I. PREDGOVORI

prof. dr. sc. ADALBERT REBIĆ, teolog, bibličar

S užitkom sam pročitao knjigu gospođe Ivne Bućan s naslovom »Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije«. Knjiga je pisana stručno a čita se s užitkom. Kao da čitam hvalospjev Stvoritelju predivnih stvorenja koja nas okružuju: trava, biljke, drveće, voće, povrće…

Biblijski je vrt Ivna Bućan godinama gradila na najljepšem dijelu Kozjaka, na njegovim plodnim padinama oko Gospe Stomorije gdje prevladava mediteranski tip klime skoro kao i u Palestini (suptropsko mediteranski tip klime). Taj vrt danas privlači i učenike i odrasle osobe jer u njem mogu doživjeti ljepotu Biblije ne samo kao Knjige Božje riječi nego i kao knjiga koja spominje i opisuje sve moguće vrste biljaka, ukrasnog cvijeća, plodnog drveća i svega lijepoga i ugodnoga za oči.

Autorica opisuje značajke prirodnog okruženja biblijskog vrta: podneblje, biljni svijet i zaštićenu prirodnu baštinu Kaštela. Tako ona doprinosi boljem poznavanju prirodnim ljepotama obdarenih Kaštela.

S knjigom u ruci, i dakako s Biblijom, obilazite Biblijski vrt i odmah na početku vidite ključ Sv. Petra, kamen utemeljenja, Papinu maslinu, kamenu scenu, Noinu arku. Onda dolazite do Gospine njive i vidite uzgojne parcele. Onda u nastavku Ivna opisuje biblijsko voće: jabuka, vinova loza, maslina, smokva, sikomora, badem, rogač, šipak, orah, pistacija, datulja… I za svaku voćku pronalazi u Bibliji podatke i zanimljive opise. Biblijske podatke dopunjuje s podatcima o istim voćkama u Kaštelima i u širokoj okolici Splita. Tako pokušava spojiti svijet Biblije sa svijetom Lijepe naše.

A kroz vrt vas uz autoricu Ivnu Bućan neprestano prati, kao nevidljiva osoba, Gospa Stomorija (hrv. Sveta Marija).

Nakon što ste razgledali sve vrste voćaka, mirisavih trava, ljekovitih biljaka onda se možete odmoriti ili na drevnim kamenima, ili u poljskoj kućici ili na posljetku u samoj crkvici Gospe Stomorije.

Knjiga ima oko 250 stranica. Opsežno djelo koje Vas uvodi ne samo u poznavanje Kaštela i njegovih prirodnih ljepota nego i u poznavanje biblijskog biljnog svijeta. To je zapravo kompendij biblijske botanike. Djelo izvrsno, čudesno. Valja ga čitati.

