Mihić 2015 by Knjižnica Osnovne škole Antuna Mihanovića

15 BROJ

Tema broja: NE/VOLJE

S RODOM LIPANJ 2015.

MIHIĆ BR. 15

LIST OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA MIHANOVIĆA

48 str. ❤ 194 min. MIHIĆ | 1

Vodic kroz MIHIĆ NAŠE LICE ZVUČI POZNATO

UPOZNAJTE LEDENU KRALJICU

DAN I NOĆ KNJIGE

SPORTSKI I DRUGI ŽIVOTI DUBRAVKA JELAČIĆA BUŽIMSKOG

OD DANA ČOKOLADE DO DANA ČOKOLADE

COOLTURA

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

TEMA BROJA: NE/VOLJE S RODOM

ONI KOJI DOLAZE

KAKO ŽIVI ANTUN-TUN

LIRSKI KUTAK

OSMI RAZREDI

PUT U AUSTRALIJU

ZELENI KUTAK

LJEPOTA KRISTALNIH PLOHA

SAD ZNAMO DA VOLONTIRAMO

ŠKOLA IZVAN ŠKOLE

NATJECANJA

2 | MIHIĆ

Cjelogodišnji Školski eko-projekt Zeleni u srcu

Tema broja: Ne/volje s rodom

Str. 11 - 18

Str. 19 - 29

Posebni trenutci: Naša lica zvuče poznato

Naši uspjesi

Str. 46-47

Str. 4

Sazrijevanje Pred vama je 15. broj Mihića, naš školski list odrasta! U skladu s njegovim godinama je i ovogodišnja naslovnica, a ohrabrili smo se i u izboru teme broja! Dogodilo se puno toga u školskoj godini iza nas, dogodilo se puno toga i Školi i nama. Nakon 43 godine obnovljen je školski krov - sada je to divan crveni krov, svojim snagama napravili smo školski vrt i čekamo njegove plodove, učili smo – kao i uvijek, stvarali, natjecali se i sa sobom i s drugima, ponekad pobjeđivali, ponekad… Nećemo vam sve odmah reći. Pročitajte sami! Pred vama je 48 stranica gledanja i 194 minuta čitanja.

VAŠA UREDNICA

MIHIĆ | 3

Mihić List Osnovne škole Antuna Mihanovića Broj 15 Glavna i odgovorna urednica: Vanja Jurilj, dipl. komp. i dipl. knjiž. Uredništvo: Jelena Crnogorac, 6.c; Nika Špoljar, 6.c; Nives Glavak, prof.; Anja Đurđević, mag. informatol. Lektura: Nives Glavak, prof. Likovni rad na naslovnici: Laura Ronjak, 7.a Likovni elementi na naslovnici i u časopisu: radovi učenika Osnovne škole Antuna Mihanovića Prijelom: Irina Steiger Tisak: GZH Tiraž: 500 primjeraka Zagreb, lipanj 2015.

TALENTI ZA KOJE NISMO ZNALI

NAŠA LICA ZVUČE POZNATO Počelo je skromno, s mišlju: Hoće li itko doći na audiciju??! A onda je sve krenulo baš kako treba... s dobrom voljom… uz mnogo truda, radosti i, naravno... TALENTA! Žiri nije mogao ostati ravnodušan prema izvedbama naših zvijezda

Izvođači pred početak nastupa

Učiteljice Renata Harapin Mehkek, Davorina Bakota i Jasminka Mesar odlučile su otkriti ima li među toliko poznatih lica djevojčica i dječaka naše Škole onih koji u sebi kriju talente kakve smo dosad pratili u poznatoj zabavnoj emisiji Tvoje lice zvuči poznato. Prvi korak je napravljen. Veeelika audicija puna uzbuđenja, veselja i očekivanja održana je 10. travnja. Od mnogo hrabrih i talentiranih natjecatelja i natjecateljica, žiri je odabrao 18 dječaka i djevojčica koji su sa svojim mentoricama-učiteljicama izabrali pjesme, osmislili koreografije i vježbali, vježbali, vježbali... kako bi nas, umjesto poznatih svjetskih i hrvatskih zvijezda, razveselili svojim prvim javnim nastupom.

Tomislav Klasić, zvijezda večeri

Naši pjevači-zvijezde su: 1. Tomislav Horvat, 1.b 2. Dora Ćelec, 2.a 3. Mijo Doroda, 2.b 4. Marko Međimorec, 2.b 5. Lea Mejzdić, 2.c 6. David Krznarić, 3.a 7. Marta Bubnjar, 3.a 8. Svea Delač, 4.a 9. Lara Latečki, 4.a 10. Katarina Meter, 4.b 11. Corrina Cobal, 4.b

12. Sara El Dalgamouni, 4.b 13. Melisa Kauković, 4.c 14. Vanessa Šapina, 4. C 15. Ema Mandušić, 5. C 16. Tomislav Klasić, 5.a 17. Karla Bošnjak, 7.c 18. Katarina Demšić, 7.c Dvije zvijezde plesačice: 1. Patricija Kršić, 2.a 2. Marija Mehkek, 2.c

Finalna priredba je održana 20. svibnja u večernjim satima. Pripreme u back stageu su bile gotovo profesionalne. Publika je možda bila i glasnija od one u studiju HTV-a. Uz puno veselja, buke i vatrenih navijača uživali smo u izvedbama svih natjecatelja. Uz puno truda i muke žiri je odabrao pobjednika. To su:

Vrijeme čitanja: 5 min.

4 | MIHIĆ

1. Tomislav Klasić, pjesma Brune Marsa UpTown Funk 2. Svea Delač, pjesma Sam Smith Stay with me 3. Tomislav Horvat, pjesma Celine Dion My Heart will go on i Ema Mandušić, pjesma Emelie Sande Next to me

Najviše glasova publike također je osvojio Tomislav Klasić, stoga možemo reći da je on zaista bio zvijezda večeri! Pohvala hrabrosti i trudu svih izvođača i izvođačica i njihovoj želji da pjesmom uljepšavaju naše školske dane! Hvala i učiteljicama kojima osmijeh nije silazio s lica dok su pjevale zajedno sa svojim pjevačima i pjevačicama. Za nas su pobjednici i pobjednice svi koji su se imali hrabrosti popeti na pozornicu, i pjevati pred brojnom publikom! NAPISALA: UČITELJICA JOSIPA ŠPOLJARIĆ

INTERVJU S POVODOM

Iva Gligora Ledena kraljica naše škole Kad nastava počinje u osam sati, većina učenika dolazi pomalo pospana u školu. Međutim, dan Ive Gligore počeo je puno prije, dok je većina još duboko spavala. I ona bi ponekad najradije ostala u krevetu, ali svejedno ustaje i odlazi na treninge kako bi napredovala i ostvarila svoj dnevni plan i životni cilj. Čime se bavi, što postiže naša razredna i školska Ledena kraljica, saznajte iz našeg razgovora s njom. Iva, sve si nas iznenadila kad smo saznali za tvoj nedavni uspjeh u umjetničkom klizanju. Reci nam o kojem je natjecanju i rezultatu riječ te koji su tvoji dosadašnji najveći uspjesi u tom sportu? Natjecanje na koje mislite je vjerojatno Europsko natjecanje za mlađe juniore održano početkom travnja ove godine u Italiji. Osvojila sam treće mjesto. To je ujedno i moj najveći uspjeh u karijeri. Moji ostali uspjesi su: 2. mjesto u Budimpešti, Ljubljani i Zagrebu, te 4. mjesto u Pragu. To su također bila juniorska natjecanja. Kako si se osjećala nakon tog uspjeha? Tko ti sve pruža potporu u bavljenju tim sportom? Bila sam uzbuđena i ponosna, naročito jer se to dogodilo nakon prošlosezonske ozljede koljena. Za taj uspjeh su svakako zaslužni moji roditelji i treneri, bez čije potpore sigurno ne bih mogla sve to postići. Reci nam kada si se počela baviti klizanjem i što te potaknulo na to? Klizanjem sam se počela baviti s pet godina na klizalištu Šalata. Na to me potaknula moja mama. To joj je bio lijep i zabavan sport. Tata me također podržavao. On me svakodnevno vozi na treninge. Oboje me podupiru u svemu. Tko su tvoji treneri? Trenerice na ledu su Gorana Škalec Petrović i ruskinja Oksana Gorbacev, za fizičku spremu Tomislav Bišćan, a za balet Diana Kuneva. Kako izgleda tvoj radni dan? Ustajem oko pet sati, odlazim na trening, zatim se zagrijavam tridesetak minuta, slijedi jedan do dva sata treninga na ledu i nakon toga, ovisno o danu, balet ili trening snage, izdržljivosti, skokovi, rotacije i istezanje. Vraćam se kući ili odmah odlazim u školu ako je nastava ujutro. Koliko traje klizačka sezona i sezona natjecanja? Do 10. svibnja traju treninzi na ledu, tijekom ljeta su fizičke pripreme, od 1. srpnja su pripreme u inozemstvu, a nakon 20. srpnja ponovno počinju treninzi na ledu. Sezona natjecanja počinje u listopadu i traje do travnja svake godine. Je li ti naporno svaki dan ići na treninge? Nije mi naporno, zato što je taj sport postao moj život, nada i ljubav. Uspijevaš li uz sve te obaveze voditi i normalan život jedne tinejdžerice? Uspijevam voditi normalan život zahvaljujući dobroj organizaciji svoga vremena. Iako je ponekad jako teško, i najradije bih ostala u krevetu, svejedno ustajem i odlazim na trening kako bih napredovala i ostvarila svoj dnevni plan i životni cilj.

Iva Gligor

NIKOLINA ČABRAJA, TEA TOPIĆ, ANGELA LUPIĆ, 6.B

MIHIĆ | 5

Vrijeme čitanja: 6 min.

DAN I NOĆ KNJIGE U OŠ ANTUNA MIHANOVIĆA

RAZ-KAZ, IGROKAZ Ove godine smo spojili Noć knjige i cjelogodišnji školski eko-projekt Zeleni u srcu. Naši su gosti bili pisci koji su u svojim djelima obrađivali ekološke teme: Nevenka Videk i Hrvoje Hitrec. Zeleno finale tih aktivnosti održalo se 23. travnja, na Svjetski dan knjige i autorskih prava. Najprije su, točno u 15 sati, učenici 2. b razreda i njihova, za igrokaze uvijek raspoložena, učiteljica Davorina Bakota, u svojoj učionici ugostili spisateljicu Nevenku Videk i učenike prvih i drugih razreda. Prikazali im svoju kazališnu predstavu nastalu prema priči „Pismo iz Zelengrada“. To je u stvari bio Dan knjige i uvod za Noć knjige, ali odličan uvod! Svjetski dan knjige, 23. travnja 2015. godine, obilježili smo manifestacijom koja se već nekoliko godina zove Noć knjige. Mi, učenici 2. b razreda,dva tjedna smo se spremali za taj dan! Učili smo našu lektiru ‘Pismo iz Zelengrada’ napamet. A onda smo učili recitirati i glumiti. U tome je sudjelovao cijeli razred. Nekad nam je bilo naporno jer smo puno puta morali ponavljati isto. Iznenadili smo se kad nam je učiteljica rekla da će nam u goste taj dan doći i književnica Nevenka Videk. U četvrtak smo bili jako uzbuđeni i prva dva sata uopće nismo ništa učili, nego smo uvježbavali igrokaz. Onda nam je došla publika. Djeca iz boravka, 3.a i njihove učiteljice. Došao je i cijeli Sanelin razred. Na kraju je knjižničarka dovela književnicu Nevenku Videk. Kad smo se svi lijepo pozdravili, 2.b/RAZKAZ je započeo svoj igrokaz. Stajao sam visoko na klupi pa sam odmah vidio da se publici sviđa naša predstava. Pažljivo su slušali i bili tiho. Kad je igrokaz bio gotov, svi su pljeskali i čestitali nam na obavljenom poslu. Poslije smo otišli u knjižnicu na susret i razgovor s Nevenkom Videk. Pričala nam je kako je napisala ovu knjigu i neke druge knjige i igrokaze. Kad smo završili razgovor, jeli smo kolače koji su za nas bili pripremljeni. Pili smo čaj iz lijepih šalica. Bio je to odličan školski dan! EDUARDO MIKUŠ, 2.B

Vrijeme čitanja: 4 min.

6 | MIHIĆ

DAN I NOĆ KNJIGE U OŠ ANTUNA MIHANOVIĆA

Upoznali smo Hrvoja Hitreca

U djetinjstvu je hodao po krovovima, krampom i lopatom gradio igralište po kojem danas trčkara gradonačelnik Milan Bandić, ministrirajući nosio križ pa kaže da je imao “teško djetnjistvo”. Nije to životopis iz nekog romana, to je dio duhovito opisane životne priče našeg poznatog pisca Hrvoja Hitreca. Bio je to neobičan susret. U školskoj knjižnici smo povodom Noći knjige ugostili pisca Hrvoja Hitreca. Pripremili smo puno pitanja za njega, ali mnoga su ostala nepostavljena. Pisac nam je govoreći o sebi odgovorio na njih sam. Iz duhovitog i nadahnutog govora saznali smo: Rodio se 14. srpnja 1943. godine. Kao dječak išao je u Pučku osnovnu školu. No, kad bi završio školski dan bilo mu je dosadno. I tako je hodao po krovovima. Sada kada se toga sjeti, zavrti mu se u glavi. Očito je bio hrabriji, nego što je sada. Preko puta njegova doma bila je crkva Majke Božje Lurdske, pa kako mu je djed bio jako religiozan, morao je ministrirati. Dugo je ministrirao, a na Križnom putu “uvalili” su mu križ i tako je imao jako teško djetinjstvo. Poslije je išao u školu, u Kušlanovoj ulici. Tu čuvenu školu možete vidjeti u “Smogovcima”. Serija se ne reprizira, jer su u vrijeme snimanja koristili glazbu iz nekih američkih filmova - tada se o tome nije puno brinulo, a danas se to zove krađa intelektualnog vlasništva. U Kušlanovu školu išao je u nižu i u višu gimnaziju 8 godina – prema njegovim riječima - katastrofa! Kada

