Utjecaj Sjeverno-atlantske oscilacije na prinose pšenice u Engleskoj od 2010. do 2018. godine

Utjecaj Sjeverno-atlantske oscilacije na prinose pšenice u Engleskoj od 2010. do 2018.

Matej Žgela, mag. geogr., Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

Rad se bavi utjecajem Sjeverno-atlantske oscilacije (NAO) na prinose pšenice u Engleskoj u razdoblju od 2010. do 2018. godine na osnovu šest meteoroloških postaja ravnomjerno raspoređenih na području Engleske. NAO ima značajnu ulogu u vremenskim i klimatskim varijacijama iznad sjevernog Atlantika, a njegov se utjecaj uočava u promjenama temperature zraka i padalina što ostavlja posljedice u poljoprivredi. Putem Pearsonovog koeficijenta korelacije utvrđena je međuovisnost ljetnih, zimskih i godišnjih vrijednosti NAO indeksa te temperature zraka, količine padalina i indeksa aridnosti (AI) te utjecaj svih parametara na prinose pšenice na godišnjoj razini. Rezutatima rada utvrđena je umjerena do snažna pozitivna korelacija NAO indeksa s temperaturom zraka ljeti, zimi i u cijeloj godini. Korelacija s padalinama umjereno je negativna ljeti, dok je za zimu nešto slabija te nejasna. Najveće vrijednosti korelacije s prinosima pšenice ima temperatura zraka (r = 0,55), a s količinom padalina ona je nešto slabija i negativna (r = -0,24). Korelacijska analiza pokazala je da postoji izvjestan utjecaj NAO-a na temperaturu i padaline na području Engleske što ima direktan utjecaj na prinose pšenice. Ključne riječi: NAO, Pearsonov koeficijent korelacije, pšenica, Engleska

1. Uvod

Sjeverno-atlantska oscilacija (engl. North Atlantic Oscillation, NAO) najznačajniji je oblik atmosferske varijabilnosti koji se javlja iznad sjevernog dijela Atlantskog oceana i ima značajnu ulogu u vremenskim i klimatskim varijacijama iznad istočnog dijela Sjeverne Amerike, sjevernog Atlantika i euroazijskog kontinenta (Greatbach, 2000). Promjene u intenzitetu NAO-a definirao je Hurrel (1995) putem NAO indeksa kao razliku normaliziranog zimskog tlaka zraka na morskoj razini s postaja Lisabon (Portugal) i Stykkisholmur (Island). Promjenama NAO faza iz pozitivne u negativnu i obrnuto dolazi do velikih promjena u brzini i smjeru vjetra na Atlantiku, transportu vlage i topline, čestini i intenzitetu oluja i njihovih putanja što ima veliki utjecaj na poljoprivredu, ribarstvo, vodne resurse, energetiku, itd. (Hurrel i dr., 2003). NAO ima veliki utjecaj na Ujedinjeno Kraljevstvo, a time i na Englesku, zbog njezinog smještaja na sjevernom Atlantiku. Zimi će tako u slučaju jakog pozitivnog NAO indeksa nad sjevernom Europom, pa tako i Engleskom, prevladavati toplo i relativno vlažno vrijeme, a u slučaju jakog negativnog indeksa vrijeme će biti hladnije i sušnije od prosjeka. Ljeti se s pozitivnim NAO indeksom očekuje toplije i sušnije vrijeme, a s negativnim hladnije i vlažnije vrijeme (Met Office, 2016). Navedene postavke od velikog su značaja za rad te će imati ulogu u pravilnom uočavanju promjena klimatskih elemenata ovisno o NAO indeksu.

Pšenica je najvažnija kultivirana žitarica Ujedinjenog Kraljevstva, a preko 90 % cijele proizvodnje nalazi se u Engleskoj gdje prevladava uzgoj zim-

ske pšenice kojoj povoljna klima dozvoljava prezimljavanje te povećanje prinosa tijekom žetve koja je najčešće u kolovozu. Duge suše mogu izrazito utjecati na prinose jer u biljci dolazi do stresa kojim slabi proces fotosinteze, a povećava se evapotranspiracija što za posljedicu ima manje prinose. Utjecaj suše posebice je izražen u fazama cvjetanja i dozrijevanja zrna kada može doći do smanjenja težine zrna za čak 45 % (El Chami, 2014). Ipak, pšenica u Engleskoj uglavnom uspješno prebrodi sušu, ali uz danak u smanjenim prinosima te kvaliteti zrna. Biljka loše reagira i na višak vlage jer se zbog prekomjerne količine padalina tlo saturira vodom ili nastaju poplave te dolazi do propadanja korijena i fizičkih oštećenja biljke, a zbog toga i manjih prinosa (Briggle, 1980).

