Lokalni plan razvoja turizma za područje buškog jezera tisak by LiVideo

Lokalni plan razvoja turizma za podruÄ?je BuĹĄkog jezera

Mostar, 20. 03. 2013.

Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera Naručitelj: Delminium d.d. Zidine b.b., Buško jezero 80240 Tomislavgrad Bosna i Hercegovina Izvođač: Institut za turizam i okoliš Sveučilište u Mostaru Rodoč b.b. 88000 Mostar Bosna i Hercegovina

Stručni tim

Voditelj projekta: Dr.sc. Damir Krešić Članovi tima: Dr.sc. Snježana Boranić-Živoder Dr.sc. Ivo Kunst Dr.sc. Eduard Kušen Dr.sc. Zoran Primorac Dr.sc. Nevenko Herceg Dr.sc. Josip Mikulić Katarina Miličević, MBA Mirjana Milićević, prof.geog. Izidora Marković, prof. geog. Stručna recenzija: Dr.sc. Sanda Čorak Institut za turizam Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska 4

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Naručitelj: Delminium d.d. Zidine b.b., Buško jezero 80240 Tomislavgrad Bosna i Hercegovina

Mostar, 20. 03. 2013. LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Kazalo 1. Uvod...............................................................................................................................7 1.1. Ciljevi projekta..........................................................................................................................................................8 1.2. Pristup izradi projekta...............................................................................................................................................9 2. Analiza postojećeg stanja...............................................................................................12 2.1. Geografska, klimatska i prirodna obilježja regije Buškog jezera............................................................................12 2.2. Socio-demografska obilježja.................................................................................................................................15 2.3. Prometna povezanost ............................................................................................................................................16 2.4. Zakonodavni okvir..................................................................................................................................................18 2.4.1. Propisi osobito važni za turistički sektor......................................................................................................18 2.4.2. Propisi djelomično važni za turistički sektor................................................................................................19 2.4.3. Propisi općeg karaktera................................................................................................................................20 2.4.4. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih zakonskih odredbi........................................................................20 2.5. Strateški i prostorno planski dokumenti od značaja za planiranje turističkog razvoja.........................................20 2.5.1. Prostorno planski dokumenti.......................................................................................................................21 2.5.2. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih prostorno planskih dokumenata................................................23 2.6. Analiza glavnih dionika razvoja.............................................................................................................................24 2.7. Resursna osnova.....................................................................................................................................................25 2.8. Atrakcijska sinteza i koncepcija turističke prostorne organizacije.........................................................................35 3. Analiza tržišta................................................................................................................38 3.1. Kvantitativni i kvalitativni tržišni trendovi.............................................................................................................38 3.2. Procjena tržišnog potencijala.................................................................................................................................39 3.2.1. Analiza tržišnog potencijala uže gravitacijske zone....................................................................................40 3.2.2. Analiza tržišnog potencijala šire gravitacijske zone....................................................................................42 4. SWOT analiza.................................................................................................................47 4.1 Prednosti..................................................................................................................................................................47 4.2 Nedostatci................................................................................................................................................................49 4.3 Prilike.......................................................................................................................................................................50 4.4 Prijetnje....................................................................................................................................................................51 4.5 Faktori uspjeha........................................................................................................................................................52 5. Investicijski plan............................................................................................................53 5.1. Analiza trenutne konkurentske pozicije.................................................................................................................53 5.2. Značajke poželjnih sadržaja buduće turističke ponude na izabranim lokalitetima..............................................56 5.2.1. Lokalitet Naklo (Tema: ‘Samonagrađivanje’)................................................................................................57 5.2.2. Lokalitet Grabovica (Tema: ‘Za svakog ponešto’)..........................................................................................57 5.2.3. Lokalitet Galin Lakat (Tema: ‘Aktivni odmor’)...............................................................................................57 5.2.4. Lokalitet Marinovac (Tema: ‘Sezonske aktivnosti na vodi’)..........................................................................58 5.2.5. ‘Kamenolom’ (Tema: ‘Zabava za mlade’).......................................................................................................58 6

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

5.3. Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti predloženih sadržaja ...............................................................58 5.3.1. Lokalitet Naklo...............................................................................................................................................59 5.3.2. Lokalitet Galin lakat.......................................................................................................................................76 5.3.3. Lokalitet Marinovac.......................................................................................................................................94 5.3.4. Lokalitet ‘Kamenolom’.................................................................................................................................103 5.4. Model upravljanja destinacijom.....................................................................................................................103 6. Marketinške aktivnosti.................................................................................................105 6.1. Tržišno pozicioniranje...........................................................................................................................................105 6.2. Proizvodni portfelj................................................................................................................................................107 6.3. Tržišni segmenti ...................................................................................................................................................113 6.4. Prodajne i komunikacijske aktivnosti...................................................................................................................116 7. Akcijski plan s terminskim planom aktivnosti.................................................................120 7.1. Akcijski plan..........................................................................................................................................................120 7.1.1.Turistifikacija destinacije.............................................................................................................................121 7.1.2. Organizacija i edukacija u turizmu.............................................................................................................122 7.1.3. Razvoj turističkih proizvoda.......................................................................................................................123 7.1.4. Marketing destinacije.................................................................................................................................126 7.2. Terminski plan aktivnosti......................................................................................................................................129 8. Zaključak.....................................................................................................................130 Popis literature.................................................................................................................................................................132

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

1. Uvod Buško jezero je umjetno akumulacijsko jezero, smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na 716 m n/v, koje s površinom od 55,8 km2 i akumulacijom od 782 milijuna m3 vode predstavlja jedan od najvećih akumulacijskih bazena u Europi te spada u hidroenergetski sustav rijeke Cetine. Administrativno gledano, Buško jezero nalazi se na području Federacije Bosne i Hercegovine odnosno na području Hercegbosanske županije pri čemu dvije trećine površine jezera administrativno pripada području općine Tomislavgrad dok je jedna trećina površine jezera administrativno pripada području općine Livno. S obzirom na kvalitetnu resursno-atrakcijsku osnovu, dobar geoprometni položaj, visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, brojnost neizgrađenih površina te razveden i atraktivan krajobraz, ovo područje ima vrlo dobre preduvjete za razvoj različitih vrsta odmorišno-rekreacijskog turizma kao i razvoj različitih vrsta turizma posebnih interesa (kao što je zdravstveni turizam, turizam na seoskim obiteljskim domaćinstvima, cikloturizam, promatranje ptica, ‘trekking’ i sl.) namijenjenog užim tržišnim segmentima. Međutim, unatoč činjenici što šire područje Buškog jezera karakterizira vrlo kvalitetna i diversificirana turistička resursna osnova, može se zaključiti da ona trenutno nije primjerno tržišno valorizirana. Kao dokaz tome može poslužiti podatak da je, prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Hercegbosanske županije tijekom 2011. godine ostvareno samo 1,9 tisuća turističkih dolazaka te 4,5 tisuća turističkih noćenja. Ako bi se u obzir uzeo i neregistrirani turistički promet, kojega je vrlo teško precizno procijeniti, ovaj broj bio bi zasigurno nešto veći, ali još uvijek daleko manji od potencijalnog turističkog prometa koji je na ovome području realno moguće ostvariti. Da se trenutno stanje turističkog razvoja Buškog jezera može ocijeniti kao nepovoljno odnosno da se njegova turističko-atrakcijska osnova trenutno ne koristi na efikasan i ekonomski opravdan način, pokazuje i podatak da je na području susjedne Splitsko-dalmatinske županije u RH tijekom 2012. godine ostvareno 1,8 milijuna turističkih dolazaka te 10,5 milijuna turističkih noćenja. Konačno, ova činjenica je prepoznata i u Strategiji razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2008.-2018. u kojoj je turistička razvijenost Hercegbosanske županije ocijenjena kao nedostatna dok je razvojni potencijal ocijenjen kao značajan (str. 142). Prepoznavši razvojni potencijal turizma na području Buškog jezera, kao i probleme vezane za suboptimalno korištenje i nedovoljnu tržišnu valorizaciju postojeće turističke resursno-atrakcijske osnove, tvrtka Delminium d.d. povjerila je Institutu za turizam i okoliš, Sveučilišta u Mostaru, izradu dokumenta pod nazivom ‘Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera’, koji bi na objektivan način trebao valorizirati postojeću resursnu osnovu i razvojni potencijal užeg područja oko Buškog jezera, te ih dovesti u kontekst suvremenih trendova na turističkom tržištu, sve u cilju učinkovite komercijalizacije određenog broja tržišno spremnih turističkih proizvoda. Riječ je o strateškom razvojnom dokumentu kojim treba predložiti dugoročno održiv i tržišno atraktivan koncept turističkog razvitka navedenog lokaliteta. Samim tim, riječ je o dokumentu kojeg će nositelji javne vlasti projektnog područja (općine Tomislavgrad i Livno te Hercegbosanska županija) moći koristiti kao konkretan i jasan okvir za valorizaciju razvojno-investicijskih projekata u funkciji efikasnog upravljanja turističkim razvitkom cijelog projektnog područja. U želji da ovaj dokument bude što operativnijeg karaktera, Naručitelj je tražio da se prilikom izrade dokumenta poseban naglasak stavi na definiranje konkretnih poduzetničkih projekata i aktivnosti, odnosno na njihov detaljan opis kao i procjenu financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti predloženih projekata.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

1.1. Ciljevi projekta

1.2. Pristup izradi projekta

Polazeći od opisa projektnog zadatka te istovremeno uvažavajući suvremena načela turističkog planiranja, osnovni ciljevi izrade Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera su:

Za izradu Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera koristi se metodologija koja se uobičajeno koristi prilikom izrade planskih dokumenata s područja turizma. Ona se temelji na suvremenim principima učesničkog planiranja koji podrazumijevaju suradnju sa svim interesnim skupinama na definiranju važnih projektnih odrednica, kao što su ciljevi razvoja turizma, vizija razvoja turizma, definiranje konkretnih projekata, plan implementacije i sl. S obzirom da se radi o učesničkom planiranju, metodologija izrade projekta podrazumijeva organizaciju konzultativnih radionica i razgovore sa svim interesnim skupinama. Drugo važno metodološko obilježje je susretno planiranje gdje proces planiranja paralelno započinje odozgo prema dolje (‘bottom down’) i odozdo prema gore (‘bottom up’). Dakle, proces planiranja paralelno odvija se od općeg prema pojedinačnom i od pojedinačnog prema općem te se na kraju oba pristupa međusobno prilagode, a razlike odnosno odstupanja se usklađuju (slika 1.2.1.). Osim toga, metodologija je maksimalno orijentirana prema provedbenim rješenjima uz istovremeno maksimalno uvažavanje održivog razvoja turizma.

– Stvaranje destinacijskog lanca vrijednosti odnosno cjelovitog sustava atraktivnih turističkih doživljaja na području obuhvata projekta koji treba biti u funkciji trajnog privlačenja različitih segmenata turističke potražnje kako iz uže tako i iz šire gravitacijske zone; – Poticanje i revitalizacija poduzetničke aktivnosti na cijelom području obuhvata projekta kroz prijedlog konkretnih poduzetničkih projekata te kroz procjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti; – Poticanje socio-demografske i ekonomske kohezije projektnog područja s ciljem podizanja životnog standarda lokalnog stanovništva, odnosno: – pružanje mogućnosti lokalnom stanovništvu za ostvarivanjem dodatnih prihoda od turizma, – smanjenje nezaposlenosti i stvaranje mogućnosti za samozaposlenje, – zadržavanje osoba mlađe životne dobi na projektnom području s ciljem postupne demografske revitalizacije, – povećanje potražnje za poljoprivrednim proizvodima lokalnog stanovništva te njihov plasman u turističku potrošnju, – kreiranje dodatnih društvenih sadržaja koji bi, osim turistima, bili na raspolaganju i lokalnom stanovništvu, – poboljšanje svih elemenata komunalne infrastrukture koje podjednako koriste i turisti i lokalno stanovništvo te – očuvanje lokalne tradicije i kulturne baštine od zaborava i propadanja kroz njezino aktivno uključenje u razne vrste turističkih proizvoda. Kako bi ranije navedeni ciljevi bili realno ostvarivi, potrebno je izraditi plan razvoja turizma kojim se definira sustavan i dugoročno održiv razvoj turizma na području Buškog jezera, a koji treba sadržavati: – Analizu postojećeg stanja projektnog područja; – Analizu relevantnih tržišnih trendova i tržišnog potencijala; – Analizu potencijalnih prilika i razvojnih ograničenja bitnih u kontekstu razvoja turizma; – Definiranje jasne razvojne vizije turizma na području obuhvata projekta; – Definiranje poduzetničkih projekata kao i ostalih aktivnosti koje su u funkciji postizanja željene vizije; – Definiranje smjernica plana marketinga projektnog područja; – Definiranje prikladnog organizacijskog okvira za implementaciju plana razvoja turizma odnosno za provođenje predloženih projektnih aktivnosti te – Prijedlog akcijskog plana s terminskim planom aktivnosti za učinkovitu realizaciju razvojnog koncepta. U skladu s tako postavljenim ciljevima, Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera će, po svome završetku, predstavljati:

Slika 1.2.1. Proces susretnog planiranja Odozgor prema dolje (“Bottom-dowen”)

Pojedinačni projekti usklađeni su sa glavnim planom

GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA

USKLAĐIVANJE PROJEKTNIH CILJEVA

POJEDINAČNI PLANOVI

POJEDINAČNI PROJEKTI

Glavni plan temelji se na pojedinačnim projektima

Odozdo prema gore (“Bottom-up)

Izvor: autori studije.

U nastavku teksta slijedi detaljan opis ključnih metodoloških odrednica:

– Cjeloviti javni i koncepcijski okvir kao i operativni program djelovanja svih nositelja turističke politike na projektnom području; – Dokument u koji su transparentno ugrađeni svi elementi nužni za učinkovito vođenje turističke politike na području Buškog jezera što je važna pretpostavka efikasnog donošenja kako dnevnih odluka operativnog karaktera, tako i dugoročnih, strateških razvojno-investicijskih odluka s područja djelovanja javnog i privatnog sektora te – Važan izvor informacija za potencijalne investitore.

A. Učesničko planiranje odnosno suradnja s interesnim skupinama podrazumijeva komunikaciju i diskusiju s ključnim dionicima turističkog razvoja na području obuhvata projekta koja je u funkciji postizanja suglasja oko važnih razvojnih pitanja, kao što su ciljevi turističkog razvoja, vizija razvoja turizma, definiranje investicijskih projekata s područja javnog i privatnog sektora, utjecaj turističkog razvoja na stanje okoliša i sl. Učesničko planiranje podrazumijeva organizaciju određenog broja radnih sastanaka, radionica i prezentacija koje za cilj imaju razmjenu mišljenja, raspravu i dogovor

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

svih dionika turističkog razvoja, diskutiranje predloženih rješenja te postizanje konsenzusa oko važnih razvojnih pitanja. Pregled aktivnosti vezanih za učesničko planiranje na izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera prikazan je tablicom 1.2.1. Tablica 1.2.1. Pregled aktivnosti učesničkog planiranja

AKTIVNOST

CILJEVI

SUDIONICI

Obilazak terena i inicijalni sastanak s predstavnicima Naručitelja

Upoznavanje s resursno-atrakcijskom osnovom radi utvrđivanja osnovnih elemenata tržišnog pozicioniranja i razvoja proizvoda na području obuhvata projekta. Upoznavanje s postojećim projektnim prijedlozima važnim u kontekstu turističkog razvoja projektnog područja.

Predstavnici Naručitelja - poduzeća Delminium d.d., i predstavnici radnog tima angažiranog na izradi dokumenta, 5-10 osoba.

Prezentacija analize turističke resursne osnove te prijedlog ‘drafta’ razvojnog koncepta, što uključuje prijedlog investicijskih projekata, prijedlog marketinških aktivnosti te prijedlog modela upravljanja destinacijom.

Interesne skupine zainteresirane za razvoj turizma projektnog područja, predstavnici javne vlasti, predstavnici privatnog sektora, predstavnici vjerskih ustanova te predstavnici udruga civilnog društva, 20-30 osoba.

Prezentacija resursnoatrakcijske osnove i prijedlog razvojnog koncepta

Imajući u vidu ciljeve definirane opisom projektnog zadatka te uzimajući u obzir prethodno opisani metodološki postupak izrade projekta, pristup izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera prikazan je slikom 1.2.2. Slika 1.2.2. Pristup izradi Lokalnog plana razvoja turizma za područje Buškog jezera

PRISTUP PROJEKTU I CILJEVI

Radionica s ključnim Prikupljanje podataka od dionika turističkog razvoja s dionicima turističkog razvoja ciljem: – Prikupljanja podataka vezanih za prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje glede razvoja turizma na projektnom području; – Valorizacije projektnih prijedloga sa lokalnom zajednicom te – Postizanje konsenzusa oko svih bitnih razvojnih pitanja.

Prezentacija finalnog dokumenta

Najšira stručna javnost, predstavnici javne vlasti, mediji, svi zainteresirani za razvoj turizma, 40-50 osoba.