je pisac stigao u tu školu, braća su drugačija, jedan u vrijeme Domovinskoga nije bilo nikakvog igrališta, a voli kemiju, drugi voli nogorata. Imao je sreće da su sve onda su ga napravili tačkama met, a mali Buco ima najveći njegove knjige ilustrirali naji lopatama. To im se računalo talent - najviše jede. Serija se bolji ilustratori. Kada je počeo pod tjelesni pa su zbog toga počela razvijati i prerasla je u pisati Eko Eko, gotovo nitko dobivali same petice. Danas obiteljsku priču koja više nije nije razumio što je ekologija. U po tom igralištu “trčkara” grabila samo za djecu. TV Zagreb kazalištu “Trešnja” odigrano donačelnik Bandić, a ne zna se je bio pravo čudo, jer u to doba je 450 izvedbi predstave Eko da je tamo Hrvoje Hitrec radio nije bilo mnogo televizijskih Eko. Pisac je primijetio da bi krampom i lopatom! U školi su prijemnika, nismo imali ni ljudi zagadili i drugi planet da imali dosta sjajnih nastavnika. mobitele! Imali smo knjige i na njemu kojem slučaju žive. Bilo je to poslije 2. svjetskog radio. Piščev stric – također Sada piše povijesne romane. rata - stara vremena! Neki pisac- imao je popriličnu i Prvo je napisao Zagrebačke poznati slikari predavali su odabranu biblioteku, a budući legende pa Hrvatske legende. likovni odgoj, jer nije bilo da je boravio u Americi, Hrvoje Trenutno piše o banu Josipu razvijeno tržište umjetnina, je mogao slobodno čitati što Jelačiću. pa su ljudi trebali zaraditi želi. Studirao je komparitivnu nekako za život. Ta škola je književnost, mislio je da će Ja sam pisca Hrvoja Hitreca piscu bila čvrsta točka kad je biti pjesnik, ali jedan profesor doživio kao “šaljivu” osobu počeo graditi “Smogovce”. mu je rekao da samo oni koji koja ima puno talenta za U blizini je bila stara kućica u nemaju ukusa postaju pjesnipisanje romana. Mislim da je kojoj su živjeli siromašni ljudi… ci. Zato više nikada nije pisao jedan od onih koji voli maštati i Prema riječima pisca auti u taj pjesme. Neko vrijeme radio je izmišljati šaljive stvari. U meni dio grada nisu rado ulazili, jer kao novinar. Bio je 15 godina je susret s njim oživio ljubav teško da bi se više vratili čitavi. ravnatelj kazališta “Trešnja”. za priče i knjige. U seriji se spominje obitelj Samo kazalište se gradilo 10 NIKO PERIŠA, 4.B Vragec. Ima ih puno, a brinu se godina. Gradnja je započela sami o sebi, jer otac im je umro, a majka je otišla u Njemačku Zašto ste napisali knjigu Eko Eko? na rad Koju ste knjigu prvu napisali? Zato što sam na ulici pao preko smeća, a takve su Prvo sam napisao ‘Pustinjakov pupak’. isti sam dan išao na Sljeme i tamo vidio Koja vam je najdraža pjesma? bile godine. puno smeća koje ljudi bacaju. Zato sam je Najdraža pjesma mi je ‘Lijepa naša’. Za njih se napisao. Gdje ljetujete? Imate li nadahnuće za još koju knjigu? brine najsLjetujem na Braču u kućici bez struje, ali Imam nadahnuće, ali nemam godine. tariji Vragec. kućica ima vode. O čemu najviše volite pisati? Druga Koji vam je sport najdraži? Najviše volim pisati o onome što pozna-

Vrijeme čitanja: 7 min.

USLIJEDILA SU PITANJA

jem. Moj najmlađi sin je sa 7 godina doživio prometnu nesreću i ja sam o tome napisao priču. U priči sam mu dao drugo ime. Koliko ste knjiga napisali? Napisao sam 39 knjiga. MIHIĆ | 7

Najdraži mi je nogomet. Koja Vam je najdraža strana država? Najdraža mi je Slovačka. Koja Vam je najdraža serija? Najdraža mi je serija ‘Vikinzi’.

PISAC U GOSTIMA

Sportski i drugi životi Dubravka Jelačića Bužimskog Toga dana hladne su se sjene šuljale Zagrebom. Bio je 17. studenoga 2014. godine. Činilo se da će taj školski dan biti beskonačan, kao i ostali. Neki su znali, a mi smo saznale u zadnji tren, da će hladnoću dana u kockice topline razbiti baš pisac, Dubravko Jelačić Bužimski. Pisac je ušetao u našu knjižnicu ležernom jednostavnošću svjetskoga čovjeka. Djelovao je tajanstveno i zanimljivo, te nam je postalo jasno zašto njegov Martin („Sportski život letećeg Martina“) ima te osobine. Ponešto smo o njemu znale: Zagrepčanin, još uvijek u punoj radnoj snazi, osim književnosti, doživotne ljubavi su mu kazalište i nogomet. Pitale smo ga ono što o njemu nismo znale, a željele smo znati, radi vas i nas! Jeste li voljeli ići u školu? Bilo je razdoblja kada je škola više voljela da ja dođem, nego što sam ja htio ići u školu. Moram biti iskren! To ne znači da je to alibi za vas i vaše izostanke. Kao svaki dječak, koji raste i školuje se, imao sam u školi problema, no ipak sam je završio! Koji Vam je bio najdraži predmet? Bilo je predmeta koje sam volio više od drugih, s kojih sam

izostajao. Bilo je predmeta s kojih me nedovoljno znanje sprečavalo da odem. Uostalom, nije bilo samo tako otići s nastave. I u moje vrijeme postojali su neopravdani izostanci. Koji su Vam bili teški predmeti, a koje baš niste voljeli? Neki predmeti nisu zaslužili da ih ja volim, jer su bili bolji od mene, kao na primjer matematika. Zanimljivo je to da sam ja shvatio gradivo koje su profesori tumačili. Kada bi profesorica pitala tko želi riješiti primjer na ploči, ja bih se javio i znao, a sljedeći puta nisam znao. Bila je stvar u tome da sam taj predmet trebao učiti, mislio sam da ga razumijem, no nisam ga razumio u potpunosti. Jeste li ikad bili na popravnom ispitu? Pa… Bio sam na popravnom ispitu iz matematike u 5. razredu. Već sam rekao da je matematika bila bolja od mene. Za mene je matematika, uvijek bila „problematika“.

Vrijeme čitanja: 8 min.

Koji ste fakultet završili? Diplomirao sam pravo. Usporedo sam upisao komparativnu književnost i tehnologiju. U to vrijeme bavio sam se sportom. Nisam stizao na sva predavanja. Nakon 1. godine odlučio sam ostaviti komparativnu književnost i tehnologiju. Tada sam se udubio u pravo, no nisam odradio niti jedno suđenje. Vidite, tako je to u životu! Ima li Vaše prezime Jelačić Bužimski veze s banom Josipom Jelačićem? Da! Pripadam obitelji bana Josipa Jelačića. Naša veza je preko naših pradjedova. Bez obzira što ban nema izravnih potomaka, imamo iste korijene. No, moram priznati da mi više znači istinska plemenitost, nego plemenita krv. Kako ste dobili nadahnuće za trilogiju o letećem Martinu? To što je od romana o Martinu nastala trilogija mogu zahvaliti uredniku svoje prve knjige, Ivanu Kušanu. On je bio taj koji je davao savjete i ohrabrivao me. Nakon prve knjige nisam više mislio pisati o Martinu, zato je ta knjiga imala misteriozan završetak. Samo sam ga poslao u oblake i mislio sam da ga nikada više neću „spustiti“. U druge dvije knjige „spustio“ sam ga na surovi beton grada i suočio ga s novim nevoljama iz kojih je on uvijek izašao kao pobjednik. Jesu li događaji iz knjiga izmišljeni ili se nešto od toga i Vama dogodilo? Martin je u potpunosti plod moje mašte. Htio sam ga učiniti tako stvarnim da vam se čini da on živi u vašem susjedstvu, da je tu. Htio sam mu dati neke karakteristike koje bih možda ja htio imati, a nemam ih kao ljudsko biće. On je možda idealiziran, ali je ujedno i mladić od krvi i mesa. Sve pustolovine kroz koje on prolazi su izmišljene, osim možda dvije-tri mladenačke tučnjave.

8 | MIHIĆ

BY: NIKA ŠPOLJAR I JELENA CRNOGORAC

SUSRETI DRUGE VRSTE

Od DANA ČOKOLADE do DANA ČOKOLADE Prošle godine obilježili smo Dan čokolade u našem razredu, drugi puta. Svi volimo čokoladu! Obilježavaju se razni dani, pa zašto ne i Dan čokolade. Pripreme su tekle kratko, a mame su imale pune ruke posla. Ah da, zaboravila sam reći da je od drugog polugodišta prošle godine u našem razre-

du, osim novog učenika Tibora, i asistent Bojan. Pored svih asistentica koje su ženskoga roda, mi imamo asistenta! Za naš glasoviti dan Bojan se spremao s nama. Njegova je majka ispekla ogromnu čokoladnu tortu u kojoj smo svi uživali.

Druženje s Bojanom bilo je napeto, smiješno i zabavno. Volimo se družiti s njim i žao nam je što i dalje nije s nama. Dakle, Bojan je uvijek bio spreman za šale, smiješne provale. Bio je jako dobar! Od kada je otišao, čak ni Tibor više nije onakav kakav je bio, jako se promijenio.

Za oproštaj smo ponovili Dan čokolade. Željeli smo iznenaditi Bojana i zato postali vrlo tajanstveni. Nije znao što se sprema. Vrijedne ruke naših malih dizajnera napravile su omot za planer koji će Bojanu trebati kada počne nešto drugo raditi, a biti i uspomena na naše druženje.

PETRA MARKIĆ I SARA EL DALGAMOUNI, 4.B

NAJLJEPŠI STRANIČNIK Natječaj za najljepši straničnik organiziran je po drugi puta u našoj školi. Organizirala ga je školska knjižničarka Vanja Jurilj povodom Mjeseca knjige. Zanimanje za ovaj natječaj je poraslo. Na natječaj je prijavljeno 46 radova! Pristiglo je puno odličnih radova - težak posao je bio pred članovima žirija, profesorom likovne kulture Markom Antonijem Cinottijem, učiteljicom Martinom Nemet i knjižničarkom Vanjom Jurilj. Svaki rad je procjenjivan prema kriterijima originalnosti ideje, upotrebljivosti i kvaliteti izrade. Da odabir najboljih nije bio lak, pokazao je i konačni rezultat. Nakon zbrajanja ocjena , četiri rada su imala iste ocjene! Autorice četiriju radova dijele prvo mjesto: Laura Škrinjar, 3.b Leona Bukal, 4.a Ana Pištelek, 4.a Michelle Budak, 6.a Za originalnost ideje i uloženi trud u izradu straničnika nagrađena je i učenica Nina Lastrić, 4.a. Proglašenje pobjednika, podjela darova i prigodni domjenak održan je 12. studenoga u školskoj knjižnici.

JELENA CRNOGORAC, 6.C

MIHIĆ | 9

Vrijeme čitanja: 5 min.

MINI PROJEKT

Cooltura Mjesta kojima svakodnevno prolazimo često ne primjećujemo. Kada bismo o njima nešto više znali, možda bismo obratili više pozornosti. Vodimo vas u jedan takav - poučni obilazak. Ispred Meteorološkog stupa na Zrinjevcu

LENUCIJEVA POTKOVA U ZAGREBU – UMJETNOST, ARHITEKTURA I POVIJEST

arhitekta Milana Šosterića.

Učenici osmih razreda: Lorena Bartulović, Sara Džambo, Lucija Ipša, Jan Kos, Marta Kralj, Petra Kren, Kristina Lažeta, Erika Lugarić, Ana Mazalin, Iva Mazalin, Franjo Pištelek, Ivana Šarkanj, Magdalena Vranić i Marko Zidar pod vodstvom Mirjane Badžek, učiteljice matematike, realizirali su projekt Lenucijeva* potkova u Zagrebu – umjetnost, arhitektura i povijest. Obilazak ključnih mjesta u samoj jezgri Zagreba počeli smo posjetom izložbi Hermana Bolléa, jednog od najznačajnih graditelja hrvatske metropole, u Muzeju za umjetnost i obrt. U blizini nam je bila i zgrada Hrvatskog državnog arhiva, na Marulićevom trgu. To je nekadašnja Nacionalna i sveučilišna

Nezaobilazna točka našeg puta je bio i Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture. Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga sedam vrtlara i pomoćno osoblje.

Cilj je projekta Cooltora učenike na zanimljiv način upoznati sa znamenitostima unutar Lenucijeve* potkove u Zagrebu (muzeji, spomenici, galerije, kulturne institucije…) te izraditi kulturno-povijesni vodič kroz Zagreb na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Projekt objedinjuje upoznavanje povijesnih razdoblja kroz spomeničku baštinu Zagreba, pisano izražavanje na hrvatskom i stranom jeziku, otkrivanje likovno zanimljivih detalja arhitekture (fasada, prozora, balkona, vrata, štukatura). Zanimljiva nam je i ornamentika s naglaskom na različite ljudske, mitološke i ostale skulpturalne likove na fasadama zgrada koje pripadaju tom izuzetnom urbanističkom sklopu. Proučavat ćemo i parkovnu arhitekturu: Botanički vrt, Zrinjevac. Predviđen je i obilazak dječjih igrališta, unutarnjih dvorišta i kolnih ulaza.

knjižnica, jedna je od najljepših građevina secesijske arhitekture u Hrvatskoj, sagrađena 1913. prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog. 1913. godine. Istočno od zgrade pjevačkog društva „Kolo“, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palače projektirao Viktor Kovačić. Na zapadnoj, praznoj strani Trga maršala Tita, 1964. podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) prema projektu Stanka Fabrisa, a od 2014. tu je zgrada Muzičke akademije

VODITELJICA PROJEKTA: MIRJANA BADŽEK, PROF.

*Prezime urbanista Milana Lenucija se ponegdje nalazi i u obliku Lenuzzi.

Vrijeme čitanja: 9 min.

Šetnju Lenucijevom potkovom završavali smo prelaskom preko poznatog trga na sjevernoj strani zagrebačkog Glavnog kolodvora. Taj trg nosi ime hrvatskoga kralja Tomislava - sam spomenik kralju Tomislavu koji je tamo postavljen 1947. godine djelo je Roberta Frangeša Mihanovića. Zaustavili smo se i fotografirali pokraj Meteorološkog stupa na Zrinjevcu. Postavljen je 1884. godine kao dar vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera, a izrađen od istarskog mramora, prema nacrtima Hermana Bolléa. Meteorološki instrumenti nabavljeni su u Göttingenu, a sat je djelo zagrebačkog urara Königa. Posebno je zanimljiv po tome što mu kazaljka svaki dan prelazi puni krug od 24 sata. Obnovljen je 1992. godine. Prikupljene podatke i snimljene fotografije s ovog malog cooltornog putovanja iskoristit ćemo za izradu našeg Vodiča kroz Zagreb. Vjerujemo da će i drugim učenicima poslužiti kao nadahnuće za posjet ovim znamenitostima.

10 | MIHIĆ

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Školski eko-projekt

Likovni rad: Eleni Hanich, Leona Perović, Stjepan Begović, Lorena Kuk, Maks Ferenčina, Marija Mehkek, 2.c

Zeleni u srcu

Zašto smo se odlučili upravo za eko-projekt? Svakodnevno slušamo o

pokrova zbog sječe i požara,

pokušati djelovati. Odlučili smo

nastanku brojnih promjena

o smanjenju bioraznolikosti.

djelovati i na podizanje naše

našeg životnog prostora.

Predviđanja za naš planet su

ukupne ekološke svijesti, što

Sve veće je onečišćenje zraka,

ponekad katastrofična.

nije lako, ali odlučili smo i uspjet

vode, tla. Sve češće se govori

Mi želimo sve to promijeniti.

ćemo! Znamo da svaki put, ma

o klimatskim promjenama

Zato smo odlučili da nećemo

kako bio dug, počinje prvim

uslijed razgradnje sloja ozona,

samo pasivno gledati promjene

korakom. Tako smo i mi ove

o smanjenju snježnog i ledenog

našeg životnog prostora, već

školske godine učinili prvi korak,

pokrivača, smanjenju šumskog

konkretnim ekološkim akcijama

ali učinit ćemo i drugi, pa treći...

