PRIČE IVANE BRLIĆMAŽURANIĆ
139.obljetnica rođenja književnice (1874.-1938.)
AUTORICA PRIČA Osamnaestog travnja ove godine 139. je obljetnica rođenja dječje književnice Ivane Brlić-Mažuranić koja je rođena u Ogulinu. Potječe iz čuvene obitelji Mažuranić, kao unuka Ivana Mažuranića, pjesnika i hrvatskog bana. Autorica je pripovijesti “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” (1913.) i “Priča iz davnine” (1916.).
DJEČJA SPISATELJICA BAJKI Pisala je maštovite priče
PRIČE IZ DAVNINE Priče je pisala potaknuta slavenskom mitologijom, razvivši poseban oblik bajke poetskih obilježja u fantastičnom ugođaju i oblikovanju neobičnih likova. Priče su joj prevedene na svjetske jezike, a Helena Bulaja snimila je o njima animirane filmove na engleskom jeziku koji su prikazivani u Americi.
“ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA” To je zanimljiv dječji roman o šegrtu Hlapiću koji odlazi iz Mrkonjinog doma u svijet te susreće djevojčicu Gitu koja je bila u cirkusu. Hlapić otkrije da je crni čovjek lopov koji mu ukrade čizmice. Hlapića prati pas Bundaš, a Gitu zelena papiga. Oni saznaju da je gospodar cirkusa prijatelj crnog čovjeka i da je kod njih Mrkonjin vranac. Stižu kući gdje majstorica u Giti prepoznaje izgubljenu kćer Maricu. Kasnije se Gita i Hlapić vjenčaju.
GLAVNI LIKOVI ROMANA Hlapić i Gita
“ŠUMA STRIBOROVA” Neki momak pođe u začaranu šumu gdje ugleda guju što se pretvori u lijepu djevojku. Povede je kući. Jednom starica majka zapali vatru iz koje iskoče Domaći. Malik Tintilinić donese joj svračjih jaja da podmetne pod kokoš. Dok izađu svračići, snaha pozove selo. Poleti za njima te isplazi tanki jezik. Sin potjera majku iz kuće. U šumi baki pomogne Stribor pa snaha kao guja nestane, a majka se sa sinom sretno vrati kući.
ZAČARANA ŠUMA STRIBOROVA Likovi iz “Šume Striborove”
“REGOČ” Priča o divu Regoču koji pomaže vili Kosjenki da zatrpana pod zemljom oživi, da joj svjetiljka zasvijetli i da nađe čarobne bisere. Izađu iz podzemlja i stignu do dvaju sela gdje Zlovoda potopi sve kuće, no Regoč je vrati pod zemlju. Kosjenki tu sagrade kulu i na vrhu urede vrt gdje ona pleše s čobanicama. Regoč se vrati u svoj Legen-grad gdje najbolje
REGOČEV LIK Regoč u Legen-gradu
“SUNCE DJEVER I NEVA NEVIČICA” Neva Nevičica čudesnoj Mokoš u mlinu samelje žito bez naplate. Carevna izgubi ključeve, Neva ih nađe i preda Olehu banu. On povede Nevu Nevičicu u svoj dom, a carevni ostavi ključeve. Ohola carevna šalje vojsku da uništi njegov dom u pustoj banovini. Sunce žarko zasja pa umori vojnike, a Mokoš otvori usjeke u zemlji gdje oni propadnu. Ban i Neva se vjenčaju, a Sunce im je djever u svatovima.
LIKOVI U PRIČI “SUNCE DJEVER I NEVA NEVIČICA” Put u pustu banovinu
“KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU” Djed Vijest brine o unucima, Marunu, Ljutiši i Potjehu. Jednom braća sretnu Svarožića koji im obeća da će im reći što im je suđeno i nestane. Bjesomar pošalje braći tri bijesa, prvi kaže Marunu da mu da će biti najbogatiji, drugi Ljutiši da će biti najsilniji, a treći Potjehu da će biti mudar. On to zaboravi pa krene tražiti istinu. Marun i Ljutiša odluče zapaliti djedovu kuću, ali kod zdenca nestanu bjesovi. Tu sretnu Potjeha te pođu kući i spase djeda. Potjeha zbog ljubavi prema djedu Svarožić nagradi primivši ga u svoj zlatni dvor.
POTJEH NA PUTU DO ISTINE Marun, Ljutiša i Potjeh
“RIBAR PALUNKO I NJEGOVA ŽENA” Siromašni ribar Palunko živio je uz more i lovio ribu. Zaželi biti bogat pa sjedi tri dana i tri noći u čunu, kad se iz mora izdigne srebrn čun, a u njemu kraljevna, Zora-djevojka. Kaže mu da krene kući i imat će što mu treba. Sretne putem sirotu djevojku te je uze za ženu. Dobili sina Vlatka. Jednom krenu do Morskoga Kralja. Vrati se, nema Vlatka, a žena nijema. Kad se opet pojavi Zoradjevojka obeća mu pokazati put do Morskoga Kralja, ali se onda na zemlju ne može vratiti. Tu sretne svog sina. Ona krene tražiti Palunka, a na moru ugleda Zoru-djevojku s njenim sinom. Kad Palunko bi u nevolji, Zora-djevojka dade ženi mu rubac vezeni i iglu pribadaču da podigne bijelo jedro i kormilo. Razbi se čunak o hridinu, a Palunko i žena s djetetom nađu se pred kućicom. Palunko bje sretan s vjernom ženom.
MORSKI ŽAL GDJE JE ŽIVIO RIBAR PALUNKO Priča poučava da je najveća sreća ribareva da živi skromno sa ženom i sinom na obali morskoj.
“PRIČE IZ DAVNINE” KAO INSPIRACIJA Junaci tih priča doživljavaju nesvakidašnje i opasne pustolovine, a svršetak im je pravedan i sretan. Primjerice, bratac Jaglenac i sestrica Rutvica uspiju u borbi protiv Ognjenog Zmaja u Kitež-planini. Priče su zbog slikovitog izražavanja nadahnule vrhunske slikare, kao i ilustratoricu Cvijetu Zob. One žive na pozornicama i u televizijskim prikazima, a novi medij, animirani film, daje im nove oblike.