Ovim je radom cilj utvrditi (1) korelaciju NAO indeksa s klimatskim elementima i prinosima te (2) interpretirati utjecaj odabranih parametara na prinose pšenice u Engleskoj. Očekuje se da će rezultati potvrditi ovisnost prinosa pšenice o NAO-u te time ukazati na potrebu kvalitetne predikcije NAO faza kao potpore poljoprivrednicima s ciljem sprječavanja većih gubitaka prinosa.

2. Podaci i metode

Zbog ograničenosti podataka o prinosima pšenice, klimatski podaci te podaci o NAO indeksu se odnose na period od 2010. do 2018. godine. Iako je klimatološki gledano riječ o kratkom periodu, smatra se da je za potrebe ovog rada on dovoljno dug kako bi ukazao na ovisnost prinosa pšenice o NAO-u. Srednje mjesečne vrijednosti NAO indeksa preuzete su s mrežne stranice Climate Prediction Center, NOAA (engl. National Oceanic and

Atmospheric Administration). Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i mjesečnih količina padalina za šest meteoroloških postaja u Engleskoj preuzete su s mrežne stranice Met Office-a, meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva. Temeljem njih izračunate su mjesečne vrijednosti indeksa aridnosti (engl. Aridity Index, AI). Podaci o prosječnim godišnjim prinosima preuzeti su sa 8

službenih stranica Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, dok su GIS slojevi preuzetisa stranica Statističkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva te Geofabrik mrežne stranice.

Sl. 1: Poljoprivredne površine pod pšenicom po engleskim regijama te korištene meteorološke postaje

Radi klimatske reprezentacije prostora istraživanja odabrane meteorološke postaje ravnomjerno su raspoređene na području Engleske (sl. 1). U dvije sjeverne regije koje imaju najmanje zastupljenu proizvodnju pšenice nisu odabrane meteorološke postaje.

Podaci o prinosima dostupni su na godišnjoj osnovi te je provedena usporedba sa srednjim godišnjim vrijednostima temperature zraka i srednjim mjesečnim količinama padalina. Dobivene vrijednost izračunate su kao prosjek mjesečnih vrijednosti sa svih odabranih meteoroloških postaja kroz istraživano razdoblje te kao takve predstavljaju prostor Engleske. Metodom korelacijske analize analizirana je međuovisnost NAO indeksa i prosječnih vrijednosti temperature zraka i količine padalina za zimu (prosinac, siječanj i veljača), ljeto (lipanj, srpanj, kolovoz) te cijelu godinu. Njihov utjecaj na prinose pšenice analiziran je ko-

rištenjem Pearsonovog koeficijenta korelacije (r). Njegova vrijednost varira od -1 do +1 te govori o smjeru i jačini veze između dviju varijabli. Pozitivne vrijednosti koeficijenta govore da rastom jedne varijable raste i druga, a negativne da rastom jedne varijable dolazi do smanjenja druge. Vrijednosti koje se kreću oko nule govore o nepovezanosti varijabli.

Kako bi se kvalitetnije proučio utjecaj NAO-a, istraživanje je nadopunjeno indeksom aridnosti (AI) koji se često koristi u agroklimatologiji. Njegov izračun temelji se na istraživanju Kovačevića i dr. (2007) koji su modificirali indeks koji se koristi u radu Harouna i Carlsona (1994). AI se računa pomoću formule: AI= Tʼ - Pʼ, gdje su Tʼ standardizirane srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka, a Pʼ standardizirane vrijednosti mjesečnih količina padalina. Bitno je naglasiti kako je AI primarno pokazatelj sušnosti, no za humidnu klimu Engleske može biti pokazatelj manje, tj. više vlažnih godina. Naime, u Engleskoj su rijetke suše kao one u Hrvatskoj te su sve godine većinom zadovoljavajuće količine padalina. Međutim, u slučaju ekstremnih količina padalina AI će biti iznimno negativan, kao što će i biti visokih pozitivnih vrijednosti kod godina s manje padalina. Stoga, on može biti kvalitetno korišten i za prostor Engleske te ukazati na razlike u stupnju humidnosti. Statistička analiza podataka provedena je u MS Excelu, a kartografski su prikazi izrađeni u ArcGIS 10.5. računalnom programu.