MIHIĆ | 11

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Prvi koraci… “Jednom mjesečno provodimo akciju sakupljanja starog papira u organizaciji Unijapapira s ciljem stvaranja navike odvajanja i prikupljanja starog papira”

CILJEVI ŠKOLSKOGA EKO-PROJEKTA: ✔ upoznati učenike s temeljnim znanjima o planetu Zemlji, prirodnim elementima i njihovu međuodnosu s društvenim pojavama ✔ promicati prirodoslovne i humane vrijednosti kroz odgojno-obrazovni rad ✔ izgraditi trajne navike koje će poboljšati kvalitetu življenja, zanimanje i skrb za prirodnu i kulturnu baštinu ✔ poticati na zdrave načine življenja ✔ poticati aktivan i odgovoran odnos prema sebi, drugima i okolišu

Kakvi su bili naši prvi, ekološki osviješteni koraci? Zapravo, željni akcije, napravili smo ih nekoliko odjednom. Na ulazu u našu školu postavili smo eko-kutić. Tu su panoi na kojima nas razredi slikom i riječju izvješćuju o provedenim aktivnostima u proteklom razdoblju. Obilježavamo eko-dane u skladu s našim eko-kalendarom kroz prezentacije, izradu plakata, likovne radove, izložbe, praktične aktivnosti... Jednom mjesečno provodimo akciju sakupljanja starog papira u organizaciji Unijapapira s ciljem stvaranja navike odvajanja i prikupljanja starog papira. Osim toga, sakupljamo i sortiramo plastičnu ambalažu, stare baterije, najlonske vrećice i tetrapak. Izrađivali smo spremnike za papir i čepove, kućice za ptice i šišmiše. Formirali smo i eko-patrole koje nadgledaju dogovorene aktivnosti i upozoravaju nas na nesavjesnost ukoliko nam se „dogodi“ ... Kao što i pristaje nazivu Zeleni u srcu, neke naše akcije su povezivale ekologiju i humanitarni rad. Bili smo aktivni u humanitarnom prikupljanju plastičnih čepova. Taj projekt je pokrenula Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, koja će prikupljene čepove prodavati, a dobivenim novcem će se nabavljati potrebni lijekovi. Napravili smo vrt, posadili smo biljke i u našim učionicama ... Uostalom, „prohodajte“ s nama nekoliko sljedećih koraka!

✔ primijeniti naučena znanja u svakodnevnom životu ✔ brinuti za okoliš škole, naselja, grada, domovine

Vrijeme čitanja: 3+3 min.

12 | MIHIĆ

Izložba u eko-kutku

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Rado učimo o zaštiti prirode

Mladi čuvari prirode, svi učenici 1. b razrednog odjela, uključili su se u Školski eko-projekt. Radili su cijelu godinu i puno toga napravili. Obilježili smo važne eko-dane, Dan jabuka, Svjetski dan močvara, Svjetski dan voda, Dan planeta Zemlje. Povodom Dana jabuka organizirali smo u školi izložbu i kušanje proizvoda od jabuka. Cijelu godinu skupljali smo plastične boce. Na kraju godine zajedno ćemo odlučiti što ćemo s prikupljenim novcem. Prikupljali smo i stari papir te tako pridonijeli očuvanju drveća. Napravili smo mali cvjetnjak. Uz pomoć roditelja, prikupili smo sve što nam je bilo potrebno: biljke, zemlju, boce, te smo sami zasadili cvijeće koje ukrašava kraj našeg hodnika. Rado učimo o zaštiti prirode i radujemo se svakom novom satu Mladih čuvara prirode.

Učenica Katja Lukarić sadi svoju prvu biljku

Naš cvjetnjak na kraju hodnika

EKO EKO U duhu projekta Škole i učenici 4.b bili su jako vrijedni. Vodimo dnevnik urednosti naše škole. Svakoga utorka pratimo urednost prostora u kojem boravimo, a sve bilježimo u naš eko-dnevnik. Peremo ruke sapunom koji smo sami izradili, sakupljamo čepove, boce, papir. Želimo da nam Zemlja manje pati! NINA DELIPETAR, 4.B

NAUČILI SMO POSADITI BILJKU U sklopu Eko-projekta naše škole, učenici su u svojoj učionici učili i naučili kako posaditi biljku. Danas cvijet, sutra luk, krumpir, špinat ili mrkvu. Ovako sadimo cvijet: 1. UZMEMO TEGLU, 2. STAVIMO GLINENE KUGLICE, PA ZEMLJU, 3. UTISNEMO SJEME, 4. ZALIJEMO VODOM, 5. ČEKAMO... 6. DOBILI SMO LIJEPU I KORISNU BILJKU! DAVOR ŠTIVIĆ, 7. B

Izrada sapuna u 4.b

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Naša skola,

GLOBE škola GLOBE PROGRAM Zamisao o znanstveno- obrazovnom programu GLOBE (Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša), obznanio je na Dan planeta Zemlje 1994. godine tadašnji američki potpredsjednik Al Gore. Na isti je dan 22. travnja 1995. godine, program pokrenut u SAD, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta tih su dana s američkim predstavnicima potpisale sporazume o provođenju programa GLOBE. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa (sporazum je potpisan 13. travnja 1995.). Supotpisnici Sporazuma o primjeni programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena je Zavodu za školstvo Republike Hrvatske (današnja Agencija za odgoj i obrazovanje). Glavni nositelj programa GLOBE u SAD je Univerzitetska korporacija za atmosferska istraživanja (UCAR), a partneri su NASA - američka državna uprava za atmosferu i svemir, Nacionalna fondacija za znanost, Univerzitet države Colorado i US State Department. U program je danas uključeno preko 100 zemalja, s ukupno preko 20.000 škola, a na svakom od kontinenata (pa čak i na Antarktiku) postoji barem jedna GLOBE škola.

Vrijeme čitanja: 5 min.

Učenici Eko-grupe i voditeljica Ivana Žigman

S ciljem podizanja kvalitete i osuvremenjivanja nastave, primjene školskih teoretskih znanja kroz iskustveno učenje, naša škola se uključila u GLOBE program. Uključivanje u taj program je u skladu s ciljevima našeg Eko-projekta, a to su stjecanje novih spoznaja o cjelovitosti okoliša i razvijanje pozitivnih stavova temeljenih na aktivnom sudjelovanju. Nakon 15 godina provedbe u Hrvatskoj, u Program GLOBE uključeno je preko 100 škola pa smo po postotku uključenih škola među prvima u svijetu. Veliki broj naših škola vrlo aktivno i kreativno ostvaruje programske zadaće, redovito obavljajući mjerenja i unoseći svoje rezultate u jedinstvenu svjetsku bazu podataka. Time je Hrvatska osvojila izniman ugled i simpatije u svjetskoj GLOBE mreži. Naša škola postala je ove školske godine GLOBE škola i priključili smo se svjetskoj GLOBE mreži. Učenici eko-grupe mjere temperaturu i pH vrijednost potoka Trnava u blizini škole i prate promjene ovisne o vremenskim prilikama, ali i zagađenju vode.

14 | MIHIĆ Mjerenje temperature i pH vrijednosti potoka Trnava

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Dica iz Zagreba čiste nam avlije

Kao i svim izviđačima i članovima Odreda izviđača Javor, ljubav prema prirodi oduvijek nalaže i brigu o njoj. Posljednjih pet godina sudjelovali su i organizirali stalne ekološke akcije koje su uglavnom provodili na logorovanjima i izletima. Ove školske godine svoje aktivnosti uključili su u Školski eko-projekt. Otkada izviđači postoje, oni uživaju u prirodi i paze na nju. Skautski osnivač Sir Robert Badden Powell rekao je još prije sto godinu rečenicu koju uvijek moramo imati na umu: „Kad se vraćamo svojoj kući iz prirode, u prirodi smijemo iza sebe ostaviti samo jednu stvar, a to je velika zahvalnost prema prirodi koja nas je ugostila.“ Mi se trudimo da tako zaista i bude. Osim toga, posljednjih pet godina Odred izviđača Javor sudjeluje i organizira stalne ekološke akcije koje provodimo uglavnom na našim logorovanjima i izletima. Tako smo dva puta čistili rijeku Mrežnicu, dva puta smo čistili Vransko jezero i jednom grad Pakoštane. Uvijek mi je zanimljivo promatrati ljude koji tamo žive i gledaju što mi to radimo. Tako me baka iz sela pokraj Vranskog jezera upitala: „Sinko, odkud ste vi?“ Kad sam joj rekao da smo iz Zagreba, samo je sebi u bradu promrmljala: “Sramota, naša dica spavaju do podneva, a dica iz Zagreba nam čiste avlije.“

Pokrovitelj svih naših ekoloških akcija je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a većinu akcija podržava i Grad Zagreb. Kad na našim logorovanjima čistimo neki od dijelova Lijepe naše, pridruže nam se i članovi Ronilačkog kluba Adriatic CRO. Oni u vodi čiste ono što mi ne možemo. Naše druženje uvijek završava njihovom demonstracijom ronilačkih vještina, a stariji od nas i zarone do dubine od pet metara. Posebno smo ponosni na ekološku akciju koju smo proveli 25. listopada 2014., nazvali smo je Potok našeg kvarta. Tada je Odred izviđača Javor zajedno s 28. samostalnom družinom izviđača Dubrava čistio potok Trnavu: čistili smo od okretišta tramvaja u Dupcu do Grada mladih. Skupili smo oko pet stotina kilograma raznovrsnog otpada. Drago mi je što i naša Škola ovu školsku godinu posvećuje ekologiji. Uključili smo se i mi izviđači, tako da mogu reći da smo mi izviđači pravi ekološki aktivisti. JAN KOS, 8.B

Vrijeme čitanja: 4 min.

Čiščenje potoka Trnavne

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

STARI PAPIR

vrijedna sirovina U sklopu Školskog eko-projekta odlučili smo „zaroniti“ i u projekt sakupljanja starog papira u organizaciji Unijapapira. S obzirom da smo u projektu početnici, zadovoljni smo rezultatima. Željeli smo potaknuti djecu da stvore naviku odvajanja i sakupljanja starog papira kao vrijedne sirovine koja je u potpunosti iskoristiva. Reciklažom papira, čuvamo naše šume. Taj cilj potiče i Unijapapir plaćanjem sakupljenog papira s 0,40 kuna po kilogramu, te nagrađivanjem najboljih škola. Za izbor najboljih škola koriste se dva kriterija. Jedan od kriterija za nagrađivanje je ukupna težina, a drugi je količina sakupljenog starog papira po učeniku. Najbolje škole nagrađuju se dobivanjem novčanih nagrada (1. nagrada je 7.000 kuna). Osim toga, organiziraju se i izleti za učenike ili se učenici daruju majicama, olovkama... Projekt sakupljanja starog papira započeli smo u siječnju ove godine te ostvarili ove rezultate:

AKCIJA

MJESEC

UKUPNO Kg

Kg PO UČENIKU

ZARADA

1. akcija

siječanj

780

1,56

316,00 Kn

2. akcija

ožujak

820

1,64

328,00 Kn

3. akcija

travanj

500

1,00

200,00 Kn

S obzirom da smo početnici u ovom projektu, rezultatima smo zadovoljni. Nastojimo širiti mrežu sakupljača starog papira kako bismo djelovali na što veći broj ljudi. Ne zanemarujemo ni novčani dobitak kojim planiramo opremiti našu školu i tako stvorili ugodnije mjesto za boravak. PRIREDILA: LUKRECIJA MARUŠIĆ, UČITELJICA REHABILITATORICA, VODITELJICA ŠKOLSKOG EKO-PROJEKTA ZELENI U SRCU

Vrijeme čitanja: 7+6 min.

Vrtlari O VRTU

Kakav bi to bio eko-projekt da nismo napravili i naš vrt?! Kako je nastajao školski vrt saznajte iz izvješća učenika koji su u tome sudjelovali. Kao i svaka dobra priča, i ova nudi različita viđenja događaja! Jednom smo dobili papir na kojem je pisalo da dođemo raditi vrt. Došao je i taj dan. U vrt su došla neka djeca, ali i njihovi roditelji. Djeca su sa svojim roditeljima kopala. Nakon kopanja jeli smo ćevape. Kad smo se dobro najeli i napili, penjali smo se na drveće. Filip, Ivor i ja smo bili na drvetu. Ali ja sam se popeo na drugo drvo na koje se nitko drugi nije mogao popeti. Otišao sam prije slikanja. ALEN ĆEHAJIĆ, 3.C Jedne subote u ožujku našli smo se iza škole zajedno s roditeljima i učiteljicom. Dogovorili smo se da preoremo livadu iza škole i napravimo vrt. Donijeli smo sav potreban alat: štihače, motike, grablje i lopate. Mame su ispekle kolače i pripremile meso za roštilj. Moj tata je dovezao frezu i preorao dio livade koji smo prethodno označili špagom kako bismo znali gdje će biti vrt. Ostali roditelji kopali su zemlju blizu špage. Mi smo malo pomagali motikama i otišli se igrati. Za to vrijeme Ivanin tata je pekao ćevape na roštilju. Nakon završenog posla svi smo jeli roštilj, zezali se i uživali u prekrasnom danu i druženju. Dogovorili smo se da ćemo dovesti gnoj i napraviti gredice te posijati i posaditi povrće. Nakon toga, započeli su radovi na školi. Radnici su stavili grede i cigle na vrt tako da nismo mogli ništa raditi. Kada su radovi na školi završili, bilo je kasno za sijanje vrta pa smo odlučili posaditi višnje, kupine, jagode, lijesku i ribiz. Svakodnevno ih zalijevamo i brinemo se o njima. MATIJA LACKOVIĆ, 3.C

16 | MIHIĆ

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Čuli smo najavu učiteljice da ima radna akcija kopanja. U subotu su bile radne akcije. Dorotea i ja smo prve došle. Učiteljica je rekla da Dorotea i ja prepišemo s ploče zadatak za kopanje. Kada smo završili s prepisivanjem, dali smo to učiteljici. Nakon nekoliko minuta počeli su dolaziti drugi, a stol za zakusku se sve više i više punio. Kada su svi došli, izvadili smo roštilj i frezu. Odmah smo počeli mjeriti i stavljati male štapiće. Matijin tata je uključio frezu i počeo kopati. Kada je završio jedan red, išao se malo odmoriti. Moj tata je za to vrijeme pekao ćevape i ostalo meso. Mi djeca smo pomagali i malo se igrali. Prošlo je 20 minuta, a drugi red smo svi zajedno iskopali. Sve smo stigli, a također smo se i najeli, pogotovo djeca. Djeca baš i nisu bila sretna što smo trebali ići doma. Tata je rekao da se baš lijepo zabavio. I meni je bilo super! IVANA OSTROŠKI, 3.C

