HOMER ILIJADA I ODISEJA
EPOVI I PJESME Grci su organizirali određena obredna mjesta kao svetišta zajedničkog života. Svijet grčkih bogova bio je satkan od predgrčkih, orijentalnih i doseljeničkih obilježja. Homerovi epovi u kojima je opjevana prošlost izraz su vjerskog osjećanja, svijest olimpijskih bogova izvor je tog pjesništva prihvaćenog na plemićkim dvorovima cijelog grčkog svijeta.
USPON MIKENE Posljednji veliki zajednički pothvat grčkih junaka bio je razorenje Troje. Dolazi do uspona Mikene čija su naselja nađena po istočnom Sredozemlju, na obali Male Azije, na Cipru i u Siriji. Grčki vojni pohod započeo je mikenski kralj Agamemnon. Njegovo mjesto na listi pastirskih kraljeva, jer im vlast potječe od Hermesa, boga stada,
TROJANSKI RAT Grad Ilij poznatiji je po imenu Troja. Ovaj moćni grad bio je smješten u Maloj Aziji, na području Dardanela u današnjoj Turskoj. Oko njega vodio se trojanski rat. Grci i Trojanci sukobili su se vjerojatno između 1350. i 1100. godine prije Krista. Ep započinje tek u desetoj godini rata. Iako je to posljednja godina rata, kraj “Ilijade” ne poklapa se sa završetkom sukoba.
TROJA
UZROK TROJANSKOG RATA Trojom je vladao kralj Prijam, otac pedesetorice sinova i dvanaest kćeri. Jedan od sinova, Paris, bio je uzrok trojanskog rata. Prije rođenja majka mu Hekuba sanjala je da rađa goruću baklju. Snom je predviđeno uništenje Troje pa su roditelji izložili dječaka na planini Idi, no preživjevši razvio se u kršnog pastira. Pred njim našle su se jednom tri božice: Zeusova žena Hera, božica mudrosti Atena i božica ljubavi Afrodita.
ATENA – BOŽICA MUDROSTI Zeusova kćer
ZEUS Vladar bogova Zeus odredio je Parisa za suca u svađi među božicama. Svaka od njih smatrala je, da joj kao najljepšoj, pripada zlatna jabuka. Božica svađe Erida bacila ju je jer ju nisu pozvali na svadbu Peleja i morske božice Tetide.Paris je jabuku dodijelio Afroditi potaknut obećanjem da će dobiti najljepšu ženu na svijetu.
VRHOVNI BOG NEBA I ZEMLJE ZEUS
PARIS Pobijedivši na svečanim igrama u Troji otkrio je svoje kraljevsko podrijetlo, roditelji su ga prepoznavši primili ne misleći na strašno proročanstvo zbog kojeg su ga ostavili kao novorođenče. Paris je uskoro otputovao u Spartu i susreo prekrasnu Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja. Kad je otputovao, Paris mu je oteo ženu te se ljutit Menelaj obratio za pomoć bratu, mikenskom vladaru Agamemnonu, koji predloži pregovore itačkog kralja Odiseja i trojanskog kralja Prijama.
AGAMEMNON Nepopustljivi Paris bio je voljan vratiti otetu riznicu, ali o Heleni nije htio pregovarati. Nije ga uplašila ni ozbiljna prijetnja ratom. Za obranu bratove časti zbog otmice Helene, Agamemnon poziva grčke kraljeve. Skupio je silnu vojsku, stotinu tisuća Grka koje Homer naziva Ahejcima, Danajcima i Agejcima.
PUT PREMA TROJI Da bi umilostivili bogove i dobili povoljan vjetar za plovidbu prema Troji, na polasku morali su žrtvovati Agamemnonovu kćer Ifigeniju. Vrhovni zapovjednik odobrio je žrtvovanje kćeri udovoljivši bogovima. Doplovivši pod zidine Troje, Grci su izvukli lađe i podigli tabor. Bilo je tu puno knezova: visoki Ajant, itački kralj Odisej, snažni Diomed i pilski kralj Nestor.
