KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA? Katarina Pažur Aničić & Blaženka Divjak
Smjernice za podršku ranom razvoju karijera diplomanata u okviru visokih učilišta nastale kao rezultat projekta “Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera”
EUROPSKA UNIJA Ulaganje u budućnost Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Izdavač: Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2, 42 000 Varaždin, Hrvatska — Za izdavača: prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan — Autori: Katarina Pažur Aničić, mag. inf. prof. dr. sc. Blaženka Divjak — Lektura: Josipa Bađari, prof. — Dizajn i prijelom: Krešimir Varga, mag. educ. inf. — Tisak: Mediaprint – tiskara Hrastić d.o.o. — Naklada: 300 komada — Varaždin, rujan 2016. — CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000942033. — ISBN 978-953-6071-53-1 — Publikacija je izdana u okviru projekta “Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera” financiranog od strane Europske Unije u okviru Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. — Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA? — Sadržaj: — str. 01
1. UVOD
2. O PROJEKTU “RAZVOJ MODELA ZA PRUŽANJE PODRŠKE DIPLOMANTIMA U RANOM RAZVOJU KARIJERA” — str. 03 — str. 04 — str. 06
2.1. Društvena važnost 2.2. Znanstvena važnost
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
— str. 07
3.1. Smjernice znanosti o dizajniranju 3.2. Elementi strateškog okvira i modela zrelosti — str. 11 3.2.1. Ključna procesna područja — str. 11 3.2.2. Prakse — str. 12 3.2.3. Dimenzije sposobnosti — str. 12 3.2.4. Kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti — str. 14 3.3. Koraci razvoja modela zrelosti — str. 15 3.3.1. Prepoznavanje potrebe ili prilike — str. 15 3.3.2. Definiranje opsega — str. 16 3.3.3. Razvoj modela — str. 19 3.3.4. Evaluacija modela — str. 20 3.3.5. Održavanje daljnjeg razvoja modela — str. 09 — str. 10
Ilustracija na naslovnici: FreePik
4. SMJERNICE ZA PODRŠKU DIPLOMANTIMA U RANOM RAZVOJU KARIJERA U OKVIRU VISOKIH UČILIŠTA — str. 21 4.1. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “Strateško planiranje” — str. 24 4.2. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “Razvoj i provođenje kurikuluma” — str. 28 4.3. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “Podrška studentima” — str. 31 4.4. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “Izvannastavne aktivnosti” — str. 22
5. DISEMINACIJA I ZAHVALA
— str. 33
6. LITERATURA
— str. 35
01.
1
Uvod
Za više informacija: Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2, 42 000 Varaždin W: www.foi.unizg.hr Kontakt osoba: Katarina Pažur Aničić T: 042 390 870 | E: kpazur@foi.hr Mrežna stranica projekta: http://cpsrk.foi.hr/razvoj-modela-za-pruzanjepodrske-diplomantima-u-ranom-razvoju-karijera Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Organizacijska jedinica za upravljanje strukturnim instrumentima (DEFCO) Radnička cesta 37b, 10 000 Zagreb E: defco@asoo.hr | W: www.asoo.hr/defco Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) Služba za projekte i programe EU Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb E: esf@mzos.hr | W: www.mzos.hr Za više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
2
Ova publikacija jedan je od ishoda projekta HR.3.2.01-0154 “Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera” koji provodi Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. — Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., u okviru poziva Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada. Trajanje projekta je 15 mjeseci, od 30. lipnja 2015. godine do 30. rujna 2016. godine. Istraživanje je provodila doktorandica Katarina Pažur Aničić uz mentorstvo prof. dr. sc. Blaženke Divjak. — Glavni cilj ovog projekta jest istražiti sustav podrške za rani razvoj karijera diplomanata u okviru visokih učilišta (VU) te kreirati teorijski strateški okvir za podršku diplomantima u razvoju karijera, koji uključuje i primjenu pripadajućeg modela zrelosti na obrazovanju budućih stručnjaka u području informacijskokomunikacijskih tehnologija (IKT). — U širem kontekstu rezultati projektnog prijedloga imaju utjecaj i na krajnje korisnike istraživanja – studente, alumnije, poslodavce, visoka učilišta i ostale relevantne dionike koji mogu koristiti ishode projekta kao alat za djelomično rješavanje problema zapošljivosti diplomanata, ali također i kao smjernice za kreiranje poticajnih politika na individualnoj, institucionalnoj i nacionalnoj razini. — Ova publikacija donosi kratak opis istraživačke metodologije projekta i predstavlja smjernice koje visoka učilišta mogu koristiti za poboljšanje zrelosti svojih praksi koje doprinose zapošljivosti diplomanata. Smjernice su prezentirane u obliku najviše razine zrelosti za 65 najvažnijih identificiranih praksi podijeljenih u četiri ključna procesna područja: strateško planiranje zapošljivosti diplomanata, razvoj i provođenje kurikuluma, podrška studentima te izvannastavne aktivnosti.
02. O projektu “Razvoj modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera”
3
4
Prvo poglavlje donosi kratak opis znanstvene i društvene važnosti ovog projektnog prijedloga. 2.1. Društvena važnost Posljednjih nekoliko godina na razini Europske Unije (EU) zapošljivost mladih visokoobrazovanih osoba i njihova priprema za prelazak na tržište rada u okviru sustava visokog obrazovanja jedno je od gorućih problema. U skladu s tim, na razini Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) jačanje potencijala zapošljivosti mladih jedan je od ključnih razvojnih prioriteta. Relevantnost ove teme proizlazi i iz ključnih strategija Europske Unije za razdoblje 2014. – 2020., koje posebice naglašavaju važnost obrazovanja i inovacija te kao jedan od ključnih ciljeva postavljaju da 75 % populacije u dobi od 20 do 64 godina bude zaposleno (European Commission, 2010b) (European Commission, 2010c). — Uzimajući u obzir i nacionalnu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (Vlada Republike Hrvatske, 2015.), koja ističe izgradnju sustava za karijerno savjetovanje studenata u suradnji s gospodarskim subjektima, poduzetničkim sektorom, zavodom za zapošljavanje i sličnim institucijama, kako bi se osigurala bolja poveznica između sustava obrazovanja i tržišta rada te bolje profiliranje studenata tijekom studija, može se zaključiti kako je zapošljivost diplomanata veoma relevantna društvena tema. U tom kontekstu, valja spomenuti i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kao i nastojanja Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala (HKO, 2013.). — Može se vidjeti da se mnogo pažnje u aktualnim politikama na nacionalnoj i EU razini posvećuje zapošljivosti diplomanata i boljoj povezanosti između sustava visokog obrazovanja i tržišta rada. U skladu s tim, glavni cilj ovog istraživačkog projekta jest doprinijeti ovoj aktualnoj temi kroz razvoj strateškog okvira i modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, s primjenom u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). —
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Postoji nekoliko razloga za fokusiranje primjene rezultata istraživanja upravo na diplomante u području IKT-a. Naime, Europska Unija je prepoznala nedostatak IKT vještina i nekoliko stotina tisuća nepopunjenih radnih mjesta u IKT-u kao problem te je pokrenula tzv. Veliku koaliciju za digitalne poslove (engl. Grand Coalition for Digital Jobs) u okviru inicijative Digitalna agenda za Europu (engl. Digital Agenda for Europe) s ciljem “povećanja ukupne ponude digitalno kompetentnih profesionalaca te boljim usklađivanjem ponude i potražnje digitalnih vještina” (European Commission, 2010a). — Ova koalicija usmjerena je rješavanju problema prethodno prepoznatih u brojnim istraživanjima – učiniti karijere u IKT-u privlačnijima, povezati kurikulume na raznim razinama obrazovanja s potrebama industrije, reducirati neusklađenosti na tržištu rada, poticati prepoznavanje kvalifikacija IKT stručnjaka temeljem postojećih okvira digitalnih kompetencija (engl. E-Competence Framework) i sl. — Osim toga, IKT sektor je direktno odgovoran za 5 % europskog BDP-a (European Commission, 2010a), a predviđanja o budućim trendovima za IKT poslovima i potražnjom IKT stručnjaka u Europi od 2012. do 2020. godine predviđaju tri scenarija – u sva tri slučaja, potencijalna potražnja premašuje predviđanja o broju diplomanata u studijima vezanima uz IKT (Gareis i dr., 2014.). S druge strane, mnoge europske države se suočavaju s poteškoćama u popunjavanju radnih mjesta koja zahtijevaju stručne IKT vještine. U 2014. godini gotovo je 40 % poduzeća s više od 10 zaposlenika imalo problema s popunjavanjem radnih mjesta koja zahtijevaju IKT stručnjake (Eurostat, 2016.). Za visoka učilišta značajan je podatak da su, kada se govori o obrazovanju IKT stručnjaka, najpoželjniji upravo oni sa završenim stupnjem visokog obrazovanja (Eurostat, 2016.) (OECD, 2013.). — Iako je ovo istraživanje fokusirano na područje IKT-a, važno je napomenuti kako literatura naglašava da, suprotno tradicionalnom mišljenju, karijere ovise u manjoj mjeri o specifičnosti područja studiranja (Teichler, 2009., str. 17), što ide u prilog činjenici da će model zrelosti razvijen u okviru ovog istraživanja, uz manje modifikacije, biti primjenjiv i na visoka učilišta u drugim područjima.