U našem vrtu s domarom Kristijanom

Neki iz našeg razreda išli su zasaditi prve voćke. Nakon višnje i kupina, zasadili smo jagode i maline. Jagode su se super primile, a kupine su procvale. Danas smo zasadili lijesku, paradajz i jorgovan. Vrt je sa svim tim voćkama i povrćem postao ogroman. Jedva čekam da sve to naraste! Filip Gojković, 3.c JEDNE SUNČANE SUBOTE OKUPILI SMO SE NA POLJU OD KOJEG SMO NAPRAVILI VRT (GRUNT). DONIJELI SMO ŠTIHAČE, FREZU, MOTIKE, LOPATICE... DONIJELI SMO I IGRAČKE, ROŠTILJ, PECIVA I PIĆE. KAD SMO PREŠTIHALI I NAIGRALI SE, IŠLI SMO DOMA. MATIJA JE U ŠKOLU DONIO VIŠNJU, MALINU I KUPINE. PAOLA JE DONIJELA LIJESKU. I UČI SE SJETILA DA IMAMO KOŠTICE I HRANU ZA PTICE. TO SMO TAKOĐER ZASADILI. NAKON TOGA SU IVANA ĐURIĆ I SESTRE BAKRAN DONIJELE BUČE, TIKVICE, PARADAJZ I ŠERI PARADAJZ, UKRASNO CVIJEĆE I JORGOVAN. SVE SMO

NATJEČAJ ZA DAN PLANETE ZEMLJE Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje u našoj školi održan je nagradni natječaj za likovne i literarne radove, plakate i modele vezane uz temu „Dan planeta Zemlja“. Najbolji radovi učenika od 1. do 8. razreda nagrađeni su besplatnim posjetom Zagrebačkom zoološkom vrtu. LIKOVNI RADOVI: 1. „Čepko“, Diana Dijaković, 1. b 2. „Igrajmo se u prirodi“, Jelena Periša, 1. a, 3. „Bicikl“, Eleni Hanich, Stjepan Begović, Lorena Kuk, Maks Ferenčina, Marija Mehkek, 2. c 4. „Počistite Zemlju“, Marta Bubnjar, 3. a 5. „Zagrli Zemlju“, Lara Latečki, 4. a PLAKATI I MODELI: 1. „Planet Zemlja“ – model i plakat, Marin Obradović, Stjepan Slišurić, Borna Bošnjak, 5. c 2. „Planet Zemlja“ –plakat, Luka Hudoletnjak, Leonardo Habečić, Dorotea Jakšić, 5. c 3. „Šume“, Petra Galić, Petra Barešić, Nikolina Čabraja, 6. b 4. eko-grupa, Tea Topić, Iva Gligora, Angela Lupić, 6.b LITERARNI RADOVI: 1. „Životinjska brojalica“, Marko Trcin, 1. b 2. „Zemlja vrtoglavica“, Leona Perović, Stjepan Begović, 2. c 3. „Planet Zemlja“, Svea Delač, 4. a 4. „Zemljina pjesma“, Tomislav Klasić, 5. a 5. „Planet Zemlja“, Matej Zrilić, 6. a 6. „Dan planeta Zemlje nam stiže“, Luna Galić, 6. a 7. „Priroda uči čovjeka“, Jelena Crnogorac, 6. c

Nagrađeni radovi

ZASADILI. SAD SVAKI DAN ZALIJEVAMO. Nedavno smo dobili i ogradu oko vrta. Napravio ju je striček domar Kristijan od paleta koje su ostale nakon radova na krovu. Hvala mu na tome! Sad naš vrt izgleda ljepše i veselije. Dobili smo i šlauf za zalijevanje vrta. Više ne moramo nositi vodu kroz školu, nego nam gurnu šlauf kroz kuhinjski prozor pa radimo kišu i dugu po vrtu. Andreja Kirin, 3.c

MIHIĆ | 17

ŠKOLSKI EKO-PROJEKT ZELENI U SRCU

Nagrađeni radovi Dan planeta Zemlja ŽIVOTINJSKA BROJALICA Šareni papagaj naučio je riječ kaj. Vidi, roda, ona hoda. Evo, sova, ona uči sva slova. Vidi, kit, ide u Split. Evo, koza, u kanti joj je boja roza. Evo, žirafa, koja govori da je rafa. Evo, pas, uspori gas! MARKO TRCIN, 1. B (boravak)

PRVI KORACI… i oni nakon njih Zadovoljni smo prvim koracima našeg Eko-projekta Zeleni u srcu.

PRIRODA UČI ČOVJEKA Ljudi zagađuju Mliječnu stazu, planet Zemlju. Ne shvaćaju zašto se događaju poplave! Poplave su poruka Zemlje… Ne shvaćaju zašto se događaju odroni! Odroni su poruka Zemlje… Ne shvaćaju zašto se događaju potresi! Potresi su poruka Zemlje… Pazite! Zemlja uskoro neće poručivati već uništavati! JELENA CRNOGORAC, 6. C

Izvor zadovoljstva su brojne provedene aktivnosti, a prije svega, izjave učenika da su naučili puno o ekologiji: kako odvajati otpad, ponovo upotrijebiti odbačene stvari, imati svoj vrt. Razvilo se i njihovo zanimanje za obnovljive izvore energije, principe rada strojeva pokretanih solarnom energijom… Iščekuju i plodove svega što su ove godine svojim rukama zasadili. Dakle, iduće ćemo godine učiniti i naredne korake eko-projekta. S nekim aktivnostima nastavljamo, neke ćemo promijeniti, dopuniti… Nastavljamo s radom u našem školskom vrtu, obilježavat ćemo ekološke dane, i dalje ćemo sakupljati i sortirati otpad, baviti se humanitarnom djelatnošću kako bismo osvijestili plemenitost pružanja pomoći drugima. Cilj nam je odgojiti mlade ljude koji su svjesni svoje povezanosti s prirodom i, kao i u svakoj ljubavi, svjesni i svoje odgovornosti za nju!

Nagrađeni radovi

Voditeljice projekta: Ivana Žigman, prof. Lukrecija Marušić, prof.

Vrijeme čitanja: 5 min.

18 | MIHIĆ

TEMA BROJA

NE/VOLJE

S RODOM MIHIĆ | 19

NE/VOLJE

s rodom Sigurno se pitate zašto smo temu ovogodišnjeg broja Mihića nazvali Nevolje s rodom? Razlozi su osobne i neosobne prirode. Mi smo se u naših dosadašnjih dvanaest godina života već našle u situacijama u kojima su se između nas i ostvarenja naših želja ispriječile riječi: TO NIJE ZA DJEVOJČICE! Kad smo o tome razgovarale s drugima, saznale smo da se i oni susreću s tim problemom, ne samo djevojčice. Počnimo od vrtića i onoga što nas tamo uče: ružičasto je ženska boja, a plavo muška, barbike su za djevojčice, a autići za dječake… Svakodnevno slušamo kako je nogomet muški sport, a odbojka ženski… “ZAŠTO?!“ „Zašto i koliko naš spol mora odrediti pitanje puno puta ćete susresti u ovom broju. Nadam se da ćete pronaći i neki odgovor na njega! NIKA I JELENA, 6.C

Vrijeme čitanja: 2 min.

Likovni rad: Helena Bare, 1.a

naš životni put?!“ Ovo

OVAKO TO vide DJEVOJČICE

TEMA: Što dječaci smiju:

REĆI: sve osim prostih riječi ( Tia S.) - lijepe stvari (Karla Z. i Klara B.) - svoje mišljenje o curama ( Leona P. i Patricija K.) - pričati viceve i o nogometu ( Marija M. i Nika S.) - sve isto što i djevojčice, ( Ebba Š.) - plesati, skakati, reći da si lijep / lijepa ( Lorena K.) RADITI: pisati zadaću, gledati muške crtiće, igrati se u parku ( Tia) - glupirati se (Leona i Patricija) - smiju se tući i ići u rat (Nika i Marija) - staviti gel za kosu za muškarce ( Klara i Karla) - brijati se, voziti se na motoru ( Ebba Š.) IGRATI: nogomet, rukomet vaterpolo ( Tia) - igrati se svega, ali lijepo ( Klara i Karla) - skrivača, košarku, tenis ( Leona i Patricija) - igrati se s čepovima i lovice (Marija M. i Nika) - karate, mornara, pilota ( Ebba)

TEMA: Što djevojčice smiju: REĆI: lijepe stvari ( Andrea A.) - „hvala“, pričati o „ženskim“ stvarima (Leona i Patricija) - pričati o modi, ljubavi, nakitu i odjeći (Nika i Marija) - pristojne i lijepe riječi (Klara i Karla) - sve što i dečki (Lana ) RADITI: - šminkati se, oblačiti u haljine i plesati (Klara i Karla i Lana) - uređivati se, igrati bingo (Nika i Marija) - pjevati, fotografirati se, ići na „ženski“ trening, skakati, igrati se vani ili u kući ( Lorena K.) - frizure (Leona i Patricija) IGRATI SE: - modne revije, kraljevne (Lana) - princeza, čajanki, vila, barbika, nogometa (ali samo ponekad), bingo, loto i dućana ( Lorena) - s barbikama, konjićima (my litle pony), s plišancima i kartati se (Nika i Marija)

TEMA: Što dječaci nikako ne smiju , nego je rezervirano samo za djevojčice: - podrigivati se, a to često rade, a ne smiju to ni djevojčice (Ebba) - šminkati se, igrati se s „djevojčičijim“ igračkama (Tia) - ne smije se tući s curama ili tući cure i svađati se (Leona i Patricija, Lucija P.) - ne smiju nositi haljine i šminkati se (Nika i Marija) - ne smiju nositi suknje i ići na ritmiku (Klara i Karla)

TEMA: Što djevojčice nikako ne smiju , nego je rezervirano samo za dječake: - ne smiju govoriti ružne riječi, ne smiju kopati nos, stavljati na kosu gel za muškarce (Klara i Karla) - ne smiju igrati nogomet, oblačiti se kao muškarci, ne smiju se šišati i nikako ne smiju biti ružne (Nika i Marija) - ne smiju biti proste, ne smije reći nekome da je ružan/ružna, ne smiju raditi gluposti (Lorena) - ne smiju se tući, ići u rat, kupati u blatu i ponašati se kao svinje (Leona i Patricija) - stavljati gel i imati „muške“ stvari (Lana)

OVAKO TO vide DJEČACI

TEMA: Što dječaci smiju

Likovni radovi: Zara Duilo, Jelena Periša, 1.a

REĆI: da nekoga vole ( Mihael H.i Karlo P.) - prostačiti, ali reći čak i lijepe stvari ( Gabriel A. i Patrik K.) - riječ ljubav (Patar M., Luka P., i Maks F.) RADITI: glupirati se (Gabriel A. i Patrik K. I Stjepan B.) IGRATI: nogomet, košarku (Gabriel A. i Patrik K.)

TEMA: Što djevojčice smiju: - reći „ja sam lijepa“, šminkati se i igrati s barbikama (Patar M., Luka P., i Maks F.)

TEMA: Što dječaci nikako ne smiju, nego je rezervirano samo za djevojčice: - dječaci se ne smiju svađati, a djevojčice smiju (Gabriel A. i Patrik K.) šminkati se (bljak), lakirati nokte, stavljati mašnu na glavu - ne smijemo se tući, niti igrati noževima, a ni cure to ne smiju (Patar M., Luka P., i Maks F.)

TEMA: Što djevojčice nikako ne smiju , nego je rezervirano samo za dječake: - ne smiju biti proste, ne smiju zafrkavati dečke jer bi došlo do „šore“ - ne mogu se dobro tući jer su slabije, - ne smiju na boks - cure ne vole i ne smiju gledati muške filmove ( Petar M., Luka P., i Maks F.) - ne smiju raditi prljave poslove, ne smiju se tući ili ići u rat, ne smiju se igrati sa strujom (Patrik K. i Gabriel A.)

RADIONICA NE/VOLJE S RODOM, 2. A I 2.C MIHIĆ | 21

Vrijeme čitanja: 6 min.

NE/VOLJE S RODOM

Nevolje s rodom

u književnosti

Učenici su već i sami, u pojedinim književnim djelima („Hasanaginica“, „Duga“, „Muljika“, „Alkar“) primjećivali različite „nevolje s rodom“. Bilo je emotivnih rasprava o toj temi na satovima književnosti. Kako bismo naša razmišljanja produbili i pojasnili, u goste smo pozvali profesoricu dječje književnosti na Hrvatskim studijima Dubravku Zimu koja se u svom radu često bavi spornim, odnosno „zabranjenim“ temama u dječjoj književnosti i književnosti za mlade. Tribina pod nazivom Nevolje s rodom u književnosti jedna je od aktivnosti vezanih uz ovogodišnju temu broja školskog lista. Organizirana je u školskoj knjižnici 19. ožujka 2015. godine i na njoj su osim profesorice Zime sudjelovali članovi Novinarske družine, učenici sedmih i osmih razreda, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Nives Glavak i knjižničarka, urednica školskoga lista, Vanja Jurilj. Neobično je što unaprijed određene rodne uloge ne zanimaju podjednako dječake i djevojčice. Na tribini je bio prisutan samo jedan dječak, očigledno ju tu temu većina njegovih vršnjaka otpisala kao „rezerviranu za djevojčice“. Profesorica Dubravka Zima predaje na kolegijima vezanim uz dječju književnost na Hrvatskim studijima. Odmah na početku ispričala se zbog možda prestručnog pristupa i rječnika možda jer rijetko govori publici naše dobi! U uvodnom dijelu svoga izlaganja navela je da djela koja se čitaju u 7. i 8. razredima formalno ne spadaju u dječju književnost. Objasnila nam je i kako je zamišljeno da mi književna djela čitamo da bismo ih upoznali u kontekstu teorije književnosti, a ne da bismo promišljali određene

probleme ili teme. To je i jedan od razloga zbog kojih se o problemima s rodom u književnim djelima rijetko govori na nastavnim satovima. Naša profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Nives Glavak, istaknula je da od svojih učenika traži razmišljanje o književnom djelu te da ih na takav način i obrađuju na satu. Poveo se i razgovor o Šimunovićevoj „Dugi“ koja je većinu prisutnih potaknula na razmišljanje o položaju žena u društvu. Iako je to književno djelo, kako je profesorica Zima naglasila, staro stotinjak godina, mi ga shvaćamo u okviru vremena u kojem živimo. Zbog toga mnoge djevojke ističu problem diskriminacije koju i danas pronalazimo u svakodnevnim situacijama, iako u mnogo manjoj mjeri nego što je to bilo u vremenu u kojem je djelo nastalo. Razgovaralo se o još nekoliko djela koja su prisutnim učenicama bila problematična zbog tretmana roda. Tu je očekivano govoreno o „Hasanaginici“, koja je i kod muških čitatelja izazivala negodovanje zbog okrutnosti prema ženi, a neočekivano se „na tapetu“ našla i knjiga „Junaci Pavlove ulice“ u kojoj nema niti jednog ženskog lika.

Vrijeme čitanja: 8 min.