ILIJADA U “Ilijadi” se opisuje deseta godina trojanskog rata, jedna epizoda s puno legendi i velikim brojem grčkih i trojanskih junaka. Pisana je u 24 pjevanja s 15 000 stihova. Tema je izražena u prvom stihu u kojem se pjevač Homer obraća Muzi da mu pomogne otpjevati srdžbu Ahilejevu. Ahilej je sin tesalskog kralja Peleja i božice mora Tetide kojem je suđena velika slava i skora smrt.
EKSPOZICIJA / POČETAK Vrhovni vođa Agamemnon grubo je odbio Apolonovog svećenika Hriza koji dolazi u ahejski tabor da otkupi kćer zarobljenu i predanu Agamemnonu kao plijen. Svećenik se moli Bogu , Agamemnon se sukobljuje s Ahilejem, pristaje vratiti svećenikovu kćer, ali zato uzima Ahilejevu zarobljenicu Briseidu.
DVA USPOREDNA TIJEKA FABULE Radnja epa događa se u ratnom prostoru pod Trojom i među bogovima na Olimpu (u dvije strane zbog rata). Zeus obeća Tetidi da će Ahejci trpjeti poraz sve dok se ne ispravi uvreda nanesena Ahileju (Ahilejeva srdžba). Zeus, vrhovni bog neba i zemlje, šalje Agamemnonu san u kojem poručuje da će Troja uskoro pasti pa Agamemnon odluči povesti odlučni boj.
BORBA GRKA I TROJANACA Božice Hera i Atena bile su na strani Ahejaca jer im se Paris zamjerio zbog zlatne jabuke. Pridružili su im se Had, Posejdon i Hermes. Trojancima su pomagali Apolon, Ares i Afrodita. Zeus im je bio naizmjenično naklon. Troju je branilo pedeset tisuća Trojanaca pod vodstvom Prijamovog sina Hektora. Brat mu Paris bio je nezainteresiran za borbu u kojoj je sudjelovao i Eneja, sin dardanskog kralja Anhiza.
SUKOB PARISA I MENELAJA Agamemnon pozva starješine, knezovi rasporede ratnike, naoružani Trojanci otvore gradska vrata i istrče na polje pod vodstvom Hektora u pratnji junaka, poput Eneje, Glauka, Sarpedona i Adresa. Paris izazva Menelaja na dvoboj, koji ga gotovo svlada, ali ga zaštiti božica Afrodita, obavije ga maglom i prenese u njegov dom.
BORBA PARISA I MENELAJA
HEKTOR Hektor se pred odlazak u boj oprosti sa 탑enom Andromahom i sinom Astijanaktom. Pozove na dvoboj Menelaja koji kao slabiji odstupi, a potom se sukobi s Telamonovim sinom Ajantom te se rastanu zbog primirja. Patrokla pogode ahejski porazi pa Ahilej preda oru탑je Patroklu koji okupi Mirmidonce za boj te poraze Trojance. Zatim Hektor kopljem usmrti Patrokla.
SUKOB HEKTORA I AHILEJA Ahilejeva srdžba prestaje kad primi bogate Agamemnonove darove kao znak pomirenja. Ahilej se vraća u boj, a po Zeusovu dopuštenju bogovi se priključe bitci: Posejdon, Hefest, Hera i Atena na ahejskoj, a Ares, Apolon, Artemida i Afrodita na trojanskoj strani. Ahilej pogubi dvojicu Prijamovih sinova i razdvoji trojansku vojsku. Pojuri za Prijamovim sinom Hektorom i usmrti ga, a po Zeusovoj zapovijedi Prijam ga otkupi i dostojno sahrani.
KRAJ TROJANSKOG RATA Bog Apolon spusti se s Olimpa, a Ahilej mu zaprijeti kopljem. Stoga Apolon navede Parisa da s vrha trojanskih zidina nacilja u jedino Ahilejevo ranjivo mjesto, petu. Ahilej mu uputi kletvu te Paris umre sam na gori. Lukavi Odisej domisli se varci s golemim drvenim konjem, ratnici zapale tabor i tobože otplove kućama, ali samo zamaknu iza otoka. Trojanci uvuku konja u grad, a tijekom noći Ahejci izađu iz konja u koji su se uvukli te nasrnu na grad.Spasio se tek Eneja. Agamemnon se vraća u Mikenu, a Menelaj se pomiri s Helenom.