Prezentacija finalnog dokumenta s naglaskom na investicijski plan i plan marketinških aktivnosti

provedbenim rješenjima. To konkretno znači da će u dokumentu naglasak biti stavljen na definiranje glavnih investicijskih projekata, na ocjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti, na definiranje osnovnih marketinških aktivnosti te na definiranje najprimjernijeg modela implementacije svih projektnih aktivnosti.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

ZAKONSKI OKVIR

TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE

VIIZIJA TURISTIČKOG RAZVOJASTRATEŠKI CILJEVI

DIONICI TURISTIČKOG SOCIO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA RAZVOJA KONCEPT TURISTIČKOG RAZVOJA ANALIZA TRENDOVA TRŽIŠNOG POTENCIJALA

B. Susretno planiranje, kao što je već i naglašeno, karakterizira paralelni proces planiranja odozgo prema dolje i odozdo prema gore, pri čemu se u konačnici ova dva pristupa susreću i usuglašavaju. Ovaj metodološki korak osobito je važan kod planiranja turističkog razvoja onih destinacija, kao što je Buško jezero, kod kojih su određene projektne aktivnosti započete prije definiranja plana razvoja turizma, te im je potrebno naći primjerenu funkciju u novom konceptu turističkog razvoja. Konkretno, u slučaju Buškog jezera, radi se o projektu izgradnje smještajnih kapaciteta i zabavnih sadržaja na lokalitetu Grabovica (Eko-etno selo Grabovica) te o činjenici da je Naručitelj već unaprijed imao sprema dva projektna prijedloga za izgradnju smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja na lokalitetima Galin Lakat i Naklo. Poštujući principe susretnog planiranja moguće je sve već započete projektne aktivnosti kvalitetno uklopiti u krovni plan razvoja turizma na području Buškog jezera.

INVESTICIJSKI PLAN

SWOT ANALIZA

SMJERNICE MARKETING STRATEGIJE

STRATEŠKE PREDNOSTI STRATEŠKI NEDOSTACI

AKCIJSKI PLAN S TERMINSKIM PLANOM AKTIVNOSTI

ZAKLJUČAK

C. Konačno, s obzirom na želju Naručitelja da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera bude dokument operativnog karaktera, metodologija je maksimalno orijentirana prema Izvor: autori studije. 12

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

2. Analiza postojećeg stanja 2.1. Geografska, klimatska i prirodna obilježja regije Buškog jezera Ukupna površina Buškog jezera iznosi 55.8 ha, pri čemu s okolnim područjem, pojasa širine dva kilometra čini uže područje razvoja Buškog jezera (uže područje obuhvata projekta). Buško jezero nalazi se na području dviju administrativnih jedinica, općine Livno (1/3 ukupne površine jezera) i na području općine Tomislavgrad (2/3 ukupne površine jezera), koje zajedno čine šire područje obuhvata projekta (slika 2.1.1.). Obje općine nalaze se u Hercegbosanskoj županiji, na jugozapadu Bosne i Hercegovine, uz granicu s Republikom Hrvatskom. Granične općine su, sa sjevera Bosansko Grahovo i Glamoč, sa sjeveroistoka općina Kupres, s istoka općine Jablanica i Prozor, s juga općina Posušje, te sa zapada Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija u Republici Hrvatskoj. Slika 2.1.1. Položaj Buškog jezera, te uže i šire područje obuhvata projekta

području plitkoga krša sjeverne Hercegovine, koje karakterizira izmjena krških polja i Dinarskog masiva. Uže područje Buškog jezera geomorfološki omeđuju sa sjevera Livanjsko polje i planina Rastovača, sa sjeveroistoka Planina Vitrenik, s istoka Duvanjsko polje, s juga Bukova Gora, te sa zapada Planinski masiv Kamešnice. Ukoliko promatramo šire područje Buškog jezera, uključujući Livanjsko i Duvanjsko polje kao prirodne sastavnice jezera, područje je geomorfološki omeđeno sa sjeverozapada masivom Dinare, sa sjevera masivima Golije i Cincara, sa sjeveroistoka masivom Raduše, s istoka masivom Ljubije, s jugoistoka masivima Čvrsnice i Vrana, s juga Raškim Poljem te sa zapada masivom Kamešnice. Krajobraz područja je karakterističan za plitki krš, s brojnim vrtačama, te kratkim riječnim tokovima i njihovim ponorima. Krš je djelomično prekriven crvenicom, što omogućuje razvoj kulturnog krajobraza raštrkanih polja i pašnjaka. Položaj Buškog jezera u širem okruženju ilustrira slika 2.1.1. Buško jezero je postankom umjetno akumulacijsko jezero, nastalo 1974. godine realizacijom zajedničkog projekta tadašnjih vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s tim da je u Hrvatskoj (mjesto Ruda, općina Otok) izgrađena hidroelektrana ‘Orlovac’ (instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh), dok je na teritoriju Bosne i Hercegovine izgrađena akumulacija. Jezero ima površinu od 55,8 km², što ga čini jednom od najvećih akumulacija u Europi, a ukupna zapremina jezera iznosi 782 milijuna m³1. Maksimalna količina vode u Buškom jezeru iznosi 800 milijuna m³. Dužina jezera iznosi 13,5 km, širina oko 7,2 km, dok dubina doseže i do 16 metara na pojedinim mjestima. Ukupna dužina obale jezera iznosi oko 24 km (ovisno o visini vodostaja). Klimatski uvjeti na području Buškog jezera pogoduju turističkoj aktivnosti u većem dijelu godine. Klima je prijelazna kontinentalno-mediteranska. Prijelazna mediteranska klima karakteristična je za područje visoke Hercegovine, pri čemu temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine i udaljenošću od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6° do 0,8°C. Zime su oštre s prosječnim siječanjskim temperaturama od –1,8° do –6°C. Prosječna godišnja temperatura zadnjih 57 godina (1951. – 2008.) iznosi 9,3°C. Ljeta su duga i sunčana, s oko 2.500 sati insolacije. Godišnje, u ovom prostoru padne od 1.250-1.500 mm padalina, pri čemu glavninu padalina čini kiša, a u siječnju i veljači su izraženije snježne padaline. Bura je najizraženija u zimskom periodu i veoma jaka na izloženijim prevojima, dok je na samom jezeru manje izražena.

Izvor: autori studije.

Unutar užeg područja obuhvata projekta nalaze se naselja Bijelo Polje, Podgradina, Vržerala i Podhum - područje općine Livno te naselja, Prisoje, Grabovica, Zidine, Bukova gora i Kazaginac područje općine Tomislavgrad. Područje Buškog jezera prirodni je nastavak Livanjskog polja i nalazi se na 716 m n/v. Pripada 14

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

1 Federalni zavod za statistiku (2012). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Federalni zavod za statistiku

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Slika. 2.1.2. Glavni klimatski faktori za mjernu postaju Livno 2011. godine (najbliža mjerna stanica Buškom jezeru)

prostoru obitava i deset vrsta sisavaca, divljih životinja (divokoza, vuk, mrki medvjed, divlja mačka, srna, ris, puh, divlji konji), kao i autohtonih domaćih vrsta (ovca ‘pramenarka’ i krava ‘buša’). Što se tiče flore na području Livanjskog polja i Buškog jezera, zastupljene su brojne vrste cvjetnica, ljekovitog bilja i bobičastog voća. Od gljiva na širem području Buškog jezera često se pojavljuje 6 vrsta (smrčak, lisičarka, livadska pečurka, sunčanica, mliječnica i vrganj). Važno je još naglasiti da se cijelo područje Livanjskog polja u površini od 45.868 ha, a time i Buško jezero, nalazi na listi RAMSAR3 područja, koju čine močvare od međunarodne važnosti, naročito staništa ptica močvarica.

2.2. Socio-demografska obilježja Prema zadnjem službenom popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1991. godine, na prostoru općina Livno i Tomislavgrad, bilo je nastanjeno ukupno 70,6 tisuća stanovnika, od čega 40,6 tisuća u općini Livno i 30 tisuća u općini Tomislavgrad. Zbog starosti podataka bitno je naglasiti da se, prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku na dan 30.06.20094., broj stanovnika analiziranih općina znatno smanjio. Tako se procjenjuje da je na području općine Livno 2009. godine živjelo oko 32 tisuće stanovnika, a na području općine Tomislavgrad oko 27,3 tisuće stanovnika, što predstavlja pad od oko 15% u odnosu na 1991. godinu (tablica 2.2.1.).Prosječna gustoća naseljenosti općine Livno iznosi 34 st/ km2, a gustoća naseljenosti općine Tomislavgrad 28 st/km2, što ih svrstava među rjeđe naseljene općine u BiH, te je gustoća naseljenosti više nego dvostruko manja od državnog prosjeka BiH (75 st/km2). Tablica 2.2.1. Dobna struktura općina Livno i Tomislavgrad, 2009.

Izvor: Federalni Hidrometeorološki zavod, 2011.2

Područje Buškog jezera raspolaže vrijednim prirodnim resursima među kojima se ističe bogatstvo i raznovrsnost ribljeg fonda (šaran, pastrmka, podbila, babuška, klen, som), obradive poljoprivredne površine te bogatstvo vodnih resursa. Potrebno je naglasiti da je riblji fond često u opasnosti zbog naglog smanjenja razine vode, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci. Također, u jezeru su zastupljeni i bjelonogi rakovi koji su sve rjeđi u samom jezeru, ali ih se može pronaći u obližnjem potočiću Mandek koji se ulijeva u Buško jezero. Također, na području Buškog jezera borave i brojne vrste guštera i zmija. Na području Buškog jezera i njegovom prirodnom nastavku Livanjskom polju obitava i desetak vrsta ptica, od kojih su zaštićene vrste jarebica kamenjarka, tetrijeb gluhan, sivi ždral i zlatovrana. Na ovome 2 Federalni hidrometeorološki zavod BiH (2012). Klimatološka analiza 2011 godine, Preuzeto sa.: http://www.fhmzbih.gov.ba u siječnju 2013.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Dobna skupina

Broj stanovnika Općine Livno

Udio dobne skupine Broj stanovnika Udio dobne skupine u ukupnom br.st općine Tomislavgrad u ukupnom br.st

0-14

4.794

15,0

4.112

15,1

15-64

21.234

66,3

18.114

66,5

65<

5.985

18,7

5.026

18,4

Ukupno

32.013

100,0

27.252

100,0

Izvor: Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30.06.2009, Federalni zavod za statistiku.

Analiza socio-demografskih podataka pokazuje da je dobna struktura stanovnika općina Livno i Tomislavgrad sve nepovoljnija, na što ukazuju i indeksi starenja stanovništva obiju općina koji iznose 124,6 (Livno) i 121,8 (Tomislavgrad) te ukazuju na depopulaciju kao jedno od glavnih sociodemografskih obilježja ovoga područja. Također, indeks zavisnosti (omjer ovisnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) u obje općine iznosi 50, što upućuje na nepovoljnu dobnu strukturu, koja može negativno utjecati na gospodarski razvoj. Istovremeno indeks zavisnost za Federaciju je 3 RAMSAR konvencija donesena je 2. veljače 1971. godine, a njen je cilj očuvanje onih područja na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Ramsarski popis čine međunarodno važna močvarna područja, a na njemu se danas nalazi 1929 područja pokrivajući ukupnu površinu od oko 185 milijuna hektara na svim kontinentima. 4 Federalni zavod za statistiku (2009). Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi 30.06.2009., Preuzeto sa: http://www.fzs.ba/ u siječnju 2013.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

2010. godine iznosio 41,25, te je, iako još uvijek razmjerno visok, ipak nešto niži nego na području općina Livno i Tomislavgrad.

Slika 2.3.1. Prometna povezanost područja Buškog jezera s destinacijama u užem i širem okruženju

2.3. Prometna povezanost Prostorno gledano područje Buškog jezera odlično je cestovno povezano s ostatkom Bosne i Hercegovine, ali i s područjem Republike Hrvatske, te se može reći da je dobra prometna povezanost odnosno povoljan geoprometni položaj jedna od glavnih komparativnih prednosti Buškog jezera (slika 2.3.1). Od važnih cestovnih pravaca uz samu zapadnu obalu Buškog jezera prolazi magistralna cesta M-16 od Splita prema Livnu te dalje prema Banja Luci. Na 5 km od samog Buškog jezera se nalazi i državni granični prijelaz Kamensko, jedan od najprometnijih graničnih prijelaza između RH i BiH. Granični prijelaz ima sedam ulazno-izlaznih traka, objekte za carinsku službu i graničnu policiju, carinski terminal te druge prateće objekte. Na razmjerno maloj udaljenosti od područja Buškog jezera prolazi i autocesta Dalmatina A-1 Zagreb-Karlovac-Gospić-Split-Vrgorac, što omogućuje laku dostupnost iz srednje Europe. Od čvorišta na autocesti A-1 kao najvažnijih točka pristupa, najbliži je čvor Bisko, smješten oko 28 km od graničnog prijelaza Kamensko. Najznačajnije prometnice na području Buškog jezera su: – Magistralna cesta M-16 G.P. Kamensko-Podgradina-Livno-Šuica-Kupres-Bugojno-Donji Vakuf-JajceBanja Luka (prolazi uz zapadnu obalu jezera) – ukupne duljine 279,6 km, od čega je na području Buškog jezera 23 km (Kamensko-Livno); – Magistralna cesta M-6.1 Bosansko Grahovo-Livno-Tomislavgrad-Posušje-Široki Brijeg-MostarNevesinje-Gacko (prolazi uz sjevernu i sjeveroistočnu obalu jezera) – ukupne duljine 287 km, od čega je na području Buškog jezera 17,3 km (Livno-Prisoje); – Magistralna cesta M-16.3 – GP Kamensko-Podgradina; – Regionalna cestaRC-417 – Kamensko-Prisoje-Tomislavgrad (prolazi uz južnu i istočnu obalu jezera) te – Regionalna cesta RC-416a. Osim navedenih magistralnih i regionalnih prometnica sva naselja na području Buškog jezera međusobno su relativno dobro povezana mrežom lokalnih cesta. Ipak, prometovanje ovim cestama djelomično je otežano zbog njihovog lošijeg održavanja, tako da bi njihovo poboljšanje bilo u interesu turističkog i sveukupnog gospodarskog razvoja ovoga područja. Za šire područje Buškog jezera važna je i magistralna cesta M-15 Kozarska Dubica (M-14) - PrijedorSanski Most-Ključ-Mrkonjić Grad-Glamoč-Livno-Šuica-Tomislavgrad (M-6.1) - Posušje (M-6.1) – HR, kao važan obodni pravac. Planirana brza cesta B-2, Donji Vakuf-Bugojno-Kupres-Livno-G.P. Kamensko, svojom izgradnjom svakako će znatno pridonijeti prometnoj dostupnosti cijele regije, te još lakšem tranzitu između Kupresa, kao etabliranog turističkog odredišta i Buškog jezera.

Izvor: autori studije.(CESTOVNO SU POSUŠJE, ŠIROKI BRIJEG I MOSTAR U ISTOM SMJERU)

Udaljenost od Prisoja (najvećeg naselja uz Buško jezero) do ostalih destinacija iz užeg i šireg okruženja iznosi6: – Livno – 21 km, – Tomislavgrad – 20 km, – Sinj – 55 km, – Kupres – 59 km, – Split – 83 km, – Mostar – 95 km, – Međugorje – 110 km, – Šibenik- 135 km, – Sarajevo – 181 km, – Dubrovnik – 226 km, – Zagreb – 450km te – Beograd – 456 km. Najbliža međunarodna zračna luka nalazi se u Splitu. Ona zadnjih godina bilježi sve veći putnički promet (1,4 milijuna putnika u 2012. godini), s 31 ugovorenim redovnim i sezonskim prijevoznikom.

5 Ovaj podatak upućuje na visoku opterećenost radno sposobnog stanovništva u odnosu na broj uzdržavanih osoba, Izvor: Indexmundi, 2010.

6 Udaljenost je izračunata prema preporučenim rutama Internet stranice ViaMichellin, www. viamichellin.com, pristupljeno u veljači, 2013.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Također, u relativnoj blizini se nalazi i zračna luka Mostar, no ona ima zanemariv turistički promet (36,8 tisuća putnika u 2011. godini). Blizina ove dvije zračne luke, osobito Splitske, predstavlja komparativnu prednost Buškog jezera u odnosnu na brojne druge destinacije u BiH.