5
6
2. O PROJEKTU
2.2. Znanstvena važnost Kako bi se argumentirala znanstvena važnost predloženog istraživanja, proveden je sustavan pregled literature iz područja obrazovanja i razvoja karijera diplomanata u području IKT-a. Analiza je uključivala ukupno 7179 naslova iz sljedećih baza podataka: IEEE Xplore Digital Library, ACM Digital Library, Scopus, ScienceDirect i Web of Science (WoS), od kojih je njih 761 analizirano na razini sažetka, a 155 u cijelosti. Analiza je vođena s 10 istraživačkih pitanja vezanih uz razvoj i provođenje kurikuluma, kompetencije budućih IKT stručnjaka, nastavne metode, povezivanje s poslodavcima u okviru visokih učilišta te zapošljivost i razvoj karijera diplomanata u području IKT-a. — Generalno, rezultati sustavnog pregleda literature ukazuju na veoma malu zastupljenost radova koji govore o načinima poboljšanja zapošljivosti diplomanata u području IKT-a u okviru visokih učilišta, iako velik broj autora ističe probleme u njihovom zapošljavanju te potrebu za poboljšanjem u tom kontekstu. — U skladu s tim, znanstveni doprinos istraživanja provedenog u okviru ovog projekta može se sažeti u sljedećim natuknicama: Razvoj sveobuhvatnog strateškog okvira za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta u području IKT-a.
01.
Doprinos sistematizaciji i
02.
03.
Razvoj pripadajućeg modela zrelosti
povećanju znanja iz područja
za pružanje podrške diplomantima u
obrazovanja i razvoja karijera
ranom razvoju karijera u okviru visokih
budućih IKT stručnjaka.
učilišta u području IKT-a.
03. Metodologija istraĹživanja
7
8
Glavni rezultat ovog istraživanja je strateški okvir s pripadajućim modelom zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta, s primjenom u području IKT-a. — Generalno, modeli zrelosti pružaju instrument za transformacijski proces od inicijalnih stadija nekih kompleksnih fenomena do njihovog optimalnog stadija (Neff i dr., 2014.). Osnovna svrha modela zrelosti je u opisivanju razina i puteva zrelosti, no za njihovu primjenu u praksi nužno je istražiti trenutne i željene razine zrelosti promatranog sustava te uključiti adekvatne mjere, ovisno o opisnoj, preskriptivnoj ili komparativnoj svrsi modela zrelosti (Mettler & Rohner, 2009.). Kao takvi, modeli zrelosti predstavljaju koristan alat za usporedbu i upravljanje. U predloženom istraživanju, logika modela zrelosti je primijenjena na visoka učilišta, s fokusom na njihovu ulogu u pripremi studenata za njihovu buduću karijeru. — Kao jednu od svrha korištenja modela zrelosti, neki autori (Mettler & Rohner, 2009.) ističu pritisak na organizacije da zadrže konkurentsku prednost, smanje troškove, poboljšaju kvalitetu svojih proizvoda ili usluga i sl. U kontekstu visokog obrazovanja, postoji određeni pritisak na visoka učilišta koji je vidljiv iz ključnih strategija i politika na EU i nacionalnoj razini, da obrazuju diplomante koji će biti zapošljivi po završetku studija. — U tom kontekstu, od velike je važnosti sposobnost sustava visokog obrazovanja da pruži strukturiranu podršku studentima u ranom razvoju karijera koja je na visokoj razini zrelosti i doprinosi njihovoj boljoj zapošljivosti. — Istraživanje je provedeno kroz nekoliko koraka koji uključuju prvenstveno kvalitativne istraživačke metode te u manjoj mjeri kvantitativne metode, što ga karakterizira kao mješovito istraživanje (Creswell, 2009.). U provođenju istraživanja slijedili su se principi istraživačke paradigme znanosti o dizajniranju, tzv. design science (Hevner i dr., 2004.) (Vaishnavi & Kuechler Jr., 2008.) koja se pokazala
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
prikladnom za izgradnju modela zrelosti. Znanost o dizajniranju je paradigma usmjerena rješavanju problema, a temelji se na kreiranju i evaluaciji novih artefakata primjerenih za rješavanje stvarnih kompleksnih problema, doprinoseći pritom povećanju znanja iz odabranog područja istraživanja, uključujući dijeljenje rezultata prema odgovarajućoj publici (Carcary, 2011.).
3.1. Smjernice znanosti o dizajniranju Istraživanje je provedeno slijedeći smjernice znanosti o dizajniranju (Hevner i dr., 2004.), kroz tri istraživačka ciklusa: ciklus relevantnosti, ciklus rigoroznosti i ciklus dizajniranja. — CIKLUS RELEVANTNOSTI uključuje pojedince, grupe i sve druge dionike povezane sa sustavom koji se istražuje te podrazumijeva zahtjeve iz stvarnog okruženja istraživanog problema. U kontekstu ovog istraživanja, ciklus relevantnosti uključuje sljedeće podatke iz domene primjene: • potreba za boljom zapošljivosti diplomanata koja je naglašena u mnogim strateškim dokumentima na EU i nacionalnoj razini • primjeri dobre prakse u pružanju podrške diplomantima prepoznati na nekoliko visokih učilišta u Europi kroz provođenje istraživanja studije slučaja te analizu različitih strateških dokumenata • primjena modela na nekoliko visokih učilišta u RH. — Suprotno, CIKLUS RIGOROZNOSTI doprinosi dizajnu artefakata temeljem različitih izvora znanja. U ovom istraživanju rigoroznost se očituje u sljedećem: • teorijsko znanje iz područja obrazovanja i razvoja karijera u području IKT-a temeljeno na rezultatima sustavnog pregleda literature • znanje stručnjaka dobiveno kroz fokus grupe i evaluaciju modela. — Inicijalan set artefakata kreiranih kroz ciklus relevantnosti i rigoroznosti potrebno je evaluirati i usklađivati sve dok ne funkcioniraju dobro za određen problem (Hevner i dr., 2004.). Stoga je samu izgradnju modela potrebno ponoviti kroz nekoliko CIKLUSA DIZAJNIRANJA. —
9
10
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
U konačnici, kroz ciklus relevantnosti ostvarit će se doprinos društvu putem smjernica za povećanje razine zrelosti najvažnijih praksi koje doprinose povećanju kapaciteta zapošljivosti diplomanata u okviru visokih učilišta, a kroz ciklus rigoroznosti ostvarit će se doprinos znanosti kroz povećanje postojeće baze znanja u području zapošljivosti diplomanata i njihovom ranom razvoju karijera.