prof. dr. sc. IVO BABIĆ

Kod Ivne Bućan tako je izrazita ljubav prema prirodi, prema živim bićima posebno prema biljkama. Njeno udivljenje ne ostaje tek na razini kontemplacije već je svojim veoma aktivnim životom toliko pridonijela čuvanju i zaštiti prirode. Ta tko nije čuo za njen botanički vrt uz osnovnu školu u Kaštel Lukšiću u kojem bujaju i rastu tolike biljke. U podužoj niski naraštaja djece odgojenih u toj Školi bez sumnje je veliki broj đaka udahnuo nagnuća i brigu za živi svijet, a vjerojatno među njima ima i budućih boraca za zdravu okolinu. Zahvaljujući, ne samo ponesenosti i dobrohotnosti već i poduzetnosti prof. Bućan niknulo je još jedno središte iz kojeg će se širiti ozračje ljubavi i skrbi za živi svijet. Naime, u ubavom ambijentu u široj okolici crkvice Gospe Stomorije niknuo je Biblijski vrt. Pred samom crkvom, poznatom kaštelanskom svetištu, izletištu i mjestu hodočašća iz vrutka ističe voda i slijeva se kroz romanički kameni slivnik i potom otječe kao potočić. U apsidi crkve ugrađen je i ranokršćanski reljef s prikazom delfina. Oko crkvice su topole, polja i vinogradi stepeničasto raspoređeni, a od nedavno širi se i Biblijski vrt. Može na prvi pogled izgledati po nazivu da je tu posađeno neko raslinje koje ne pripada lokalnom ambijentu. Međutim Biblija je napisana na Mediteranu, istina u zemlji na južnijim i istočnijim krajevima tog mora. Biljne vrste koje se spominju u Bibliji rastu od davnine i u Dalmaciji, počevši od vinove loze pa do masline, dapače, u tom vrtu našla je svoje mjesto i autohtona kaštelanska loza. Sve je više i više biljaka od sitnih grmova pa do visokih stabala. Rastu i bujaju. Kaštelanski zaljev je od davnine prostor na kojem se kultura nadovezuje na prirodu. Tako su i u ovom Biblijskom vrtu našle svoje mjesto i skulpture čiji broj također raste. Tu je naravno i Noina arka (djelo Vaska Lipovca) koja je najbliža po svom simbolizmu ekološkoj senzibilnosti s obzirom na priču o smjernom Noi koji je u svoju korablju ukrcao i spasio tolika živa bića. Botanički vrt je zaista veliki, u fizičkom i simboličkom smislu, prilog čuvanju i održavanju biološke raznolikosti u Kaštelanskom polju, nekoć, najljepšem i najplodnijem dijelu istočne jadranske obale. Biblijski vrt funkcionira kao jedna opna u kojoj kao da diše jedan vanvremenski neoskvrnuti i nezagađeni svijet u svoj ljepoti, sa svojim mirom gdje se možemo doći napojiti nadama da još uvijek nije sve izgubljeno. Tako ovdje još uvijek teče čista i prozirna voda, pa se može stvoriti slika o nekadašnjim kaštelanskim potocima koji su klobučajući na izvorima tekli žuboreći do svojih uvira na žalima. Dovde, do daljnjega, još nije doprla divlja izgradnja. Još uvijek nisu posječene srebrne biblijske topole. Da je barem još ovakvih središta izvrsnosti.

Knjiga o Biblijskom vrtu je svojevrsni vodič, ali i monografija s podrobnim stručnim opisom biljnih vrsta, a za one koji tamo nisu još dospjeli bit će svojevrsna pozivnica za putovanje, uz to valjda će knjiga biti poticaj da i drugdje rode plodom slične životodajne aktivnosti.

3. GOSPINA NJIVA

Iz predvorja, desno, put nas vodi preko malog kamenog mostića u prostorno najveći dio Biblijskog vrta, od davnine zvan Gospina njiva. Smještena je jugoistočno od crkve. Na zapadu je omeđena potokom, na sjeveru kolno pješačkim putem, a na istoku i jugu graniči s vinogradima i maslinicima. Uređenju ovog, do tada nedefiniranog prostora, pristupilo se prema usvojenim projektima, tako da su sve tradicijske vrijednosti očuvane.

Put procesije

Gospina njiva i dalje služi kao okupljalište i odmorište hodočasnika i posjetitelja. U punoj je svojoj svečanosti za blagdan Velike Gospe i Uskrsnog ponedjeljka sa blagoslovom polja. Bijela šljunkovita staza puta procesije je obrubljena mirisavim ružmarinom i šimširom te stablima pinija i jeruzalemskog bora, dostojanstveno i s poštovanjem dočekuje i ispraća već desetljećima sudionike procesije. Od njenog početka, izlaska i vraćanja do crkvice, tijek procesije je u koncentričnom krugu u odnosu na crkvicu Gospe Stomorije, što je potvrda njenog centralnog značaja u višestoljetnom svetištu.

Uzgojne parcele

Na južnom dijelu Gospine njive, okrenutom moru obrađene su polukružne parcele oivičene kamenim pločama - stazama. Na njima se uzgajaju biljke o kojima govori Biblija, a koje su bile temelj prehrane i životne svakodnevnice u biblijskim vremenima.