2.4. Zakonodavni okvir Analizom zakonodavnog okvira kojim se uređuje pravna materija vezana za turističko privređivanje na području Federacije BiH, utvrđeno je da ona nije regulirana jedinstvenim pravnim aktom već se određuje različitim zakonskim i podzakonskim aktima. Jedan dio zakona odnosi se isključivo, ili svojim većim dijelom na turistički sektor, dok je nekim zakonima uređena ostala materija iznimno bitna za funkcioniranje turističkog sektora. Zbog brojnosti zakonskih i podzakonskih propisa koji su u najširem smislu važni za planiranje razvoja turizma na području Federacije BiH, kao i područja Buškog jezera, sve postojeće propise je, radi jednostavnosti analize, potrebno podijeliti u tri skupine: propisi osobito važni za turistički sektor, propisi djelomično važni za turistički sektor te propisi općeg karaktera koji obvezuju sve gospodarske subjekte, pa tako i turističke subjekte. 2.4.1. Propisi osobito važni za turistički sektor U ovu skupinu propisa svrstani su propisi kojima se uređuje materija vezana za turizam te koji direktno obvezuju pružatelje turističkih usluga. U te zakone se ubrajaju: – Zakon o turističkoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09); – Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine Federacije BiH, broj 32/09); – Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 19/96 i 28/03). Osim zakonskih propisa, postoji i cijeli niz podzakonskih akata važnih u kontekstu turističkog planiranja, od kojih su najvažniji: – Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (Službene novine Federacije BiH, broj 23/96, 46/98, 27/00, 36/802); – Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (Službene novine Federacije BiH, broj 50/03); – Uredba o članarinama u turističkim zajednicama (Službene novine Federacije BiH, broj18/09); – Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za uplatu članarine turističkim zajednicama (Službene novine Federacije BiH, broj 50/03); – Uredba o boravišnoj pristojbi (Službene novine Federacije BiH, broj 18/09) te – Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče (Službene novine Federacije BiH, broj 88/08). U nastavku teksta se daje kratki prikaz navedenih zakonskih akata. Zakonom o turističkoj djelatnosti se definira pojam turističke djelatnosti. Člankom 3. ovoga Zakona, turistička djelatnost definirana je kao ‘pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu’. Zakonom se također utvrđuju vrste usluga u turističkoj djelatnosti. Ovaj Zakon definira slijedeće vrste usluga u turističkoj djelatnosti: (a) pružanje usluga putničke agencije, (b) pružanje usluga turističkog vodiča, pratitelja, animatora, zastupnika, (c) pružanje usluga u nautičkom, seoskom, zdravstvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, športskom, lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma, (d) pružanje usluga na skijaškom terenu, (e) pružanje usluga splavarenja i raftinga te (f ) pružanje ostalih turističkih usluga. Zakonom o turističkoj djelatnosti reguliran je i inspekcijski nadzor kojemu je cilj osiguranje provođenja odredbi ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

usluga prehrane, (b) pripremanje i posluživanje pića i napitaka, (c) pružanje usluga smještaja te (d) pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez posluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom tj. ‘catering’. Zakonom se definiraju i uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, definira se osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, vrste ugostiteljskih usluga koje je moguće obavljati u pokretnim i sličnim ugostiteljskim objektima, ugostiteljske usluge koje je moguće pružati u kućanstvu, seoskom kućanstvu i na plovnom objektu. Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH uređuje se ustrojstvo i način rada turističkih zajednica te osnovna načela njihovog financiranja i gospodarenja. Temeljem Zakona ustrojena je turistička zajednica Federacije BiH čija je glavna funkcija jačanje i promicanje turizma u Federaciji BiH kao i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba u djelatnostima ugostiteljstva i turizma. Zakonom se također ustrojavaju županijske turističke zajednice te turističke zajednice područja i turističke zajednice općina, s tim da su ove posljednje izmjenama i dopunama Zakona iz 2003. godine ukinute. 2.4.2. Propisi djelomično važni za turistički sektor U zakonskoj regulativi postoji i cijeli niz zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira materija koja nije isključivo vezana za turizam, ali je također važna u kontekstu planiranja turističkog razvoja. U ovu skupinu propisa ubrajaju se zakoni kojima se regulira korištenje i zaštita resursa koji su u funkciji turističkog razvoja, kao što su prostor, okoliš, kulturno-povijesna baština i sl. S obzirom da su upravo očuvani okoliš i neizgrađeni prostor neki od najvažnijih turističkih resursa, prilikom planiranja turističkog razvoja važno je uvažavati principe održivog razvoja turizma, a kojima se postiže ravnoteža između turističkog razvoja i zaštite prirodnih resursa. Stoga se pri planiranju turističkog razvoja Buškog jezera, u obzir moraju uzeti i zakoni koji reguliraju ovo područje. U ovoj skupini propisa je skupina zakona iz 2003. godine (Službene novine Federacije BiH broj 33/03), odnosno: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o upravljanju otpadom te Zakon o fondu za zaštitu okoliša. Osim prirodnih resursa, značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i kulturno-povijesna baština. Stoga, prilikom planiranja turističkog razvoja na području Buškog jezera, u obzir treba uzeti propise koji pokrivaju domenu zaštite kulturno-povijesne baštine, među kojima se nalaze: – Zakon o zaštiti dobara koja su Odlukom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika proglašena kao nacionalni spomenik BiH (Službeni glasnik Federacije BiH, broj 2/02, 8/02,27/02, 6/05); – Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa (Službeni list BiH, broj. 20/85, 12/87, 3/93 i 13/94); – Pravilnik o vođenju registra zaštićenih dobara kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa (Službeni list BiH, broj.1/87); – Uredba o uvjetima i načinu prezentacije nacionalnih spomenika (Službene novine Federacije BiH, broj 27/12) S obzirom da je razvoj turizma neraskidivo vezan s prostorom u kojem se odvija i kojega mijenja svojim razvojem, prilikom planiranja turističkog razvoja Buškog jezera, u obzir je potrebno uzeti i propise koji pokrivaju materiju urbanizma i prostornog planiranja. Ovu materiju reguliraju: Zakon o prostornom uređenju (Službene novine Federacije BiH, broj 55/02), Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 45/10) i Zakon o građenju (Službene novine Federacije BiH, broj 55/02).

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti definira se pojam ugostiteljske djelatnosti, pri čemu su kao moguće ugostiteljske djelatnosti definirane sljedeće usluge: (a) pripremanje hrane i pružanje 20

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

2.4.3. Propisi općeg karaktera Uz ranije navedene propise, turistička djelatnost mora biti usklađena i s drugim propisima kojima se reguliraju obvezno pravni odnosi koji nastaju među dionicima turističke djelatnosti. Među te propise se ubrajaju propisi koji se bave zaštitom prava potrošača, korištenjem javnih dobara, osiguranjem zdravlja i života i imovine turista tijekom turističkog putovanja i sl. Iz ove skupine zakona najveću važnost, u kontekstu turističkog razvoja, ima materija pravnog instituta koncesija koja je, u Bosni i Hercegovini, definirana s tri pravna akta: Zakonom o koncesijama BiH (Službeni glasnika BiH, broj 33/02), Zakonom o koncesijama FBiH (Službene novine F BiH, broj 4/02) te županijskim zakonima o koncesijama. 2.4.4. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih zakonskih odredbi Analiza ranije navedenih zakona i pravilnika upućuje da je legislativa koja regulira razvoj i funkcioniranje turističkog sektora na relativno zadovoljavajućoj razini. Pri tome posebno valja naglasiti značajan napredak koje je resorno ministarstvo (Federalno ministarstvo okoliša i turizma) postiglo donošenjem dva nova zakona, odnosno Zakona o turističkoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Također treba istaknuti da je zakonska regulativa koja pokriva segment zaštite okoliša (skupina zakona donesenih 2003. godine) vrlo kvalitetna odnosno da pruža dobre preduvjete za zaštitu prirodnih resursa kao osnove za razvoj i održivost turizma. Međutim postoje problemi s preklapanjem zakonskih nadležnosti između različitih razina vlasti (federalne, županijske, općinske) kojima se regulira materija važna za turističko planiranje. Najbolji primjer za to su zakonske nedorečenosti glede nadležnosti za dodjeljivanje koncesija za korištenje prirodnih resursa u gospodarske svrhe. Naime, prema Zakonu o koncesijama FBiH (članak 5) nadležnost za dodjelu koncesija podijeljena je između Vlade FBiH i županija. Međutim, prema članku 8 Zakona o principima lokalne samouprave FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 49/06), među nadležnostima jedinica lokalne samouprave definirane su i nadležnosti za utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinica lokalne samouprave i raspodjela sredstava ostvarenih od njihovog korištenja te utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara. Dodatno, izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH iz 2003. godine, kojim su ukinute općinske turističke zajednice, značajno je smanjena mogućnost lokalne samouprave da efikasno upravlja turističkim razvojem na području općina. Stoga bi izmjene ovoga Zakona, kojima bi se omogućilo ponovno osnivanje općinskih turističkih zajednica, znatno podiglo kvalitetu zakonodavnog okvira važnog za turistički razvoj.

2.5. Strateški i prostorno planski dokumenti od značaja za planiranje turističkog razvoja Prilikom promišljanja koncepcije dugoročnog turističkog razvoja područja Buškog jezera u obzir treba uzeti prethodno napravljene planske dokumente kojima je turistički razvoj glavni ili jedan od sporednih ciljeva. Strategija razvoja turizma Federacije BiH za period 2008. – 2018., dokument je u kojemu se u poglavlju 6.1.10. definiraju strateški pravci razvoja turizma na području Hercegbosanske županije. U Strategiji se navodi da su najvrjedniji turistički potencijali županije jedinstvo prirodnih različitosti na relativno maloj udaljenosti, te vodeno bogatstvo, ali se navodi da je trenutni stupanj turističke valorizacije ovih resursa nedostatan. Osim toga, u dokumentu se naglašava da najveći potencijal za daljnji razvoj imaju sportsko-rekreacijski turizam, aktivni odmor i turizam na seoskim obiteljskim 22

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

gospodarstvima te da bi glavni razvojni projekt trebao biti izgradnja novih smještajnih kapaciteta tipa hotela, aparthotela, pansiona, kampova, ruralnih kuća za odmor. Projekt ‘EU-tourism BiH - Tehnical assistence to support tourism industry in BiH’ ima cilj postavljanje temelja za razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini u skladu s međunarodnim standardima, pri čemu je naglasak na transferu znanja. Kao četiri glavna prioriteta definirani su politika održivog turizma i strateški okvir, jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira, marketing i promocija te razvoj ljudskih resursa. Također u sklopu projekta je napravljena i izdvojena studija slučaja za područje Buškog jezera unutar kojeg su izdvojene glavne interesne strane i njihove uloge (Općine Livno i Tomislavgrad, Delminium d.o.o i FMOIT), te su određene daljnje akcije i dionici koji bi u njima trebali imati ulogu. Utvrđeni su i potencijalni scenariji razvoja proizvoda te preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni. Regionalna strategija ekonomskog razvitka za ekonomsku regiju Hercegovina iz 2004. godine, prepoznaje turizam kao veliki potencijal područja. Međutim, prepoznaje i niz slabosti poput: neadekvatne i nedovoljne turistička infrastrukture i kapaciteta; slabe promocije i marketinške aktivnosti; nedostataka adekvatno obučenog kadra. Turizam je strategijom utvrđen kao prioritet 1.2. sa sljedećim mjerama: promocija turizma, poboljšanje turističkih kapaciteta te razvijanje međuregionalnih veza za turističke aktivnosti. Također se ističe područje Buškog jezera kao potencijalno zanimljivo turističko područje. Strategija razvoja općine Livno za razdoblje 2008. – 2015., područje Buškog jezera prepoznaje kao jedno od najvažnijih izletničkih područja u regiji, te prepoznaje turizam kao jedan od najvećih gospodarskih potencijala područja. Prema strategiji osnivanje obiteljskih gospodarstava s turističkom ponudom je najbolji način na koji se turistički potencijali područja mogu aktivirati. Mapa razvoja općine Tomislavgrad iz 2010. predviđa ostvarenje devet projekata vezanih za turistički razvoj od kojih se dva odnose na uže područje Buškog jezera i to su izgradnja biciklističke staze oko Jezera i uređenje plaže Marinovac. Ostali projekti se odnose na širu razvojnu regiju Buškog jezera i to su: uređenje odmorišta Vidikovac, izgradnja biciklističkih, planinarskih i pješačkih staza, izgradnja spomenika, izrada plana za očuvanje kulturne baštine, izrada programa kulturnih događaja, uređenje gradskog trga i uređenje zelenih površina. Od ostalih strateških dokumenta važnih za područje Buškog jezera, prvenstveno u smislu zaštite i planiranja prostora ističu se još : – Akcijski plan energetski održivog razvitka za općinu Livno (SEAP), 2012., – CHE Vrilo – Idejni projekt – Studija utjecaja na okoliš, 2011. te – Lokalni ekološki akcijski plan za općinu Livno, 2012. 2.5.1. Prostorno planski dokumenti Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, broj 2/06, 72/07 i 32/08) propisano je donošenje prostornog plana Federacije BiH, prostornih planova županija te prostornih planova općina (članak 6). Ovim Zakonom (članak 20) se predviđa donošenje Urbanističkog plana općine na temelju prostornog plana županije ili općine na način da se njime naročito razrađuje namjena zemljišta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebnih namjena (stavak 3). Zadnji prostorni plan Bosne i Hercegovine, koji postavlja strategiju prostornog uređenja države usvojen je još 1982. godine te je vrijedio za razdoblje 1981.- 2000. godine. Trenutno su tijeku aktivnosti na izradi novog Prostornog plana Federacije BiH za razdoblje 2008.- 2028. LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Nacrt Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2028. godine, iz 2012. godine, prema do sada objavljenim grafičkim prilozima, ne predviđa razvoj zona turističke namjene u užoj zoni razvoja područja Buškog jezera, već se kao zona za razvoj turizma na bazi kulturnohistorijskog naslijeđa predviđa samo područje grada Livna u široj zoni razvoja prostora Buškog jezera. Istovremeno, predviđeno je da se SI? područje samog jezera i okolice tretira kao buduće područje vodne akumulacije i retencije hidroenergetskih objekata, sistema za vodo snabdijevanje i sistema regulacije vodnog režima. Uz sam SI rub jezera predviđena je i izgradnja hidroenergetskog objekta. Također predviđena je i gradnja brze ceste uz zapadnu obalu Buškog jezera, što može pojačati turistički potencijal prostora, no istovremeno može i negativno utjecati na staništa ptica uz Jezero. Još jedna od nepovoljnih okolnosti je što će se na užem području Buškog jezera prema nacrtu nalaziti postrojenje s mogućnošću tehničko-tehnoloških nesreća, kao i na području grada Livna. Nacrt se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a s obzirom da područje Buškog jezera ne tretira kao potencijalno turističko, nalazi se u sukobu s interesima lokalne zajednice. Problem koji se javlja, kako na državnoj razini prostornog planiranja, tako i na regionalnoj razini, je što se prije same izrade planova (ili paralelno sa izradom) nije izradila sektorska studija za turizam, a iz toga proizlaze brojne neusklađenosti prostornog planiranja i potencijala pojedinih područja.

Slika 2.5.1.1. Grafički prikaz izmjena programske osnove uređenja područja oko Buškog jezera (općina Tomislavgrad)

Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera7 utvrđuje namjenu zemljišta i uvjete izgradnje na prostoru oko Buškog jezera, a u svrhu osiguranja gospodarenja, zaštite i upravljanja dijelom prostora općine Tomislavgrad kao osobito vrijednim prirodnim dobrom (slika 2.5.2.1). Njome se u tekstualnom dijelu određuju vrste zona te građevinski standardi zona. Od zona turističke namjene izdvojene su turističko rekreativna zona, zona vikend naselja, zona urbanih vila i sportsko-rekreativni poslovni park.

Izvor: Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, 2007.

2.5.2. Prijedlozi za unaprijeđenije relevantnih prostorno planskih dokumenata S obzirom da prostorni plan Federacije BiH još nije donesen, u većini slučajeva, ne postoji ni prostorno planska dokumentacija nižeg reda kao što su regionalni/županijski prostorni planovi ili prostorni planovi kojima se definiraju površine javne i društvene namjene. Budući da postojanje kvalitetne prostorno planerske podloge predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za turističko planiranje odnosno za eventualno rezerviranje zemljišta na području Buškog jezera turističku namjenu, nepostojanje ovih planova je jedna od najvećih prepreka za kvalitetno dugoročno planiranje turističkog razvoja. Također, za potrebe izrade nacrta prostornog plana FBiH nije prethodno provedena sektorska studija za turizam, te bi stoga na javnoj raspravi trebalo skrenuti pozornost na sljedeće elemente vezane za izmjene nacrta, u sklopu grafičkog priloga br.10 i 11: 7 Izrađena je od strane općine Tomislavgrad, 2007. godine, bez prethodno provedene sektorske studije turizma, te bez postojanja planova višeg reda. Kao takva programska osnova nije nikad zaživjela u očekivanoj mjeri, kao prostorno-planski dokument.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

– Zbog činjenice da postoji interes investitora i lokalne zajednice za razvoj turizma na području cijelog Buškog jezera, potrebno je veći dio Buškog jezera klasificirati kao područje za razvoj ljetnog turizma; LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

– S obzirom na postojeću sportsku aktivnost na južnoj strani jezera, potrebno je ovo područje označiti kao područje za sportove na vodi te – Buško jezero je područje u sklopu RAMSAR-a, te bi stoga bilo poželjno uvrštavanje Jezera među područja izuzetnih prirodnih vrijednosti. Kako programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, zbog nepostojanja planske dokumentacije višeg reda, nije usuglašena s ostalim planiranim projektima na razini FBiH, zbog interesa lokalne zajednice i investitora, potrebno je također provesti izmjene u korištenju zemljišta za turizam i rekreaciju. Spomenute izmjene i dopune biti će navedene nakon analize potencijala prostora kroz resursnu osnovu u poglavlju 2.7.