3.2. Elementi strateškog okvira i modela zrelosti Prema (Rademakers, 2014.), strateški okvir može se definirati kao kratak pregled glavnih ciljeva i inicijativa. Ako se definicija strateškog okvira poveže s pojmom modela zrelosti, koji se definira kao model koji pruža smjernice kroz evolutivni proces (Mettler 2010.) (Mettler & Rohner, 2009.), uključujući slijed razina koje zajedno tvore očekivan, željen ili logičan put od inicijalne razine organizacijskih sposobnosti do zrelosti (Pöppelbuß & Röglinger, 2011.), veza između ova dva pojma može se objasniti kao što je prikazano na SLICI 1.
Elementi modela zrelosti Elementi strateškog okvira Ključna procesna područja
Prakse
Dimenzije sposobnosti
Organizacijske sposobnosti su obično podijeljene u nekoliko glavnih kategorija, tzv. ključna procesna područja, koja sadrže nekoliko procesa.
Svaki proces podijeljen je na prakse koje opisuju na koji način institucija može postići ishode pojedinog procesa.
Dimenzije sposobnosti baziraju se na Demingovom Plan-Do-CheckAct (PDCA) ciklusu, koji okviru pruža dimenziju strateškog planiranja.
— SLIKA 1. Elementi strateškog okvira i modela zrelosti (Pažur Aničić & Divjak, 2015.)
Kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti Svrha kriterija za ocjenjivanje sposobnosti jest rangirati performansu svake od praksi pojedinog procesa na predefiniranoj skali (razine zrelosti).
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Predloženi strateški okvir za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera sastoji se od tri osnovna elementa: ključna procesna područja, prakse i dimenzije organizacijske sposobnosti, dok model zrelosti dodatno sadrži i kriterije za procjenu organizacijskih sposobnosti iskazane kroz razine zrelosti.
3.2.1. Ključna procesna područja Organizacijske sposobnosti obično se dijele u nekoliko glavnih kategorija koje se nazivaju procesnim područjima. U kontekstu strateškog okvira i modela zrelosti za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera, ključna procesna područja mogu se definirati kao osnovni gradivni elementi koji ukazuju na glavna područja na koja se institucija treba fokusirati kako bi poboljšala podršku za povećanje zapošljivosti svojih diplomanata, a prepoznati su kao strateško planiranje zapošljivosti diplomanata, razvoj i provođenje kurikuluma, podrška studentima te izvannastavne aktivnosti. — Svako od navedenih procesnih područja obuhvaća nekoliko procesa koji definiraju određeni aspekt sveukupne sposobnosti institucije da ostvaruje dobre rezultate u određenom procesnom području (Marshall, 2007.).
3.2.2. Prakse Na nižoj razini promatranja, svaki proces podijeljen je na prakse koje opisuju na koji način institucija može postići ishode pojedinog procesa. Prakse mogu biti neophodne za uspješno izvršenje određenog procesa ili pak samo korisne u potpori ostvarenju ishoda određenog procesa. U okviru ovog istraživanja neophodne i korisne prakse nisu razlikovane, već je težište stavljeno na prepoznavanje svih relevantnih praksi za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera na visokim učilištima. Neki od primjera praksi su sljedeći: visoko učilište prikuplja i koristi informacije o zapošljivosti svojih diplomanata, pruža usluge karijernog savjetovanja svojim studentima, uvodi stručne prakse u kurikulum i sl. — U inicijalnom strateškom okviru prepoznato je ukupno 110 dobrih praksi, dok konačan model zrelosti sadrži 65 praksi u četiri ključna procesna područja.
11
12
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
3.2.3. Dimenzije sposobnosti Osnovni koncept svakog modela zrelosti jest sposobnost (engl. capability). U ovom kontekstu, sposobnost označava mogućnost institucije da osigura obrazovanje i usluge koje pruža studentima na način da podržavaju i unapređuju razvoj njihovih vještina zapošljivosti te ih pripreme za zaposlenje po završetku studija. Slijedeći sinergijsku logiku organizacijskih sposobnosti (Marshall, 2007.) i krenuvši od ideje modela zrelosti kao strateškog okvira, dimenzije organizacijske sposobnosti u ovom istraživanju predložene su u formi Demingovog ciklusa (engl. Plan-Do-Check-Act, PDCA) s četiri faze koje se iterativno ponavljaju – planiranje, provedba, provjera i poboljšanja (Borys i dr., 2012.). Dimenzije sposobnosti definirane na način da slijede PDCA ciklus karakteriziraju proces strateškog planiranja. — Jedan od primjera kako ovaj pristup utječe na sveukupnu zrelost visokog učilišta u podržavanju i poticanju zapošljivosti diplomanata je sljedeći: ako VU pruža određenu podršku studentima u izvannastavnim aktivnostima, ali bez ikakvih aktivnosti na razini planiranja implementacije tih aktivnosti ili mehanizama njihove evaluacije, sveukupna zrelost tog procesa bit će niža.
3.2.4. Kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti Svrha kriterija za ocjenjivanje sposobnosti jest rangirati učinkovitost svake od praksi pojedinog procesa na predefiniranoj skali koja može biti kvalitativna ili kvantitativna. Skala za ocjenu sposobnosti zapravo predstavlja razine zrelosti. U predloženom modelu zrelosti, kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti pokazuju koliko dobro visoko učilište obavlja svaku pojedinu praksu prema svim dimenzijama sposobnosti. Obično su kriteriji za procjenu sposobnosti predloženi na skali Likertovog tipa s definiranim vrijednostima kao što su (prilagođeno prema Marshall, 2007.): ne prakticira se/nije adekvatno, inicijalno, djelomično adekvatno, u velikoj mjeri adekvatno, potpuno adekvatno. U modelu zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, razine zrelosti definirane su u formi tekstualnih opisnica za svaku praksu te se na taj način ujedno pružaju smjernice visokim učilištima za postizanje više razine zrelosti pojedine prakse. Najviša razina zrelosti za svaku
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
13
praksu sadržanu u modelu zrelosti prezentirana je u poglavlju 4. Smjernice za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta. — SLIKA 2 prikazuje osnovne karakteristike finalnog modela zrelosti.
65
04
05
PRAKSI U 4 KLJUČNA PROCESNA PODRUČJA
FAZE DEMINGOVOG PDCA CIKLUSA STRATEŠKOG PLANIRANJA ZA SVAKU PRAKSU
RAZINA ZRELOSTI ZA SVAKU PRAKSU
26
E
1 13
16 10
2
4 3
STRATEŠKO PLANIRANJE RAZVOJ I PROVOĐENJE KURIKULUMA PODRŠKA STUDENTIMA IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
A
1. PLANIRANJE
A. NE PRAKTICIRA SE
2. PROVEDBA
B. INICIJALNA RAZINA
3. PROVJERA
C. DJELOMIČNO ADEKVATNO
4. POBOLJŠANJA
D. U VELIKOJ MJERI ADEKVATNO E. POTPUNO ADEKVATNO
— SLIKA 2. Osnovne karakteristike finalnog modela zrelosti [izvor: rad autorica]
14
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
3.3. Koraci razvoja modela zrelosti Istraživanje je provedeno primjenom prilagođene metodologije za izgradnju modela zrelosti u pet koraka (Mettler, 2010.): 1. prepoznavanje potrebe ili prilike 2. definiranje opsega 3. razvoj modela 4. evaluacija modela 5. održavanje daljnjeg razvoja modela. — Preliminarna metodologija za razvoj modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera (Pažur Aničić & Divjak, 2015.) prezentirana je na konferenciji 9th annual International Conference of Education, Research and Innovation (ICERI 2015) koja se održala u Sevilli, Španjolska, u studenom 2015. godine. — SLIKA 3 prikazuje osnovne istraživačke metode korištene u svakom koraku razvoja modela zrelosti, opisane detaljnije u nastavku. • sustavni pregled literature • analiza strateških dokumenata
Prepoznavanje potrebe ili prilike
• smjernice za daljnji razvoj modela
01.
