Mjesečev otok 2030. - vizija pametnog otoka

Drugog se dana išlo u posjet predstavnicima LAG-a „Bura“ u Maslenici, gdje se saznalo nešto više o provedenim i planiranim projektima ruralnog razvoja za devet općina južnog dijela podvelebitskog primorja i zadarskog zaleđa. Nakon sastanka u Maslenici, vožnjom oko Karinskog i Novigradskog mora išlo se u Novigrad u posjet predstavnicima FLAG-a „Tri mora“, udruge „Novigradska dagnja“ te Zavičajnog muzeja Novigrad. Navedeni su predstavnici govorili o povijesti marikulture te do u tančine objasnili tehnike i alate lova na tune i uzgoja daganja. Kako su studenti bili oduševljeni stručnošću i znanjem predstavnika, uslijedila su pitanja o mnoštvu stvari vezano za marikulturu, a najveće zanimanje je bilo za novigradsku dagnju, koja je u postupku dobivanja oznake izvornosti. Zbog iznimno lošeg vremena toga dana, odgođene su ostale aktivnosti koje su bile predviđene na otvorenom, pa je nakon obilaska Zavičajnog muzeja uslijedio povratak u Zagreb. Inicijalnu podršku organizaciji ovoga događaja

Razgovor s lokalnim dionicima na Ugljanu

pružili su, između ostalih, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatsko geografsko društvo Zadar i Zagreb, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Financijsku podršku je pružila Zadarska županija, dok je tvrtka Cromaris donirala prehrambene proizvode. Organizatori stručnog terena bili su studenti Ivan Majstorić (tada student treće godine preddiplomskog studija) i Josip Mikinac (tada student 1. godine diplomskog studija).

MJESEČEV OTOK 2030. - vizija pametnog otoka stručni teren

ŠIME VUKMAN I JAN SZABO

Teren pod nazivom „Mjesečev otok 2030. – vizija pametnog otoka“ održao se na otoku Pagu od 4. do 6. listopada 2019. godine. Organizatori su bili Paola Marinović, Šime Vukman i Jan Szabo. Teren je bio tematski usmjeren na prostorno-razvojne konflikte na Pagu te na potencijalne razvojne smjerove otoka do 2030. Sudionici su tako imali priliku produbiti znanje o konceptu pametnih otoka te vidjeti koje su mogućnosti i opasnosti razvoja hrvatskog otočnog prostora (time i otoka Paga) u skladu s težnjama toga koncepta. Na terenu su, osim članova Kluba studenata geografije, sudjelovali i članovi udruga BIUS i SUPEUS. Time se postigao multidisciplinarni pristup rješavanju prostornih problema te veća suradnja među budućim stručnjacima u Hrvatskoj. Nekoliko dana prije samog polaska na stručni teren, održalo se uvodno predavanje na kojem su djelatnici Instituta za turizam i tvrtke Urbanex održali kraće predavanje kako bi nas uveli u probleme kojima smo se bavili na terenu. Prvi dan terena započeo je predavanjem prof. Anice Čuke sa Sveučilišta u Zadru, koja nam je prezentirala osnovne geografske karakteristike Zadarske županije i dala odličan uvod u problematiku prostora kojom smo se bavili do kraja terena. Dolaskom u Novalju, u Gradsku knjižnicu Ivan Palčić, predstavnici Grada Novalje i sudionici terena sudjelovali su u panel raspravi s ciljem dobivanja uvida u trenutno stanje te u aktualne probleme Grada Novalje kao što je, primjerice prekomjerna apartmanizacija. Nakon smještaja u hostelu, zapu-

tili smo se prema Novaljskom polju i turističkom objektu Boškinac koja je odličan primjer dobre prakse u povezivanju poljoprivrede i turizma na otoku. U Boškincu smo ručali te pričali s vlasnikom koji nas je dodatno motivirao na daljnje istraživanje Paga prezentirajući nam svoje načine i uspjehe prilikom kvalitetnog iskorištavanja potencijala otoka. Nakon toga zaputili smo se prema plaži Zrće, međunarodno prepoznatoj party destinaciji, na kojoj smo raspravljali o problematici odlagališta otpada. Kolege iz udruge BIUS održali su nam predavanje o pametnom upravljanju otpadom i vodama u kontekstu „pametnih otoka“. Tu je večer u ugostiteljskom objektu Plasica u Novalji održan geokviz sa otočnom tematikom u kojem su sudjelovali svi sudionici terena te nekoliko lokalnih ljudi. Drugi dan, nakon doručka, zaputili smo se prema sjeveru Paga na kojem se nalaze Lunjski maslinici, prepoznati kao botanički rezervat i jedan od tri lokaliteta divlje masline u svijetu. Zatim smo se zaputili prema mjestu Metajna, u čijoj se blizini nalazi sve popularnija trail i trek staza pod nazivom Life on Mars. Nakon uspješno odrađenog pješačenja po ogoljelom reljefu istočnog dijela Paga, uputili smo se prema općini Kolan u kojoj se nalazi sirana Gligora. Kroz stručni obilazak sirane slušali smo o važnosti paškog sira kao dijela identiteta otoka. Paški sir uvršten je u listu zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske zbog specifičnih fizičko-geografskih obilježja otoka Paga. Nakon obilaska sirane uslijedio je i ručak te degustacija lokalnih proizvoda. Povratkom u hostel, udruga SUPEUS održala je predavanje o energetskoj tranziciji na hrvatskim otocima, a u organizaciji KSG-a održali su se predavanje i radionica o ulozi GIS tehnologije u realizaciji koncepta „pametnih otoka“. Treći i posljednji dan terena bio je rezerviran za Grad Pag. Sudionici terena imali su priliku posjetiti Ravne, prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj. Zatim smo obišli muzej Paške čipke koja je upisana u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine te muzej soli. Slijedi anketiranje lokalnog stanovništva. Anketa pod nazivom “Pag kao pametan otok” provedena je kako bi saznali koliko je lokalno stanovništvo upoznato sa konceptom “pametni otoci”, te kakva su njihova očekivanja vezana za razvoj otoka u narednih deset godina. Time je zaključen posljednji dosad održani trodnevni teren Kluba studenata geografije.

Vizualni identitet terena

Posjet sirani Gligora

“Life on Mars” trail i trek staza

Posjet Lunjskim maslinicima