2.6. Analiza glavnih dionika razvoja Suradnja i uključenost svih dionika turizma iznimno je bitna s obzirom na moderni turizam kojega čini skup proizvoda i usluga iz domene privatnog i javnog sektora i čiji se razvoj temelji na uspješnoj suradnji svih dionika. Pri tome je privatni sektor ponuđač proizvoda i usluga, dok je javni sektor odgovoran za niz aspekata koji turistima omogućuju neometan dolazak i komforan boravak u destinaciji, poput javne infrastrukture i funkcioniranja javnih službi. Zbog svega navedenoga, potrebna je dobra suradnja svih interesnih skupina u razvoju turizma, da bi menadžment same destinacije bio uspješan. Slijedom navedenoga, glavni dionici razvoja turizma na području Buškog jezera su: – Javni sektor koji čine: općina Livno, općina Tomislavgrad, Turistička zajednica Hercegbosanske županije, Turistička zajednica Federacije BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, institucije u kulturi, udruge građana, društva i nevladine institucije, – Privatni sektor: investitori i ponuđači usluga u destinaciji (hotelijeri, ugostitelji, trgovci i ostali javni sektor) te – Lokalno stanovništvo. Svaka interesna skupina treba preuzeti pripadajući dio odgovornosti za turistički razvoj područja Buškog jezera, a preduvjet ukupnog razvoja je usklađenost dionika po pitanju vizije i budućih aktivnosti potrebnih za intenziviranje razvoja turizma. Predstavnici općina Livno i Tomislavgrad imaju uvid u razvojne probleme i u odnosu na mogućnosti mogu inicirati provedbu određenih infrastrukturnih projekata i aktivnosti. Općine su ujedno i nositelji infrastrukturnog razvoja o kojem u velikoj mjeri ovisi i razvoj turizma. Također općinske vlasti Livna i Tomislavgrada turistički razvoj mogu podržati kroz različite oblike potpora i lobiranja kod tijela županijske ili državne uprave. Zbog nepostojanja općinskih turističkih zajednica velik broj projekata koji će biti predloženi ovim planskim dokumentom biti će upravo u domeni općinskih aktivnosti. Osim infrastrukturnih projekata koji su dio ukupnog razvoja koncepta, jedna od glavnih zadaća ovih općina je njihova uloga u stvaranju poticajne investicijske klime, informiranja i edukacije lokalnog stanovništva i poduzetnika. Turistička zajednica Hercegbosanske županije ima cilj unaprijediti opće uvjete boravka turista kroz podizanje kvalitete turističkih komplementarnih usluga. Turistička zajednica odgovorna je za promociju turističkih proizvoda te interni marketing kojim je potrebno razviti svijest o mogućnostima koje sa sobom nosi turistički razvoj. Udruge građana i nevladine organizacije u ovome su trenutku posebice važne za razvoj turizma. Na području Buškog jezera može se prepoznati nekoliko tipova udruga građana, s interesima u turizmu, među kojima se ističu: – Lovačke udruge (Cincar, Livanjsko polje, Risovac, Vran i Zavelin) koje suradnjom s ostalim turističkim 26

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

subjektima mogu značajno utjecati na razvoj lovnog turizma – Planinarska društva (Cincar, Kamešnica, Orlova Stina, Borova Glava) sa značajnom ulogom u razvoju planinarskog turističkog proizvoda, kao i u održavanju planinarske infrastrukture; – Udruge eko-proizvođača (Udruga proizvođača sira Cincar, Udruga pčelara Vrisak i drugi) koje imaju važnu ulogu u ponudi autohtonih gastronomskih proizvoda; – Udruge građana (Udruga žena Duvanjke, Centar mladih Livno i sl.) promicanjem tradicionalnih vrijednost, kao i radom na ekonomskom osnaživanju pojedinih grupa pridonose borbi za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, te potiču na inicijativu; – Ribolovne udruge ( Eko-udruga športskih ribolovaca Stržanj i Gospodarsko društvo ‘Voda-riba– sport Buško jezero’) svojim radom i suradnjom mogu pozitivno utjecati na razvoj ribolovnog turizma i očuvanje resursa te – Sportska društva i klubovi (Biciklistički klub Livno, Aeroklub Tomislavgrad, Aeroklub Livno, Speleološko društvo ‘Mijatovi dvori’, Sportsko društvo ‘Buško blato’, Sportsko društvo ‘Troglav’ i drugi) mogu u budućnosti imati važnu ulogu kao potpora razvoju različitim aktivnostima u turizmu, kao i razvoju ‘mekog’ avanturizma. Turistička zajednica Federacije BiH i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao institucije na državnoj razini, promišljaju i brinu se o ukupnom razvoju i promociji turizma te kao takve imaju utjecaj na razvoj turizma i na području Buškog jezera. Također njihova je uloga i planiranje i provedba planova, promocija te podizanje kvalitete ukupne turističke ponude. Svojim djelovanjem stvaraju okvir i pozitivnu klimu za intenziviranje aktivnosti razvoja turizma na nižim prostornim cjelinama. Privatni sektor, kao baza turističkog razvoja, ima iznimno važnu ulogu u stvaranju turističke ponude. Zbog toga je izuzetno važno da hotelijeri, ugostitelji i svi drugi privatni ponuđači kontinuirano rade na podizanju kvalitete svojih usluga. Od iznimne je važnosti da privatni sektor ima aktivnu suradnju s javnim sektorom, osobito tijelima lokalne samouprave, na projektima važnim za turistički razvoj. Osim toga, posebno je važno naglasiti da vizija razvoja turizma treba biti prihvaćena od strane privatnog sektora koji bi svojim aktivnostima mogao pridonijeti intenzivnijem razvoju turizma. Kao glavni dionici privatnog sektora na širem području Buškog jezera prepoznati su: Eco – selo Grabovica, K&K Ranch, Ranč Lištanac, Hotel Dinara, Hotel Park, Hotel Tomislav, Motel Bacchus i Guest house San. Lokalno stanovništvo ima vrlo bitnu ulogu u ukupnom turističkom razvoju koja se, među ostalim, očituje i u gostoljubivosti, podržavanju turističkog razvoja i prihvaćanju vizije. Lokalno stanovništvo kao interesna skupina izrazito je fragmentirano i njegova podrška razvoju ovisi o brojnim činiteljima poput toga jesu li zaposleni u turizmu, koje su dobi i slično, te je stoga iznimno bitna njihova suglasnost s turističkim razvojem. Također od velikog je interesa veća inicijativa sa strane lokalnog stanovništva u različitim segmentima razvoja turizma od uređenja okućnica, pa do osnivanja manjih seoskih gospodarstava s turističkim smještajem. Osobito je važno da između interesnih skupina postoji slaganje oko vizije razvoja područja Buškog jezera. Nadalje iznimno je bitna informiranost svih dionika o akcijama koje će se provoditi bilo sa strane javnog ili privatnog sektora, prvenstveno zbog mogućnosti daljnje koordinacije akcija sviju dionika razvoja. To je moguće postići samo kroz suradnju, razumijevanje i povjerenje svih partnera u budućem razvoju područja Buškog jezera.

2.7. Resursna osnova Resursna osnova nekog područja čini skup turističkih atrakcija i infrastrukture neophodnih za razvoj turizma tog područja. Za inicijalni razvoj turizma najbitnije su turističke atrakcije, realne i potencijalne, koje predstavljaju bazu za turistički razvoj nekog područja. Upravo struktura i intenzitet privlačnosti LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

atrakcija određuju moguću strukturu turističkog destinacijskog proizvoda i njegov mogući imidž na turističkom tržištu. Stoga svako razvojno (dugoročno) planiranje turizma, pa tako i master plan turizma, mora sadržavati analizu turističke atrakcijske osnove konkretne turističke destinacije, što se, u ovom slučaju, odnosi na područje Buškog jezera. Proces se pri tome mora sastojati od prepoznavanja svih turističkih atrakcija koje postoje na određenom području, od onih koje već imaju svoju turističku funkciju (realne), do onih koje se tek prepoznaju kao takve (potencijalne). Postoje različite klasifikacije turističkih atrakcije, koje se razlikuju prvenstveno po načinu grupiranja atrakcija. Za potrebe klasifikacije u ovoj studiji, koristiti će se metodologija klasifikacije i vrednovanja turističkih atrakcija koju je razvio Kušen (2002, 2010)8. Osnovna funkcionalna klasifikacija sve turističke atrakcije dijeli na 16 osnovnih vrsta: (1) geološke značajke prostora, (2) klimu, (3) vodu, (4) biljni svijet, (5) životinjski svijet, (6) zaštićenu prirodnu baštinu, (7) zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu, (8) kulturu života i rada, (9) znamenite osobe i povijesne događaje, (10) manifestacije, (11) kulturne i vjerske ustanove, (12) prirodna lječilišta, (13) sportsko-rekreacijske građevine i terene, (14) turističke staze, putove i ceste, (15) atrakcije zbog atrakcija i (16) turističke paraatrakcije. Za potrebe ovoga plana prikupljeni su i obrađeni samo dostupni podaci o ključnim turističkim atrakcijama s područja Buškog jezera, koji su ipak dovoljni za kreiranje strateške orijentacije razvoja turizma i koncepcije turističke prostorne organizacije. To se odnosi na turističke atrakcije međunarodnog značaja (M), nacionalnog značaja (N), regionalnog značaja (R) te turističke atrakcije lokalnog značaja (L). Geološke značajke prostora Geološke karakteristike područja formiraju vidljive oblike reljefa na površini Zemlje, kao i u podzemlju (reljef, otoci, obale mora, jezera i rijeka, špilje), koji mogu zadovoljiti motive odmora i oporavka te sportske rekreacije dok pojedini geološki, oblikovni, paleontološki i arheološki zanimljivi dijelovi mogu biti proglašeni zaštićenima i predstavljati se kao dijelovi Zaštićene prirodne baštine. Geološku građu šireg područja Buškog jezera karakterizira krš i krška polja (Livanjsko, Glamočko, Kupreško i Duvanjsko) s karakterističnim krškim oblicima reljefa poput vrtača, ponikava, škrapa, estavela, špilja i jama. Područje Buškog jezera je prirodni nastavak Livanjskog polja, te je stoga sjeverna obala ravničarska, dok je ostalo okolno područje pretežito brdovito i planinsko. Obalne dijelove čine uglavnom nanosi gline, pijeska i šljunka, kao posljedica erozije vodom. Udaljavajući se od obale jezera sve je izraženiji krški reljef, djelomično prekriven plodnom crvenicom. Brojne planine u okruženju (Dinara, Vran, Cincar, Šator, Golija i Kamešnica) predstavljaju važan turistički resurs zbog mogućnosti razvoja aktivnih oblika turizma poput planinarenja i planinskog pješačenja. Također brojni speleološki objekti (špilja Listovača, pećina Duman, Mračnica i brojne druge) na širem području Buškog jezera, predstavljaju veliki potencijal za razvoj avanturističkih oblika turizma (speleoturizam). Od pojedinačnih atrakcija u sklopu geoloških značajki prostora, od najvećeg je značaja na užem području Buškog jezera Livanjsko polje kao najveće krško polje u Europi sa svojih 405 km2. Kao geološka atrakcija od nacionalne važnosti, na širem području Buškog jezera, izdvaja se planina Dinara (prema kojoj je ime dobio i cijeli planinski lanac – Dinaridi) za koju postoji inicijativa za osnivanje međudržavnog regionalnog parka.

8 Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam Kušen, E. (2010). A system of tourism attractions, Tourism, 58(4), 409-424.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 2.7.1. Geološke značajke prostora- resursna osnova Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Livanjsko polje

Dinara

Prirodna plaža Marinovac

Planine Vran, Golija, Šator, Cincar, Kamešnica

Duvanjsko, Glamočko i Kupreško polje

Špilja Listovača, pećina Duman, Mračnica, Golubinka, Mandića pećina, Topića pećina, Novokmetova pećina, Mišje pećine, Bukovčeva pećina, Suhača, Pećina na Goloj kosi, Podzemna pećina, Maljkovićeva pećina, Snježnjača (Barlilovke), pećina Vještačka gora

Ponor Šujice, Vrtače Japage

Izvor: autori studije.

Klima Područje Buškog jezera, kao i područje visoke Hercegovine, odlikuje prijelazna kontinentalnomediteranska klima. Prosječna godišnja temperatura zadnjih iznosi 9,3°C, a ljeta su duga i sunčana, s oko 2500 sati insolacije. Ovakva klima pogoduje razvoju ljetnog turizma uz obale Buškog jezera, upravo zbog ugodnog strujanja hladnijeg zraka s jezera, što predstavlja značajnu komparativnu prednost pred obližnjom Jadranskom obalom, koja ljeti ima značajno više temperature, osobito noćne. Također blizina viših planina s planinskom klimom i velikom količinom snijega tokom zime predstavlja važan potencijal za razvoj zimskog turizma na širem području Buškog jezera. Tablica 2.7.2. Klima-resursna osnova Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Prijelazna kontinentalno- planinska klima

Planinska klima

Izvor: autori studije.

Voda Voda je, u svim oblicima (more, jezera, rijeke, potoci, močvare) i stanjima (morska voda, slatka voda, termo-mineralna voda, snijeg, led) najznačajnija vrsta turističkih atrakcija. Zbog toga se na njoj temelji veliki broj oblika turizma, od odmorišnih oblika, do brojnih aktivnih oblika poput kajakinga, raftinga, jedrenja i drugih. Buško jezero s turističkog gledišta je višedimenzionalna turistička atrakcija: sama obala u geološkom smislu, kao kupališni medij, kao sportsko-rekreacijski medij, kao nautički medij te kao plovni medij. Temperatura vode koja tokom ljeta prelazi 20°C, te je visoke kakvoće i čistoće predstavlja najznačajniji resurs ove skupine atrakcija te se pruža značajna mogućnost za razvoj odmorišnog ljetnog turizma uz same obale jezera, pri čemu se ističu već postojeći plažni prostori na južnoj strani jezera (plaža Marinovac, te LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

brojne druge manje plaže) kojima se uglavnom koristi domicilno stanovništvo. Pošto većina ovih kupališnih prostora nema uređenu plažnu infrastrukturu njihov značaj u turizmu je ograničen. Također na području Buškog jezera moguće je bavljenje i brojnim drugim aktivnostima poput jedrenja, kajakinga i ribolova na temelju kojih je moguće graditi aktivne oblike turizma, uz nadogradnju odgovarajućom infrastrukturom. Ribolovni turizam na Buškom jezeru djelomično je razvijen, te se trenutno bazira na individualnim dolascima, no s obzirom na bogatstvo ribljeg fonda, te zbog dodjele koncesije, gospodarskom društvu ˝Voda-riba–sport˝ Buško jezero za očekivati je daljnji razvoj ovog resursa. Nadogradnjom sadržaja uz i na samom Buškom jezeru moguće je unaprijediti važnost ovog resursa s regionalnog na nacionalni. Od ostalih resursa s šireg područja Buškog jezera najveći značaj imaju Blidinjsko jezero, kao jedno od rijetkih ledenjačkih jezera na području Federacije BiH, na kojem već postoje djelomično razvijene aktivnosti na vodi, no do sada se ipak najviše turistički koristi kao vrijedan krajobrazni element parka prirode Blidinje. Također značajniju važnost imaju i rijeke Šuica, Bistrica i Struba zbog svoje ljepote, ali i bogatstva ribom, te mogućnosti razvoja raftinga na pojedinim dionicama. Tablica 2.7.3. Voda- resursna osnova

Tablica 2.7.4 Biljni svijet- resursna osnova Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Močvarna vegetacija

Pašnjaci

Šume crnogorice

Ljekovito bilje

Endemsko bilje

Izvor: autori studije.

Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Buško jezero

R/N

Jezero Mandek

Blidinjsko jezero

Rijeke Bistrica, Šujica, Plovuća, Sturba, Žabljak

Izvori Duman, Stržanj

Rastičevsko jezero, Kukavičko jezero

Izvor: autori studije.

Biljni svijet Biljni svijet predstavlja osnovicu za razvoj ruralnog i eko turizma, a vezan je uz slijedeće turističke motive i aktivnosti: odmor i oporavak, dokoličarska edukacija i sportska rekreacija. Značajke biljnog svijeta određuju poglavito klima i reljef i pedološki sastav zemljišta, pri čemu valja razlikovati prirodnu vegetaciju i uzgajanu vegetaciju. Kada je riječ o šumama i šumarcima oko Buškog jezera ovdje je utjecaj čovjeka bio velik jer je znatan dio šuma iskrčen, te danas u krajobrazu prevladavaju degradirani oblici šuma, makija i garig. Na području Buškog jezera češći su kultivirani oblici biljnih vegetacija, te među njima prevladavaju pašnjaci, koji zapravo predstavljaju okvir kulturnog krajolika. Uz pašnjake to su u manjoj mjeri oranice, livade, vrtovi i voćnjaci koji, u kontekstu turističkog razvoja nemaju veliki potencijal, pa su valorizirani kao atrakcije lokalnog značaja. Depopulacijom i napuštanjem tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti dolazi do transformacija tradicionalnog kulturnog krajolika, koji se očituje procesom forestacije. Močvarna područja koja danas postoje uz rub Buškog jezera s pripadajućom vegetacijom, zapravo su relikt iz doba prije formiranja akumulacije, kada je cijelo područje bilo poznato pod nazivom Buško blato, koji je zapravo označavao veliko močvarno područje s mjestimičnim ujezeravanjem. Šire područje Buškog jezera također se odlikuje krajolikom pašnjaka, isprekidanih makijom, koja u višim predjelima prelazi u crnogorične šume, te zatim s daljnjim povećanjem nadmorske visine 30

ponovno u makiju, garig, te goleti. Što se tiče flore područja Livanjskog polja i Duvanjskog polja, zastupljene su brojne vrste cvjetnica, ljekovitog bilja i bobičastog voća, od kojih su endemske vrste Scabiosa delminiana, Dinarski encijan i Bosanski ljiljan. Navedene vrste i brojne druge predstavljaju realan potencijal za razvoj ekoturizma.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Životinjski svijet S obzirom da je ovo područje duge naseljenosti postojeće stanje životinjskog svijeta uvjetovano je intervencijom ljudi. Dijeli ga se na divlje životinje i domaće životinje. Divlje životinje slobodno žive u prirodi i za turiste susret s njima predstavlja poseban doživljaj, izravno u obliku promatranja ili fotografiranja, i to kao dokoličarska edukacija ili kao užitak. Bogatstvo vodenih površina te kvalitetan riblji fond, koji se sastoji od šarana, pastrva, podbila, babuška, klena i soma, uvjetovao je razvoj ribolovnog turizma. Slatkovodne ribe, koje sačinjavaju riblji fond vodenih tokova na području Buškog jezera predstavljaju turističku atrakciju od nacionalnog značaja. Na području Buškog jezera i u okolici postoji bogati fond divljači: srneća divljač, medvjedi, vukovi, lisice, fazani i druge, koji predstavljaju bogati lovni fond, koji zbog ranije navedenih brojnih dobro organiziranih lovačkih društava na području ima i dodatak u dobro razvijenoj i ostaloj lovnoj infrastrukturi kao što su lovački domovi i lovačke kuće. Područje Buškog jezera poznato je kao vrlo važno stanište ptica, osobito močvarica, o čemu svjedoči da je i uvršten na popis RAMSAR područja. Tijekom ljeta na području jezera boravi i do 206 vrsta ptica, pri tome je registrirano da se od toga 128 vrsta gnijezdi uz jezero, dok na samom jezeru zimuje 25 vrsta ptica. U periodu gniježđenja između ostalih mogu se vidjeti i ćuti bukavac, siva čaplja, čapljica voljak, štekavac, orao kliktaš, velika ušara, ćuk, patka njorka, glavata patka, krunata patka, zviždara, patka kreketaljka, patka lastarka, patka gogoljica, mlakuša, liska,veliki ronac, pčelarice, pupavac, kosac, kokošica, riđa štijoka, siva štijoka, vivak i veliki podzviždač. Zbog navedene raznovrsnosti ptičjih vrsta, kao i broja jedinki koji doseže prema nekim procjenama broj od 20.000 do 50.000 jedinki u sezoni, riječ je o atrakciji međunarodnog značaja. Kao nacionalna atrakcija ističu se i divlji konji s koji se nalaze na brdu zvanom Kruzi, na predjelu od Koričina do Borove Glave. Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su služili u poljodjelstvu. Nakon što ih je u toj ulozi potisnula mehanizacija prije pedeset godina, ostavljeni su živjeti divlje. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima, a zadnje procijene govore o 196 konja. Što se tiče domaćih vrsta životinja, za Buško jezero, a osobito za sjeverna područja šire regije LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Buškog jezera, specifični su psi Tornjaci, autohtona pasmina ovog područja, te zbog toga predstavljaju atrakciju nacionalnog značaja. Od ostalih domaćih životinja, za ovo područje je oduvijek bio specifičan uzgoj koza, ovaca i krava, ali je njih napuštanjem tradicionalne poljoprivrede sve manje. Također važno je spomenuti imanje Eco selo Grabovica na kojem se nalazi više desetaka domaćih i divljih životinjskih svojti te kao takvo ima potencijal i u promociji autohtonih vrsta. Tablica 2.7.5. Životinjski svijet- resursna osnova Uže područje Buškog jezera Atrakcija