05.
Definiranje
Održavanje razvoja
opsega Koraci razvoja
02.
modela zrelosti
04. • evaluacije stručnjaka i studenata • primjena modela
• analiza relevantne literature • fokus grupe sa stručnjacima
Razvoj
Evaluacija modela
modela
03.
• istraživanje studije slučaja • fokus grupe s relevantnim dionicima
— SLIKA 3. Koraci razvoja modela zrelosti prema (Mettler, 2010.) i korištene istraživačke metode
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
3.3.1. Prepoznavanje potrebe ili prilike U inicijalnoj fazi razvoja modela zrelosti važno je prepoznati potrebu za razvojem takvog modela. U kontekstu podrške diplomantima u ranom razvoju karijera, potreba je vidljiva iz strateških dokumenta i politika na EU i nacionalnoj razini, kao i relevantnih projekata te znanstvenih radova. Za detaljnu razradu potrebe za ovakvim modelom za visoka učilišta u području IKT-a, proveden je sustavan pregled literature znanstvenih radova u području obrazovanja i razvoja karijera diplomanata u području IKT-a. Kao što je spomenuto, ova sveobuhvatna analiza obuhvatila je 761 rad na razini sažetka te analizu 155 radova u cijelosti, prema deset istraživačkih pitanja vezanih uz razvoj i provođenje kurikuluma, znanja i vještine budućih IKT stručnjaka, nastavne metode, suradnju između visokog obrazovanja i poslodavaca te buduće zaposlenje i razvoj karijera IKT stručnjaka na tržištu rada. — Temeljem rezultata analize sadržaja, klasteriranja i analize društvenih mreža, rezultati ukazuju na potrebu za sveobuhvatnijim i strateškim pristupom obrazovanju budućih IKT stručnjaka, uključujući potporu njihovom razvoju karijera u okviru formalnog procesa visokog obrazovanja.
3.3.2. Definiranje opsega S obzirom da je sustav visokog obrazovanja veoma dinamičan i kompleksan, važno je definirati opseg istraživanja kako bi se oblikovalo daljnje istraživanje i stavio fokus na važne elemente. U kontekstu elemenata modela zrelosti, definiranje opsega je istovjetno određivanju ključnih procesnih područja i pripadajućih procesa koji imaju utjecaj na povećanje kapaciteta zapošljivosti diplomanata u okviru visokih učilišta. U ovoj fazi istraživanja provedena je analiza sadržaja različitih strateških dokumenata na razini institucija visokog obrazovanja, kako bi se odredila ključna procesna područja. Rezultati su dopunjeni i rezultatima provedenih fokus grupa sa stručnjacima1, provedenima s dva osnovna cilja: odrediti najvažnija — 1 Fokus grupe provedene su tijekom radionice Strateško planiranje u visokom obrazovanju, održane u Varaždinu od 9. do 11. srpnja 2015. godine, u okviru projekta IP-2014-09-7854 Razvoj metodološkog okvira za strateško odlučivanje u visokom obrazovanju – primjer implementacije otvorenog učenja i učenja na daljinu – Higher Decision (http://higherdecision.foi.hr) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
15
16
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
ključna procesna područja na visokim učilištima u pripremi studenata za njihov rani razvoj karijera i odrediti ključne osobe na visokim učilištima koje mogu pomoći u određivanju praksi koje doprinose zapošljivosti studenata. — Ova faza istraživanja rezultirala je definiranjem četiriju ključnih procesnih područja: strateško planiranje zapošljivosti diplomanata, razvoj i provođenje kurikuluma, podrška studentima te izvannastavne aktivnosti.
3.3.3. Razvoj modela Treća faza u razvoju modela zrelosti je najopsežnija te podrazumijeva definiranje svih relevantnih praksi u okviru prethodno definiranih ključnih procesnih područja. Preliminarna lista praksi razvijena je temeljem provedene analize sadržaja strateških dokumenata i stručnih radova vezanih uz visoka učilišta, no za završno definiranje relevantnih praksi bilo je potrebno provesti nekoliko istraživanja studija slučaja na različitim visokim učilištima u Europi. Istraživanje studije slučaja predstavlja najopsežniju istraživačku metodu korištenu u ovom istraživačkom projektu te je stoga detaljnije opisana u nastavku ovog poglavlja. — Istraživanje studija slučaja je kvalitativna istraživačka metoda koja pruža “jedinstven primjer stvarnih ljudi u stvarnim situacijama, omogućujući čitateljima da razumiju ideje jasnije nego njihovom prezentacijom samo kroz apstraktne teorije i principe” (Cohen i dr., 2011., str. 289). Prema Yinu (Yin, 2014.), istraživanje studije slučaja provodi se u pet koraka: 1. faza dizajna 2. faza pripreme 3. faza prikupljanja 4. analiza podataka 5. dijeljenje rezultata. — Cilj istraživanja studije slučaja bio je prikupiti informacije s visokih učilišta o njihovim praksama koje potiču bolju zapošljivost diplomanata prema četiri ključna procesna područja. —
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Istraživanje studije slučaja uključuje polu-strukturirane intervjue s ključnim osobama na visokim učilištima kao što su prorektori za studente i studijske programe, nastavnici, studenti, voditelji centara za razvoj karijera i savjetnici u tim centrima, stručnjaci za osiguranje kvalitete te ostale ključne osobe koje mogu pružiti informacije o procesima i praksama na visokim učilištima vezano uz razvoj karijera diplomanata. — Odabir institucija na kojima je provedeno istraživanje temelji se na nizu različitih kriterija, od kojih je najvažniji razvoj sveobuhvatne institucionalne podrške razvoju karijera diplomanata. Ukupno je provedeno 27 intervjua s predstavnicima sljedećih visokih učilišta: • Austrija, Wirtschaftsuniversität Wien (www.wu.ac.at/en) • Republika Srbija, Sveučilište u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka (www.fon.bg.ac.rs/eng) • Švedska, University West (www.hv.se/en) • Ujedinjeno Kraljevstvo, The University of Edinburgh (www.ed.ac.uk). — Kao dodatak istraživanju studije slučaja na visokim učilištima, za razvoj modela zrelosti za podršku studentima u ranom razvoju karijera bilo je također važno uključiti perspektivu ostalih relevantnih dionika. Povratne informacije različitih grupa dionika (studenti, alumni, poslodavci, nastavno osoblje, upravljačke i potporne institucije u okviru sustava visokog obrazovanja) prikupljeni su kroz fokus grupe održane u okviru okruglog stola Obrazovanje za zapošljivost studenata u ICT-u održanog na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, u studenome 2015. godine. — Završni rezultat ove treće faze u razvoju modela zrelosti je lista od 110 praksi prepoznatih kao važnih za podršku razvoju kapaciteta zapošljivosti studenata u okviru visokih učilišta prema četiri ključna procesna područja: 15 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 35 u području razvoja i implementacije kurikuluma, 34 u području podrške studentima i 26 u području izvannastavnih aktivnosti. Ova lista praksi predstavlja strateški okvir za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta.
17
18
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Okrugli stol “Obrazovanje za zapošljivost St udenata u IC Tu”, FOI Varaždin, studeni 2015 .
ja postera na Prezentaci , Sevilla, ICERI 2015 konferenciji Aničić . (K. Pažur studeni 2015 ak . B. Divj ) i prof. dr. sc
konferencij Prezentacija na Network ss European Acce iba sv nj 2016. (EAN), Dublin, Divjak) (prof. dr. sc. B.
Okrugli stol “Kako visoka učilišta podržavanju razvoj karijera studenata?” FOI, Varaždin, svibanj 2016.
i
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Osim prema četiri ključna procesna područja, prakse su također organizirane prema dimenzijama organizacijske sposobnosti koje označavaju razinu implementacije pojedine prakse: planiranje (plan), provedba (do), provjera i kontrola implementacije pojedine prakse i njezinih učinaka (check) te predstavljanje novih ideja za poboljšanje prakse u idućem ciklusu planiranja (act). Inicijalna lista praksi prezentirana je na 25. jubilarnoj konferenciji European Access Network (EAN) pod nazivom Retrospective for Perspective Access and Widening Participation 1991 – 2041 održanoj Dublinu, Irska, u svibnju 2016. godine.