Profesorica Zima je objasnila kako je tako jer je u tom djelu opisan muški (dječački) svijet i u njemu nema mjesta za žene (djevojčice). Navela je i, na prvi pogled neobičan, ali u stvari rodnim predrasudama uvjetovan lik u djelu „Nema ništa bez Božene“, u kojoj se sama junakinja iz naslova djela povlači iz avantura i odlučuje kako će biti korisnija ako kod kuće sprema i kuha. Ne trebamo zaboraviti da je tu odluku za svoju junakinju donio pisac. Tu je profesorica Zima ukazala na bitnu odrednicu književnosti za djecu i mlade – ta djela pišu i o njihovoj podobnosti za mlade odlučuju – odrasli! Stoga su ta djela dugo odražavala sustav vrijednosti koji su ti odrasli željeli prenijeti djeci. Kroz raspravu smo se dotakli i teme nasilja kao čestog elementa u književnim djelima, na televiziji, filmu pa i u stvarnom svijetu. Profesorica Zima ustvrdila je da iako smo „civilizacija nasilja“, što dokazuju i bajke na kojima odrastamo, srećom, nisu sve knjige te tematike. Navela je djelo „Knjige lažu“ Darka Macana, koje je preporučila učenicima jer pokazuje da nasilje nije jedino, a ni najbolje rješenje. Ipak, mnogi dobri pisci su već odavno shvatili da

za dobru priču nije toliko bitno je li u središtu radnje dječak ili djevojčica, već to da roditelji nisu prisutni u pustolovinama. „Ako djecu želimo dovesti u akciju, moramo iz priče maknuti roditelje.“ - objašnjava Dubravka Zima. Njenu tvrdnju dokazuju i mnoge knjige: o Harryju Potteru, Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu ili Kušanovi romani o Koku… Navedeni su primjeri djela u kojima su djevojčice, iako nisu glavni likovi, podjednako bitne za razvoj fabule, poput Harryja Pottera u kojem je Hermiona lik ravnopravan svojim muškim kolegama. Još neki primjeri djela u kojima su djevojčice glavne junakinje su „Pipi Duga Čarapa“, „Bilješke jedne gimnazijalke“, „Djevojčica iz Afganistana“, „Dnevnik Anne Frank“ te većina knjiga popularnih autorica poput Lucy Maude Montgomery, Sanje Pilić i Veronice Roth. Na naš upit o preporuci za čitanje, odgovorila nam je da, prije svega, sami biramo literaturu i da sami odlučujemo što je za nas dobro. Od njoj omiljenih djela za mlade, izdvojila je knjige Neila Gaimana, tetralogiju Veronike Roth...

IVANA ŠARKANJ, 8.C 22 | MIHIĆ

JESU LI ŽENE DOBRO PREDSTAVLJENE U KNJIŽEVNOSTI?

Moje osobno mišljenje je da žene većinom nisu bile „dobro predstavljane” u književnosti.To možemo vidjeti u različitim djelima, „Hasanaginici“, „Djevojčici iz Afganistana“, a i u mnogim drugim pjesmama, romanima, pričama, pripovijetkama... Najčešće su ženski likovi objekti spašavanja, domaćice, kuharice ili zli likovi. Mislim da je problem u tome što svi loše predstavljeni ženski likovi dolaze iz „prošle književnosti“ iliti (bolje

rečeno) iz svih djela koja su napisana u vremenima kada su žene i bile sve to. Također, u prošlosti djela su pisali skoro isključivo muškarci. Ali, s razvojem društva dolazi i do razvoja književnosti. Danas prevladavaju spisateljice, a ne spisatelji! U današnjem društvu svi poznati serijali stvoreni su iz ženskih umova i mašte, „Harry Potter“ i „Sumrak saga“, … Ova književnost je „sadašnja književnost“ i nadajmo se „buduća književnost“!

JESU LI MUŠKARCI DOBRO PREDSTAVLJENI U KNJIŽEVNOSTI?

Neki bi rekli da je ovo glupo pitanje. „Naravno da jesu, pa uglavnom su svi glavni likovi muškarci“. Ali, što ako ja kažem da nisu?! Muškarci NISU „dobro predstavljeni” u književnosti! Uglavnom svi protagonisti u bajkama, pjesmama, romanima sve rješavaju surovom snagom. Recite mi jeste li ikada čuli za lik koji je svađu, sukob riješio mirnim putem? Koji nije bio momak čista srca i zlatne kose, nego pametan mladić, ne s mačem u ruci, nego s pameti u glavi. Jeste li ikada čuli za lik koji je umjesto trčeći za ratom, odlučio ostati u kuhinji i postati poznati kuhar? Mislim da je i na ovo pitanje odgovoreno u „sadašnjoj

Možda tek trebamo stvoriti onakve junakinje i junake kakve želimo imati!

književnosti“. Muški likovi sada postaju više pametni nego snažni, razlog tomu je što živimo u društvu prepunom izuma i tehnologije. Naši mozgovi se razvijaju više nego naši mišići jer nam oni više nisu toliko potrebni. Mi evouliramo, prilagođavamo se društvu koje stvara robote, igra igrice, programira i razrađuje tehnologiju… time i književnost pomalo umire. Sada je važnije stvarati igrice, aplikacije, nego pisati knjige i pjesme. Ali, i u svim čudima tehnologije nameće nam se isto pitanje: kakve junake i junakinje u njima imamo i želimo?! Možda to ovisi o odgovoru na pitanje kakvi junaci i junakinje mi želimo biti?! FRAN JURAJ KAJS, 7.C

Diskriminacija je, kako je naša gošća navela, prisutna i u samom jeziku koji je okarakterizirala kao „muški jezik“ jer se muški rod često koristi tako da podrazumijeva oba roda – profesori, liječnici, knjižničari... Profesorica Dubravka Zima u razgovoru s učenicima naše škole

Na pitanje zašto je glavni lik u književnim djelima često dječak, a ne djevojčica, iako prema svim statistikama djevojčice puno više čitaju nego dječaci, profesorica Zima rekla je da nema odgovor na to pitanje te da je to prije svega odabir pisca.

MIHIĆ | 23

Vrijeme čitanja: 6 min.

24 | MIHIĆ

Postoji mjesto u kojem su sve suprotnosti izmirene, postoji osjećaj koji čini da sve bude dobro. To mjesto je srce, taj osjećaj je ljubav. Prepoznaje se u iskri našega oka.

MIHIĆ | 25

NE/VOLJE S RODOM

ŽENSKI ROD kroz POVIJEST

Ipak se kreće!

Kad smo s profesoricom Zimom razgovarali o nevoljama s rodom u književnosti, dotakli smo se i činjenice da je jezik kojim govorimo muški jezik. Istražujući dalje, zaključili smo da je ta “muškost” jezika odraz kulture koja ga je iz nekog razloga takvim stvorila. Zašto je to tako? Je li oduvijek bilo tako? Činilo nam se dobrom idejom, pitati to našeg profesora povijesti Dalibora Blaževića.

Likovni radovi: Silvia Tadić, 5.c, Montel Zahirović, 5.a

ŽENINO MJESTO U etruščanskome društvu posebno se ističe ravnopravnost dodijeljena ženama. To je bilo čudno još u doba antike i izazvalo je zaprepaštenje (katkada i potpuno zgražanje) grčkih promatrača. Etruščanke nisu bile ograničene na kuću, nego su bile vlasnice imanja, često visoko školovane i sudjelovale su u javnom životu. Grke je, međutim, najviše zgrozilo to što su Etruščanke plesale s muškarcima na svečanostima, pile i čak uz njih ležale na gozbi. Grci su uspjeli svoju zgroženost dovoljno nadvladati da mogu trgovati s Etruščanima i čak se naseljavati kao trgovci ili obrtnici u njihovim gradovima.

Proučavajući povijest i čitajući književna djela, ne možemo se oteti dojmu da su muški likovi puno prisutniji. U književnim djelima moramo prihvatiti objašnjenje da su autori tako htjeli. Možete li nam reći postoji li neko znanstveno objašnjenje zbog čega je i u povijesti tako? Dominacija muškaraca u povijesti posljedica je razvoja društvenih odnosa tijekom prošlosti. Rodovske zajednice u kojima su svi bili jednaki, cijenile su ženu-majku koja je osiguravala nastavak vrste. Takve zajednice davale su joj vodeće mjesto – to se razdoblje naziva matrijarhat. Daljnjim razvojem društva, za potrebe obrane, osvajanja i privređivanja, došla je do izražaja fizička snaga muškaraca. Oni postaju kraljevi! Vodeći ratove osvajaju nove teritorije, stječu pravo na obrazovanje i zabavu. Žene ostaju u nepovoljnom položaju, bez političkih prava i sudjelovanja u vlasti, ali ipak važne u odgoju djece i vođenju kućanstva. Zbog čega mislite da je zanimanje povjesničara za one koji su ratovali i osvajali teritorije puno izraženije, nego za one koje

Postoji li u novijem pristupu izučavanja povijesti namjera uvrštavanja tzv. ženske povijesti u udžbenike za osnovne škole? Naravno, zadnjih godina ostvaren je veliki iskorak - u posljednja tri desetljeća i hrvatska historiografija sve više istražuje „ žensku povijest“ i nudi puno novih i važnih spoznaja o ulozi žena u prošlosti. Uvođenjem opisivanja svakodnevice u određenom razdoblju, opisuje se uloga žene. Detaljno su prikazane etape emancipacije, istaknuta je uloga žena u ratnim prilikama te su navedene istaknute znanstvenice, književnice, umjetnice, državnice. NIKA ŠPOLJAR I JELENA CRNOGORAC, 6.C

Preuzeto iz: Reader`s digest ilustrirana povijest svijeta: antički svijet: 900. g.pr.Kr. - 430. g.pos. Kr. Zagreb: Mozaik knjiga, 2009., str. 74.

Vrijeme čitanja: 6 min.

su održavale vrstu brigom o novim naraštajima i obnavljale sve što je u ratovima bivalo uništeno? Politička povijest svake države veže se uz vladare, ratove, stvaranje kolonijalnih carstava, političku i gospodarsku dominaciju. I opet tu su glavnu riječ imali muškarci koji su bili na čelu države, a žene su bile zanemarivane i bez prilike pokazati svoja znanja i umijeća.

26 | MIHIĆ

NE/VOLJE S RODOM

Vrijednost ispred svih

ostalih određenja

Likovni radovi: Ana Pištelek, Maja Tošić, Antea Tošić, 4.a

Razgovor o ovoj temi ne bi bio potpun bez uvida u stavove pedagoške znanosti, zato smo s ravnateljicom Škole Beatricom Šurbek porazgovarali o mogućim različitostima u odgoju djevojčica i dječaka. Primjer rodno osviještene upotrebe jezika Iako ste već neko vrijeme ravnateljica Škole, znamo da ste po struci pedagoginja i da imate bogato iskustvo rada s učenicima. S obzirom na ovogodišnju temu broja našeg školskog lista, željeli smo i Vas upitati u kolikoj se mjeri u obrazovanju i stručnom usavršavanju pedagoga i pedagoginja govori o različitom pristupu u odgoju i obrazovanju dječaka i djevojčica? Na pitanje koje ste mi postavili ne može se jednoznačno odgovoriti. Odgovor je povezan i sa znanstvenim spoznajama s tog područja, ali i s osobnim i svjetonazorskim razmišljanjem svakog pedagoga i učitelja. Upravo stoga i nije normirana različitost pristupa u odgoju i obrazovanju između djevojčica i dječaka. O različitosti pristupa u odgoju i obrazovanju djevojčica i dječaka možemo razgovarati s pozitivnih i negativnih stajališta, ali ono što je važno u konačnici odgojnog djelovanja jest postaviti cilj: priznati i poštivati čovjeka kao čovjeka, kao vrijednost, bez obzira na bilo koje empirijsko određenje (društveni status, ugled, imovinsko stanje, spol). Takav cilj je onda u skladu s ponašanjem i djelovanjem ostalih članova neke zajednice. Na žalost, pisani i nepisani društveni zakoni i univerzalni moralni zakoni, politika i etika, nisu uvijek usklađeni, a pitanje je i kada će to biti. Svakako, radi se o području i pitanjima koja zaslužuju dodatna znanstvena, ali i praktična istraživanja.

ANITA ŠOJAT: SNAGA RIJEČI, ČITANKA ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE, ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB, 2014.

Iako su kritike obrazovnog sustava, kada je u pitanju rodna problematika, puno glasnije s tzv. ženske strane, postoje i, ma kako tihi, tzv. muški prigovori cijelom ustrojstvu obrazovnog sustava. Neki od tih prigovora su da je sustav sa svim zahtjevima za redom i disciplinom više prilagođen djevojčicama, a to je tako jer u obrazovnim sustavima zaposleno puno više žena, nego muškaraca. Imate li Vi neka svoja zapažanja u vezi sa spomenutim? Nikako ne smatram da je sustav obrazovanja više prilagođen djevojčicama. Dapače, smatram da u tom smislu nema podjele i da svaki učenik može naći aktivnosti i obrazovne sadržaje prema svom interesu, naročito u sferi izvannastavnih aktivnosti koje pruža naša Škola. NIKA ŠPOLJAR I JELENA CRNOGORAC, 6.C

MIHIĆ | 27

Vrijeme čitanja: 5 min.

NE/VOLJE S RODOM

Kad bi Pero Kvržica bio Petra Danas smo sat hrvatskoga jezika proveli u knjižnici, s knjižničarkom Vanjom Jurilj. Raspravljali smo o tome zašto romani nemaju ženske družine, već uglavnom muške. Naravno, svi govore da su cure spore, brbljave, da se vole šminkati i uređivati. Dječaci govore da su cure nježne i slabe. Možda i jesmo, ali to ne znači da nismo sposobne za veća djela. Sigurna sam da bi pustolovni roman s djevojačkom družinom bio - jednako zanimljiv. Možda one ne bi uređivale stari mlin, ali bi u nekom drugom izazovu bile izvrsne. Svi smo mi još djeca i nemamo velike životne probleme. Kad odrastem, imat ću brige. Tada ću više znati o toj temi i borit ću se za ženska prava. Da zaključim, mislim da su dječaci i djevojčice jednaki. LARA LATEČKI, 4.A

Svi smo mi djeca, svi smo mi ljudi Svi smo rođeni jednaki. Odrastanjem razvijamo svoje sposobnosti i talente. Ne smijemo biti ograničeni i dijeliti poslove na muške i ženske. Na primjer, dječak može biti dobar plesač, a djevojčica nogometašica. Zato ne smijemo nikoga ograničavati i ismijavati jer smo stvoreni sa svojim vrlinama i manama. ANĐELO BREŠIĆ, 4.A

Likovni radovi: Josip Barišić, Leona Petrović, 1.a,

Da je Pero Kvržica Petra Dana 29.travnja 2015. u knjižnici smo imali raspravu. Tema je bila sljedeća: „Zašto većina knjiga opisuje družine dječaka, a ne djevojčica?“ Zaključili smo da su dječaci snažniji i jači, ali počesto i nemirni i neobuzdani. Osim toga, više je muških pisaca pa i to, vjerojatno, utječe na izbor glavnog lika. Dok smo razgovarali, dotaknuli smo se i nekih zabluda: 1. „Muško si, ne plači!“ - svi ljudi moraju jesti pa tako i plakati. Da ne plačemo, bili bismo bezosjećajni. I ne znam gdje je zapisano da muškarci ne plaču?! 2. „Cure ne igraju rukomet!“ - bez obzira na spol, sigurna sam da svatko može voditi loptu. I zabiti gol! Ako u nečemu nismo najbolji, ne smijemo odustati – mi to možemo i hoćemo! Kukavice odustaju! Ne dečki, ne cure, već kukavice, dok hrabri i hrabre nastavljaju. Ako ti netko to ne dopusti, onda on nije u redu! 3. „Muško si, ne nosi ružičasto i ne pleši!“ - ako se u nekoj odjeći osjećaš lijepo i ugodno, nosi je! Ne dopusti da te zanima što drugi misle. To ne smije utjecati na tebe! Zašto ti ne bi bio plesač ako želiš, ako te to ispunjava?! Prestaneš li plesati zbog tuđeg mišljenja, onda ne poštuješ sebe. Tada ti drugi nisu krivi!!! Ako te nešto ispunjava, stoj iza toga, budi odlučan! Znaj što želiš! Nitko ne smije utjecati na tebe. Osnuj družinu i radite ono što volite. Kad odrasteš, o tome napiši knjigu.

