Prezentacija MLD

’’Djelatnost sa svrhom brige o zdravlju čovjeka’’











Prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike i zdravstveno laboratorijski tehničari imaju veliku, često nepriznatu ulogu u dijagnostici bolesti i praćenju rezultata liječenja Vo d i t e l j i v e ć i n e m e d i c i n s k o dijagnostičkih laboratorija su liječnici specijalisti struke, ali nosioci i izvršni djelatnici su prvostupnici med.lab.diagn. i zdravstveno laboratorijski tehničari Odgovorni smo za većinu laboratorijskih ispitivanja i pretraga na uzorcima koje u laboratorij upućuju liječnici Rezultate laboratorijskih pretraga koje izrađuju prvostupnici i tehničari, medicinsko osoblje koristi u dijagnosticiranju stanja oko 70% pacijenata.

Većina pr vostupnika i tehničara zaposlena je u medicinsko dijagnostičkim laboratorijima, (na svim razinama zdravstvene skrbi) te u istraživačkim laboratorijima.

HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA



HKZR je samostalna i neovisna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Predstavlja i zastupa interese četiri djelatnosti :



djelatnost sanitarnog inženjerstva



zdravstveno radiološko tehnološku djelatnost



djelatnost radne terapije i



medicinsko laboratorijsku djelatnost



www.hkzr.hr

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:  vodi registar svojih članova  izdaje, obnavlja i oduzima Odobrenje za samostalan rad svojih članova , propisuje sadržaj, rokove i postupak provjere stručnosti i osposobljenosti u vezi s obnavljanjem Odobrenja  obavlja stručni nadzor nad radom svojih članova  surađuje s ministarstvom nadležnim za zdravstvo na svim područjima od interesa za djelatnosti članova Komore, te daje stručna mišljenja i sudjeluje kod pripreme propisa iz područja djelatnosti  predlaže ministru nadležnom za zdravstvo standarde i normative za djelatnosti  organizira trajno stručno usavršavanje svojih članova te provodi provjeru stručnosti  propisuje sadržaj, rokove i postupak provjere stručnosti svih pripadnika pojedinih djelatnosti članova Komore  prati i analizira problematiku te brine o unapređenju i razvoju djelatnosti  obavlja stručni nadzor nad radom svih pripadnika pojedinih djelatnosti  organizira stručne skupove, tečajeve, seminare, kongrese  u suradnji sa visokoškolskim ustanovama predlaže i sudjeluje u izradi studijskih programa za djelatnosti  daje stručne savjete svojim članovima, osigurava pravnu pomoć svojim članovima . . .

U dosadašnjem sustavu obrazovanja u RH educiraju se dvije vrste medicinsko laboratorijskih djelatnika : 

Prvostupnici medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc.med.lab.diagn.) i zdravstveno laboratorijski tehničari. (zdr.lab.teh.) Oba ova profila djelatnika zdravstveni su radnici i moraju biti članovi HKZR koja im izdaje licencu za samostalan rad



Bacc.med.lab.ing. i zdr.lab.teh. su članovi tima, ali ipak moraju biti sposobni raditi samostalno, u dežurstvima i smjenama, te potpuno kontrolirati kvalitetu svog rada



Po sadašnjoj sistematizaciji radnih mjesta voditelji dijagnostičkih laboratoriju u zdravstvu su doktori medicine specijalisti struke ili magistri medicinske biokemije



Edukacija traje tri godine, a nakon završnog ispita i obranjenog diplomskog rada, prema Zakonu o akademskim i stručnom nazivima i akademskom stupnju student stječe pravo na naziv prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike (bacc.med.lab.diagn.), te uz dopusnicu strukovne komore ( l i c e n c u ) s t j e č e p r avo n a samostalni rad u zdravstvenom sustavu.



U skoroj budućnosti bit će omogućen nastavak edukacije na sveučilišnoj razini do stupnja magistar struke, a za najizvrsnije i dalje do stupnja doktor znanosti



Edukacija zdravstveno laboratorijskih tehničara odvija se na strukovnim srednjim školama, traje četiri godine , a zatim z d r. l a b. t e h . m o r a j u o d r a d i t i pripravnički staž i položiti stručni ispit kako bi od strukovne komore HKZR dobili licencu za rad u zdravstvenom sustavu.

Medicinsko laboratorijska djelatnost uključuje :

Druga područja zapošljavanja med.lab.djelatnika :



Kliničku biokemiju



Forenzika



Hematologiju



Istraživački laboratoriji



Transfuzijsku medicinu





Histologiju / histopatologiju



Citologiju / citopatologiju



Mikrobiologiju

Biotehnologija : farmaceutski laboratoriji, biotehnološke kompanije, prehrambena industrija, agrikulturni laboratoriji





Citogenetiku



Imunologiju

Laboratorijska trgovina : prodaja i marketing dijagnostičkih testova i materijala, farmaceutskih proizvoda



Serologiju





Molekularnu dijagnostiku

Edukacija : srednje škole i visoka učilišta



Elektronsku mikroskopiju



Dijagnostički servisi : veterinarski laboratoriji …

Klinička biokemija :  Analiza

tkiva

kemijskih sastojaka krvi, urina, fecesa i

 Većina

laboratorijskih ispitivanja koristi sofisticirane instrumente i aparaturu povezanu sa laboratorijskim informatičkim sustavom  Bolesti kao što su dijabetes, bolesti bubrega i jetre, srčani udar, ispitivanje na droge i lijekove i hepatitis samo su neka stanja koja se ispituju u ovim laboratorijima Hematologija :  Ispitivanje

stanica krvi, koštane srži i proteina koagulacije prisutnih u krvi

 Automatizirani

hematološki instrumenti određuju količinu hematoglobina, broj eritrocita, leukocita i trombocita u ispitivanom uzorku krvi

