PITANJE O BOGU Filozofski pristup

Uvodna riječ

Tekstovi u prvom svesku knjige Pitanje o Bogu. Filozofski pristup, koji ima dva dijela, nastali su tijekom i neposredno po završetku moga studija na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu te dok sam predavao lozoju na Visokoj Bogoslovskoj školi u Rijeci – Područni studij KBF-a u Zagrebu. Svi su bili objavljeni u našim lozofskim i teološkim znanstvenim časopisima, osim onoga o Bošnjakovoj kritici religije. Taj je tekst proizišao iz moje Disertatio ad Licentiam, s naslovom Die Religionskritik von Branko Bošnjak i podnaslovom Die Lizenzarbeit zur Erreichung des Lizentiates in der Philosophie. Moderator mi je bio prof. dr. Gustav Anton Wetter, koji je predavao marksističku lozoju, kako klasičnu, tako i njezine suvremene varijante, od kojih je tada bila posebno aktualna lozoja jugoslovenskih praksisovaca.

Nakon što sam taj rad uspješno obranio i položio ispit za stupanj licencijata iz lozoje, prof. Wetter je želio da pod njegovim vodstvom nastavim pisati doktorat o shvaćanju marksizma kod jugoslavenskih praksisovaca. Kad sam to odbio, predložio mi je da za temu doktorskog rada uzmem ruskog lozofa Nikolaja A. Berdjajeva te istražim njegov put od materijalizma i ateizma do lozoje slobode i osobe. Naime, Berdjajev je u lozoju ušao kao ortodoksni marksist koji se postupno uvjerio u zablude marksizma, što ga je potaknulo da odbaci tu ideologiju koja je pozivala na revolucionarno rušenje postojećega stanja. Umjesto na revolucionarno rušenje i razaranje, Berdjajev je pozivao na stvaralaštvo, ističući da je Bog čovjeka odredio da nastavi njegovo stvaralačko djelo. Bog je prema Bibliji stvarao svijet sedam dana, a čovjeka je pozvao da nastavi njegovo stvaralačko djelo, tj. da bude stvaralac osmoga dana. Na taj je način Berdjajev kršćansku vjeru i stvaralačku slobodu na koju ona poziva predstavio kao alternativu revoluciji i destrukciji. Njegova lozofska promišljanja toliko su me zaokupila da sam se nastavio njima baviti i nakon završetka studija

lozoje, kako iz osobnog zanimanja tako i zbog službe profesora lozoje na Teologiji u Rijeci. Osim toga, povod za pisanje ovih radova bila su mi i česta sudjelovanja na raznim tribinama i simpozijima o lozofskim pitanjima.

Berdjajevo duboko uranjanje u pitanje o Bogu bilo mi je stalan poticaj da se, neovisno o vanjskim povodima, bavim ne samo teološkim nego i lozofskim promišljanjima o Bogu, o njegovoj tajanstvenoj prisutnosti i djelatnosti u svijetu, kao i o njegovoj transcendenciji. S druge strane zanimao me i odnos čovjeka prema Bogu, odnos koji je s jedne strane prožet vjerom, ljubavlju i povjerenjem prema Njemu, a s druge nijekanjem njegova postojanja i proglašavanjem vjere u Njega zabludom i iluzijom. Tim sam se pitanjima bavio i kao profesor lozoje, posebno u predavanjima o metazici, lozofskoj antropologiji i gnoseologiji.

U radovima koji su objavljeni u prva dva sveska ove knjige, obrađena je upravo ta tematika. Za njihovo nastajanje zahvaljujem prof. dr. Marijanu Jurčeviću, koji nas je na Teologiji u Rijeci kao brucoše uveo u svijet lozoje, učeći nas da lozoja počinje čuđenjem koje u čovjeku pobuđuje postojanje svijeta i prirode s tolikom raznovrsnošću životnih oblika, te postojanje čovjeka kao bića obdarenog razumom i od Boga postavljenog za čuvara svijeta koji je stvorio. Tako se dogodilo da sam pod njegovim mentorskim vodstvom napisao svoj prvi članak iz lozoje naslovljen: "Početak lozoje je čuđenje", koji se nažalost zagubio. Po završetku studija lozoje i teologije u Rimu i povratka u domovinu, preuzeo sam katedru lozoje na Teologiji u Rijeci, gdje sam uz ostale lozofske predmete predavao teodiceju i lozoju religije. Tu me je zanimanje studenata za teodicejska i općenito za teološka pitanja poticalo na intenzivno bavljenje pitanjem o Bogu. Poticaj za njihovo pisanje

Pitanje o Bogu / filozofski pristup bili su mi i razni simpoziji i tribine. Tako su tijekom godina nastali članci koji su prethodno objavljivani u raznim znanstvenim časopisima s lozofskim i teološkim sadržajem, a sada ih, na poticaj mnogih koji su ih čitali, objavljujem u ova dva sveska kojima sam dao naslov: "Pitanje o Bogu. Filozofski pristup". Zahvaljujem recenzentima, gosp. Bruni Lončariću, uredniku i gračkom uredniku ovih svezaka i njegovim suradnicima, kao i đakonu Josipu, mojemu tajniku. mons. dr. sc. Ivan Devčić

Može li se iz mjesta vjere podnijeti lozofski račun o Bogu?