3. Rezultati i diskusija

Srednja godišnja temperatura svih postaja u istraživanom razdoblju iznosi 10,4 °C (tab. 1). Ljeta i zime su blage s prosječnom ljetnom temperaturom od 16,4 °C i zimskom od 4,9 °C. Godina s najnižom temperaturom bila je 2010., a s najvišom 2014. Od 2010. do 2014., međugodišnje promjene temperature zraka bile su naglašenije, no od tada je došlo do stabiliziranja. Padaline su otprilike jednako zastupljene u svim mjesecima tijekom godine, a prosječna mjesečna količina padalina je 56,2 mm. Velike međugodišnje promjene u padalinama također su uočene u razdoblju od 2010. do 2014. Primjerice, 2011. zabilježena je najsuša godina, a već 2012. najvlažnija.

Za NAO se smatra da je najizraženiji zimi (Hurrel, 1995; Hurrel i dr., 2003), no i u drugim godišnjim dobima ga je potrebno uzeti u obzir. Primjerice, ljeti je ključno razdoblje za pšenicu jer tada nastupaju faze cvatnje i dozrijevanja zrna, zbog čega sve promjene temperature i padalina u ovisnosti o NAO-u mogu imati veliki utjecaj na prinose (Kettlewell, 1999).

Tab. 1. Vrijednosti parametara korištenih za korelacijsku analizu za Englesku od 2010. do 2018.

NAO indeks (NAOI)

NAOIzima NAOIljeto NAOIgod AI srednja količina padalina (mm) srednja temperatura zraka (°C)

prinosi pšenice

zima ljeto god. zima ljeto god (t/ha) 2010 -1,7 -0,8 -1,2 -0,1 46,5 57,7 49,2 1,3 16,5 9,1 7,6 2011 -0,7 -1,4 0,3 0,6 62,4 50,0 41,3 5,6 15,3 11,0 7,7 2012 1,4 -1,6 -0,5 -0,9 63,9 102,5 79,5 4,9 15,7 9,9 6,7 2013 0,0 0,7 0,2 0,0 56,9 38,8 51,6 4,4 16,7 9,8 7,4 2014 0,9 -0,8 0,2 -0,2 91,3 60,4 67,1 5,8 16,4 11,1 8,6 2015 1,7 -1,3 0,4 0,1 60,7 56,5 55,5 6,3 15,8 10,6 9 2016 1,3 -1,3 0,0 0,0 55,4 57,2 56,5 5,6 16,7 10,5 7,9 2017 0,7 0,1 0,2 0,2 55,5 64,3 53,1 5,1 16,6 10,8 8,3 2018 1,3 1,5 1,1 0,2 58,3 29,7 51,6 5,1 17,8 10,8 7,8 Prosjek 0,5 -0,6 0,1 0,0 46,5 57,7 56,2 4,9 16,4 10,4 7,9

Zimski NAO indeks pozitivan je za sve godine, osim za 2010. i 2011. Ljetni NAO indeks pretežito je negativan, osim za 2013., 2017. i 2018. godine. Prosječni prinosi pšenice po hektaru su 7,9 tona (tab. 1). Najmanji prinosi zabilježeni su 2012. godine. Uočeno je njihovo podudaranje sa snažnim pozitivnim zimskim NAO indeksom (toplo, vlažnije) i snažnim negativnim ljetnim NAO indeksom (hladnije, vlažnije). Stoga su zabilježene ekstremne količine padalina, zbog čega je AI vrlo nizak, što je vjerojatno bio uzrok i tako niskim prinosima. Najveći prinosi bili su 2015. godine. Tada je AI bio blago