Muška i ženska posla Petra nije znala na koji bi se sport upisala. Napokon je odlučila igrati rukomet. Sljedeći dan došla je u školu i rekla da se upisala na rukomet. Prijateljice su joj govorile da je to za dečke i da to nije za nju. Ona im je odgovorila da svatko ima pravo na izbor i da će sama birati što će trenirati. Svi su šutjeli… Rukomet joj je išao super! Nakon toga su se svi složili da Petra ima pravo. Cijeli je razred došao na njenu utakmicu navijati za njenu ekipu. LEONA BUKAL, 4.A

ANA PIŠTELEK, 4.A

Vrijeme čitanja: 5 min.

28 | MIHIĆ

TEMA BROJA

ZA TALENTE,

u svijetu bez podjela! Naš svijet je pun podjela... Jedna od njih je podjela na rodove. Dok smo još mali, živimo u svijetu bez problema, svijetu u kojem nema, ili barem ne za nas, podjela. U nižim razredima svi smo ravnopravni, ne smeta nam što dečki plaču ili što cure igraju nogomet, no s odrastanjem počinje se povećavati popis onoga što nam biva zabranjeno. Ulazimo u svijet s naljepnicama: muški i ženski sportovi, muške i ženske boje… Uvidjeli smo da je u povijesti i književnim djelima ta podjela ostavila traga. Neki, usprkos svemu, uspiju i dalje zadržati svoje stavove i ostaju dosljedni svojim ciljevima. Takva bi, prema našem mišljenju, trebala biti većina. Drago nam je što većina naših učenika dijeli to mišljenje i što ne prihvaćaju i ne opravdavaju rodna ograničenja koja se pred njih postavljaju. Pozitivni su pomaci ostvareni i u udžbenicima. Naš Fran Juraj Kajs je bio u pravu kada je rekao da ni muškarci „nisu dobro predstavljeni“ u književnim djelima, a mi bismo dodali da nisu dobro predstavljeni ni kroz povijest. Kad se malo dublje pogleda, oba roda su gotovo podjednako žrtve različitih predrasuda i ograničenja. Upravo zato i smatramo da oba roda trebaju težiti njihovom ukidanju ili za početak, barem njihovu ublažavanju. Ljudi koji potiču podjele nikada neće upoznati vrline i osobine drugoga spola niti će sami upoznati sve svoje talente…

Živjeti sve naše mogućnosti, trebao bi 0biti naš cilj! NIKA I JELENA

MIHIĆ | 29

Vrijeme čitanja: 3 min.

ONI KOJI DOLAZE...

PRVI RAZREDI MAMA ME NAUČILA: ...da se ne svađam i ne psujem. (Marko Mandušić) ...kako lakše prepoznati sladoled. (Ilija Mišetić) ... da moram biti dobar. (Josip Barišić) ... da u životu ne smijem ići van ako mi je pukla koža. (Kristijan Sokač) Mama mi je uvijek dala svoje vrijeme. Ljuti se kad mi tata da tablet jer tablet nije život ni ljubav. (Ema Marić)

1.A RAZMIŠLJAM...

Likovni radovi: Diana Dijaković, 1.b, Ilijana Radić 1.a, Marija Križanac, 1.c

DA IMAM UPORNOST MAGARCA... ... ne bih odustala kad treba pisati ispit. (Laura Gere) DA IMAM MARLJIVOST PČELE... ... pomagala bih mami i tati kao stroj. (Helena Bare) ... riješio bih 1000 cvjetova u 5 minuta. (Dominik Potlaček) DA IMAM SLONOVSKO PAMĆENJE... ... ne bih morala učiti. (Ira Gunjača) ... nikad ne bih ništa zaboravila. (Nika Uroić) ... nikad ne bih zaboravila napisati zadaću. (Helena Bare) DA IMAM SLUH SOVE... ... čuo bih Kineze. (Luka Gredelj) ... stalno bih slušao mamu. (Damijan Orel) ... prisluškivala bih mamu. (Kristina Demšić) ... spriječio bih sve zle planove. (Matej Androić)

1.C

DA IMAM BRZINU GEPARDA... ... već bih odavno otišla na more. (Ema Marić) ...prestigao bih ferari. (Luka Gredelj) ... mogao bih pretrčati od Afrike do Hrvatske za jednu sekundu. (Ivan Klečar) DA IMAM ČAROBNE ČIZME... ... skočila bih na mamu i tatu i zagrlila ih. (Jelena Periša) ...svaki dan bih rekla svojim čizmama da mi stvore lokve. (Ilijana Radić) DA IMAM KRILA LEPTIRA... ...posjetio bih Boga. (Dominik Potlaček)

Vrijeme čitanja: 3+5 min.

30 | MIHIĆ

TATA ME NAUČIO: ... da moram pospremati stvari. (Luka Gredelj) ... kako se treba ponašati kada te netko želi ukrasti. (Jelena Periša) ... da se ne trebam rugat i beljit se. (Ivan Klečar) ... da ne berem cvijeće. (Zara Duilo) ... voljeti. (Leona Petrović)

KAKO BIH VOLIO/VOLJELA PROVODITI SLOBODNO VRIJEME? Ja bih htio ići na more. Dino Mihelin, 1.b Volio bih se igrati autićima, igrati nogomet i košarku. Martin Hudoletnjak, 1. b

1.B RAZMIŠLJAM... PO ČEMU ĆU PAMTITI 1. RAZRED? Pamtit ću ga po učenju, druženju i igri. Ivana Novosel, 1.b Pamtit ću ga po po prijateljicama i prijateljima, po Kseniji i Martini. Manuela Matejčić, 1.b Prvi razred ću pamtiti po Gradu mladih. Stjepan Kirin, 1.b Prvi razred ću pamtiti po novim prijateljicama. Diana Dijaković, 1.b Pamtit ću ga zato što sam upoznala prijatelje i zato što smo išli u Grad mladih. Ameli Tušek, 1.b Pamtit ću prvi razred po svim trenutcima.Tomislav Horvat, 1.b ZAŠTO JE VAŽNO IĆI U ŠKOLU? Važno je ići u školu da više znamo i budemo pametniji. Leon Martinović, 1.b Važno je ići u školu zato što ćemo učiti računati i čitati. Bit ćemo pametniji u drugim školama. Nika Bevanda, 1.b Važno je ići u školu da možemo naučiti pravila. Karlo Gotovac, 1.b ŠTO VOLIM U ŠKOLI? U školi volim učiti, čitati i jesti. Monika Koren, 1.b

U školi volim hranu, matematiku i palačinke. Lucija Dropuljić, 1.b ŠTO NE VOLIM U ŠKOLI? U školi ne volim dodatnu zadaću i mahune. Marko Trcin, 1.b U školi ne volim odmor. Marin Mihić, 1.b

ŠTO VOLIŠ RADITI S MAMOM, A ŠTO S TATOM? S mamom volim raditi kolače, a s tatom slagati kocke. Veronika Vidaković, 1.b S mamom volim kuhati, a s tatom ići u dućan. Ema Urović, 1.b S mamom volim kuhati i grati se, a s tatom se volim maziti. Maria Pavelić, 1.b. S mamom volim pospremati, a s tatom volim gledati televiziju. Tin Varović, 1.b S mamom se volim maziti, a s tatom slagati legiće. Rafael Šimunić, 1.b

Ja sam naučio igrati graničara. Mislav Strnad, 1.c Lijepo mi je što sam naučio računati do 20 i što sam naučio pisana slova. Andro Prskalo, 1.c Drago mi je što sam naučio hrvatski. Antonio Manuel Hernandez Novina, 1.c Meni je lijepo što imam najljepše prijatelje u 1.c razredu. Arbell Alikić, 1.c Ja sam naučio zbrajati i oduzimati. Ante Kolić, 1.c

RAZMIŠLJAM... ŠTO SMO NAUČILI U PRVOM RAZREDU Mene je u školi razveselilo kad sam naučio pisat pisana slova, računat i oduzimati, što znam radit radove za mamu i tatu. Mene je razveselilo što sam upoznao nove prijatelje. Roko Tkalec, 1.c Veseli me to što sam stekao nove prijatelje. Znam računati, brzo trčati na tjelesnom i pjevat uz pomoć moje pametne učiteljice. Ja volim ovaj 1.c razred. Dominik Novak, 1.c Naučio sam kako se zovu prijatelji, igrati graničara i čitati i pisat. Patrik Matošević, 1.c Upoznao sam prijatelje i naučio sam kako je biti u školi. Zato sam jedva čekao školu. Ivano Bodrušić, 1.c Meni je lijepo zato što sam naučila nešto novo. Meni se sviđa što imam dobru učiteljicu Juliju. Patricia Hustić, 1.c Drago mi je što sam naučio gradivo >,<,= i zato što sam išao u izviđače. Petar Lokmer, 1.c

Naučila sam izrađivati darove za majčin dan i imam dobru učiteljicu. Nika Frigo, 1.c Sad znam pisati slova, znam cijelu abecedu. Lana Prpić, 1.c Sretna sam što sam u 1. razredu upoznala jako dobru učiteljicu i dobre prijatelje. Marija Križanac, 1.c Naučila sam kako se čita, kako se računa i kako se vode vježbe oblikovanja. Zara Boras, 1.c Naučila sam čitati, pisati i pjevati. Katja Lukarić, 1.c Ja sam u 1. razredu naučio čitati, računati, pjevati, slikati i pisati. Marko Matić, 1.c Ja sam naučila zbrajat i oduzimat i pisat pisanim slovima. Naučila sam kako se ponašati, da se ne smije tući, govoriti ružne riječi i ni s kime se svađat. Lucija Krpan, 1.c Drago mi je što sam naučio pisati i što sam naučio igrati graničara u prvom razredu, i što sam došao kod najbolje učiteljice. Ivan Punek, 1.c

32 | MIHIĆ

MIHIĆ | 33

LIRSKI KUTAK

Pjesmositnice petoga c

Noa Kljajić, 4.a

Lara Latečki, 4.a Stjepan Begović, 2.c

Ena Bukal, 4.a

“Tamno, plitko jezero. Bistru vodu skriva.” PATRIK POTLAČEK Nika Sporić, 2.c

Manuela Matejčić, 1.b

“U jezeru se ogledam, i šutim.” LUKA HUDOLETNJAK

“U jezeru dvije ribe, bijela i crna. Poznaju li se?” Marin Mihić, 1.b

Vrijeme čitanja: 2 min.

SILVIA TADIĆ 34 | MIHIĆ

“Ptica leti, dan se smiješi. U oku suza.” EMA MANDUŠIĆ

Leona Bukal, 4.a

Mark Novosel, 4.a

“Leti nebom, zaustavlja vjetar pozdravlja prijatelje.” TEA KOVALJESKO

“Vedro nebo, ptica u letu, proljeće u voćnjacima.” INES LACKO

“Crni oblak luduje. Nebo se skrilo, kiša. Pljusak.” MARIN OBRADOVIĆ

“Sunčano je, zašto se jezeru dno ne vidi?”

ŠAPAT SUNCA U rano jutro budim se ogrnut milinom. Zlato toplim prstima dodiruje prirodu. Cvijeće otvara lati, a osvijetljena voda u potoku otkriva nebo. Sunce se smiješi radosnoj igri. U zagrljaju Sunca šuma se zazeleni jače, a ptice polete visoko u nebo. Kapljice rose na listovima trepere. Priroda diše punim plućima. Pod okriljem Sunca život se kreće i ništa ga ne može zaustaviti. Šapat Sunca čuje i moja duša, i cvate, cvate... MARIN OBRADOVIĆ, 5.C

LUKA HUDOLETNJAK

Iva Zidar, 2.a

Patricija Krčić, 2.a MIHIĆ | 35

Vrijeme čitanja: 3 min.

ONI KOJI ODLAZE...

Maturalac, BUKA I KAPLJIČASTI ZRAK Stalni pljuskovi i premalo sunca nisu nam mogli pokvariti raspoloženje, mi idemo na maturalac!

8.B 8.A Prva postaja nam je bila Zadarska županija. More... Nešto posebno, kao da nebo dotiče stijene. Zatim, Nacionalni park Krka! Iako o njemu ne znam baš puno, ipak znam da je 1985. postao nacionalnim parkom i nalazi se pored Skradina. Slapovi rijeke Krke su čarobni, lijepo je i opuštajuće šetati kroz buku i kapljičasti zrak. Sigurna sam da je taj osjećaj sa mnom dijelilo i mnoštvo turista koji su foto-aparatima pokušavali zauvijek zabilježiti slike netaknute prirode. Nakon duge šetnje pokraj slapova, krenuli smo dalje. Posljednji pogled na slapove me rastužio jer bih voljela da smo ostali duže. Začas smo došli u Sokolarski centar. Imali smo priliku bolje upoznati život sova i sokola te naučiti kako čovjek može naštetiti tim pticama. Predvečer smo stigli u naš hotel, u Biogradu na Moru. Lijep gradić! Ljudi koje smo sretali bili su opušteni i imala sam osjećaj da ovi ljudi nemaju problema s vremenom, ili ga ne žele imati, i uživaju u svakom

8.C 36 | MIHIĆ

... OSMI RAZREDI

Likovni radovi: Petra Kren, Lorena Bartulović, 8.a, Karlo Štefan, 8.a, Paula Berger, 8.c

“Obećala sam samoj sebi da ću uvijek učiniti sve da ispunim svoje snove i da svoje ideje učinim stvarnima. ” slobodnom trenutku. Sjedile smo na rivi i gledale brodove kako se lagano ljuljaju u moru… Kad smo se vratile u hotel bile smo umorne, ali smo odlazak na spavanje odgađale dugim razgovorima i zabavljanjem s prijateljima iz razreda. Drugog smo dana posjetili Šibenik. Kameni grad uz obalu mora imao nam je što za reći. U njegovoj staroj jezgri jedna je od najljepših katedrala, katedrala sv. Jakova. O njenoj ljepoti i vrijednosti govori i činjenica da je od 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Gradnja katedrale započela je 1431. i trajala sve do 1535. godine. Gradili su je mnogi slavni graditelji, ali joj je posebni i prepoznatljivi izgled dao naš graditelj Juraj Dalmatinac. Dok sam stajala pored Katedrale, iz glazbene škole čula se glazba i pjevanje zbora, savršen sklad. Zaustavila sam se na tren i uživala u slušanju, zvuci su me podsjetili na provedene dane u glazbenoj školi. Nakon razgledavanja grada, imali smo malo vremena sami istražiti Šibenik. Uskoro smo morali natrag, prema Zagrebu. Čim smo se počeli udaljavati od Šibenika, opet je počela padati kiša. Sivi oblaci prekrivali su nebo i skrivali sunce većim dijelom puta do Smiljana, maloga mjesta iz kojeg je potekao veliki izumitelj svjetske slave, Nikola Tesla. U njegovoj rodnoj kući, koja je pretvorena u muzej, mogli smo vidjeti zanimljivu izložbu njegovih izuma. Najviše mi se svidio Teslin patent višefaznog sustava, transformatora i motora, iz kojeg se jasno vidjelo kako nastaje električna energija. Potaknuo me na razmišljanja o Teslinom genijalnom umu. Razmišljala sam, bih li i ja mogla tako nešto izmisliti?! U tom trenutku obećala sam samoj sebi da ću uvijek učiniti sve da ispunim svoje snove i da svoje ideje učinim stvarnima. Vani je i dalje padala kiša, tmurni oblaci su nas bez prestanka pratili. Razmišljala sam o maturalcu dok sam gledala kako automobili ostavljaju mokre tragove na cesti. Polako je padala noć. Odjednom, u daljini se počeo nazirati osvijetljeni Zagreb.