3.3.4. Evaulacija modela Završni model zrelosti je evaluiran na dvije razine – provjera valjanosti i pouzdanosti. Valjanost modela odgovara na pitanje kako rezultati istraživanja odražavaju stvarnost dok se pouzdanost, poznata i kao konzistentnost, odnosi na opseg u kojem se rezultati istraživanja mogu ponoviti tijekom vremena ili kroz različite grupe ispitanika (Cohen i dr., 2011.) (Merriam & Tisdell, 2015.). — Kako bi se osigurala konstruktna i sadržajna valjanost modela, korišteno je znanje stručnjaka. Ukupno 22 eksperta i 12 studenata procjenjivali su110 praksi sadržanih u strateškom okviru koristeći pritom sljedeću skalu: • 0 – ne mogu odgovoriti • 1 – nije relevantna • 2 – važna (ali nije neophodna) i • 3 – neophodna, ali su također i naznačili da li pojedina praksa pripada u ključno procesno područje strateškog planiranja, razvoja i provođenja kurikuluma, podrške studentima ili izvannastavnim aktivnostima. Pojam stručnjaka u ovom kontekstu podrazumijeva različite dionike visokog obrazovanja, uključujući menadžere u visokom obrazovanju, nastavno osoblje, nenastavno osoblje, alumnije, poslodavce te predstavnike upravljačkih i potpornih institucija. — Evaluacije koje su proveli stručnjaci dodatno su provjerene kroz fokus grupe s interesnim dionicima provedene u okviru okruglog
19
20
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
stola Kako visoka učilišta podržavanju razvoj karijera studenata? održanog u sklopu Tjedna karijera u svibnju 2016. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Sudionici fokus grupa također su za svaku praksu označili je li implementirana na razini planiranja, provođenja, provjere ili poboljšanja (PDCA) u ciklusu strateškog planiranja. — Pouzdanost modela zrelosti kreiranog u okviru ovog projekta provjerena je kroz primjenu modela na nekoliko visokih učilišta u Republici Hrvatskoj koji provode studijske programe u području IKT-a: • Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija • Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva • Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike • Veleučilište VERN kroz intervjue s osobama koje mogu pružiti dobar uvid u razinu zrelosti za pojedinu praksu implementiranu na instituciji. Pokazalo se da je model primjenjiv na institucije različitih veličina i strukture. — Ova faza rezultirala je završnim modelom zrelosti koji sadrži 65 praksi u četiri ključna procesna područja: 13 u području strateškog planiranja zapošljivosti diplomanata, 26 u okviru razvoja i provođenja kurikuluma, 16 u okviru podrške studentima te 10 u području izvannastavnih aktivnosti. Također je pružila i generalan uvid u zrelost institucija visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koje provode studijske programe u području IKT-a. Sažeti rezultati ove faze prezentirani su kao smjernice u idućem poglavlju ove publikacije.
3.3.5. Održavanje daljnjeg razvoja modela Održavanje daljnjeg razvoja modela važno je s obzirom na promjene koje se događaju u organizacijama tijekom vremena, a jednako tako i promjene na tržištu rada te u sustavu visokog obrazovanja. Stoga je važno kontinuirano nadograđivati model kako bi ostao primjenjiv u praksi.
04. Smjernice za podršku diplomantima u ranom razvoju karijera u okviru visokih učilišta
21
22
Ovo poglavlje donosi odgovor na pitanje “Kako pripremiti studente za tržište rada?” u formi smjernica prezentiranih kroz najvišu razinu zrelosti za 65 praksi sadržanih u završnom modelu zrelosti. Detaljan model s opisima za sve razine zrelosti dostupan je na mrežnoj stranici projekta2, a po završetku projekta bit će dostupan i u okviru doktorske disertacije Katarine Pažur Aničić te znanstvenih radova. 4.1. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “STRATEŠKO PLANIRANJE” Praksa 1. PLANIRANJE
Najviša razina zrelosti
Definirane su procedure za razvoj institucionalnih strategija.
Procedure za razvoj institucionalnih strategija su formalno definirane, dostupne svim zaposlenicima, korištene konzistentno u definiranim vremenskim okvirima te je proces njihove primjene dokumentiran za buduća poboljšanja.
U razvoju institucionalnih strategija koriste se informacije iz studija o diplomantima.
Potpune informacije iz studija o diplomantima eksplicitno i formalno usmjeravaju odluke u procesu razvoja strategija, uz dokumentiranu primjenu njihovog korištenja.
U razvoju institucionalnih strategija koriste se informacije prikupljene od studenata.
Informacije od studenata prikupljaju se formalno te se koriste u potpunosti i konzistentno za usmjeravanje odluka u procesu razvoja strategija, uz dokumentiranu primjenu njihovog korištenja.
U razvoju institucionalnih strategija koriste se informacije prikupljene od relevantnih dionika.
Informacije se prikupljaju formalno od svih relevantnih dionika te se koriste u potpunosti i konzistentno za usmjeravanje odluka u procesu razvoja strategija, uz dokumentiranu primjenu njihovog korištenja.
— 2 http://cpsrk.foi.hr/razvoj-modela-za-pruzanje-podrske-diplomantima-u-ranomrazvoju-karijera
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
U razvoju institucionalnih strategija koriste se informacije prikupljene od relevantnih organizacijskih jedinica visokog učilišta.
Informacije od svih relevantnih organizacijskih jedinica visokog učilišta se prikupljaju formalno te koriste u potpunosti i konzistentno za usmjeravanje odluka u procesu razvoja strategija, uz dokumentiranu primjenu njihovog korištenja.
2. PROVEDBA Zapošljivost diplomanata referencirana je u institucionalnim strategijama.
Zapošljivost diplomanata se eksplicitno navodi, uz definirane ključne pokazatelje uspješnosti, čini srž institucionalne strategije (dio njezine misije/vizije) ili postoji zasebna strategija zapošljivosti diplomanata.
Institucionalne strategije diseminirane su na visokom učilištu.
Institucionalne strategije su dostupne putem institucionalnog repozitorija dokumenata, informacija o njihovoj dostupnosti je distribuirana na razini institucije zajedno s uputama o očekivanom korištenju strategije od pojedinih organizacijskih jedinica, podržana smjernicama i dokumentacijom za izvještavanje o uspjehu strategije.
Institucionalne strategije praćene su akcijskim planovima koji se referenciraju na zapošljivost diplomanata.
Institucionalne strategije su praćene formalnim akcijskim planovima koje je odobrila uprava, oni pokrivaju sve aspekte strategije, uključujući stroge definicije aktivnosti, ciljeva i rokova, kao i upute za izvještavanje.
3. PROVJERA Definirane su procedure za praćenje implementacije institucionalnih strategija.
Institucija ima formalno definirane procedure temeljene na izvještajima o provedbi akcijskih planova koje su dostupne svim zaposlenicima i korištene konzistentno za praćenje implementacije strategije, uz dokumentirane rezultate za buduća poboljšanja. Procedure uključuju i vanjsku provjeru.
Od različitih organizacijskih jedinica prikupljaju se izvještaji o uspješnosti akcijskih planova.
Izvještaji o uspješnosti akcijskih planova prikupljaju se redovito na godišnjoj bazi na razini organizacijskih jedinica, pripremaju se prema formalnim uputama te uključuju informacije o svim definiranim aktivnostima, ciljevima i rokovima. Praćeni su zaključcima o uspješnosti pojedinih dijelova akcijskog plana.
23
24
4. SMJERNICE
4. POBOLJŠANJA Povratne informacije iz ankete o zadovoljstvu studenata koriste se za bolje razumijevanje uspješnosti strategije.