pozitivan, a unatoč visokim vrijednostima ljetnog i zimskog NAO indeksa vrijednosti padalina i temperature bile su u razini prosjeka što je pogodovalo visokim prinosima. Prinosi pšenice pokazuju djelomičnu usklađenost s NAO indeksom i AI-om na godišnjoj razini te potkrepljuju tvrdnju o mogućem utjecaju NAO-a (sl. 2). Postoji trend povećanja prinosa u istraživanom razdoblju, što ne znači da će se on i nastaviti, kao i da dugoročno ne postoji negativan trend prosječnih prinosa. druge strane, ljetni NAO indeks 2012. iznosio je -1,6, prosječna temperatura pala je na 15,7 °C, a količina padalina porasla na 102,5 mm mjesečno kroz ljeto. Zimi je također vidljiv utjecaj NAO-a. Primjerice, 2010. godine snažni negativni zimski NAO indeks od -1,7 pratile su vrlo niske zimske temperature od 1,3 °C (prosječna temperatura zima = 4,9 °C), dok su padaline ostale u prosjeku s 46,5 mm mjesečno. Suprotno tome, snažni pozitivni indeks zime 2015. od 1,7 praćen je temperaturom od 6,3 °C te iznadprosječnim padalinama od 60,7 mm (Sl. 2.).

Izračunate su korelacije ljetnih, zimskih i godišnjih vrijednosti NAO indeksa s temperaturom zraka i količinom padalina za ljeto, zimu i cijelu godinu na svim odabranim postajama (tab. 2). Vidljivo je kako su vrijednosti korelacije NAO indeksa i temperature zraka za svaki niz podataka veće od korelacija vezanih za količinu padalina. Ljetne temperature zraka većinom pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju s NAO indeksom (|r| > 0,8), a za postaje Cambridge i Oxford ta je korelacija umjerene pozitivne jakosti (0,5 ≤ |r| ≤ 0,8). Padaline na svim postajama imaju umjerenu negativnu korelaciju. To znači da porastom NAO indeksa ljeti dolazi do povećanja temperature zraka i smanjenja padalina, a njegovim smanjenjem do obratnog efekta što potvrđuje teoretska saznanja o NAO-u. Zimi su

Sl. 2. Srednje godišnje vrijednosti prinosa pšenice, NAO indeksa i AI-a odabranih meteoroloških postaja u razdoblju od 2010. do 2018. godine

Izvor: Met Office, 2016; AUK, 2019; NOAA, 2019

Utjecaj NAO-a na klimatske elemente dobro je vidljiv u ljetu 2018. godine kada je NAO indeks iznosio 1,5, prosječna temperatura 17,8 °C (prosječna temperatura ljeta = 16,4 °C), a padaline prosječno 29,7 mm (prosječne padaline ljeti = 57,7 mm). S 10

vrijednosti korelacije NAO-a s temperaturom vrlo slične onima ljeti, ali su s količinom padalina one nešto slabije (0 < |r| < 0,5). Također ne pokazuju sve postaje očekivanu pozitivnu korelaciju s padalinama (porastom NAO-a i porast padalina), a posebice je zanimljivo za primijetiti kako su negativne vrijednosti korelacije zabilježile tri najistočnije i najkontinentalnije postaje – Cambridge, Oxford i Waddington. Ipak, kako bi se proučila ovisnost o geografskoj širini i dužini te kontinentalnosti, tj. izloženosti postaje oceanu potrebno je nadopuniti istraživanje s većim brojem postaja. Godišnje vrijednosti NAO indeksa na svim postajama pokazuju umjereno i snažno pozitivnu korelaciju s godišnjim temperaturama, a za količinu padalina je umjereno negativna korelacija utvrđena jedino za postaje Oxford i Waddington, dok je ona za druge postaje nešto slabija (Tab. 2.).

Drugi dio korelacijske analize fokusira se izravno na korelacije odabranih parametara s prinosima pšenice (tab. 3). Postoji slabo do umjerena pozitivna korelacija godišnjeg NAO indeksa s prinosima pšenice. Korelacija sa zimskim NAO indeksom nešto je niža, dok s ljetnim NAO indeksom korelacija nije uočena. Već je utvrđeno da je u istraživanom razdoblju zimi većinom vladao pozitivan NAO indeks koji se može povezati s višim zimskim temperaturama zbog jačeg zapadnog strujanja zraka koje donosi toplije i vlažnije vrijeme (Wilby, 1997). Naime, moguće je da više temperature zimi odgovaraju biljci te da utječu na njen bolji razvitak tijekom zime, a posljedično i na bolje prinose (Atkinson, 2005). Premda pšenica dobro uspijeva u Engleskoj, prosječna ljetna temperatura od 16,4°C niža je od optimalne za razvoj pšenice, koja se kreće oko 25 °C (Briggle, 1980). U tom smislu, prosječno više temperature ne samo kroz zimu, već i proljeće te ljeto, a uz ravnomjerno raspoređene padaline tokom godine, dovode do većih prosječnih prinosa. Najveće vrijednosti korelacije dobivene su za utjecaj prosječne godišnje temperature na prinose. Prinosi su u slaboj negativnoj korelaciji s prosječnom godišnjom količinom padalina. Iako je za očekivati da će veće količine padalina povoljnije utjecati na prinose, klima Engleske u kojoj je gotovo svaki mjesec podjednako vlažan ima drugačiji utjecaj. Stoga, veće količine padalina od prosječnih često dovode do poplava, a time i poplavljivanja usjeva koji tada daju smanjene prinose. Najveći utjecaj poplave imaju u vegetativnom razdoblju od svibnja do kolovoza. To na-