Šire područje Buškog jezera Značaj

Atrakcija

Značaj

Riblji fond Buško jezero

Divlji konji, Kruzi

Ptice (206 vrsta)

Psi Tornjaci

Srne, vukovi, lisice, fazani

Medvjedi, srne, vukovi, lisice, fazani, tetrijebi

Psi Tornjaci

Koze, ovce, krave

Izvor: autori studije.

Prirodna baština (zaštićena područja) Područje Buškog jezera ne nalazi se pod formalnom zaštitom u sklopu kategorija koje određuje zakon o zaštiti prirode, no prepoznato je od i proglašeno RAMSAR područjem 2008. godine, što ga svrstava među područja od međunarodne važnosti. Kao takvo cijelo područje Buškog jezera i Livanjskog polja ima značajan potencijal u razvoju oblika turizma baziranih na promatranju ptica, ‘birdinga’, ‘bird watchinga’ i ekoturizma. Na širem području Buškog jezera važno zaštićeno područje je park prirode Blidinje koji obuhvaća područje planinske masive Čvrsnice, Čabulje i Vrana, Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta uz dosta izvora čiste, pitke vode. U parku je smješten i moderan skijaški centar koji je zimi odredište mnogih posjetitelja prvenstveno iz BiH i Hrvatske. Veliku važnost u turizmu u budućnosti bi mogao imati i Regionalni par Dinara, koji bi se prostirao na području BiH i Hrvatske, čime bi se omogućila lakša i bolja protočnost turista iz Dalmacije na područje Buškog jezera. Regionalni park je trenutno tek u fazi dogovora i pripremi dokumentacije za buduće proglašenje.

Kulturno-povijesna baština Kulturno povijesna baština čini jedan od osnovnih resursa turizma, osobito gradskog i kulturnog. Kao takva ona je izložena povećanom korištenju te se sukladno zakonima štiti kao kulturno dobro. Kulturno-povijesna baština se dijeli na pokretnu i nepokretnu. Na užem području Buškog jezera nalazi se velik broj gradina iz Ilirskog doba koje svjedoče o najranijoj naseljenosti ovoga područja, a za neke od gradina se smatra da datiraju iz željeznog doba te da predstavljaju tumuluse. Pojava ovih nalaza nije vezana samo za Buško jezero već za cijelo Livanjsko i Duvanjsko polje, koji su puni arheoloških dokaza o ranoj naseljenosti područja. Naseljenost ovog područja se nastavlja i u doba antike, osobito Rima, o čemu svjedoče rimske gradine, ali i forum u Tomislavgradu te Rimski most na rijeci Šujici. Među značajnim nalazištima je nalazište na SZ (isto kao i SI, stavila bih sjeverozapadnoj) obali Buškog jezera, Rešetarica, u kojem je nađena i bazilika iz doba mlađeg srednjeg vijeka. Kod mjesta Lištani u Livanjskom polju nalazi se jedno od najznačajnijih nalazišta iz doba ranog srednjeg vijeka gdje je nađena dvobrodna ranokršćanska bazilika izgrađena na temeljima rimske gradine. Gradine i bazilike iz svih navedenih razdoblja imaju trenutno regionalni značaj s obzirom na nedostatak prateće turističke infrastrukture i kvalitetne interpretacije, koja bi imala veliki značaj u turističkom korištenju navedenih resursa. Kao bitan segment pokretne kulturne baštine mora se istaknuti i dijela slikara Gabrijela Jurkića izložena u galeriji u sklopu franjevačkog samostana u Livnu, a zbog ljepote slikarskog izričaja predstavljaju iznimno važan segment kulturne baštine. Tablica 2.7.7. Kulturno-povijesna baština-resursna osnova Uže područje Buškog jezera Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Ilirske gradine i groblja Ranokršćanska bazilika Rešetarica

R R

Most na Dumanu Veis kula, Firdusova kula, Pirjina kula Rimski forum Tomislavgrad Stećci na Blidinju Grob Dive Grabovčeve Utvrda Dalminiom Bazilike Crvenice, Borčani, Tomislavgrad, Šujica, Bukova gora, Vinica, Luštani Duvanjka ploča Rimski most na Šuici Tvrđava Stržanj Bazilika sv. Nikole Tavelića Džamija Balaguša Djela Gabrijela Jurkića

R R R N N R R

Tablica 2.7.6. Prirodna baština (zaštićena područja) Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Buško jezero-RAMSAR

Park prirode Blidinje

Regionalni park Dinara (priprema za proglašenje)

Šire područje Buškog jezera

Izvor: autori studije.

R R R R R N

Izvor: autori studije.

Kultura života i rada (nematerijalna kulturna baština) Na području Buškog blata najvažniji nematerijalni resursi su gastronomija, glazba, tradicijske nošnje i tradicijski objekti te legende. Livanjski sir kao tradicionalni gastronomski specijalitet ovog područja u kombinaciji s kupreškom janjetinom i purom ima značajan potencijal koji se može i ostvariti

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

pravilnom interpretacijom ovih proizvoda. Veliki potencijal uz pravilnu interpretaciju imaju i legende o vilama s područja Buškog jezera, baš kao i legenda i krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju. Tradicijske nošnje i nakit područja Livanjskog i Duvanjskog polja također imaju regionalni turistički značaj, predstavljaju nerazdvojni sklop od tradicionalnog glazbenog izričaja, kojeg čine ganga i guslanje. Tablica 2.7.8. Kultura života i rada Uže područje Buškog jezera Atrakcija Livanjski sir Ganga, guslanje Legende o vilama i vilenjacima

Značaj M N R

Izvor: autori studije.

Šire područje Buškog jezera Atrakcija Livanjski sir Mlinovi na Bistrici Stara Vunovlačara Pastirski stanovi Kupreška janjetina i pura Legenda o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju

Značaj M R R R R N

Znamenite osobe i povijesni događaji Na temelju djela i rada osoba, kao i na interpretaciji povijesnih događaja mogu se stvoriti turistički proizvodi bazirani na nematerijalnim resursima, koji se vežu uz neko područje i vremensko razdoblje. Za šire područje Buškog jezera, veže se nekoliko takvih povijesnih događaja, iznimno bitnih za starohrvatsku povijest, te kao takvi ti događaji predstavljaju atrakcije od nacionalnog značaja. Također lik i djelo jednog od najpoznatijih slikara u BiH Gabrijela Jurkića, pogodan je ‘teren’ za daljnji razvoj turističkog proizvoda. Tablica 2.7.9. Znamenite osobe i događaji Uže područje Buškog jezera Atrakcija

Šire područje Buškog jezera Značaj

Atrakcija

Značaj

Povelja kneza Mutimira

Prvi krunidbeni sabor 753. g.

Krunidbeni sabor kralja Tomislava

Slikar Gabrijel Jurkić

Izvor: autori studije.

Manifestacije Manifestacije kao turistička atrakcija mogu imati funkciju privlačenja velikog broja turista, pri čemu se ovisno o aktivnosti dijele na kulturne i sportske manifestacije. Od sportskih manifestacija na užem području Buškog jezera po organiziranosti i kontinuitetu održavanja se izdvaja Međunarodni plivački maraton na Buškom jezeru. Na širem području Buškog jezera odvija se niz manifestacija koje su regionalnog i lokalnog značaja, a većina ih je kulturnog karaktera.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 2.7.10. Manifestacije-resursna osnova Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Međunarodni plivački maraton na Buškom jezeru

Dani kosidbe (Kupres)

Fišijada Grabovica

Dan Tomislavgrada

Dan grada Livna

Prvi hrvatski sabor

Dani Sv. Nikole Tavelića

Šujički polumaraton na relaciji Kupres- Šuica

‘’Kultura i cvijeće’’, (Livno)

Maškarada(Livno, Tomislavgrad)

Izvor: autori studije.

Kulturne i vjerske ustanove Centralna vjerska, ujedno i kulturna, ustanova šireg područja jest Franjevački samostan Gorica u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija Gabrijela Jurkića. Unutar muzeja se nalazi nekoliko stalnih postava, koji su svojim sadržajem i jedinstvenošću iznimno važni za cijelo područje BiH. Postavi su sljedeći: arheologija, prapovijesni plašt (najstariji vuneni plašt na svijetu nađen u Luštici), numizmatika, lapidarij, etnologija, galerija Gabrijela Jurkića, sakralna zbirka i stara knjižnica. Vrijednost eksponata muzeja je neprocjenjiva, a način izloženosti je jedan od najinovativnijih u cijeloj regiji. Naime u postavu se kronološki mogu pratiti izlošci, koji su popraćeni brojnim replikama i rekonstrukcijama. Na užem području Buškog jezera ističe se Karmel sv. Ilije, kao ključna građevina na cijelom Buškom jezeru, koja svojom arhitekturom, položajem i svrhom pruža mir vjernicima koji Karmel pohode radi duhovnih vježbi. U planu je i izgradnja muzeja u kojem će se izložiti bogata zbirka narodnih nošnji koja se trenutno nalazi u Karmelu. Tablica 2.7.11. Kulturne i vjerske ustanove Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Karmel sv. Ilije (planirani muzej)

Franjevački samostan Gorica u Livnu

Galerija Gorica (Livno)

Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu

Bazilika sv. Nikole Tavelića

Kuća djeteta Isusa (Livno)

Pastoralni centar u Lištanima (Livno)

Izvor: autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Sportsko rekreacijske građevine i tereni Na užem području Buškog jezera od sportsko-rekreacijskih terena izdvajaju se poligoni za sportove na vodi, poput kajakinga, kanuinga i daskanja na južnom dijelu jezera, te sportsko-rekreacijski centar koji predstavlja prateću infrastrukturu za sportske aktivnosti na području jezera, a također predstavlja i infrastrukturu za pohranu opreme za jedrenje. Od veće važnosti u turizmu su svakako skijaške staze na širem području Buškog jezera i to na području Kupresa i Blidinja, koje s obzirom na opremljenost staza imaju nacionalni značaj, te već ispunjavaju svoju turističku funkciju. Tablica 2.7.12. Sportsko rekreacijske građevine i tereni Uže područje Buškog jezera Atrakcija

Šire područje Buškog jezera Značaj

Atrakcija

Značaj

Paraglajding uzletiše Kamešnica

Skijaške staze Kupres i Blidinje

Kajaking i kanuing staze

Zmajarenja i paraglajding Šator i Cincar

Jedrenje na Buškom jezeru

Plaža Marinovac

ŠRC Buško jezero

Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Magistralne ceste

Međunarodni granični prijelaz Kamensko

Duhovne obnove- Karmel sv. Ilije

Grad Livno s pratećim ugostiteljskim i smještajnim objektima (Hotel Dinara, Hotel Park, Motel Bacchus, Motel Panorama i Motel ‘GMB’

Eco selo i eko kamp Grabovica

Grad Tomislavgrad s pratećim ugostiteljskim i smještajnim objektima (Hotel Tomislav, Motel Kripton)

Planirana brza cesta

Izletišta Ostrožac, Studena i Seget

Planirani resort

Izvor: autori studije.

2.8. Atrakcijska sinteza i koncepcija turističke prostorne organizacije Analiza i sinteza turističke atrakcijske osnove područja Buškog jezera pokazala je da se kao osnovica za dugoročni razvoj destinacijskog turističkog proizvoda izdvajaju Buško jezero, Livanjsko polje, gradovi Livno i Tomislavgrad, okolne planine, granični prijelaz Kamensko s budućom brzom cestom B-2, te cjelokupni ruralni i planinski prostor kao osnova razvoja ruralnog, eko i aktivnog turizma. Na užem području Buškog jezera glavne točke razvoja u budućnosti, s obzirom na resursnu osnovu, bi trebali biti:

Izvor: autori studije.

Turističke staze, putevi i ceste U ovoj skupini turističkih atrakcija jedina na užem području je pješačko-biciklističko-jahačka staza u izgradnji, koja se trenutno izgrađena na prostoru između Eco kampa Grabovica i Karmela sv. Ilije. U planu je izgradnja staze oko cijelog Buškog jezera. Na širem području Jezera postoje brojne planinarske staze, no one još uvijen nisu dovoljno turistički valorizirane. Tablica 2.7.13. Turističke staze, putevi i ceste Uže područje Buškog jezera

Šire područje Buškog jezera

Atrakcija

Značaj

Atrakcija

Značaj

Pješačko-biciklističko-jahačka staza Buško jezero

Planinarske staze Kupres, Vran, Čvrsnica, Kamešnica, Blidinje, ...

Izvor: autori studije.

Paraatrakcije Turističke paraatrakcije imaju funkciju turističke infrastrukture koja privlači turiste i dnevne posjetitelje koji putuju iz nedokoličarskih motiva. Turisti i dnevni posjetitelji, bez obzira na dokoličarske ili nedokoličarske motive puta u njihovim odredištima, tijekom svojeg putovanja (tranzita) prisiljeni su koristiti različite usluge na usputnim objektima zbog zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, kao što su primjerice, granični prijelazi i prateći uslužni objekti, a za područje Buškog jezera navedene su u sljedećoj tablici. 36

Tablica 2.7.14. Paraatrakcije

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

– Lokalitet Naklo (integrirani resort, 4*, 200 soba, cjelogodišnje poslovanje, BRP 12.000 m2, oko 72 tisuće noćenja godišnje, 20 urbanih vila, 100 soba, BRP 7.500 m2, sezonsko poslovanje, oko 46 tisuća noćenja godišnje; – Lokalitet Galin Lakat (4-5 aparthotela, 3*, 150 soba, sezonsko poslovanje, BRP 7.500 m2, oko 48 tisuća noćenja, eko kamp, 100 smještajnih jedinica, sezonsko poslovanje oko 20,6 tisuća noćenja); – Plaža Marinovac (s obzirom na površinu od oko 6.000 m2 ima kapacitet od 1.000 kupača, u sezoni trajanja 2,5 mjeseca); – Rekreacijska zona na jugu Buškog jezera (kajak staza, jezerska površina i okolno područje, kapaciteta od oko 100 korisnika dnevno u sezoni od 6 mjeseci); – Karmel sv. Ilije (izgradnjom muzeja bi osim turista na duhovnoj obnovi, dnevno karmel moglo posjećivati dodatnih 240 kulturnih turista); – Eco selo i kamp Grabovica (s velikim smještajnim kapacitetom, moglo bi funkcionirati i kao značajno izletničko odredište, s time da sezona kampa može trajati oko 4 mjeseca, a eko sela oko 6 mjeseci); – Prateći uslužni objekti na južnom ulazu u zonu Buškog jezera (najatraktivnije područje uz buduću brzu cestu, koje bi preuzelo i funkciju informativne porte za područje Jezera); – Promatračnice ptica (cjelogodišnja sezona, s mogućim kapacitetom od 30 turista dnevno); – Pješačko-biciklističko-jahačka staza Buško jezero (sa sezonom od 9 mjeseci mogla bi imati dnevni kapacitet od 100 izletnika i 30 turista).

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Slika 2.8.1. Shematski prikaz osnovnih resursa i turističkih razvojnih zona šireg područja Buškog jezera

Slika 2.8.2. Koncepcija prostorne organizacije uže destinacije Buško jezero

Izvor: autori studije.