Povratne informacije iz ankete o zadovoljstvu studenata prikupljaju se formalno i koriste konzistentno za bolje razumijevanje uspješnosti strategije, uz dokumentiranu primjenu i smjernice za buduća poboljšanja.
Provjerava se usklađenost strategije s promjenama u vanjskom i unutarnjem okruženju.
Usklađenost strategije s promjenama u vanjskom ili unutarnjem okruženju se formalno provjerava na redovnoj bazi i koristi konzistentno za upravljanje procesom odlučivanja o budućim poboljšanjima, uz popratnu dokumentaciju.
Prije početka novog procesa strateškog planiranja analizira se uspješnost strategije.
Uspješnost strategije se formalno analizira, uključujući podatke iz izvještaja o akcijskim planovima. Analiza je praćena dokumentiranim smjernicama za poboljšanja u idućem ciklusu strateškog planiranja.
4.2. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “RAZVOJ I PROVOĐENJE KURIKULUMA” Praksa 1. PLANIRANJE
Najviša razina zrelosti
Na razini institucije su uspostavljene procedure za oblikovanje i razvoj kurikuluma.
Procedure za oblikovanje i razvoj kurikuluma su formalno definirane, dostupne svim zaposlenicima, korištene konzistentno u definiranim vremenskim okvirima te je proces njihove primjene dokumentiran za buduća poboljšanja.
Razvoj kurikuluma vođen je pristupom usmjerenim na studenta, u kojem vještine zapošljivosti trebaju biti međusobno povezane i razvijane inkrementalno kroz kurikulum.
Vještine zapošljivosti su planirane u procesu oblikovanja i razvoja kurikuluma inkrementalno kroz cijeli kurikulum.
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
U procesu oblikovanja i razvoja kurikuluma uključuju se informacije poslodavaca.
Informacije poslodavaca se prikupljaju formalno te koriste u potpunosti i konzistentno za usmjeravanje odluka u procesu oblikovanja i razvoja kurikuluma, uz dokumentiranu primjenu njihovog korištenja.
Definiranje ishoda učenja temelji se na relevantnim nacionalnim i međunarodnim okvirima.
Ishodi učenja za svaki kolegij su konzistentno upareni s predefiniranim kategorijama u relevantnim okvirima, koordinirani na razini studijskog programa te formalno odobreni na razini institucije.
Katedre zajedno stvaraju koherentan sadržaj za pojedini studijski program.
Sadržaj studijskog programa je koordiniran na razini pojedine katedre, ali i između svih katedri, kako bi tvorio koherentnu cjelinu temeljenu na definiranim ishodima učenja.
Uspostavljene su formalne procedure za stručnu praksu studenata.
Formalne procedure za stručnu praksu studenata su uspostavljene i javno dostupne svim studentima i poslodavcima te su podržane informacijskim sustavom.
Uspostavljene su procedure i smjernice za evaluaciju rada nastavnika.
Institucija ima formalno definirane procedure i smjernice za evaluaciju rada nastavnika koje su dostupne svim zaposlenicima, koriste se konzistentno u definiranim vremenskim okvirima, uz dokumentiranu primjenu za buduća poboljšanja.
Institucija potiče kontinuiran profesionalni razvoj nastavnika.
Institucija kontinuirano nudi skup predefiniranih tečajeva za profesionalni razvoj nastavnika koji pokriva širok spektar akademskih vještina, podršku za uvođenje novih pedagoških pristupa u nastavu i sl., te pruža financijsku potporu za pohađanje dodatnih tečajeva izvan institucije.
Nastavnicima se pruža podrška za implementaciju novih tehnologija (e-učenje) u nastavu.
Institucija ima razvijenu strategiju za implementaciju novih tehnologija u nastavu te pruža kontinuiranu podršku i edukaciju za nastavnike koji žele implementirati nove tehnologije u svoje kolegije, u svrhu unapređenja nastavnog procesa.
25
26
4. SMJERNICE
2. PROVEDBA Kurikulum se provodi u suradnji s poslodavcima.
Na većini kolegija poslodavci su uključeni u provedbu kurikuluma kroz proširene aktivnosti unutar nekog kolegija (npr. serije pozvanih predavanja i studentski projekti provođeni u suradnji s poslodavcima).
Uspostavljena je povezanost između sadržaja različitih kolegija.
Povezanost između sadržaja kolegija je uspostavljena između većine kolegija na razini studijskog programa te opis pojedinog kolegija uključuje poveznicu sa sadržajima ostalih kolegija za koje se očekuje da su ih studenti usvojili.
Nastavne metode potiču neovisno, aktivno učenje i uključivanje u zadatke (svaki student kao istraživač/ praktičar).
Većina kolegija ima integrirane projekte na razini semestra koji potiču proces nezavisnog i aktivnog učenja studenata, u kojem nastavnik ima ulogu moderatora.
Kurikulum sadrži ugrađene aktivnosti temeljene na profesionalnom radu (engl. work-based activities).
Većina kolegija ima ugrađenu jednu ili više aktivnosti temeljenih na profesionalnom radu, a neki kolegiji imaju integrirane projekte vezane uz rad u suradnji s poslodavcima kroz cijeli semestar.
Stručne prakse studenata su sastavni dio kurikuluma.
Studentske prakse su sastavni dio kurikuluma, a institucija osigurava dovoljan broj mjesta za stručnu praksu za sve studente kroz potpisane sporazume s poduzećima. U kurikulumu postoji definiran vremenski okvir za obavljanje prakse u okviru koje studenti ostvaruju bodove (ECTS i sl.)
Studentski radovi (završni/diplomski) izrađuju se u suradnji s poslodavcima.
U većini slučajeva, poslodavci predlažu teme radova i njihovi predstavnici su formalno uključeni u proces izrade radova kao sumentori.
Aktivnosti učenja i poučavanja provode se u odgovarajućem radnom okruženju.
Radno okruženje je potpuno odgovarajuće za pružanje svih vrsta nastavnih aktivnosti (predavanja, seminari, individualan i timski rad studenata, projekti u suradnji s poslodavcima i sl.). Studenti imaju na raspolaganju i potpuno opremljen prostor za individualno učenje i timske projekte izvan redovne nastave.
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Studenti dobivaju odgovarajuću povratnu informaciju na postizanje ishoda učenja.
Studenti na većini kolegija dobivaju kvantitativnu i kvalitativnu povratnu informaciju u odgovarajućem vremenskom periodu, što im omogućuje daljnji napredak u stjecanju novih znanja.
3. PROVJERA Nadgleda se relevantnost, konzistentnost, praktičnost i učinkovitost kurikuluma.
Institucija ima formalno definirane procedure dostupne svim zaposlenicima, one se koriste konzistentno u definiranim vremenskim rokovima za provjeru kurikuluma, uz dokumentiranu primjenu za buduća poboljšanja.
Prikupljaju se povratne informacije od studenata na provedbu kurikuluma.
Povratne informacije na provedbu kurikuluma se prikupljaju formalno od strane studenata i koriste konzistentno za bolje razumijevanje potencijalnih poboljšanja u kurikulumu, uz dokumentirane zaključke za novi proces oblikovanja i razvoja kurikuluma.
Provjerava se kvaliteta procjene rada studenata.
Procedure za provjeru kvalitete procjene rada studenata su formalno definirane te se koriste konzistentno za provjeru kvalitete za većinu procjena rada studenata (usmeni ispit, pismeni ispit, projektni rad i sl.).
Od studenata i poslodavaca prikuplja se povratna informacija o stručnim praksama studenata.
Povratna informacija o stručnim praksama prikuplja se od svih studenata i poslodavaca u pisanoj formi, vezano uz njihovo zadovoljstvo konkretnim studentom/ poslodavcem kao i procesom stručne prakse generalno. Prikupljeni podaci koriste se u potpunosti za određena poboljšanja, uz dokumentiranu primjenu.
Studenti procjenjuju rad nastavnika.
Studenti procjenjuju rad nastavnika svake godine na svim kolegijima putem predefiniranih obrazaca za procjenu.