Tab. 2. Koeficijenti korelacije ljetnog, zimskog i godišnjeg NAO indeksa s vrijednostima temperature i padalina za odabrane meteorološke postaje u Engleskoj od 2010. do 2018. godine

Ljetni NAO Zimski NAO Postaja ljeto ljeto zima zima god Bradford 0,89 -0,52 0,79 0,47 0,75

Godišnji NAO god -0,12 Cambridge 0,79 -0,52 0,71 -0,30 0,69 -0,19

Oxford 0,75 -0,68 0,70 -0,20 0,75 -0,34

Shawbury 0,82 -0,62 0,79 0,27 0,77 -0,06

Yeovilton 0,87 -0,74 0,79 0,03 0,85 -0,08 Waddington 0,87 -0,60 0,79 -0,20 0,76 -0,48

Izvor: Met Office, 2016; NOAA, 2019

ročito vrijedi za ekstreme, kao 2012. godine kada su prinosi bili najniži. Nakon suše koja je trajala od početka godine, došlo je do najvlažnijeg perioda od travnja do srpnja u gotovo 250 godina (Kendon i dr., 2013). Prosječno je palo 100 mm padalina mjesečno i upravo su velike količine padalina u vegetativnom razdoblju utjecale na prinose. Došlo je do truljenja korijenja, širenja bolesti i fizičkih oštećenja (AUK, 2013). Istovremeno, u periodu od svibnja do kolovoza nastupila je snažna epizoda negativnog NAO indeksa s prosjekom od -1,44, što dodatno potvrđuje njegov utjecaj. Korelacija s AI-om izravno ovisi o vrijednostima temperature zraka i padalina te daje dobar uvid u zajedničko djelovanje ta dva klimatska elementa. 11

Pozitivna korelacija od 0,43 govori da rastom indeksa rastu i prinosi (tab. 3). Također, kada raste temperatura, a prosječna količina padalina ostaje ista ili slična, raste i indeks. Uzevši u obzir da prinosi mogu rasti uz više temperature, a uz zadovoljavajuću količinu padalina, potvrđeno je da više vrijednosti AI-a znače i veće prinose (sl. 2). Ipak, kao što je napomenuto u početku rada, potreban je oprez jer visoka vrijednost AI-a u slučaju humidne klime Engleske znači manju humidnost u odnosu na prosjek, što ne znači da je riječ o sušnosti. S druge strane, iznimno negativne vrijednosti AI-a povezane su s ekstremnim količinama padalina koje su na prostoru Engleske u istraživanom razdoblju rezultirale smanjenim prinosima pšenice (Tab. 3.).

Tab. 3. Koeficijenti korelacije parametara s prinosima pšenice za Englesku u razdoblju od 2010. do 2018. godine

