TEOLOŠKI RADOVI

SVEZAK 94 ZAŠTO VJERUJEMO U BOGA?

Zašto vjerujemo u Boga?

Filozofski temelji kognitivne znanosti o religiji

Recenzenti: prof. dr. sc. Aleksandra Golubović doc. dr. sc. Josip Bošnjaković

Lektura i korektura: Petra Zoranović

Grafičko uređenje: Christian T. Belinc

Oprema: Tihomir Turčinović

Ilustracije: Ruđer Horvat

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14

Za nakladnika: Stjepan Brebrić

Tisak: Denona d. o. o., Zagreb

Naklada: 500

ISBN 978-953-11-1751-7

Tiskano u siječnju 2023.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001159565.

Mojim zvijezdama, Ruđeru i Stošiji, da ih nebeskim prostranstvom uvijek vodi ono ’zašto’.

U Budu Nost

Uvod

Postoji očigledni, ali često zaboravljeni problem s ljudskim umom: za znatiželjne oči – on je neproziran. Dojma smo kako na temelju vlastitih promišljanja, želja, ponašanja, emocija… shvaćamo druge ljude i njihov um. No, onda nas oni, ipak, redovito iznenade.

Za čovječanstvo ključni i veličanstveni procesi uma odvijaju se iza zatvorenih vrata. Uz pomoć mašte, pamćenja, logike i brojnih drugih sposobnosti, um omogućuje čovjeku razvoj kritičkog mišljenja i donošenje sudova, akumulaciju znanja, ovladavanje prirodom i razvoj svoje druge prirode – kulture. Skupi evolucijski ulog u mozak i um isplatio nam se. Povijesni pregled filozofskih i teoloških ideja o čovjeku također nam pokazuju kako su um i volja redovito zauzimali središnju poziciju.1

Pa ipak, kako se, po kojim pravilima i zašto to sve odvija u umu, nije odgonetnuto. Do prije samo nekoliko desetljeća sve ono što se odvijalo u lubanji, činilo se nedodirljivim i nije se diralo. Danas znanstvenici iz različitih disciplina hrabro i samouvjereno jurišaju na neosvojeni dvorac, pokušavajući naslutiti što se odvija u brojnim dvoranama i sobama, a posebno u podrumu te građevine.

Shvatljiva je ta gorljiva želja prema razumijevanju uma i njegovih funkcija; odnosa s mozgom, tijelom, okolinom, nadnaravnim; prepoznavanje njegovih izvora spoznaje, kao i dosega te iste sposobnosti. Na krilima te želje, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća izrodila se disciplina koja je um postavila u središte svih svojih nastojanja. Bez imalo srama nagovijestila je kako ima alate u rukama uz pomoć kojih može shvatiti kako um funkcionira. Riječ je o kognitivnoj znanosti. Upravo na krilima njezina proboja čitamo osokoljene tvrdnje kako smo o umu u posljednjih pola stoljeća naučili više nego u cijeloj povijesti.2

1 Usp. I. Šestak, »Shvaćanje čovjeka u povijesti filozofije (1. dio). Od starogrčke do renesansne slike čovjeka«, 283–303; Usp. I. Šestak, »Shvaćanje čovjeka u povijesti filozofije (II. dio). Od racionalizma do postmoderne«, 3–29.