Uspostavljeni su kontrolni mehanizmi temeljem evaluacije rada nastavnika.
Kontrolni mehanizmi temeljeni na procjeni rada nastavnika dostupni su svim zaposlenicima, korišteni konzistentno u definiranim vremenskim okvirima i proces njihove primjene je dokumentiran za buduća poboljšanja.
27
28
4. SMJERNICE
4. POBOLJŠANJA Ostvarena je komunikacija s relevantnim dionicima kako bi se osiguralo redovno ažuriranje ishoda učenja u skladu s potrebama tržišta rada.
Komunikacija s relevantnim dionicima provodi se formalno i koristi konzistentno za bolje razumijevanje potrebnih izmjena u kurikulumu, uz dokumentirane zaključke i smjernice za buduća poboljšanja.
Rezultati uspješnosti rada nastavnika se raspravljaju u svrhu potencijalnih poboljšanja.
Rezultati uspješnosti rada nastavnika se komuniciraju sa svakim nastavnikom, institucija ima formalno definirane aktivnosti temeljem procjena rada nastavnika te se one provode redovito.
Snage i slabosti trenutnog studijskog programa raspravljaju se prije novog procesa oblikovanja i izrade kurikuluma.
Snage i slabosti trenutnog studijskog programa raspravljaju se formalno na redovitoj bazi i koriste konzistentno za novi proces oblikovanja i razvoja kurikuluma, uz dokumentirane zaključke.
4.3. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “PODRŠKA STUDENTIMA” Praksa 1. PLANIRANJE
Najviša razina zrelosti
Uspostavljen je centar za razvoj karijera studenata.
Institucija ima formalno ustrojen centar za razvoj karijera sa zaposlenim stručnjacima za pružanje karijernih aktivnosti.
Centar za razvoj karijera priprema godišnji plan aktivnosti.
Centar za razvoj karijera priprema godišnji akcijski plan svojih aktivnosti s definiranim ciljevima, ključnim indikatorima performansi i vremenskim okvirima. Plan je formalno odobren na razini institucije te služi kao podloga za financiranje centra za razvoj karijera.
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
Studentima koji upisuju visoko učilište dostupni su profili diplomanata za pojedine studijske programe.
Institucija pruža studentima kompletan popis potencijalnih profila diplomanata za pojedini studijski program, uključujući popis kompetencija i radnih zadataka te dodatne informacije za svaki profil, zajedno sa statistikom zapošljivosti alumnija po pojedinom profilu.
2. PROVEDBA Studentima su dostupne informacije o mogućnostima za zaposlenje i o tržištu rada.
Institucija ima uspostavljen portal ili zasebno mjesto na svojim mrežnim stranicama gdje se redovno objavljuju mogućnosti za zaposlenje studenata, uz opciju da studenti filtriraju te obavijesti u skladu sa svojim preferencijama.
Informacije vezane uz razvoj karijera dostupne su studentima kroz organizirane dane karijera.
Institucija barem jednom godišnje organizira dane karijera kroz koje se studentima omogućuje direktan kontakt s poslodavcima, ali također i nudi mogućnost za pohađanje drugih aktivnosti namijenjenih razvoju njihovih karijera (radionice, predavanja i sl.).
Studentima se nudi usluga pregleda i korekcije prijava za posao.
Institucija kontinuirano omogućava uslugu pregleda i korekcije prijava za posao za studente, u formi redovitih radionica i individualnog savjetovanja koje vode zaposlenici institucije.
Studentima se omogućuje aktivnost simulacije razgovora za posao u suradnji s poslodavcima.
Institucija pruža uslugu pripreme za razgovor za posao/ simulaciju razgovora za posao koje vode zaposlenici institucije u suradnji s poslodavcima.
Studentima se nudi usluga individualnog karijernog savjetovanja.
Institucija ima zaposlene stručnjake koji pružaju uslugu individualnog karijernog savjetovanja za studente.
Prikupljaju se informacije o zapošljivosti diplomanata.
Institucija ulaže dodatne resurse za prikupljanje informacija o svojim diplomantima neposredno nakon diplomiranja i u definiranim periodima nekoliko godina nakon diplomiranja. Proces prikupljanja informacija je formalno definiran na razini institucije te potkrijepljen analizom prikupljenih podataka.
29
30
4. SMJERNICE
Studente se potiče i podržava da vode osobni portfelj (osobni plan razvoja).
Obavezno je za sve studente da vode osobni portfelj podržan informacijskim sustavom, institucija im pruža podršku u vođenju portfelja, kao i mentore koji prate njihov napredak.
Pruža se podrška akademskom razvoju studenata.
Institucija pruža aktivnosti za akademskih razvoj studenata koje vode zaposlenici institucije, a neke od tih aktivnosti su obavezne za pojedine grupe studenata (npr. brucoše).
Institucija pruža mentorstvo izvrsnim studentima.
Institucija ima formalno uspostavljen sustav za podršku izvrsnih studenata u različitim segmentima kroz pružanje individualnog mentorstva koje provode zaposlenici institucije, ponekad i u suradnji s vanjskim partnerima.
Institucija pruža podršku studentima s invaliditetom.
Institucija ima uspostavljen ured ili vlastite zaposlenike koji pružaju podršku studentima s invaliditetom.
3. PROVJERA Prikuplja se povratna informacija studenata o korisnosti pruženih usluga centra za razvoj karijera.
Povratne informacije studenata o korisnosti pruženih usluga centra za razvoj karijera se prikupljaju sustavno u pisanoj formi, analiziraju se i koriste za određena poboljšanja, uz dokumentirane smjernice za daljnja poboljšanja.
Prikupljaju se povratne informacije o zadovoljstvu diplomanata sa studijem i njihovoj spremnosti za rad.
Povratne informacije od diplomanata o njihovom zadovoljstvu i spremnosti za rad se prikupljaju sustavno u pisanoj formi, analiziraju se i koriste za određena poboljšanja, uz dokumentirane smjernice za daljnja poboljšanja.
4. POBOLJŠANJA Provodi se evaluacija aktivnosti centra za razvoj karijera.
Evaluacija aktivnosti centra za razvoj karijera provodi se formalno temeljem kompletnih povratnih informacija studenata i alumnija na razini karijernog centra i uprave institucije, uz dokumentirane smjernice za daljnja poboljšanja.
KAKO PRIPREMITI STUDENTE ZA IZAZOVE TRŽIŠTA RADA?
31
4.4. Prakse u okviru ključnog procesnog područja “IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI” Praksa 1. PLANIRANJE
Najviša razina zrelosti
Uspostavljen je okvir za podršku izvannastavnim aktivnostima studenata (studentske organizacije, studentski projekti, sudjelovanje na natjecanjima i sl.).
Institucija priprema formalne planove za potpunu potporu (financije, mentorstvo i sl.) širokom spektru studentskih izvannastavnih aktivnosti na temelju prethodnih rezultata i planova za novu akademsku godinu, praćeno određenim akcijama koje potiču studente da koriste dostupnu podršku.
Uspostavljen je okvir za podršku poduzetničkim inicijativama studenata.
Institucija priprema formalne planove za potpunu potporu (financije, mentorstvo i sl.) širokom spektru studentskih poduzetničkih inicijativa u okviru institucije i u suradnji s relevantnim partnerima, praćeno određenim akcijama koje potiču studente da koriste dostupnu podršku.
Institucija ima uspostavljen sustav studentskih predstavnika.
Sustav studentskih predstavnika je uspostavljen u skladu s regulacijama na razini sveučilišta/države, ali institucija također ima svoje vlastite dodatne formalne regulative sustava studentskih predstavnika.
2. PROVEDBA Studentima je na raspolaganju adekvatno radno okruženje za njihove izvannastavne aktivnosti.
Institucija pruža studentima adekvatno radno okruženje potpuno opremljeno za provedbu većine izvannastavnih aktivnosti te kontinuirano ulaže dodatna financijska sredstva i materijalne resurse u njihovo poboljšanje.