TROJANSKI KONJ ODISEJEVA VARKA S KONJEM
ODISEJA “Odiseja” je pisana u pjevanjima, sastoji se od 12 103 heksametra. Ep je naslovljen po glavnom junaku Odiseju koji ratuje pod Trojom deset godina, zatim luta deset godina po svim morima i doživljava opasne pustolovine. Tijekom lutanja gubi sve prijatelje, vraća se na Itaku gdje se uz pomoć sina Telemaha osvećuje proscima koji su prosili vjernu mu ženu Penelopu i na gozbama upropašćivali njegov imetak.
ODISEJEVO PUTOVANJE ODISEJ S PRATNJOM
OKOSNICA ODISEJE Odisejev povratak na Itaku i osveta proscima obogaćeni su dramatičnim prikazom junakovih desetogodišnjih lutanja, a pripovijeda ih Odisej na dvoru feačkog kralja Alkinoja/ 9.-12.pjevanje. Istaknut je motiv sinove potrage za ocem (1.4.pjevanje). U uvodu Odisej govori o svojim lutanjima i iznose se događaji s Olimpa i Itake. Pokretni motiv radnje je božanski gnjev, a Posejdonov bijes djeluje tek nakon Polifemova osljepljenja (3.pjevanje).
ODISEJ KOD KIKONACA I LOTOFAGA Laertov sin Odisej tijekom lutanja u četrdeset dana dobiva božansku moć Herma, Leukoteje i Atene.Prvo stiže do kikonskog grada Ismara kojeg razori. Tada Zeus pošalje oluju i Ahejci brodovima otplove. Vjetrovi ih nose pučinom dok ne stignu do zemlje Lotofaga.Odisejevi prijatelji izvide stanovništvo koje im je pružilo gostoprimstvo.
U ZEMLJI KIKLOPA POLIFEMA Tu Kiklopi stanuju na vrhuncima visokih brda, u spilji s obitelji. Sve im niče bez oranja i sijanja, žive bez zakona. Odisejeva družba iskrcala se noću na šumovitom otoku ovaca. Drugi dan krenu lađom istražiti otočje. Odisej s dvanaestoricom prijatelja pričeka Kiklopa u spilji rekavši da je lađu razbio Posejdon. On proguta dvojicu Ahejaca i zaspi, tako i idući dan, a Ahejce zarobi kamenom. Odisej mu se osveti oslijepivši ga maslinovim kopljem te otploviše.
EOL I LESTRIGONCI Odisej s pratnjom doplovi do Eolije gdje prebiva gospodar vjetrova Eol. Po odlasku pokloni im kožni mijeh u kojem je zavezao vjetrove bukače, na slobodi osta samo Zefir da tjera lađe. Putem ih Lestrigonci zaspu kamenjem. Odisej mačem presječe uže svoje lađe koja se jedina spasi i čija posada doplovi do otoka Eeje.
NA KIRKINOM OTOKU Na jednom otoku živi Helijeva kći, ljepokosa čarobnica Kirka. Junak Euriloh s dvadesetak pratioca izvidi kamene Kirkine dvore gdje ih namami, osim vođe, te preobrazi u životinje. Bog Hermes kreće s Odisejem noseći zlatni štap, navali na Kirku mačem, riješi ih čarolija i oslobodi. Uputila ga je u Had, podzemlje i pita dušu tebanskog vrača Tiresije za put do Itake. Sazna da će mu Posejdon otežati put, a ipak će stići u očinsku zemlju.
PJEV SIRENA, SCILA I HARIBDA Odisejeva lađa krene dalje po vjetru do otoka dviju sirena. U tjesnacu im zaprijeti čudovište Scila, s druge strane Haribda praveći strašne virove, ugrabivši šestoricu mornara. Potom stignu do otoka Trimakrije čiji je gospodar bog Helije. Zeus im pošalje oluju, svi poginu osim Odiseja koji opet prođe između Scile i Haribde.