MIHIĆ | 37

Vrijeme čitanja: 6 min.

UMJESTO PUTOPISA

Tamo gdje je

BOŽIĆ NA 40 C 0

Sva su putovanja zanimljiva i ostaju nam dugo u sjećanju. Kada putujumo u daleke zemlje, susrećemo se s podnebljima, običajima i ljudima drugačijim od onih s kojima živimo. Tada su ta putovanja iskustva koja se nikada ne zaboravljaju. Jedno takvo putovanje je zasigurno putovanje u Australiju.

Krajem prosinca, prošle godine, putovao sam ujaku u Australiju. Točno u podne poletjeli smo iz Zagreba prema Melbourneu. Prilikom uzlijetanja gledao sam Zagreb iz aviona - divan prizor! Prvo slijetanje – Doha. Dok smo slijetali, gledao sam iz zraka Katar, najbogatiju zemlju svijeta. U Dohi smo čekali pet sati na let za Melbourne. Imao sam vremena primijetiti da na tom aerodromu sve blista od čistoće i da su ljudi neobično odjeveni: muškarci u bijelim haljinama, a žene u crnim haljinama sa šalom preko lica.

Drugi dio leta je trajao 14 sati. Samo nadlijetanje Melbourna je trajalo sat vremena jer je to grad u kome živi 5 milijuna stanovnika. Noću je bio prekrasno osvijetljen. Nakon dugačkog puta, neočekivano iznenađenje nas je dočekalo na carini: policijski pas sa zanimanjem je njuškao moju torbu. Jako sam se uplašio, a razlog je bila samo zaboravljena jabuka koju je trebalo baciti! Čekala nas je naša australska rodbina: ujak Ivan, ujna Mery, bratić Mateo, sestrična Karla, deda Rudi i baka Zlata. Zagrljaji i poljupci su pokušavali nadoknaditi svih sedam

Vrijeme čitanja: 6 min.

Jedno od obilježja grada

Pogled na rijeku Yarru u centru Melbournea

godina od našeg posljednjeg viđenja. S bratićem i sestričnom morao sam se ponovo upoznavati! Ujak nas je vodio svuda: na izlete, u grad, posjetili smo ZOO, akvarij,… - tako sam počeo upoznavati i Australiju. S ujakom i bratićem išao sam na nogometne utakmice, ali i na cricket. Tamo su stadioni veliki, a ljudi često posjećuju utakmice. U to vrijeme počela je i Božićna groznica. Mateo i ja okitili smo jelku, a navečer išli u Katedralu na polnoćku, u Melbourne. Novu godinu dočekali smo kupajući se! Posjetili smo i farmu djeda Rudija koja je udaljena 120 km od ujakove kuće. Nekoliko dana proveo sam na farmi. Svaki dan je bio uzbudljiv i vrijeme je brzo prolazilo. Kada je došao trenutak povratka, svi smo bili tužni. Ispratili su nas na aerodrom. Čekao nas je put natrag, obrnutim redoslijedom: Melbourne – Doha – Zagreb.

“Svaki dan je bio uzbudljiv i vrijeme je brzo prolazilo”

Na utakmici kriketa

Nogometna utakmica na Malbourne rectangular stadionu

Farma djeda Rudija

Sve je bilo lijepo, ali ugođaj Božića na temperaturi od 400 C nije isti kao u Zagrebu!

MARTIN DJAKOVIĆ, 4.B

MIHIĆ | 39

Na plaži za Novu godinu!

JOŠ MALO ZELENIH AKTIVNOSTI

Invazivne vrste

one koje se najbolje prilagođavaju promjenama Ove je godine tema istraživanja naše Eko-grupe bila Invazivne životinjaske i biljne vrste na području Dubrave, a svojim crtežima su se pridružili i učenici 3. c razreda. Sa svojim saznanjima upoznavali smo posjetitelje Parka Maksimir 16. svibnja, na Dan biološke raznolikosti. Osim s invazivnim vrstama i šišmišima, posjetioce smo upoznali s važnošću korisnih kukaca u vrtu i voćnjaku, izradom kućica i hotela za njih, a posebno mjesto u tome je imala pčela samica (solitarna pčela), najmarljiviji oprašivač u vrtu i voćnjaku. Predavanje o biološkoj raznolikosti i invazivnim vrstama održali smo 23. svibnja 2015. godine. O toj temi u su govorili dr. sc. Biljana Janev Hutinec i članovi našeg Eko-kluba: Ananda Ladan, Jurica Bajan i Fran Juraj Kajs.

MOLJCI -Učenici 3. c

KORNJAČA, BUBA, AMBROZIJA -Učenici 3. c

EKO-GRUPIRANI: FRAN, ANANDA I JURICA, 7. C

Vrijeme čitanja: 4 min.

Charles Darwin

KOMARCI -Učenici 3. c

Strana vrsta je nezavičajna vrsta, koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Nisu sve nezavičajne vrste biljaka ili životinja i invazivne. Ali, ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo invazivnom vrstom. Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Od 100 unesenih stranih vrsta, najmanje će ih 10 opstati na novom staništu, dok će 3% biti invazivne. Stranu invazivnu vrstu, gotovo nikada nije moguće ukloniti iz staništa u koje se proširila. Osim što se intenzivno razmnožavaju, razvijaju se i rastu često brže od zavičajnih biljaka. Na novom području invazivne vrste nemaju prirodnog neprijatelja jer nedostaju nametnici i bolesti koje bi tu vrstu držalie pod kontrolom. Uz to, mnoge su vrste razvile i vlastite mehanizme zaštite (otrov, trnje...)

‘Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji. Preživljavaju oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama!’

40 | MIHIĆ

JOŠ MALO ZELENIH AKTIVNOSTI

ZON

Zagrebačko orijentacijsko natjecanje Naša je škola ove godine dva puta bila domaćin izviđačima Grada Zagreba. Naime, u mjesecu studenome i u travnju na našem se području održavalo Zagrebačko orijentacijsko natjecanje, ili kako to mi izviđači zovemo ZON. Organizatori ZON-a su Odred izviđača Javor i Savez izviđača Zagreba. U obje akcije je sudjelovalo tridesetak volontera i stotinjak natjecatelja. Izviđači su odmjerili snage u tradicionalnim izviđačkim vještinama: topografiji, orijentaciji na karti, brzinskom prelaženju staze, vezanju čvorova, podizanju i spuštanju šatora, prenošenju poruka signalnim zastavicama.

Spavalo se na podu u sportskoj dvorani, što je bilo naročito zanimljivo izviđačima koji su učenici naše škole. Iako nas je na stazi kroz šumu pratila kiša, dobre volje nam nije nedostajalo. Pjesma i veselje pratili su nas cijelim putem. Moja patrola Orion osvojila je prvo mjesto na natjecanju u studenome, a drugo mjesto u travnju. SARA BOGOVAC, 7.B

MIHIĆ | 41

Vrijeme čitanja: 3 min.

NATJECANJE U KRISTALNOM RASTU

Ljepota kristalnih ploha

Hrvatska udruga kristalografa, Hrvatska kristalografska zajednica i PLIVA Hrvatska d.o.o. organizirali su natjecanje u rastu kristala za učenike osnovnih i srednjih škola. Hrvatski kristalografi su tim projektom obilježili UN-ovu Svjetsku godinu kristalografije (IUCr2014). O NATJECANJU I POKUSIMA Natjecanje se sastojalo od izvođenja kristalnog rasta - kristalizacije zadanog materijala koji je dostavljen natjecateljima. Naš zadatak je bio u određenom vremenskom razdoblju pripraviti što veći i što pravilniji kristal. Članovi kemijske grupe izvodili su pokuse i priredili dvije vrste kristala: anorganski kristal modre galice i organski kristal limunske kiseline. Svrha ovog natjecanja je potaknuti učenike i nastavnike na samostalan rad i aktivnosti koje nadopunjuju nastavni program. Tijekom izvođenja pokusa vode se bilješke i mjerenja, a rezultati se prikazuju u obliku dnevnika rada. 1. POKUS: KRISTALIZACIJA MODRE GALICE 16. listopada 2014. – započeli smo prvi pokus – kristalizaciju modre galice. Koristili smo sljedeći pribor i posuđe: čaše, menzuru, kapaljku, stakleni štapić, bocu za destiliranu vodu, pincetu. Obukli smo zaštitne kute, naočale, rukavice i krenuli na posao. U menzuru smo stavili 40 ml destilirane vode koju smo poslije pomoću 30. listopada - zasićena otopina je ishlapila, pa smo dodali još otopine iz laboratorijske čaše staklenim štapićem. Kristale smo potom promatrali i proučavali njihovo razvijanje.

staklenog štapića prelili u čašu od 250 ml. Postupno smo dodali 2 žlice modre galice (bakrova (II) sulfata pentahidrata) u destiliranu vodu. Na dnu laboratorijske čaše stvorio se talog pa nismo više dodavali. Nakon što se modra galica sedimentirala, dekantirali smo zasićenu otopinu. Čekali smo nekoliko dana da nastane nekoliko kristalića. ČLANOVI TIMA: IVO CEGNAR, 8.B FRAN JURAJ KAJS, 7.C JURICA BAJAN, 7.C

11. studenoga - vadimo kristal i odstranjujemo bočne kristale koji su započeli svoju kristalizaciju na glavnom kristalu. 18. studenoga - izvadili smo kristal kako bi se osušio i pripremo za pošiljku. 20. studenoga - naš je kristal prava ljepotica.

MENTORICA: IVANA ŽIGMAN, PROF.

Vrijeme čitanja: 5+5 min.

42 | MIHIĆ

2. POKUS: KRISTALIZACIJA LIMUNSKE KISELINE 16. listopada 2014. – započeli smo izvedbu drugog pokusa, kristalnog rasta limunske kiseline. Prije početka rada na sebe smo stavili zaštitnu kutu, rukavice i naočale. Od pribora smo koristili stakleni štapić, menzuru te dvije čaše (od 100 ml i jednu od 250 ml), žličicu, itd. Od potrebnih kemikalija smo koristili limunsku kiselinu koju smo dobili od organizatora natjecanja. Pomoću menzure izmjerili smo 40 ml destilirane vode te ih prelili u čašu od 100 ml. U nju smo postepeno dodavali žlicu po žlicu limunske kiseline te nakon svakog dodavanja miješali oko 5 minuta, i tako pet puta.

28. listopada - shvatili smo da naš pokus nije uspio jer otopina vjerojatno nije bila zasićena. Ponovili smo postupak.

Nakon toga smo ostavili otopinu 10 minuta da se neotopljene čestice slegnu na dno čaše. Tekućinu smo potom izlili iznad taloga u novu čistu čašu koju smo stavili u ormar i pokrili kartonom kako bi bila u mraku i bolje se kristalizirala.

18. prosinca – naš prekrasni kristal bio je spreman za slanje.

18. listopada - izvadili smo iz ormara čašu s otopinom i lagano ju prenijeli na stol. Vidjeli smo da su se stvorili kristali i izabrali najljepši i najveći. Uzeli smo olovku i konac te zavezali kristal za konac i konac za olovku. Stavili olovku iznad čaše od 250 ml. Čašu smo napunili i sa zasićenom otopinom koju smo ponovo pripremili, stavili u ormar i pokrili kartonom. 23. listopada - provjerili smo kakav je kristal te starim postupkom napravili još zasićene otopine i nadolili otopinu, tako da kristal bude ispod površine vode.

ČLANOVI TIMA: JAN KOS, 8.B TIN PLAVEC, 8.B TINA TESKERA, 8.B

O KRISTALIMA Riječ kristal potječe od grčke riječi krystallos (κρύσταλλος) što znači čisti led. U kemiji i mineralogiji kristal je čvrsta tvar čiji su sastavni dijelovi atomi, molekule ili ioni pravilno raspoređeni u sve tri dimenzije.

MENTORICA: IVANA ŽIGMAN, PROF MIHIĆ | 43

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Sad ZNAMO da

volontiramo

Naši učenici su i prije volontirali – dobrovoljno ulagali trud i vrijeme u aktivnosti za dobrobit drugih osoba bez potraživanja bilo kakve nagrade. Samo možda nisu znali da se to zove volontiranje! Sigurno se sjećate humanitarog rada dramske skupine sv. Brcka, pomoći u obrazovanju za dječaka Hermana u Africi te prikupljanja sredstava za Marijine obroke. Ove godine tim aktivnostima su se pridružile volonterke Foruma za slobodu odgoja. Zajedno s učenicima pokrenule su pomoć drugim učenicima u učenju i radionice o medijaciji.

Ove se školske godine Osnovna škola Antuna Mihanovića uključila u projekt „Školski volonteri“ u suradnji s Udrugom „Forum za slobodu odgoja“. Cilj je bio upoznati učenike s vrijednostima, ulogom i značajem volontiranja te im omogućiti stjecanje iskustva volontiranja. Volontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi.

Udruga „Forum za slobodu odgoja“ je vodeća organizacija civilnog društva u području obrazovanja koja svojim djelovanjem i aktivnostima pridonosi ostvarenju društva utemeljenog na vrednotama pravednosti, kritičkog mišljenja, socijalne osjetljivosti, tolerancije i dijaloga.