Kako programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera, nije usuglašena s interesima lokalne zajednice i investitora, kao ni s resursnom osnovom područja, potrebno je provesti izmjene u korištenju zemljišta za turizam i rekreaciju. Osnovne izmjene i dopune bi trebale biti: – Odrediti namjenu korištenja zemljišta uz Buško jezero i za područje općine Livno; – Lokalitet Galin lakat na istočnom rubu brane prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu; – Lokalitet južno od sela Grabovica i ceste RC-417 prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu; – Obalno područje uz budući eko-kamp Grabovica prenamijeniti u rekracijsko područje; – Lokaciju poluotoka Naklo prenamjeniti u turistčko-rekreativnu zonu; – Ukinuti zonu vikend naselja uz SI obalu Buškog jezera zbog buduće gradnje HE; – Zonu sjeverno od naselja Grabovica i Eco-selo Grabovica prenamjeniti u rekreacijsku zonu; – Područje kamenolama uz zapadnu obalu Buškog jezera, iznad magistralne ceste M-16 premanjeniti u turističko-rekreativnu zonu, zbog mogućnosti razvoja zabavnog parka; – Područje poluotoka na zapadnoj obali Buškog jezera, istočno od magistralne ceste M-16, prenamjeniti u turističko-rekreativnu zonu; – Područje uz Kraljičinu branu na SZ obali jezera prenamijeniti u rekreacijsku zonu.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

3. Analiza tržišta 3.1. Kvantitativni i kvalitativni tržišni trendovi Kvantitativni trendovi Od samih početaka praćenja turističkih kretanja 1950. godine pa do današnjih dana turizam bilježi kontinuirane stope rasta. Do 1990-ih turizam je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,1%, da bi se nakon tog razdoblja rast usporavao i kretao se na razini od 3 do 4% godišnje. Međutim, još se uvijek može govoriti o jednoj od najbrže rastućih gospodarskih aktivnosti. Najznačajnija receptivna turistička makro regija je Europa u kojoj se odvija nešto više od polovice (50,7% u 2011. godini) svjetskog turističkog prometa, praćenog brojem turističkih dolazaka. Važno je napomenuti da se, usprkos svjetskim krizama, turizam brzo oporavlja, odnosno, da gospodarske političke i druge krize nikada nisu dugoročno ugrozile i usporile turizam. Tako je 2012. godine ostvareno 983 milijuna dolazaka što je 4,6% više od prethodne godine. Vodeće svjetske receptivne zemlje, po broju inozemnih dolazaka, su Francuska, SAD, Kina, Španjolska i Italija, a iste zemlje bilježe ujedno i najveće prihode od turizma. Europa, kao tradicionalno najveća svjetska turistička regija, bila je i najviše pogođena ekonomskom krizom pa je njen oporavak tekao sporije od ukupnom turizma na međunarodnoj razini. Međutim, i unutar same Europe postoje razlike. Tako se posljednjih godina nešto veći broj dolazaka bilježi u Središnjoj i Istočnoj Europi dok nešto blaži rast ostvaruju Južna Europa/Mediteran. Pored toga, važno je spomenuti da regija Mediteran/Južna Europa prema broju turističkih dolazaka ima najveći udio unutar Europe tj. u ovoj se regiji u 2011. godini odvijalo 18,5% turističkih dolazaka u Europu. Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore o daljnjem rastu turizma. Tako se za razdoblje od 2010. do 2030. godine predviđa rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 bilijuna dolazaka do 2030. godine. S obzirom da su zadnjih godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od razvijenih ekonomija predviđa se da će taj trend nastaviti i u budućnosti. Tako bi te zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom ekonomijom rasle nešto sporije tj. po stopi od 2,2,%. Također je vrijedno spomenuti da se, prema predviđanjima UNWTO-a najveći godišnji rast očekuje za Tursku (5,5%), Crnu Goru (8,3%) i Hrvatsku (8,4%). Kvalitativni trendovi Na kretanja u turizmu utječu brojna gospodarska i društvena kretanja i tehnološka dostignuća koje svakodnevno mijenjaju sliku suvremenog turističkog potrošača. Brzi gospodarski rast Azije, a posebice Kine i Indije, u svijetu globalizacije oblikuju nova jaka tržišta koje mijenjaju sliku turističkih tokova i njihovu dinamiku. Rast potrošačke moći novih tržišta utječe na povećani broj odmorišnih i poslovnih putovanja. U distribuciji sve je veći broj vertikalnih i horizontalnih integracija. Hotelski lanci se povezuju, a osim međusobno povezuju se i s prijevoznicima pa tako kontroliraju distribuciju. Brendiranje je postalo jedno od glavnih marketinških alata. Brendiraju se hoteli, agencije i destinacije. Izražen je trend specijalizacije kao odgovor na sve više diferencirano tržište. Specijalizirani proizvodi traže svoje tržišne niše odgovarajući na njihove specifične interese i zahtjeve. Postmaterijalističko društvo o kojem se danas govori održava se na zahtjeve modernih turističkih kupaca. Sve je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim rastom i upoznavanjem novih 40

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

kultura i vrijednosti. Cijeni se identitet, različitost i posebnost. U skladu s time ‘novi’ turisti žele doživljaje i priče koje će ih intelektualno unaprijediti, odgovarati njihovom stilu života i obogatiti im iskustva. Putovanje je sve manje luksuz, a sve više potreba, odnosno, sastavni dio života. S obzirom na opći rast educiranosti i potrebe intelektualnog napretka tržište se segmentira na različite načine. To mogu biti životni stil, interesi, hobiji ili sl. Tako se kao posebni segmenti mogu promatrati nautičari, samci, ljubitelji kulture, obitelji s djecom itd. Potražnja s druge strane tome odgovara razvijajući cijelu paletu novih proizvoda kao npr. ekoturizam, kulturni turizam, zdravstveni, sportski, ruralni, kruzing turizam. U skladu s time velika je potrebe upravljanja turističkom destinacijom koja je okvir za stvaranje takvih proizvoda. Destinacije trebaju cjelokupnom svojom ponudom i slikom odgovarati interesnima turista koji su u potrazi za svojim specifičnim interesima. Zbog toga je važna edukacija, suradnja između interesnih skupina, jasna vizija razvoja i definirani proizvodi temeljeni na resursima i atrakcijama. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u velikoj mjeri utječe na sve aspekte života pa tako mijenja i turističko tržište te utječe na sve elemente marketinškog miksa. Internet ima sve veći značaj u promociji turističke ponude i u odnosu na klasične promocijske ‹pokriva› sve faze putovanja, od prvog sanjarenja, pripreme putovanja, samog putovanja i boravka u destinacijama do povratka kućama i dijeljenja pozitivnih ili negativnih iskustva. Prema podacima ‹Internet World Statsa› ukupan broj korisnika Interneta premašio je 2 milijarde korisnika, odnosno, dosegnuo je oko trećinu svjetske populacije. O tome koliko je taj rast intenzivan govori podatak da je npr. 2005. godine taj broj bio na razini od 1 milijarde, a samo pet godina prije (2000. godine) se kretao na razini od oko 420 milijuna. Osim promocije turističkih proizvoda, koji su po svojoj prirodi složeni jer čine skup različitih proizvoda i usluga, inovativne tehnologije omogućuju njegovo dinamičko pakiranje, odnosno kombiniranju pojedinih njegovih komponenti (korištenjem Interneta) u vlastite turističke pakete. Ovo je posebno značajno u kontekstu novih generacija (‹Y› i ‹Z›) koje su srasle s tehnologijom i kojima je korištenje ovih mogućnosti sastavni dio svakodnevnice a koji tek dolaze na turističko tržište. O važnosti Interneta u komunikaciji s tržištem govore i podaci TOMAS istraživanja koji pokazuju da je Internet za goste koji posjećuju Hrvatsku zadnjih 10 godina bilježio najveći rast u odnosu na druge medije. Zbog toga destinacijske turističke organizacije sve veći dio svojeg budžeta usmjeravaju na e-marketing aktivnosti koji postaje integralni dio ukupnih marketinških napora. Osim toga, kad je riječ o tehnologijama sve je veći trend korištenja mobilnih uređaja u destinacijama pa tako se razvijaju i aplikacije za mobitele te se govori o potrebi razvoja i primjene m-marketing strategija. Zbog rasta konkurencije na globalnom turističkom tržištu i dostupnosti informacija destinacije se nastoji brendirati kako bi se što bolje pozicionirale u svijesti ciljnih potrošača/turista. Stoga se i brendiranje destinacija može navesti kao jedan od glavnih trendova na strani turističke ponude. Kroz brend se žele prenijeti jednostavna poruku o sebi kako bi se što lakše došlo do potencijalnih potrošača, kako bi ih se zainteresiralo i potaknulo na posjet. S jedne strane brend kao obećanje kupcu postaje sve značajniji alat u privlačenju turista, a s druge strane u kontekstu obećanja za stvaraoce turističke ponude postaje izazov kako to ‹obećanje› zaista i ‹isporučiti› u destinaciji, odnosno, osigurati turistima doživljaj koji im je obećan kroz promocijske materijale i aktivnosti.

3.2. Procjena tržišnog potencijala Za kvalitetnu, objektivnu i realno utemeljenu procjenu tržišnog potencijala projektnog područja, potencijalna žarišta turističke potražnje (područja s kojih će Buško jezero kao turistička destinacija u budućnosti crpiti turističku potražnju) potrebno je podijeliti na više gravitacijskih zona. Za potrebe ovoga projekta definirane su dvije gravitacijske zone i to: – uža gravitacijska zona koja pokriva područje Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije te LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

– šira gravitacijska zona koja pokriva područje Hercegovačko-neretvanske županije u Bosni i Hercegovini te područje Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj. Prema metodologiji koja se uobičajeno koristi za procjenu tržišnog potencijala turističkih destinacija, turistički potencijal uže gravitacijske zone procjenjuje se temeljem socio-demografskih obilježja lokalnog stanovništva, s obzirom da bi većinu turističke potražnje iz užeg gravitacijskog područja trebalo generirati upravo lokalno stanovništvo. S druge strane, za procjenu tržišne potražnje šire gravitacijske zone korišteni su podaci o službeno registriranom turističkom prometu teritorijalno-administrativnih jedinica koje to područje pokriva (u ovome slučaju službeno registrirani turistički promet na području Hercegovačko-neretvanske županije u Bosni i Hercegovini te Splitskodalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj) u kombinaciji s podacima dobivenim provođenjem tržišnih istraživija o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj i BiH (TOMAS ljeto 2010 istraživanje i TOMAS FBiH 2010, pilot istraživanje, te istraživanje o turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva u RH). Osim toga, prilikom procjene tržišnog potencijala šire gravitacijske zone, u obzir su uzeti i kvalitativni i kvantitativni tržišni trendovi koji karakteriziraju pojedine tržišne segmente koje su od interesa za Buško jezero kao turističku destinaciju, a koji su detaljnije opisani u prethodnom poglavlju. 3.2.1. Analiza tržišnog potencijala uže gravitacijske zone Prema službenim procjenama Federalnog zavoda za statistiku (FZS, 2012) na području Hercegbosanske županije je u 2011. godini bilo registrirano oko 80 tisuća stanovnika dok je na području Zapadnohercegovačke županije bilo registrirano oko 81 tisuća stanovnika, što ukupno čini oko 161 tisuću stanovnika. Kada se iz ovoga broja izuzmu stanovnici općina Tomislavgrad (27 tisuća) i Livno (32 tisuće), budući se oni prema službenoj definiciji UNWTO-a ne mogu smatrati turistima1, dobiven je broj od oko 102 tisuće stanovnika. Dodatnim izuzimanjem osoba koje su premlade (manje od 15 godina) da samostalno realiziraju svoja turistička putovanja (oko 16 tisuća osoba) dolazi se do brojke od 86 tisuća osoba koje su stalno nastanjene u užoj gravitacijskoj zoni i koje predstavljaju osnovicu za izračun tržišnog potencijala uže gravitacijske zone Buškog jezera kao turističke destinacije. Kako bi se što objektivnije procijenio intenzitet turističke potražnje uže gravitacijske zone u obzir su uzeti i podaci o tzv. ‘nacionalnom turizmu’ koji daju odgovore na pitanja kao što su koliko često putuju stanovnici određene zemlje ili regije, koji su glavni motivi njihovog putovanja, kada odlaze na putovanja, koliko ta putovanja traju te koja je njihova potrošnja na turističkim putovanjima i sl. S obzirom da je sustav turističke statistike u Federaciji BiH još uvijek nedovoljno razvijen odnosno imajući u vidu da o turističkoj aktivnosti stanovništva Federacije BiH ne postoje nikakvi službeni podaci niti su do sada provođenja istraživanja na ovu temu, za objektivnu procjenu obilježja turističke potražnje domaćeg stanovništva iz uže gravitacijske zone poslužiti će podaci iz istraživanja pod nazivom ‘Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011. godini’ kojega je za potrebe Državnog zavoda za statistiku RH proveo Institut za turizam iz Zagreba. Iako se u ovome istraživanju analizira turistička aktivnost stanovnika RH po pojedinim regijama, razumno je očekivati da, s obzirom na slična socio-demografska obilježja i sličan životni stil, obilježja turističke aktivnosti stanovnika Dalmacije u većoj mjeri ne odstupaju od obilježja turističke aktivnosti stanovnika Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije. Prema ranije navedenom istraživanju, tijekom 2011. godine je oko 52% stanovnika hrvatskih dalmatinskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) realiziralo najmanje jedno višednevno, privatno ili poslovno turističko putovanje. Većina 1 Prema definiciji UNWTO-u, turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, rodbine, poslova, javnih misija ili skupova.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

tih turističkih putovanja (47%) bila su putovanja u Hrvatsku koja su trajala kraće od tri dana, dok znatno manji udio otpada na putovanja u Hrvatsku koja su trajala 4 i više dana (21%). Na temelju ranije iznesenih podataka, te temeljem konzervativne pretpostavke da bi oko 30% turistički aktivnog stanovništva iz uže gravitacijske zone moglo posjetiti destinaciju Buško jezero, njezin tržišni potencijal moguće je dimenzionirati na oko 13,4 tisuća turista koji bi, uz pretpostavku prosječne dužine boravka od 4 dana, na godišnjoj razini ostvarili oko 53,4 tisuće noćenja (tablica 3.2.1.1). Tablica 3.2.1.1. Tržišni potencijal lokalnog stanovništva za višednevnom potražnjom u užoj gravitacijskoj zoni na godišnjoj razini Uža gravitacijska zona

Hercegbosanska županija Zapadnohercegovačka županija Ukupno

Broj stanovnika*

Turistički aktivno stanovništvo**

Tržišni potencijal (koeficijent = 0,52)

Posjećenost (koeficijent = 0,30)

Broj noćenja (PDB = 4 dana)

79.879

19.101

9.933

2.980

11.919

81.414

66.497

34.578

10.374

41.494

161.293

85.598

44.511

13.353

53.413

Izvor: autori studije.

* Stanje na dan 30.06.2011., Izvor: Federalni zavod za statistiku. ** Ukupan broj stanovnika dvije županije, bez stanovnika općine Tomislavgrad i Livno i bez osoba mlađih od 15 godina. Ovom broju je pridodan i značajan potencijal jednodnevne izletničke potražnje za destinacijom Buško jezero. Prema podacima istraživanja ‘Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2011.’, najvažniji motiv za turistička putovanja stanovnika dalmatinskih županija bili su posjet rodbini ili prijateljima (33,4%) dok su motivi, koji su važni u kontekstu analize tržišnog potencijala Buškog jezera bili nešto manje značajni, i to: izleti, kultura, zabava – 13,8%, rekreacijske aktivnosti – 3,8%, posjet događanjima manifestacijama, festivalima – 3,8%, sportske aktivnosti – 3,6%, ‘wellness’ i zdravstveni programi – 2,3%, uživanje u jelu i piću te gastronomija, enologija – 0,7%. Na temelju ovih podataka, jednodnevni izletnički potencijal moguće je dimenzionirati na oko 24 tisuća posjetitelja na godišnjoj razini. Konačno, destinacija Buško jezero će jedan dio turističke potražnje crpiti i iz redovitog turističkog prometa koji se ostvaruje na području Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije koji, za razliku od prethodno procijenjene turističke potražnje, neće biti induciran izgradnjom smještajnih kapaciteta i pratećih turističkih sadržaja na području Buškog jezera. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, tijekom 2011. godine je na području ove dvije županije registrirano 8,9 tisuća dolazaka turista koji su ostvarili oko 14,7 tisuća noćenja. Pod konzervativnom procjenom da se svaki peti turist koji boravi na području ove dvije županije odluči na posjet destinaciji Buško jezero dolazi se do brojke od 1,8 tisuća turističkih dolazaka odnosno oko 5,4 tisuće noćenja. Ova procjena turističkog prometa temelji se na pretpostavci da prosječna dužina boravka turista iznosi tri dana, što je nešto duže nego sada, ali ipak nije nerealno očekivati, uz pretpostavku izgradnje kvalitetnih turističkih sadržaja na području ove destinacije. Sumarni pregled ukupnog tržišnog potencijala uže gravitacijske zone (slika 3.2.1.1.) može se dimenzionirati na slijedeće vrijednosti: – Višednevna lokalna potražnja: oko 13.350 dolazaka i oko 53.400 noćenja; LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

– Jednodnevna lokalna potražnja: oko 24.000 dolazaka te – Ostala turistička potražnja: oko 1.800 dolazaka i oko 5.400 noćenja – SVEUKUPNO: oko 39.150 dolazaka i oko 58.800 noćenja Slika 3.2.1.1. Struktura procijenjenog turističke potencijala uže gravitacijske zone STRUKTURA TURISTIČKIH DOLAZAKA - UŽA GRAVITACIJSKA ZONA

Višednevni posjeti (ost. tur. potražnja)

61%

34%

Višednevni posjeti lokalnog stanovništva

Jednodnevni posjeti (ost. tur. potražnja)

Izvor: autori studije.