U KALIPSINU ZAGRLJAJU Nakon devet dana plivanja Odisej se deseti dan dovuče do otoka Ogigije. Tu ga primi nimfa Kalipsa obećavši mu besmrtnost. Dotle prosci oblijeću vjernu mu ženu Penelopu upropaštavajući Odisejev dom i imetak. Telemah po savjetu božice Atene u liku tafskog kralja Mentora kreće na put da sazna nešto o ocu. Prvo otplovi k Nestoru u Pal, ali ne sazna ništa kao ni u Sparti od Menelaja. Tek od proroka Proteja dozna da je Odisej živ, zatočen u domu nimfe Kalipse.Prije Telemahova povratka na Itaku u snu mu se ukaza božica Atena upozorivši ga na zavjeru prosaca koji ga odluče ubiti. Po osmoj godini Zeus naredi sinu, glasniku božjem, da objavi volju bogova po kojoj se Odisej mora vratiti kući. Hermes i Ogigije objave Kalipsi volju bogova, ona opremi Odiseja čvrstim čamcem i on otplovi.
FEAČKO GOSTOPRIMSTVO Osamnaesti dan Odisejeve plovidbe Posejdon donese oluju. Vjetrovi prevrću čamac, a spasi ga božica Leukoteja davši mu besmrtni veo da zapliva prema obali. Stigne do obale, zaspi pod maslinama te ga probudi kći feačkog kralja Alkinoja, Nausikaja i dvorkinja. Krenu prema feačkom gradu, Odisej neprimjetno uđe u Alkinojev dvor, a kraljicu Aretu zamoli za pomoć pri povratku kući. Feački kralj Alkinoj ga opremi za povratak kući. Odisej dobije lađu s pedesetak junaka.
ODISEJ KONAČNO NA ITACI Sutradan Odisej lađom u zoru stigne do itačke obale. Feačani prenesu usnulog Odiseja na obalu ostavivši ga na pijesku. Probudi se ne prepoznavši očinsku zemlju, a pristupi mu Atena u liku mladog ovčara. Zeusova kći Palada Atena sakrije blago Feačana upozorivši ga da ne otkrije tko je i ne priča o dugotrajnom putovanju. Svinjar Eumej priredi gostu najbolje jelo te prinese žrtvu bogovima ne vjerujući da će mu se gospodar ikad vratiti.
POVRATAK NA ITAKU
SUSRET S TELEMAHOM Telemah je po Ateninu nalogu stigao k Eumeju, a on javi Penelopi da joj se sin sretno vratio. Otac Odisej poljubi sina suočivši se sa stotinu osam prosaca koje je trebalo kazniti. Telemah treba sakriti oružje i ostaviti dvojici boraca dva mača, dva koplja i dva štita.
ZAVJERA PROSACA Prosci pomiťljaju prvo kako da ubiju Telemaha. Penelopa to dozna i napadne drskog prosca Antinoja dok ju je prosac Eurimah uvjeravao da nema opasnosti od prosaca. Telemah se vraća u dom da umiri majku.
ODISEJ NA KUĆNOM PRAGU Eumej povede Odiseja u grad u liku starca i prosjaka. Melantej se pobrine za ručak proscima. Stigavši, Odisej ugleda svoje dvore. Uđe zatraživši od prosaca kruh. Svi mu udijele, a Antinoj ga izgrdi želeći ga potjerati. Odisej ostane s Telemahom te iznesu oružje. Sretne Penelopu koja ga ne prepozna žaleći se kako čezne za mužem, a prosci je oblijeću. Odisej joj se lažno predstavi kao Krećanin. Utješi je da će joj se muž uskoro vratiti. Potom mu dadilja Euriklija opere noge prepoznavši ga po ožiljku na nozi, ali joj Odisej zabrani da ga ikome oda.
PENELOPA PREPOZNAJE ODISEJA Odisej upriliči natjecanje u odapinjanju strijele svojim lukom, ali to može samo Odisej koji pobije prosce prostrijelivši ih. Penelopa zatraži da se Odisejeva postelja iznese iz sobe, a on spozna da nema one što je sam načinio od maslinova stabla. U tom trenutku ona prepoznaje Odiseja, a potom i služinčad. Odisej i Penelopa nastave mirno živjeti doživjevši duboku i sretnu starost.