delacroixu) Saint-Rémy, svibanj 1890.) Vincent van Gogh (1853. – 1890.)

Sl. 71. POSLJEDNJI POLJUBAC Adam Martinakis http://designcollector.net/adam-martinakis/

Izložbu pripremila i postavila Milka Tica U postavljanju izložbe sudjelovala Paula Mikeli, studentica bibliotekarstva s Filozofskoga fakulteta iz Zagreba Poster i naslovnicu kataloga izradila Jagoda Ille