NAOIgod

NAOIzima NAOIljeto Tgod Pgod AI

0,40 0,26 -0,02 0,55 -0,24 0,43 Izvor: prema Met Office, 2016; NOAA, 2019

4. Zaključak

U ovom je radu ispitan izravan utjecaj NAO-a na prinose pšenice u Engleskoj putem promjena temperature zraka i količine padalina o kojima prinosi najviše ovise. Korelacijska analiza potvrdila je većinu očekivanih rezultata. Zimi i ljeti postoji snažna pozitivna korelacija NAO indeksa s temperaturom zraka, dok je za količinu padalina ljeti korelacija umjereno negativna, a zimi je ona slabija i nejasna. Korelacije s godišnjim vrijednostima potvrdile su sljedeće: rast NAO indeksa na godišnjoj razini prati porast prosječne godišnje temperature zraka i pad prosječne mjesečne količine padalina. Prosječni godišnji prinosi pšenice pokazuju najveću korelaciju u odnosu na temperaturu zraka, a njen rast prati porast u prinosima. Za količinu padalina ustanovljena je slaba negativna korelacija, čemu je vjerojatno razlog dobra zastupljenost padalina u svim mjesecima tijekom godine, izuzev u razdobljima suše. Rast godišnjeg NAO indeksa koji prati rast u prosječnim prinosima pšenice dodatno potvrđuje izvjestan utjecaj NAO-a. Zbog obilježja klime Engleske u radu je smanjenjem AI-a došlo do pada u prinosima pšenice, što je potvrđeno i korelacijom AI-a i prinosa koja je gotovo umjerene pozitivne jakosti. Kako bi se detaljnije proučio utjecaj NAO-a na poljoprivredu Engleske potrebno je proširiti istraživanje s većim brojem postaja te u što dužem vremenskom razdoblju. Također, potrebno je pratiti prinose drugih biljaka kojima temperature i padaline utječu na prinose.

Literatura

Atkinson, M.D., Kettlewell, P.S., Hollins, P.D., Stephenson, D.B., Hardwick, N.V., 2005: Summer climate mediates UK wheat quality response to North Atlantic Oscillation, Agricultural and Forest Meteorology 130 (1), 27–37. Briggle, L.W., 1980: Origin and botany of wheat, u: Wheat: documenta Ciba-Geigy (ur. Häfliger, E.), 6-13. El Chami, D., Knox, J.W., Daccache, A., Weatherhead, E.K., 2014: The economics of irrigating wheat in a humid climate – a study in the East of England, Agricultural Systems 133 (1), 97-108. Greatbatch, R.J., 2000: The North Atlantic Oscillation, Stochastic and Environmental Risk Assessment 14 (1), 213-242. Harouna, S., Carlson, E., 1994: Analysis of an Iowa Aridity Index in relationship to climate and crop yield, Journal of the Iowa Academy of Science 101 (1), 14-18.

Izvori

Agriculture in the United Kingdom (AUK) 2011. – 2018. (annual statistics), 2019: https://www.gov.uk/search/all?keywords=agriculture+in+the+united+kingdom&order=relevance (14.8.2019.) Climate Prediction Center, NOAA - Monthy mean NAO index, 2019: https:// www.cpc.ncep.noaa.gov/products/precip/CWlink/pna/nao.shtml (30.7.2019.) Geofabrik, 2019: http://download.geofabrik.de/europe/great-britain/england.html (16.8.2019.) Met Office, 2016: The North Atlantic Oscillation, https://www.metoffice.gov. uk/research/climate/seasonal-to-decadal/gpc-outlooks/ens-mean/nao-description (14.8.2019.) Met Office, Historic Station Data, 2019: https://www.metoffice.gov.uk/research/climate/maps-and-data/historic-station-data (30.7.2019.) Office for National Statistics (shapefiles), 2019: Open Geography Portal https://geoportal.statistics.gov.uk/datasets/regions-december-2015-full-extent-boundaries-in-england (16.8.2019.)

Hurrell, J.W., 1995: Decadal trends in the North Atlantic Oscillation: regional temperatures and precipitation, Science 269 (1), 676-679. Hurrell, J.W., Kushnir, Y., Visbeck, M., Ottersen, G., 2003: An overview of the North Atlantic Oscillation., u: The North Atlantic Oscillation, climatic significance and enviromental impact (ur. Hurrell, J.W. i dr.), AGU Geophysical Monograph 134, 1-35. Kettlewell, P.S., Sothern, R.B., Koukkari, W.L.,1999: UK Wheat quality and economic value are dependent on the North Atlantic Oscillation, Journal of Cereal Science 29 (1), 205-209. Kovačević, V., Šimić, D., Šoštarić, J., Josipović, M., 2007: Precipitation and temperature regime impacts on maize yields in eastern Croatia, Maydica 52 (1), 301-320. Wilby, R.L., O’Hare, G., Barnsley, N., 1997: The North Atlantic Oscillation and British Isles climate variability, 1865 – 1996, Weather 52 (9), 266-276.