MALI MEDIJATORI Jedna od aktivnosti u sklopu projekta „Školski volonteri“ je osnivanje grupe Mali medijatori. Male medijatore u našoj školi čine uglavnom učenici petih i šestih razreda, a voditeljica je pedagoginja Nikolina Matejak. Medijaciju definiramo kao nenasilan oblik rješavanja sukoba pri čemu obje sukobljene strane, uz pomoć nepristrane osobe, dolaze do rješenja koje im najviše odgovara. Medijatori pomažu stranama u sukobu u postizanju rješenja u kojem će se svi osjećati kao pobjednici. Kroz radionice medijacije, učenici su postali svjesniji činjenice da svojim ponašanjem mogu utjecati na ponašanje drugih i pritom stvoriti veselije i opuštenije okruženje za sve. Što učenici kažu o medijaciji: „U medijaciji je vrlo bitno da obje sukobljene osobe shvate kako se osjeća druga osoba i da ne koriste TI poruke. TI poruke i JA poruke?! TI poruke su poruke u kojima osobi s kojom ste u sukobu govorite da je kriva. Suprotno od toga, JA poruke su poruke kojima osobi kroz svoje osjećaje pokazujete kako nešto nije u redu, ali da se ta osoba pritom ne osjeća napadnuto.“ „Nakon nekoliko sati medijacije mi sukob gledamo drugačije. To je jako važno! Medijacija nam pomaže

u komunikaciji i vrlo je korisna. Savjetujem svima da nam se pridruže.“ PODRŠKA UČENICIMA SLABIJEG ŠKOLSKOG USPJEHA Volonterke su učenicima slabijeg školskog uspjeha pružale individualnu i skupnu pomoć u učenju. Učenici su rado dolazili, popravili su neke ocjene i više su motivirani za postizanje boljeg školskog uspjeha. Učenici su i sami pomagali jedni drugima. Učenici 6. a razreda, na poticaj razrednice Željke Szabo, od veljače zajedno uče matematiku, prirodu, povijest, geografiju…

44 | MIHIĆ

Učenici sami organiziraju vrijeme učenja, a razrednica im pomaže samo oko pronalaska slobodne učionice. KUMSTVO DJECI U AFRICI Pomoć u školovanju Hermanu, siromašnom dječaku iz Tanzanije koji odrasta bez roditelja, pod vodstvom profesorice hrvatskoga jezika Željke Szabo, nastavila se i u sklopu projekta „Školski volonteri“. Ove školske godine u akciju su uključeni učenici 6.a i 8.b razreda. Kako bi se prikupila dovoljna sredstva provodene su različite

AKTIVNOSTI, PREDSTAVLJANJA... akcije, od sakupljanja plastične ambalaže do odricanja nekoliko kuna od vlastitog džeparca. Od Hermana su dobili pismo, fotografije i ispis njegovih ocjena. Učenici kažu da ih raduje što svojim djelima mogu pomoći Hermanu: „Jedan će dječak zbog nas uspjeti završiti školu!“ HUMANITARNI RAD DRAMSKE SKUPINE SV. BRCKA Dramska skupina sv. Brcka uspjela je ove godine osmisliti tri predstave: “Modna revija peciva”, “Više cvijeća, manje smeća” i “Vikend tata, vikend mama”. Osim na školskim priredbama, izvodili su ih i na različitim gostovanjima. Poklonima, domaćim kolačima i izvedbom skeča uljepšali su dane stanovnicima staračkog doma „Benko“. Pred sam Uskrs djeci Caritasova doma “Emaus” darovali su slatkiše kojih su se u korizmi odrekli.

ŠKOLA, I IZVAN ŠKOLE! Osim učenika, i učitelji promoviraju Školu svojim redovnim radom, ali i sudjelovanjima na stručnim skupovima gdje imaju priliku predstaviti svoj rad i provedene aktivnosti. Jedan od najuglednijih i najposjećenijih takvih skupova su Jesenska i Proljetna škola Hrvatskog pedagoško-književnog zbora. Upravo na tom skupu su naši učitelji i ravnateljica predstavili projekte Škole. Izlaganje na Jesenskoj školi (Opatija, 22.5.-24.5.2015.) održali su Renata Harapin Mehkek, Ksenija Kolar, učiteljice razredne nastave, i Dalibor Blažević, prof. povijesti i geografije. Na tom prestižnom skupu, naši učitelji su prezentirali projekt Europa-jedinstvo u različitosti koji smo u školi realizirali u školskoj godini 2013./14. Od 27. do 29. travnja 2015. godine u Opatiji je održana Proljetna škola učitelja i odgojitelja, u organizaciji Hrvatskog pedagoško – književnog zbora (HPKZ). Tema skupa bila je Dijete u središtu kurikularnih promjena, a našu su školu kroz primjer dobre prakse i projekt pod nazivom Tematski tjedan – proljeće u produženom boravku, predstavile tri učiteljice: Iva Propadalo, Martina Nemet i Sanja Nađ. Prezentacije navedenih projekata možete pogledati na mrežnim stranicama Škole.

MARIJINI OBROCI Drugu godinu zaredom učenici naše škole, uživajući u kolačićima, daruju novac za Marijine obroke. Ove godine su prodaju kolačića organizirali prvašići, učenici učiteljice Josipe Špoljarić, i sakupili 1300 kn. Bili su jako ponosni jer su, uz pomoć svojih mama, ovoga puta oni pomagali drugima! PRIREDILA: NIKOLINA MATEJAK, MAG. PAED

AKTIVNOSTI HRVATSKOG PEDAGOŠKO-KNJIŽEVNOG ZBORA U NAŠOJ ŠKOLI Od naredne godine našoj Školi će pripasti čast postati ogrankom Hrvatskog pedagoško-književnog zbora za područje istoka Grada Zagreba. S tim ciljem je 22. travnja 2015. održan sastanak Inicijativnog odbora na kojem je sudjelovalo 13 prosvjetnih djelatnika s područja Grada, Zagreb- Istok. Ravnateljica škole mr.sc. Beatrica Šurbek, prof., pozdravila je prisutne, istaknula značaj osnivanja ogranka te se dotakla povijesti HPKZ-a. U ime Hrvatskog pedagoško-književnog zbora prisutnima se obratio predsjednik Nadzornog odbora i ugledni stručnjak prof.dr.sc. Ante Bežen koji je govorio o radu pojedinih ogranaka i sekcija je prikazao najnovija izdanja Zbora. Aktivistica dr.sc. Martina Kolar-Billege je naglasila značaj stalne potpore koju HPKZ pruža učiteljima i stručnim suradnicima u njihovom daljnjem cjeloživotnom stručnom usavršavanju. RAVNATELJICA ŠKOLE: MR.SC. BEATRICA ŠURBEK, PROF.

Vrijeme čitanja: 10+6 min.

MIHIĆ | 45

Hrvatski pedagoško-književni zbor jedna je od najistaknutijIh nacionalnih ustanova i najstarija učiteljska udruga u Hrvatskoj. Utemeljena je još 1871. godine. Djeluje kroz bogatu društvenu djelatnost, stručno-znanstvene akcije i skupove (Škola pedagoga i Škola učitelja), znanstveno– istraživački rad i nakladničku djelatnost (časopis Napredak, zbornici i knjige).

NATJECANJA...

Čari i boli natjecanja

Neki se možda još uvijek čude kad vide da djevojke igraju nogomet, a mi već dvije godine igramo vrhunski ženski nogomet u Gradu Zagrebu i postižemo uspjehe na državnoj razini.

Ovogodišnje prvenstvo Grada Zagreba održano je 18.ožujka 2015. godine u Sportskoj dvorani Dubrava. U svim utakmicama smo pobijedile i izborile siguran prolazak u finale. Iako je za svaku utakmicu bilo potrebno uložiti veliki trud na treninzima, za finale smo se intenzivno pripremale mjesec dana… Znale smo da je ekipa Brezovice, koja nas očekuje u finalu, iznimno jaka. Možete zamisliti koliko smo bile „nabrijane“ kad je ta utakmica napokon i počela. Bile smo jako nervozne i nikako se nismo mogle smiriti –cijela nas je Dubrava došla gledati! S vremenom smo se opustile, ali stvarni preokret se dogodio kada smo primile gol, više nismo mogle razmišljati o tome kako se

znače penali i koju dramu donose. Mi smo zagrljene nestrpljivo iščekivale konačan rezultat. Sav teret je sada bio na izvođačicama penala i golmanicama. Dugo su igračice obje ekipe bile izjednačene u preciznom izvođenju udaraca s bijele točke. Ipak, priNašu nogometnu ekipu čine: Laura Kopić, likom izvođenja Ana-Marija Petrović, Barbara Josipović, Viktorija četvrtog udarca Žulj,Tina Teskera, Magdalena Dujić, Francesca Faruolo, Mare Koštić i Jelena Crnogorac. Trener bez naša najbolja koga ništa ne bi bilo isto je Stefko Kačurov, prof. igračica Laura Kopić, ovaj osjećamo, morale smo misliti put u ulozi golmanice, bila je dovoljno hrabra i smirena na rezultat. Srećom, tu je bila te obranila kazneni udarac. naša suigračica Laura Kopić Sad je sve ovisilo o zadnjem koja nas je bodrila da se ne izvođenju penala za našu predamo, da ne odustajemo. ekipu. Naša napadačica Počelo je drugo poluvrijeme, Ana-Marija Petrović je smirezabile smo prvi gol. Naše nim udarcem postigla gol koji veselje je bilo neopisivo. Taj gol nam je pružio mogućnost nam je donio pobjedu. U tom trenutku se sav naš za hrabre planove. Ustrajale trud isplatio! Pobijedile smo smo u napadima te zabile i protivničku ekipu, postale prdrugi gol. Sad je trebalo izvakinje Grada Zagreba i plasidržati još samo dvije minute i ne primiti gol. Ali, i protivnička rale se na Državno prvenstvo u Poreču. ekipa je imala svoje planoOdlazak na Državno prvensve! U zadnjim sekundama tvo u futsalu za djevojčice Brezovica je postigla drugi, značio je nove pripreme i izjednačujući gol. Neriješeno naporne treninge. Iskreno, je i igrat ćemo na penale! Svi više smo se trudile za finale koji vole nogomet znaju što

Grada, nego za Poreč. Put je organizirao Hrvatski školski sportski savez. Polazak je bio u 10:30 s Velesajma. Putovale smo autobusom. Tijekom puta upoznale smo dječake, rukometaše iz Petrinje, koji su s nama bili u autobusu. U Poreču smo se družile sa svojim prijateljima iz Vrbana, upoznale smo ih na prošlogodišnjem natjecanju. Došlo je vrijeme za utakmice. Opet smo imale veliku tremu, no s vremenom smo je savladale. Igrale smo protiv ekipe iz Dubrovnika. Utakmica je završila neriješeno! To nam je teško palo jer smo sljedeću utakmicu morale pobijediti kako bismo mogle dogurati u polufinale. Opet je naš protivnik bila trema, ali savladale smo je čim smo zabile prvi gol i krenule prema pobjedi. Utakmica je završila rezultatom 4:1, za nas, naravno! Čekala nas je važna utakmica u kojoj je samo pobjeda vodila do finala. Bila je to još jedna utakmica na penale – ovoga puta su naše protivnice, iz Pazina, imale više sreće i pobijedile. Razočarane zbog nesretnog poraza i propuštenih prilika, nismo uopće mislile o sljedećoj utakmici koja je počinjala za pet minuta. Utakmicu za broncu izgubile smo 5:1. Iako nam se čini da smo dale sve od sebe, završile smo na 4. mjestu. TINA TESKERA

Vrijeme čitanja: 8+6 min.

46 | MIHIĆ

NATJECANJA... LIDRANO 2015. Učenici Osnovne škole Antuna Mihanovića natjecali su se u kategorijama - literarni izraz, skupni scenski nastup i školski listovi. Za općinsku razinu natjecanja u kategoriji literarni izraz bili su prijavljeni sljedeći radovi: Tera Kardum, 7.r. - Tamo gdje je tuđa suza pala, mentorica Nives Glavak; u kategoriji skupni scenski nastup - Mirta Freund, Jelena Crnogorac, Leonarda Fronjek, Mihaela Popić, Nika Špoljar, 6.r. – Voćka poslije kiše kroz europske jezike diše, mentorica Nives Glavak; u kategoriji školski listovi: Školski list „Mihić“, voditeljica Vanja Jurilj. Skupni scenski nastup je predložen za županijsku, a Školski list Mihić za državnu razinu natjecanja. GEOGRAFIJA Županijsko natjecanje iz geografije održano je 25. veljače 2015. g. u OŠ Vukomerec. Iz naše škole sudjelovalo INFOKUP je sedam učenika od 5. do 8. razreMateo Plavec, 6.b, u kategoriji da: Marko Petrov, Ivan Gligora, Lana Algoritmi (Logo 6.), pod vodsČović, Ema Mlinarić, Leon Varga Ćušić, tvom mentora Dane Pavića, Alan Belina, Tin Plavec pod mentorsosvojio je 7. mjesto. tvom profesorice Mire Buči profesora Dalibora Blaževića. Najbolji rezultat ostvario je učenik Marko Petrov, 5.c osvojio je 4. mjesto. TEHNIČKA KULTURA Na 56. županijskom natjecanju mladih tehničara iz naše škole sudjelovali su učenici 5. i MODELARSKA LIGA 7. razreda. Postigli su sljedeće Prvo kolo Modelarske lige za rezultate uz vodstvo mentorice učenike osnovnih škola Grada Dijane Karačić i mentora Dane Zagreba održano je 20. studePavića: Mateo Despotović, 7.c – noga 2014. u dvorani Hrvatske 2. mjesto (Strojarske konstrukzajednice tehničke kulture. cije), Leon Šenkovski, 8.a – 3. Naša ženska ekipa, Laura Lacić mjesto (Elektronika), Barbara i Barbara Josipović, osvojila Josipović, 7.a – 2. mjesto (Moje 3. mjesto, a dječaci, Borna delari), Mateo Plavec, 6.b – 2. Pavelić i Ivan Gligora, 6. mjesto. mjesto (Orijentacija i komuniMentorica im je bila profesorikacija) ca Dijana Karačić. VELIKI SPORTSKI REZULTATI Mali nogomet Učenice 4.-6. razreda osvojile su 3. mjesto na Prvenstvu grada Zagreba za osnovne škole. Mini odbojka Učenice 4.-6. razreda na Prvenstvu grada Zagreba zauzele su 3. mjesto u skupini u drugoj razini natjecanja. Završnica Prvenstva Grada Zagreba za dječake i djevojčice 7. - 8. razreda u sportskim igrama za osnovne škole Na završnici Prvenstva Grada Zagreba u sportskim igrama osnovnih škola, 18. ožujka 2015., naši učenici su postigli: dječaci - drugo mjesto u rukometu djevojčice – prvo mjesto u futsalu i plasman na državno natjecanje! Na Državnom natjecanju u Poreču djevojčice su osvojile odlično 4. mjesto!

1. MEMORIJAL TEHNIČKOG STVARALAŠTVA IVAN ŠPILJAK - DEDA 25.4.2015. godine 7 učenika naše škole sudjelovalo je na 1. memorijalu tehničkog stvaralaštva IVAN ŠPILJAK – DEDA, gdje su svi dobili priznanja i fotografirali se s gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je ujedno bio i pokrovitelj. Mentorica im je bila profesorica Dijana Karačić.

MATEMATIKA - Bravo Dominik! Dominik Pažur, učenik petog razreda, sudjelovao je na Državnom natjecanju iz matematike koje se održavalo od 8.4.2015. do 10.4.2015. godine u Trogiru. Postigao je odličan uspjeh - 11. mjesto u Državi! Mentorica mu je bila Gordana Mlinarević, prof.

INOVA MLADIH – Najbolja SMO OSNOVNA ŠKOLA 2015.! 9. svibnja 2015. na izložbi „INOVA mladih“ sudjelovala su 24 učenika naše škole. Dobitnici pojedinačnih nagrada bit će poznati na svečanoj podjeli 26. svibnja 2015., ali već znamo da je naša škola proglašena najboljom školom.

48 | MIHIĆ