2 Usp. J. Friedenberg, G. Silverman, M. J. Spivey, Cognitive Science. An Introduction to the Study of Mind, 1.

Osim što je uzburkala mirno more brojnih disciplina, prekinula je i bonacu religijskih studija. Može li ova novopečena disciplina ponuditi objašnjenje nastanka jednog od prvih i temeljnih ljudskih ponašanja –ljudske religioznosti? Može li kognitivna znanost objasniti zašto vjerujemo u Boga? Mnogi istraživači smatraju kako mogu, a neki kako čak mogu ponuditi i konačno, potpuno naturalizirano objašnjenje religije i ljudske religioznosti. Područje se zove kognitivna znanost o religiji (the cognitive science of religion), te je prepoznato kao jedno od najbrže rastućih disciplina na temu religije. U vlastitome standardnome modelu promatra religioznost kao nusproizvod evolutivnog razvoja kognitivne strukture ljudske vrste. Drugim riječima, um potiče ljudsku naklonjenost razvijanju religioznosti. Ljudska religioznost nerazdruživo je navezana na um i ograničena njegovim sposobnostima. Zašto vjerujemo u božanstva određenih karakteristika, zašto su religiozni obredi oblikovani upravo kako su oblikovani, zašto u rituale ulažemo skupe i visoke uloge, zašto vjerujemo u duše, u život poslije smrti… sve to i puno više uvjetovano je i oblikovano upravo sposobnostima i ograničenjima našeg uma. Je li stoga, u konačnici, Bog plod uma?

Nije riječ o potpuno novoj ideji na sceni povijesnih objašnjenja religije. No, velika je novost da se sada religija nastoji objasniti empirijskim istraživanjima. Na kojim sve teorijama i empirijskim dokazima gradi ova disciplina svoju uvjerljivost te na koji način ti isti dokazi mogu utjecati na filozofiju i teologiju, u središnjem je interesu ove knjige. S obzirom na nedostatak stručnog materijala na hrvatskom jeziku na ovu temu, knjiga nastoji čitatelju pružiti jedan široki ulaz u kognitivnu znanost o religiji. U prvom poglavlju stoga prikazujemo povijesni razvoj kognitivne znanosti uz glavne momente i ideje koji su oblikovali disciplinu. U drugom poglavlju prelazimo na kognitivnu znanost o religiji. Upoznajemo se s problematikom definiranja ključnih pojmova, specifičnostima discipline, te s ključnom tezom o prirodnosti religije. Ujedno se ukratko dotičemo i teorije evolucije, kao nezaobilaznog partnera ovih nastojanja. U trećem dijelu pobliže istražujemo psihološke temelje koje proučava kognitivna znanost o religiji, s prikazom nekoliko ključnih teorija za razvoj religioznosti. U četvrtom poglavlju ulazimo u konkretna empirijska istraživanja, kako bismo bolje shvatili na koji se način disciplina razvija. Nadamo se da time zadobivamo dovoljno širok pogled kako bismo mogli pristupiti dvama zadnjim poglavljima. Naime, u njima raspravljamo o filozofskim argumentima koji se koriste upravo uvidima kognitivne znanosti o religiji. Pružaju li ti uvidi čvrsto tlo argumentima koji tvrde kako religiozna vjerovanja nisu pouzdana ili čak možda i onim argumentima koji nastoje dokazati kako Bog ne postoji? Ili pak potpuno suprotno, možda ti isti uvidi ukazuju kako su religiozna vjerovanja istinita, a ljudski um prirodno usmjeren prema postojećoj nadnaravnoj stvarnosti? U konačnici, kao dodatak donosimo poglavlje na temu rođenja ideje vječnosti u ljudskim umovima, koji je djelomično već prethodno bio objavljen.3

Ne bismo se iznenadili ako bi se društveno-humanistički orijentiranim istraživačima pokušaji objašnjenja religije iz evolucijskih, kognitivnih, neuroznanstvenih i sličnih polja mogli činiti iznenađujućim i pomalo neozbiljnim. Ipak, valja uzeti u obzir kako je samo do 2017. godine objavljeno više od 70 različitih naturalističkih objašnjenja religije.4 Religija i ljudska religioznost iznimno su kompleksni fenomeni, te stoga znanstveno istraživanje religije »obuhvaća pluralnu i bogatu panoramu različitih modela i programa koji se međusobno natječu u ponudi zadovoljavajućih teorija i objašnjenja o podrijetlu, razvoju i trenutačnoj dinamici religioznih umova i ponašanja«5.

3 Dio uvoda i prvog potpoglavlja ovog dodatka prethodno su objavljeni u: S. Horvat, »Rođenje ideje vječnosti u Zapadnom duhu«, 34–40.

4 Usp. L. Oviedo, »Recent scientific explanations of religious beliefs: A systematic account«, 289–317.

5 L. Oviedo, »The Scientific Study of Religion«.

Zaključak s pogledom u budućnost