3.2.2. Analiza tržišnog potencijala šire gravitacijske zone Tržišni potencijal šire gravitacijske zone obuhvaća višednevne turističke posjete kao i jednodnevne posjete izletnika te će se procijeniti temeljem službenih podataka o ostvarenom turističkom prometu Federalnog zavoda za statistiku FBiH (za područje Hercegovačko-neretvanske županije) te temeljem službenih podataka o ostvarenom turističkom prometu Državnog zavoda za statistiku RH (za područje Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije). Osim toga, za procjenu tržišnog potencijala šire gravitacijske zone koristiti će se i podaci tržišnog istraživanja TOMAS ljeto 2010, o stavovima i potrošnji turista u hrvatskim primorskim destinacijama te podaci tržišnog istraživanja TOMAS FBiH – pilot istraživanje, o stavovima i potrošnji turista u Federaciji BiH. Konkretno, temeljni čimbenici za procjenu tržišnog potencijala šire gravitacijske zone za destinaciju Buško jezero su:

– Podaci o motivima dolaska i aktivnostima turista u destinaciji4 te – Stručna procjena da bi oko 10% turista iz šire gravitacijske zone, čija je motivacija za odlazak na turističko putovanje u skladu s dostupnim turističkim resursima i planiranim turističkim razvojem Buškog jezera, te pod pretpostavkom postojanja kvalitetnih turističkih sadržaja i sustavne promocije destinacije, bilo zainteresirano za boravak u ovoj destinaciji. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH, na području Hercegovačkoneretvanske županije je tijekom 2011. godine ostvareno 103,6 tisuća turističkih dolazaka i oko 257,7 tisuća turističkih noćenja, od čega oko 68% dolazaka i oko 73% noćenja otpada na inozemne turiste. Prosječna dužina boravka turista u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je tijekom 2011. godine iznosila 2,42 dana, pri čemu je prosječna dužina boravka inozemnih turista bila nešto veća (2,60 dana) od prosječne dužine boravka domaćih turista (2,05 dana). Prema podacima tržišnog istraživanja o stavovima i potrošnji turista u FBiH (Tomas FBiH 2010. – pilot istraživanje) vidljivo je da oko 15% turista koji borave u tri najposjećenije turističke destinacije na području Hercegovačko-neretvanske županije (Mostar, Međugorje i Neum) osim glavne destinacije, tijekom svog turističkog putovanja, posjeti i neke dodatne destinacije. Temeljem ranije navedenih podataka, i uz pretpostavku da svaki treći turista koji tijekom svoga turističkog putovanja posjeti više destinacija boravi i na Buškom jezeru, tržišni potencijal Hercegovačko-neretvanske županije moguće je dimenzionirati na oko 5,1 tisuću turističkih dolazaka te oko 20,5 tisuća noćenja. Ova procjena temelji se na prosječnoj dužini boravka turista od 4 dana, što je nešto od trenutne prosječne dužine boravka, ali uz pretpostavku izgradnje kvalitetnih smještajnih kapaciteta, postojanja kvalitetnih turističkih sadržaja te sustavne promocije destinacije, nije nerealno za očekivati. S druge strane, prema službenim podacima DZS-a RH, na području Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije je tijekom 2012. godine boravilo oko 2,8 milijuna turista koji su ostvarili oko 15 milijuna noćenja. Dodatno, prema podacima Tomas ljeto 2010. tržišnog istraživanja, glavni motivi dolaska turista u ove dvije županije, a koji su važni u kontekstu procjene tržišnog potencijala za destinaciju Buško jezero, bili su slijedeći: upoznavanje prirodnih ljepota (28,9%), eno gastronomija (18,4%), bavljenje sportom i rekreacijom (8,5%), zdravstveni razlozi (4,6%) te ‘wellness’ (1%). Temeljem ranije iznesenih podataka, i uz pretpostavku da svaki deseti turist koji je vođen ranije navedenim motivima posjeti ovu destinaciju, tržišni potencijal stacionarnih sezonskih turista iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije za destinaciju Buško jezero moguće je dimenzionirati na oko 34,7 tisuća turista koji bi, uz pretpostavku prosječne dužine boravka od oko 4 dana, ostvarili oko 138,7 tisuća turističkih noćenja. Sveukupno, tržišni potencijal svih sezonskih stacionarnih turista iz šire gravitacijske zone moguće je dimenzionirati na oko 39,8 tisuća turističkih dolazaka i oko 160 tisuća turističkih noćenja na godišnjoj razini (tablica 3.2.2.1).

– Podaci o službeno registriranom turističkom prometu u FBiH i RH2; – Podaci o turističkom prometu prema destinaciji boravka3; 2 Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije BiH, Državni zavod za statistiku RH. 3 Izvor: Tomas FBiH 2010. – pilot istraživanje.

4 Izvor: Tomas ljeto 2010. istraživanje.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 3.2.2.1 Tržišni potencijal sezonskih stacionarnih turista za višednevnom potražnjom u široj gravitacijskoj zoni na godišnjoj razini

Slika 3.2.2.1. Struktura procijenjenog turističke potencijala šire gravitacijske zone STRUKTURA TURISTIČKIH DOLAZAKA - ŠIRA GRAVITACIJSKA ZONA

Šira gravitacijska zona

Broj turističkih noćenja*

Broj turističkih dolazaka*

Tržišni potencijal**

Posjećenost***

Broj noćenja (PDB = 4 dana)

Hercegovačko-neretvanska županija

251.686

103.651

15.548

5.130

20.523

Splitsko-dalmatinska županija

10.250.215

1.777.700

218.302

21.830

87.321

Dubrovačko-neretvanska županija

4.775.161

1.046.826

128.550

12.855

51.420

Ukupno

15.277.062

2.928.177

362.399

39.816

159.264

POTRAŽNJA HNŽ

28%

POTRAŽNJA SDZ

48%

Jednodnevni posjeti (ost. tur. potražnja)

Izvor: autori studije. * Izvor: FZS za Hercegovačko-neretvansku županiju za 2011. godinu i DZS za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju za 2012 godinu.

*** Koeficijent posjećenosti za Hercegovačko-neretvansku županiju = 33%, koeficijent posjećenosti za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju = 10 %. Prethodno procijenjenom tržišnom potencijalu pridodan je i određeni broj jednodnevnih izletničkih posjeta iz šire gravitacijske zone. Procjena tržišnog potencijala jednodnevnih izletničkih posjeta šire gravitacijske zone temelji se na službeno registriranom turističkom prometu u općinama i gradovima Splitsko-dalmatinske županije koja su u radijusu od 80 km od Buškog jezera, odnosno iz kojih se osobnim vozilom na područje Buškog jezera može stići za najviše sat i pol. Prema službenim podacima DZS-a, u tim mjestima5 je tijekom 2012. godine ostvareno oko 1,3 milijuna dolazaka turista, odnosno oko 7,1 milijun turističkih noćenja. Imajući u vidu da oko 57% turista koji borave u Splitskodalmatinskoj županiji odlazi na samostalno organizirane izlete u okolici destinacije, veličinu ovoga tržišnog segmenta moguće je procijeniti na oko 740 tisuća osoba. Uz konzervativnu pretpostavku da bi svaki dvadeseti turista bio zainteresiran za posjet destinaciji Buško jezero, tržišni potencijal ovoga tržišnog segmenta moguće je dimenzionirati na oko 37 tisuća posjetitelja na godišnjoj razini. Sumarni pregled ukupnog tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (slika 3.2.2.1.) može se dimenzionirati na slijedeće vrijednosti: – Višednevna turistička potražnja (Hercegovačko-neretvanska županija): oko 5,1 tisuća dolazaka i oko 20,5 tisuća noćenja; – Višednevna turistička potražnja (Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija): oko 34,7 tisuća dolazaka te oko 138,7 tisuća noćenja; – Jednodnevna izletnička potražnja: oko 37 tisuća dolazaka – SVEUKUPNO: oko 76,8 tisuća dolazaka i oko 159,2 tisuća noćenja

17%

POTRAŽNJA DNŽ

** Koeficijent tržišnog potencijala za Hercegovačko-neretvansku županiju = 15%, koeficijent tržišnog potencijala za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju = 12,28 %. Izvor: autori studije.

Iz slike 3.2.2.1. vidi se da se nešto manje od polovice tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (48%) otpada na jednodnevnu odnosno izletničku potražnju dok se nešto više od polovice tržišnog potencijala šire gravitacijske zone (52%) odnosi na višednevne turističke posjete. Među višednevnim turističkim posjetima, najzastupljeniji su turisti iz Splitsko-dalmatinske županije (28%), potom turisti iz Dubrovačko-neretvanske županije (17%) te turisti iz Hercegovačko-neretvanske županije (7%). Sumarno, sveukupni tržišni potencijal destinacije Buško jezero moguće je procijeniti na vrijednosti prikazane tablicom 3.2.2.2. Tablica 3.2.2.2. Tržišni potencijal destinacije Buško jezero Gravitacijska zona

Broj dolazaka

Broj dolazaka (%)

Broj noćenja

Broj noćenja (%)

25,12

53.400

25,12

73,41

74,88

159.200

74,88

100,00

212.600

100,00

Jednodnevni

Višednevni

Jednodnevni

Višednevni

Uža gravitacijska zona

13.400

13.350

26,59

Šira gravitacijska zona

37.000

39.800

Ukupno

50.400

53.150

Izvor: autori studije.

5 U ta mjesta spadaju slijedeće općine: Baška Voda, Brela, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac, Hrvace, Imotski, Kaštela, Lećevica, Makarska, Okrug, Omiš, Podgora, Podstrana, Sinj, Solin, Split, Trilj, Trogir, Tučepi i Vrgorac.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Temeljem prethodno provedene analize ukupni tržišni potencijal destinacije Buško jezero na godišnjoj razini moguće je dimenzionirati na slijedeće vrijednosti:

4. SWOT analiza

– Broj turističkih dolazaka: 103.550 od čega oko 49% otpada na jednodnevnu turističku potražnju a oko 51% na višednevnu turističku potražnju odnosno oko 26% na užu gravitacijsku zonu te oko 74% na širu gravitacijsku zonu; – Broj turističkih noćenja: 212.600 od čega oko 25% otpada na užu gravitacijsku zonu a oko 75% na širu gravitacijsku zonu te – Prosječna dužina boravka u destinaciji iznosila bio 4 dana.

Cilj provedbe SWOT1 analize, uvriježene i vrlo korisne metode za strateško planiranje, je objektivno sagledavanje svih relevantnih prednosti i nedostataka Buškog jezera kao turističke destinacije, ali i sagledavanje prilika i prijetnji iz okruženja koje mogu bitno utjecati na budući razvoj turizma projektnog područja. SWOT analiza za područje Buškog jezera napravljena je temeljem: – Odgovora prikupljenih na radionici s dionicima turističkog razvoja Buškog jezera, s područja općina Tomislavgrad i Livno; – Neposrednih zapažanja i informacija prikupljenih tijekom obilaska terena te mišljenja ekspertnog tima; – Aktualnih turističkih tržišnih trendova i saznanja o tržišnim prilikama i prijetnjama u Bosni i Hercegovini te na temelju – Analize resursne osnove Buškog jezera. Važnost SWOT analize u daljnjem planiranju razvoja turizma destinacije je u tome što se iz definiranih prednosti, nedostataka i tržišnih prilika dalje razvijaju turistički proizvodi, definira se vizija turističkog razvoja destinacije kao i glavni razvojni projekti. Analiza prednosti i nedostataka dosadašnjeg turističkog razvoja Buškog jezera pokazala je visoku usklađenost između nalaza ekspertnog tima angažiranog na izradi projekta i stavova glavnih dionika turističkog razvoja na području Buškog jezera. Prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje detaljno su prikazane i obrazložene u nastavku dokumenta, a analizirane su pomoću slijedećih 5 varijabli: – Resursi i atrakcije, – Ljudski potencijali, – Infrastruktura, – Upravljanje i marketing te – Okruženje.

4.1. Prednosti Faktori koji predstavljaju privlačnu snagu Buškog jezera kao turističke destinacije čine njegove prednosti te izdvajaju Buško jezero od konkurenata na turističkom tržištu i daju temelje za jedinstveno pozicioniranje i stvaranje imidža u svijesti potencijalnih turista. U tablici 4.1.1. su navedene prednosti Buškog jezera kao turističke destinacije koje su detaljnije obrazložene u nastavku dokumenta.

1 SWOT označava akronim od Strengths, Weaknesses, Opportunities i Threats (prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje).

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 4.1.1. Prednosti Buškog jezera kao turističke destinacije

Promatrana obilježja

Prednosti

Resursi i atrakcije

– Jezero – Povoljni klimatski uvjeti – prijelaz iz mediteranske u kontinentalnu klimu – Očuvana priroda i nezagađen okoliš – Razveden, dinamičan i atraktivan reljef/krajobraz – Raznolikost flore i faune (ljekovito bilje, ornitološka raznolikost, endemske vrste) – Manifestacije gastronomskog i sportskog izričaja – Karmel sv. Ilije

Ljudski potencijali

– Vrijedno i gostoljubivo stanovništvo – Zainteresiranost privatnih poduzetnika za razvoj turizma

Infrastruktura Upravljanje i marketing

Okruženje

– Dobar geoprometni položaj – Prostrano, još uvijek neizgrađeno područje – Spremnost lokalne vlasti na pomoć u razvoju turizma – Bogata kulturno-povijesna baština (stećci, spomenici) – Bogata nematerijalna baština (legende, narodni običaji i nošnje) – Kvalitetna gastronomska ponuda (livanjski sir) – Tradicija gradnje u kamenu – Manifestacije povijesnog izričaja – Franjevački samostan Gorica u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija – Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu

Izvor: autori studije.

Najznačajniju atrakciju projektnog područja svakako predstavlja samo Buško jezero čiji je potencijal za razvoj turističkih proizvoda višedimenzionalan te se može koristiti za kupališne, sportske, rekreacijske i nautičke aktivnosti. Osim Jezera, prednosti predstavljaju resursi poput očuvane prirode i nezagađenog okoliša te razveden, dinamičan i atraktivan krajobraz. Uže i šire područje Buškog jezera karakterizira raznolikost flore i faune, od čega se svakako ističu ljekovito bilje i ornitološka raznolikost što također predstavlja komparativnu prednost koja može poslužiti razvoju različitih posebnih oblika turizma. Na užem području Buškog jezera održavaju se manifestacije gastronomskog i sportskog izričaja (Međunarodni plivački maraton, Fišijada Grabovica) što isto valja istaknuti kao prednost za razvoj posebnih oblika turizma. Turističku resursnu osnovu užeg područja Buškog jezera čini i Karmel sv. Ilije u sklopu kojeg se nalazi bogata zbirka narodnih nošnji iz cijele Bosne i Hercegovine. Ako promatramo prednosti iz domene ljudskih potencijala, onda svakako treba istaknuti vrijedno i gostoljubivo stanovništvo te zainteresiranost privatnih poduzetnika za razvoj turizma. Obje prednosti su bitne i neophodne za razvoj turizma destinacije, a njihovo postojanje će svakako ubrzati proces razvoja turizma na području Buškog jezera, što pokazuje i inicijativa Delminium d.o.o. za izradom plana razvoja turizma ovog područja. Infrastrukturne prednosti područja Buškog jezera prvenstveno karakterizira dobar geoprometni položaj i povoljni klimatski uvjeti što se očituje u prijelazu iz mediteranske u kontinentalnu klimu. Prednost geoprometnog položaja najviše karakterizira blizina Republike Hrvatske što se prvenstveno odnosi na blizinu Jadranske obale, ali i sam grad Split te zračnu luku Split smještenu u Kaštel Lukšiću, što je oko 55 kilometara udaljenosti od Buškog jezera. Ovakav geoprometni položaj je ujedno i prilika 50

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

za razvoj turizam što je detaljnije navedeno pod prilikama. Infrastrukturnu prednost za Buško jezero predstavlja i činjenica da se radi o prostranom i još uvijek neizgrađenom području. Kada je riječ o upravljanju i marketinškim aktivnostima na području Buškog jezera, onda kao prednost svakako treba istaknuti spremnost lokalne vlasti na pomoć u razvoju turizma, ali i pomoć redovnika smještenih u Karmelu sv. Ilije uz samu obalu Buškog jezera. Okruženje Buškog jezera (tu se prvenstveno misli na područje općina Tomislavgrad i Livno), bogato je kulturno-povijesnom baštinom (stećci i spomenici), nematerijalnom baštinom (legende, narodni običaji, nošnje) i kvalitetnom gastronomskom ponudom pri čemu je najpoznatiji livanjski sir. Analiza resursne osnove detaljno analizira spomenuta, a isto je svakako dobar temelj za razvoj proširenih proizvoda koje Buško jezero kao turistička destinacija može ponuditi potencijalnim turistima. Tradicija gradnje u kamenu i manifestacije povijesnog izričaja (navedene u analizi resursne osnove) također predstavlja prednost za razvoj proširenih proizvoda Buškog jezera. Franjevački samostan Gorica u Livnu u sklopu kojeg se nalaze muzej i galerija te Franjevački samostan i muzej u Tomislavgradu su dva izuzetno vrijedna kompleksa koja, iako na širem području Buškog jezera, svakako obogaćuju njegovu turističku ponudu.