Parcele su od ulaza na Gospinu njivu poredane ovim redom i zasađene sljedećim biljnim vrstama:

Gospin ružičnjak: botaničke i starinske vrste ruža

Začinsko, aromatično i ljekovito bilje davnih vremena: gorušica, izop, ruta, mirta, korijandor, kumin, koper, rukola, cikorija, ricinus, mandragora i dr.

Biblijske krušarice: pšenica, ječam, sirak i proso

Biblijske povrtnice: bob, slanutak, leća, poriluk, bijeli luk i crveni luk

Tekstilne biljke: lan i pamuk

Neke od navedenih aromatskih i ljekovitih biljaka nećemo naći na ovim parcelama, već rastu na drugim lokacijama u Biblijskom vrtu zbog povoljnijih ekoloških uvjeta.

Opis ovih biljaka dat je u drugom dijelu knjige: Biblijske biljke

Lemprika, lopočika

Viburnum tinus L. * por. Caprifoliacae

»K tebi će doći, slava Libanona čempresi, jele i brijestovi skupa da ukrase prostor mojega Svetišta, podnožje će moje proslaviti!« (Iz 60,13)

Domovina lemprike vjerojatno je Izrael. I danas obilno raste na brdu Karmel. Lemprika je vazdazelena grmolika biljka toplih krajeva. Cvjetovi su sakupljeni u sastavljene cvatove, koji cvatu koncem zime i u rano proljeće bijelim mirisavim cvijetovima.

Plodovi su tamne crnomodre bobe. Mnogo se koristi u hortikulturi, naročito za sadnju visokih živica, jer odlično podnosi orezivanje. Pogodna je za sadnju u gradskim parkovima jer je otporna na onečišćeni zrak. Veoma je skromnih životnih zahtjeva, podnosi sušu. U Kaštelima raste u slobodnoj prirodi samoniklo, osobito na zaštićenijim područjima Kozjaka.

Tršlja

Pistacia lentiscus L. * por. Anacardiaceae

»Jošua upisa te riječi u Knjigu Zakona Božjega.

Zatim uze veliki kamen i stavi ga ondje pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu« (Jš 24,26)

Kao i smrdljika i tršlja je samonikla u primorju. Vazdazeleni je grm, nižeg rasta. Nekada su ribari uranjali mreže u vodu u kojoj se namakala tršlja zbog tanina kojeg sadrži a koji je konzervirao mreže. I tršlja i smrdljika upotrebljavali su se od davnine za balzamiranje i kao antiseptičko sredstvo.

Smrdljika, smrdej

Pistacia terebinthus L.

* por. Anacardiaceae

To je listopadni grm čiji su plodovi bobe u nezrelom stanju crvene a kad dozriju dobiju crnu boju. Raste na suhim i kamenitim staništima u sastojinama gariga i makije.

Bodljikava veprina

Ruscus aculeatus L. * por. Liliaceae

Veoma je česta biljka u primorskim krajevima. Raste osobito u gustišima makije. Ima kožaste listove, zapravo su to filokladiji, tj. preoblikovani dijelovi stabljike u čijim pazušcima u jesen se razviju crveno bobičasti plodovi koji daju posebnu ljepotu ovim biljkama. Mnogo se koristi u cvjećarstvu. Cvjećari je odnose sa njenih prirodnih staništa.

Smrič, primorska šmrika

Juniperus oxycedrus L. * por. Cupressaceae

To je grm igličastih listova srednje visine. Zreli plodovi češeri imaju oblik kuglastih smeđih mesnatih boba koji se u Dalmaciji dodaju za pravljenje rakije travarice. U gladnim godinama ljudi su ga koristili za jelo, samljevenoga dodavali brašnu. Smrič je česta vrsta mediteranskih i submediteranskih područja. Naročito se širi na napuštenim terenima gdje su nekad bili vinogradi i maslinici.