Institucija pruža podršku studentskim start-up poduzećima.
Institucija pruža formalnu podršku za uspostavu studentskih start-up poduzeća, uključujući svu potrebnu infrastrukturu (obrazovanje, računovodstvo, uredi i sl.).
Studenti su uključeni u rad studentskih organizacija.
Postoji mnogo aktivnih studentskih organizacija na instituciji te je mnogo studenata aktivno uključeno u njihov rad.
32
4. SMJERNICE
Studenti odabiru svoje predstavnike.
Studenti redovito odabiru svoje predstavnike za svaki studijski program i svaku godinu studija.
Studentski predstavnici sudjeluju u različitim odborima visokog učilišta.
Studentski predstavnici sudjeluju u većini odbora na razini institucije, kao i u institucionalnim tijelima za donošenje odluka.
3. PROVJERA Institucija prepoznaje studentska postignuća u izvannastavnim aktivnostima.
Postignuća studenata u većini izvannastavnih aktivnosti, u okviru institucije i izvan nje, formalno se priznaju kroz sustav ECTS bodova, dodatak dopunskoj ispravi o studiju i sl.
4. POBOLJŠANJA Na razini institucije se raspravljaju potencijalna poboljšanja u sustavu podrške studentskim izvannastavnim aktivnostima.
Potencijalna poboljšanja u potpori svim studentskim izvannastavnim aktivnostima se raspravljaju sustavno na razini uprave institucije, uz dokumentirane sugestije za buduća poboljšanja.
05.
33
Diseminacija i zahvala Djelomični rezultati projekta sadržani u ovoj publikaciji prezentirani su na konferencijama: • Hrvatski kvalifikacijski okvir: znanje i kreativnost, listopad 2015., Zagreb, Hrvatska • 8th annual International Conference of Education, Research and Innovation ICERI 2015, studeni 2015., Seville, Španjolska • 25th EAN (European Access Network) conference: Retrospective for Perspective: Access and Widening Participation 1991 – 2041, svibanj 2016., Dublin, Irska te su pripremljeni za objavu u nekoliko znanstvenih časopisa. Detaljni rezultati projekta dostupni su na mrežnim stranicama projekta: http://cpsrk.foi.hr/razvoj-modela-za-pruzanje-podrskediplomantima-u-ranom-razvoju-karijera te će biti dostupni u okviru doktorske disertacije K. Pažur Aničić, istraživačice na ovom projektu. — Opisano opsežno istraživanje provedeno je u suradnji s nekoliko visokih učilišta u Europi te ovom prilikom želimo iskazati iskrenu zahvalu svim čelnicima i pojedincima visokih učilišta na kojima su provedena istraživanja studija slučaja – Wirtschaftsuniversität Wien; Sveučilište u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka; The University of Edinburgh
ogradu, Sveučilište u Be ion ac ih nauka Fakultet organiz
34
University West u Trollhättanu i The University of Edinburgh – za njihovo vrijeme i znanje uloženo u pomoć pri provođenju istraživanja te sudjelovanje u prikupljanju potrebnih informacija kroz provođenje intervjua. — Isto tako zahvalu upućujemo: • svim sudionicima okruglih stolova koji su kroz vrlo aktivne i konstruktivne rasprave doprinijeli razvoju konačnog modela za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera • svim stručnjacima i studentima koji su sudjelovali u evaluaciji modela • visokim učilištima na kojima je provedena evaluacija modela – Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva; Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike i Veleučilište VERN – te svim zaposlenicima koji su sudjelovali u evaluaciji modela • izv. prof. dr. sc. Samu Pavlinu na stručnim savjetima prilikom jednomjesečnog studijskog boravka istraživačice na Fakultetu za družbene vede Sveučilišta u Ljubljani.
University W est
Wirtschaftsuniv
ersität Wien
06. Literatura 1. Borys, M., Milosz, M. & Plechawska-Wojcik, M., 2012. Using Deming cycle for strengthening cooperation between industry and university in IT engineering education program. In 2012 15th International Conference on Interactive Collaborative Learning (ICL). IEEE, pp. 1–4. 2. Carcary, M., 2011. Design Science Research: The Case of the IT Capability Maturity Framework (IT CMF). The Electronic Journal of Business Research Methods, vol. 9, no. 2, pp. 109–118. 3. Cohen, L., Manion, L. & Morrison, K., 2011. Research Methods in Education, 7th edition, Routledge. 4. Creswell, J. W., 2009. Research Design: Qualitative, Quantitative, and Mixed Method Approaches, 3rd edition, Sage Publications, Inc. 5. European Commission, 2010a. A Digital Agenda for Europe. 6. European Commission, 2010b. An Agenda for new skills and jobs: A European contribution towards full employment. 7. European Commission, 2010c. Europe 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth. 8. Eurostat, 2016. Almost 8 million ICT specialists employed in the EU in 2014. 9. Gareis, K. et al., 2014. E-skills for jobs in Europe: Measuring progress and moving ahead, Final report, empirica Gesellschaft für Kommunikations- und Technologieforschung mbH, Bonn, Germany. 10. Hevner, A. R. et al., 2004. Design Science in Information System Research. MIS Quarterly, vol. 28, no. 1, pp. 75–105. 11. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)/Croatian Qualification Framework (CROQF), 2013.: www.kvalifikacije.hr, pristupano/accessed on: 31. 8. 2016. 12. Marshall, S., 2007. eMM Version 2.3 Process Descriptions. Victoria University of Wellington, New Zealand: www.utdc.vuw.ac.nz/research/ emm/Publications.shtml, pristupano/accessed on: 31. 8. 2016. 13. Merriam, S. B. & Tisdell, E. J., 2015. Qualitative Research: A Guide to Design and Implementation 4th edition, Jossey-Bass, A Wiley Brand. 14. Mettler, T., 2010. Thinking in terms of design decisions when developing maturity models. International Journal of Strategic Decision Sciences (IJSDS), vol. 1, no. 4, pp. 76–87.
35
36
15. Mettler, T. & Rohner, P., 2009. Situational maturity models as instrumental artifacts for organizational design. Proceedings of the 4th International Conference on Design Science Research in Information Systems and Technology – DESRIST ’09. 16. Neff, A. A. et al., 2014. Developing a maturity model for service systems in heavy equipment manufacturing enterprises. Information & Management, vol. 51, no. 7, pp. 895–911. 17. OECD, 2013. Skills Strategy Spotlight Better Skills, Better Jobs, Better Lives: Skills for the Digital Economy. 18. Pažur Aničić, K. & Divjak, B., 2015. Development of Strategic Framework for Supporting Higher Education Graduates Early Careers. In 8th International Conference of Education, Research and Innovation ICERI2015 Proceedings, pp. 3722–3731. 19. Pöppelbuß, J. & Röglinger, M., 2011. What makes a useful maturity model? A framework of general design principles for maturity models and its demonstration in business process management. In European Conference on Information Systems (ECIS) 2011 Proceedings. 20. Pournader, M., Tabassi, A. A. & Baloh, P., 2015. A three-step design science approach to develop a novel human resource-planning framework in projects: the cases of construction projects in USA, Europe, and Iran. International Journal of Project Management, vol. 33, pp. 419–434. 21. Rademakers, M. F., 2014. Corporate Universities: Drivers of the learning organization, Routledge. 22. Teichler, U., 2009. Higher Education and The World of Work: Conceptual Frameworks, Comparative Perspectives, Empirical Findings, Sense Publishers. 23. Vaishnavi, V. K. & Kuechler Jr., W., 2008. Design Science Research Methods and Patterns: Innovating Information and Communication Technology, Auerbach Publications, Taylor & Francis Group. 24. Vlada Republike Hrvatske/Government of the Republic of Croatia, 2015. Nove boje znanja: Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije: www.novebojeznanja.hr, pristupano/accessed on: 31. 8. 2016. 25. Yin, R. K., 2014. Case Study Research: design and method 5th edition, Sage Publications, Inc.