 Medicinsko

laboratorijski djelatnici ispituju uzorke krvi na bolesti kao što su anemija, l e u ke m i j a , p o re m e ć a j i ko a g u l a c i j e , karcinomi, krvarenja i tromboza

Klinička mikrobiologija :  Detekcija

i kultivacija bakterija i gljiva koje uzrokuju bolesti u čovjeka

 Ispitivanje

osjetljivosti ovih uzročnika na antibiotike koji se koriste u liječenju

 Korištenje

mikroskopa u ispitivanju uzoraka fecesa i krvi na parazite

Klinička imunologija i serologija :  Proučavanje

humanog imunološkog sustava i povezanih bolesti koje često uzrokuju bakterije i virusi

 Proučavanje

odgovora imunog sustava na bolest mjerenjem produkcije antitijela

 Ovo

omogućava dijagnosticiranje mnogih bolesti kao što su HIV infekcija, reumatoidni ar tritis, alergije i niz autoimunih bolesti

Histologija / histopatologija :  Preparacija,

procesuiranje i bojanje tkiva dobivenog tijekom operacije, biopsije ili nekropsije

 M e d i c i n s ko

laboratorijski djelatnici pripravljaju histološke preparate tkiva koje dalje pregledavaju patolozi kako bi istraživali prisutnost stanica karcinoma

Medicinska citologija / citopatologija :  Proučavanje

stanica dobivenih iz pluća, limfnih čvorova, genitalnog trakta, dojki, štitnjače i slično na prisutnost stanica karcinoma

 Pregledavanje

PAPA razmaza za detekciju cervikalnog karcinoma važan je dio svakodnevnih poslova ovih stručnjaka

Citogenetika :  Proučavanje

genetičkih osnova bolesti

 Djelatnici

proučavaju DNA ili kromosome i dobivaju informacije o urođenim bolestima kao što su Down sindrom ili o predispozicijama za pojedine bolesti kao što su karcinom dojke i sl.

 Daju

značajne informacije o promjenama na kromosomima koje prate neke bolesti kao što je leukemija

Transfuzijska medicina :  Znanost

o krvi i krvnim pripravcima

 Medicinsko

laboratorijski djelatnici pripremaju krvne pripravke iz krvi donora, koji se koriste u tretiranju krvarenja i korekciji deficita krvnih sastojaka

 Ispitivanje

donirane krvi na infektivne uzročnike, i z vo đ e n j e c ro s s - m a t c h i n g p re t r a g a i imunohematološke laboratorijske dijagnostike da se osigura sigurna transfuzija i prihvaćanje tkivnih transplantata

Prikupljanje uzoraka :  Flebotomija

– proces prikupljanja uzoraka krvi venepunkcijom, mikrokolekcija kapilarnom punkcijom, sakupljanje uzoraka urina za ispitivanje na prisutnost droga, alergološka ispitivanja i prikupljanje donirane krvi

 Ovo

je važan dio predanalitičke faze : osiguravanje ispravno prikupljenog uzorka, pacijent mora biti nedvojbeno identificiran, a uzorak pravilno obilježen

 Medicinsko

laboratorijski djelatnici rade sa mnogim vrstama uzoraka (krv, urin, brisovi, feces, likvor…). Priprema uzoraka može uključivati centrifugiranje, odvajanje seruma i plazme, mjerenje volumena urina, alikvotiranje uzoraka, dokumentiranje i upisivanje podataka u kompjutorski sistem te obilježavanje uzoraka laboratorijski brojem ili kodom

 Ovo

je još jedan važan dio predanalitičke faze jer netočna dokumentacija i pogrešna preparacija uzoraka dovodi do pogrešaka u analizi

Kontrola kvalitete:  Mnogi

laboratoriji uvode ili će uvoditi akreditaciju laboratorija prema ISO standardima. To je standard prema kojem svi postupci i procedure u laboratoriju moraju biti dokumentirani kako bi se osigurala dosljednost i transparentnost. Sve se bazira na dobroj laboratorijskoj praksi, a cilj je poboljšavanje sustava kvalitete

 Da

bi laboratoriji zadovoljili potrebno je uspostaviti sustav kvalitete koji će omogućiti kontrolu cjelokupnog laboratorijskog radnog p ro c e s a , p re d a n a l i t i č ko g , a n a l i t i č ko g i poslijeanalitičkog, što znači od uputnice, pripreme bolesnika, uzimanja uzoraka, dostave, prijama i raspodjele uzoraka te priprave i pohrane analitičkih uzoraka, preko mjernog postupka do izdavanja rezultata i tumačenja nalaza.

Informatizacija laboratorija :  Važan

dio poslijeanalitičkog procesa koji osigurava sigurnu pohranu rezultata analiza i nalaza pacijenata, te izvođenje raznih statističkih analiza



DJELATNOST ZA SVRHOM BRIGE O ZDRAVLJU ČOVJEKA



LABORATORIJSKE ANALIZE SU OSNOVNA KOMPONENTA POSTAVLJANJA DIJAGNOZE



MULTIDISCIPLINARNOST UNUTAR DJELATNOSTI



EDUKACIJA OMOGUĆAVA RAD U SVIM PODRUČJIMA MEDICINSKO LABORATORIJSKE DJELATNOSTI



ZDRAVSTVENI RADNICI OKUPLJENI U STRUKOVNU KOMORU HKZR



ZANIMANJE KOJE POSTOJI I IMA VAŽNU ULOGU UNUTAR MEDICINE SVUGDJE U SVIJETU