ZAGREB, GLAVNI GRAD HRVATSKE U srednjem vijeku naselje na području današnjeg Zagreba protezalo se uz desnu obalu potoka Medvešćak. Godine 1094. kralj Ladislav je na lijevoj obali Medvešćaka utemeljio biskupiju. Zagreb je bio i kraljevska utvrda u kojoj su odsjedali banovi i kraljevski pristavi.
GORNJI GRAD • Crkva svetoga Marka
GRADEC I KAPTOL • U zimi 1242. Zagreb je porušen u provali Tatara, nakon čega počinje njegova dugogodišnja obnova i izgradnja nove stolnice. Uz kraljevu dozvolu podignuto je novo utvrđeno naselje na brdu Gradec, nasuprot biskupskom Zagrebu. Kralj Bela IV. 1242. dodjeljuje Gradecu Zlatnu bulu kojom je naselje steklo status slobodnog kraljevskog grada. Kaptol je bio “vjerodostojno mjesto” s pravom izdavanja isprava. Sredinom 14.stoljeća naseljava se sjeverni dio Kaptola s novom općinom (Nova ves). Biskup i kanonici zagrebačkog Kaptola utrvrđuju svoje naselje palisadama, zidovima i kulama.
SUKOBI GRAĐANA I KAPTOLA • Godine 1292. kralj Andrija III. poklonio je Kaptolu trećinu tržnih pristojbi na što je grad-općina Nova ves uvela nove daće, čime je započeo dugogodišnji spor s Kaptolom. Godine 1396. građani su napali biskupski dvor i stolnicu, zbog čega ih je biskup izopćio; do smirivanja dolazi iduće godine kraljevom intervencijom. U 15.stoljeću Gradecom privremeno vlada Ulrik Celjski, a nakon njegove smrti 1456. kralj Ladislav V. vraća građanima njihovu samoupravu. Za kralja Matije Korvina građani stječu dodatne povlastice te izbor 12 senatora. • Za vladavine Josipa II. gradska je samouprava ograničena , a umjesto latinskog uveden je kao službeni jezik njemački.
BISKUPSKI DVOR U ZAGREBU • Biskupski dvor na Kaptolu
JEDINSTVEN GRAD ZAGREB • U rujnu 1850. carskim su patentom kraljevska varoš na brdu Gradec, Kaptol, Nova ves, Vlaška ulica i pripadajuća im sela sjedinjena u jedinstven grad Zagreb. U sklopu nagodbenog sustava u Zagrebu od 1869. djeluje Zemaljska vlada na čelu s banom i odjelnim predstojnicima za unutarnju upravu, pravosuđe, nastavu i bogoslužje.
ZAGREB 1850. • Povijesna gradska jezgra
RAZVOJ ZAGREBA • Godine 1862. puštena je u promet željeznička pruga od Siska preko Zagreba do Zidanog Mosta, a 1873. preko Zagreba • Izgrađena je poglavito u svrhu budimpeštanskih trgovačkih interesa željeznička pruga do Rijeke. Od 1867. u Zagrebu je utemeljena središnja hrvatska znanstvena i kulturna ustanova HAZU (tada JAZU).
ZAGREB U RAZLIČITIM DRŽAVAMA • Tijekom I.svjetskog rata Zagreb je imao funkciju ratne pozadine; okončanjem rata Hrvatski sabor je u Zagrebu 29.10.1918. proglasio razrješenje svih državnopravnih veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom. U Zagrebu je utemeljeno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba. Ulazak u jugoslavensku državu doveo je već od samog početka do izbijanja nezadovoljstva među najširim slojevima stanovništva. Uspostavom Banovine Hrvatske (Šporazum Cvetković-Maček • 1939.) Zagreb postaje glavni grad novoosnovane tvorevine, a 1941. središte novoproglašene Nezavisne države Hrvatske.
ZAGREB 1918. • Središnji zagrebački trg
ZAGREB TIJEKOM II. SVJETSKOG RATA • Tijekom II.svjetskog rata u Zagrebu djeluje snažan antifašistički pokret, a 8.svibnja 1945. Zagreb postaje slobodan grad. • Poduzeća su u svim privatnim sektorima konfiscirana, a preostali dio ekonomije podvrgnut je nacionalizacijom posebnim zakonima.
PORATNI ZAGREB • Tijekom Hrvatskog proljeća 1971. Zagreb je sjedište hrvatskog nacionalnog pokreta. • Godine 1987. grad je domaćin međunarodne športske priredbe Univerzijade. Tom se prilikom Zagreb uređuje, a uvjeti za bavljenje športom bitno poboljšavaju gradnjom mnogobrojnih novih športskih kompleksa. • U razdoblju političkih promjena 1989.-90. u Zagrebu se osnivaju prve (nekomunističke) stranke, provode se izbori, a potkraj svibnja 1990. konstituira prvi put nakon 1945. višestranački Sabor koji 1991. raskida sve državnopravne veze s drugim republikama bivše SFRJ i • proglašava nezavisnost.
UNIVERZIJADA U ZAGREBU • Zagreb kao grad Univerzijade 1987.
POLOŽAJ ZAGREBA • U Zagrebu, kao političkom, kulturnom, gospodarskom i financijskom središtu države, smještene su središnje državne funkcije (zakonodavna, sudska, izvršna, obrambena, zdravstvena, kulturno-prosvjetna), prometna i druge. Smješten je uz rijeku Savu i na obroncima Medvednice, u prijelaznom području između alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog prostora. Razvija se kao trgovačko i obrtničko središte, jači je razvoj grada nakon sjedinjenja Gradeca i Kaptola s predgrađima u jedinstvenu gradsku općinu. Gradsku jezgru čine srednjovjekovni Gradec (Grič) i Kaptol. Nakon izgradnje željezničke pruge 1860. formiran je Donji grad. Na širem gradskom području razvijena je prehrambena, farmaceutska, kemijska, tekstilna, elektrotehnička, drvna industrija i proizvodnja papira.
DONJI GRAD 1860. • Zagreb krajem 19.stoljeća
KULTURNE USTANOVE ZAGREBA • U Zagrebu je smješteno Sveučilište osnovano 1669., brojni fakulteti, likovna, glazbena i dramska akademija te instituti. • Značajan je arheološki, etnografski, tehnički muzej, muzej za umjetnost i obrt, moderne i naivne umjetnosti. Poznate su galerije: muzej i galerija Mimara, Strossmayerova galerija, Klovićevi dvori i atelijer Meštrović. Znamenite su ustanove: Hrvatsko narodno kazalište, Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski”, zvjezdarnica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica; Zoološki i botanički vrt, Maksimir, Katedrala, Crkva sv. Marka, Kamenita vrata, Kula Lotršćak i Park prirode Medvednica.
MUZEJ MIMARA • Mimara kao kulturna ustanova
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA • Zagrebačka županija je administrativno-teritorijalna jedinica na 3078 kvadratnih kilometara, 309 696 stanovnika. Graniči s Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom županijom te gradom Zagrebom, na sjeveru sa Bjelovarskobilogorskom županijom, na istoku sa Sisačkomoslavačkom županijom, na jugozapadu s Karlovačkom županijom te na zapadu sa Slovenijom. To je zagrebački prsten gdje su gradska naselja: Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika • Gorica, Vrbovec i Zaprešić. Razvijena je prehrambena, tekstilna i metaloprerađivačka industrija. Značajna je zagorska magistrala, turizam i parkovi prirode.
ZAGREBAČKI PRSTEN • Gradska naselja oko Zagreba