4.2. Nedostatci Imajući u vidu da području Buškog jezera tek slijedi intenzivan turistički razvoj, mogu se izdvojiti razni nedostatci koji predstavljaju prepreku za razvoj turizam. Ipak, iste treba promatrati kao podlogu za definiranje novih, konkurentnih turističkih proizvoda i projekata turističkog razvoja. Tablica 4.2.1. Nedostatci Buškog jezera kao turističke destinacije Varijable

Nedostatci Resursi i atrakcije

– Nepostojanje planskih dokumenata i jasne razvojne vizije područja – Nedostatak kvalitetne turističke infrastrukture

Ljudski potencijali

– Niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja – Nedostatak obrazovanih turističkih kadrova

Infrastruktura

Upravljanje i marketing

Okruženje

Izvor: autori studije.

– Loša cestovna i komunalna infrastruktura – Loša turistička signalizacija – Mali broj i nedovoljna kvaliteta smještajnih kapaciteta – Nerazvijenost turističkih proizvoda – Nedefiniran brend/imidž destinacije – Nedovoljna promocija destinacije – Nepostojanje internog marketinga – Nedostatak suvenira – Nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmom

Kada su u pitanju nedostatci vezani za resurse svakako valja obratiti pozornost na nepostojanje planskih dokumenata, jasne razvojne vizije i kvalitetne turističke infrastrukture, kako užeg, tako i šireg područja Buškog jezera. Ipak, sama inicijativa Delminium d.o.o. za razvoj turizma na ovom području već uvelike pomaže da ovaj nedostatak postane prednost koja će biti ključna za razvoj turizma na području Buškog jezera.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Nedostatak predstavlja i niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja te nedostatak obrazovanih turističkih kadrova. Međutim, to nije samo problem Buškog jezera kao turističke destinacije, nego je to problem i mnogo razvijenijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Prepoznavanjem novih mladih kadrova koji se još uvijek obrazuju na nedavno osnovanom studiju Turizma i okoliša pri Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, će u budućnosti svakako ublažiti ovaj nedostatak. Infrastrukturni nedostatci su vidljivi kroz lošu cestovnu i komunalnu infrastrukturu, lošu turističku signalizaciju te mali broj i nedovoljnu kvalitetu smještajnih kapaciteta. Imajući to u vidu, svakako treba koristiti razne tržišne prilike, poput predpristupnih fondova Europske Unije, kako bi se infrastruktura s vremenom poboljšala, sukladno viziji turističkog razvoja užeg i šireg područja Buškog jezera. Nedostatak projektnog područja predstavlja i nepostojanje jasne marketinške strategije što se reflektira kroz nerazvijenost turističkih proizvoda, nedefiniran brend, a posljedično i imidž destinacije, nedovoljnu promociju destinacije, nepostojanje internog marketinga, ali i nedostatak ključnih promotivnih materijala poput suvenira. Osim navedenih nedostataka, treba izdvojiti i nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmom na užem i širem području Buškog jezera što može biti djelomično demotivirajuće za dionike koji žele potaknuti razvoj turizma ovog područja.

4.3 Prilike Prilike za razvoj turizma na području Buškog jezera proizlaze ponajprije iz trendova koji karakteriziraju suvremeno turističko tržište te iz dosad neiskorištenih turističkih potencijala na ovome području. Prilike za razvoj turizma na području Buškog jezera Varijable

Prilike

Resursi i atrakcije

– Mogućnost razvoja turizma posebnih interesa – Mogućnost razvoja organske poljoprivrede – Porast jednodnevne i vikend potražnje

Ljudski potencijali

– Brojna dijaspora

Upravljanje i marketing Okruženje

– Blizina važnih prometnica – Blizina Zračne luke Split i stalni porast prometa u ZL Split – Blizina skijališta u BiH (Kupres, Blidinje) – Blizina Regionalnog parka Dinara i Praka prirode Blidinje – Proširenje suradnje s TZ Hercegbosanske županije – Mogućnost korištenja međunarodnih izvora financiranja (EU fondovi)

Izvor: autori studije.

Kao što je prikazano u prethodnoj tablici, prilike za razvoj turizma na području Buškog jezera su razvoja turizma posebnih interesa (poput promatranja ptica, adrenalinskih sportova, programa duhovne obnove i vjerskog turizma, speleologije i sl.), mogućnost razvoja organske poljoprivrede te sve veći trend porasta jednodnevne i vikend potražnje. Ako prilike promatramo iz perspektive ljudskih potencijala, onda svakako valja izdvojiti brojnu dijasporu Buškoblatskog kraja koja, osim što je u mogućnosti pomoći razvoju cjelokupnog područja, isto tako predstavlja značajnu ciljnu skupinu sezonskih turista. 52

Priliku za razvoj turizam područja Buškog jezera predstavlja i proširenje suradnje s Turističkom zajednicom Hercegbosanske županije putem promotivnih aktivnosti koje TZ provodi, ali i mogućnost korištenja međunarodnih izvora financiranja pri čemu se prvenstveno misli na predpristupne fondove Europske Unije.

4.4. Prijetnje Jedna od glavnih prijetnji za razvoj turizam na području Buškog jezera proizlazi iz činjenice da je ono umjetna akumulacija te zbog velike razlike u razini vodostaja tijekom određenih dijelova godine dolazi do poplave značajnih dijelova obalne linije, koja bi inače bila vrlo atraktivna za turistifikaciju. U tablici u nastavku su navedene i ostale prijetnje o kojima svakako treba voditi računa, sve s ciljem boljeg upravljanja Buškim jezerom kao turističkom destinacijom. Tablica 4.4.1. Prijetnje razvoju turizma Buškog jezera Varijable

Tablica 4.3.1.

Infrastruktura

Infrastrukturne prilike za područje Buškog jezera su definirane povoljnim geo-prometnim položajem, što se prvenstveno odnosi na blizinu važnih prometnica poput auto-ceste A1, ZagrebDubrovnik, a u planu je i izgradnja brze prometnice koja bi išla iz smjera Hrvatske do Livna. Prethodno je već navedeno da prednost, ali i priliku, predstavlja blizina Jadranske obale i grada Split te zračne luku Split. Ako uzmemo u obzir sve veću potražnju za jednodnevnim izletima turista koji borave na području Splitsko-dalmatinske županije, onda je ovo svakako prilika koju treba iskoristiti na način da se u početnoj fazi razvoja turizma ponude turistički proizvodi privlačni izletnicima. Prednost predstavlja i blizina skijališta na Kupresu i Blidinju, te blizina Regionalnog parka Dinara i Parka prirode Blidinje.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Prijetnje

Resursi i atrakcije

– Problem regulacije vodostaja Buškog jezera

Ljudski potencijali

– Depopulacija buškoblatskog kraja – Odlazak stručnih kadrova

Infrastruktura Upravljanje i marketing

Okruženje

– CHE Vrilo – Nepostojanje Turističke zajednice na općinskoj razini – Neriješeni imovinsko-pravni odnosi – Nacrt prostornog plana FBiH – Kompliciran legislativni okvir kojim se regulira turističko poslovanje – Preklapanje nadležnosti različitih razina vlasti – Loš sustav turističke statistike u Bosni i Hercegovini

Izvor: autori studije.

Značajna prijetnja razvoju turizma projektnog područja je depopulacija buškoblatskog kraja kao i odlazak stručnih kadrova koji mogu uvelike doprinijeti razvoju turizma. Upravo bi se razvojem turizma na užem i širem području Buškog jezera to moglo spriječiti jer bi se otvorila nova radna mjesta i time osigurala egzistencija mladim i obrazovanim ljudima. Osim toga, jedna od većih prijetnji turističkom razvoju projektnog područja predstavlja i planirana izgradnja Crpne hidroelektrane Vrilo, što bi rezultiralo značajnim intervencijama u prostor, narušilo krajobraznu estetiku dijela projektnog područja te povećalo varijacije u razini vodostaja Buškog jezera, čime bi se smanjila i ukupna turistička privlačnost buškoblatskog kraja kao turističke destinacije. Prijetnju intenzivnijem turističkom razvoju predstavlja i nepostojanje Turističke zajednice na općinskoj razini kao i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Značajan problem u razvoju turizma ovog područja predstavlja i nacrt prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koji ne predviđa razvoj zona turističke namjene u primarnoj zoni područja Buškog jezera, već isto predviđa samo za područje grada Livna u domeni kulturno-povijesnog naslijeđa, što je detaljnije opisano u točki 2.5.2 ovog dokumenta (Prostorno-planski dokumenti). Konačno, kompliciran legislativni okvir kojim se regulira turističko poslovanje kao i preklapanje nadležnosti različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini te još uvijek loš sustav turističke statistike također predstavljaju prijetnju razvoju turizma na području Buškog jezera.

4.5. Faktori uspjeha Polazeći od prethodno identificiranih prednosti i nedostataka Buškog jezera kao turističke destinacije i imajući u vidu eksterne prilike i prijetnje koje utječu na turističku aktivnost Buškog jezera, dugoročno bi se turistička budućnost užeg i šireg područja Buškog jezera trebala graditi na sljedećim konkurentskim prednostima: – Buško jezero (sa svim krajobraznim karakteristikama); – Očuvana priroda i nezagađen okoliš; – Raznolikost flore i faune (ljekovito bilje, ornitološka raznolikost, endemske vrste); – Karmel sv. Ilije; – Bogata kulturno-povijesna i nematerijalna baština užeg i šireg područja Buškog jezera (samostani, muzeji i galerije, stećci, spomenici, legende, narodni običaji i nošnje); – Kvalitetna gastronomska ponuda te – Manifestacije gastronomskog, sportskog i povijesnog izričaja. Pri tome valja voditi računa o kontinuiranoj suradnji svih interesnih skupina u destinaciji (javni i privatni sektor, udruge civilnog društva, lokalno stanovništvo i turisti) te o savladavanju ključnih nedostataka koji mogu biti prepreka turističkom razvoju Buškog jezera: – Nedostatak kvalitetne turističke i komunalne infrastrukture (smještajni kapaciteti, ugostiteljski i zabavni sadržaji, cestovna infrastruktura, turistička signalizacija, interpretacijske oznake); – Niska razina suradnje među dionicima turističkog razvoja; – Nedostatak obrazovanih turističkih kadrova; – Nepostojanje jasne marketinške strategije te – Nedostatak iskustva i tradicije bavljenja turizmom.

5. Investicijski plan 5.1. Analiza trenutne konkurentske pozicije Konkurentnost turističke destinacije na globalnom tržištu najuže je povezana s različitim elementima turističke ponude kao što su npr. stanje resursno-atrakcijske osnove, brojnost i kvaliteta smještajnih kapaciteta, raznovrsnost i kvaliteta ugostiteljske ponude, prirodna i kulturna baština, stanje komunalne infrastrukture, ali i gostoljubivost, vrijednost za novac, zakonska rješenja koja reguliraju turističku djelatnost i/ili aktivnost, dostupnost, turistička signalizacija i sl. Drugim riječima, da bi neka turistička destinacija bila konkurentna (na međunarodnom i/ili domaćem tržištu), potrebno je da mnogobrojni, međusobno komplementarni, elementi turističke ponude budu posloženi na adekvatan način. U skladu s prethodnim naznakama, a s namjerom da se što je moguće objektivnije utvrdi današnja konkurentska sposobnost turizma na području obuhvata projekta, potrebno je, u prvom koraku, definirati tzv. ključna područja koja utječu na konkurentnost Buškog jezera i njegovog kontaktnog područja kao turističke destinacije kao i tzv. ključne činitelje uspjeha koji utječu na kvalitativnu razinu svake od ključnih odrednica destinacijske konkurentnosti. Tek je potom, u drugom koraku, moguće izvršiti objektiviziranu ocjenu konkurentske sposobnosti na temelju kvalitativnog vrednovanja dostignutog stupnja razvijenosti svakog od prethodno definiranih ključnih činitelja uspjeha. U metodološkom smislu, gore izneseni pristup implicira da se konkurentnost turizma na području Buškog jezera i njegovog kontaktnog područja ne ocjenjuje u odnosu na druge (potencijalno konkurentske) turističke destinacije, već u odnosu na idealno stanje integralne turističke ponude kojem valja težiti. Naime, pod pretpostavkom da su svi ključni činitelji uspjeha o kojima ovisi konkurentnost neke turističke destinacije dostigli najvišu razinu, takva bi turistička destinacija, u teorijskom smislu, postigla maksimalnu konkurentnost, uslijed čega bi bila superiorna svim onim turističkim destinacijama kod kojih pojedini činitelji uspjeha još uvijek nisu dostigli najvišu razinu. U skladu s prethodno definiranim metodološkim postupkom, kao relevantna područja koja direktno i/ili indirektno doprinose kvaliteti, a time i konkurentnosti turizma na području Buškog jezera posebno su razmatrana sljedeća: – Dostupnost i infrastruktura – Resursno-atrakcijska osnova – Turistička suprastruktura (razvijenost turističkog sektora) – Smještajni kapaciteti – Objekti hrane i pića – Ostale usluge – Marketing, promidžba i sustav informiranja turista – Ljudski potencijali – Društveno i poslovno okruženje – Umrežavanje s drugim gospodarskim sektorima – Organizacija, upravljanje i poticanje turističkog razvitka – Ostalo Svaki od navedenih ključnih činitelja uspjeha ocjenjivan je ocjenom od 1 (loše) do 6 (odlično),

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

nakon čega su ocjene po pojedinim područjima zbrojene i podijeljene sa brojem ključnih činitelja uspjeha kako bi se dobila srednja ocjena. Tablica 5.1.1. Turistička konkurentnost Buškog jezera i kontaktnog područja Elementi konkurentnosti A. Dostupnost 1 Ceste koje vode prema projektnom području 2 Ceste na području obuhvata projekta 3 Dostupnost manjih ruralnih naselja 4 Kvaliteta javnog prijevoza 5 Blizina zračnih luka međunarodnog značenja 6 Povezanost željeznicom nešto drugo, navesti što B. Resursno-atrakcijska osnova 8 Pejzažne raznolikosti 9 Raspoloživost turistički interesantnog prostora 10 Brojnost i kvaliteta područja pod posebnim režimom zaštite 12 Čistoća 13 Kvaliteta okoliša 14 Mir i tišina 15 Urbana naselja (arhitektura, čistoća, događanja) 16 Brojnost kulturnih spomenika 17 Kvaliteta spomeničke baštine nešto drugo, navesti što C. Turistička suprastruktura 18 Brojnost smještajnih objekata 19 Izgled, urednost i opći dojam smještajnih objekata 20 Kvaliteta smještajnih objekata 21 Ponuda dodatnih usluga u smještajnim objektima 22 Kvaliteta i raznolikost hrane u smještajnim objektima 23 Kvaliteta i raznolikost pića u smještajnim objektima 24 Raspoloživost objekata hrana i pića u blizini atrakcija / područja turističke aktivnosti 25 Izgled, urednost i opći dojam objekata hrane i pića 26 Raznolikost i originalnost ponude 27 Kvaliteta hrane 28 Autentičnost hrane 29 Korištenje lokalno proizvedene hrane 30 Kvaliteta i raznolikost pića nešto drugo, navesti što D. Ostale usluge 31 Prisustvo turističkih agencija 32 Raznolikost i obuhvat ponude turističkih agencija 33 Prisustvo organizatora specijalnih aktivnosti 34 Raspoloživost i profesionalizam turističkih vodiča 56

Jako loše=1, izvrsno=6 1 2 3 4

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

35 Postojanje vinskih i gastro cesta 36 Kulturna ponuda (muzeji, kazališta, galerije) 37 Postojanje i raznolikost kulturnih manifestacija i događanja 38 Raspoloživost kongresnih sadržaja 39 Raspoloživost i brojnost sportsko-rekreacijskih sadržaja 40 Raspoloživost biciklističkih staza 41 Raspoloživost pješačkih staza 42 Raspoloživost sadržaja za zabavu na vodi 43 Trgovine, suveniri, stari zanati nešto drugo, navesti što E Infrastruktura 44 Kanalizacija i sustav odvodnje 45 Gospodarenje krutim otpadom 46 Prisustvo "divljih" odlagališta smeća 47 Vodoopskrba 48 Elektroenergetski sustav nešto drugo, navesti što F. Marketing, promidžba i sustav informiranja turista 49 Opći dojam o projektnom području kao turističkoj destinaciji 50 Jasno definirane ciljne skupine turista 51 Turistički proizvodi razvijeni sukladno potrebama ciljnih skupina 52 Sustavna komunikacija (promocija) turističke ponude 53 Raspoloživost informacijskih centara 54 Dostupnost i kvaliteta promotivnih materijala 55 Standardizacija turističke signalizacije na projektnom području 56 Komunikacija i povezanost među dionicima turističkog razvoja destinacije 57 Kvaliteta informacija na internetu nešto drugo, navesti što G. Ljudski potencijali 58 Gostoljubivost lokalne populacije 59 Raspoloživost turistički obrazovane radne snage 60 Raspoloživost osoba s upravljačkim vještinama (menadžment) 61 Razina osposobljenosti i kvaliteta ljudi uključenih u turističko privređivanje nešto drugo, navesti što H. Poslovno okruženje 62 Usklađenost ponude s međunarodnim standardima kvalitete 63 Kooperacija javnog i privatnog sektora (JPP) 64 Umreženost s drugim sektorima gospodarstva 65 Posvećenost lokalne samouprave razvoju turizma 66 Interes i raspoloživost lokalnih poduzetnika 67 Razina tolerancija domicilnog stanovništva prema turistima 68 Tolerancija domicilnog stanovništva prema promjenama u načinu života 69 Osobna sigurnost nešto drugo, navesti što Izvor. Autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Na temelju rezultata provedenog istraživanja (tablica 5.1.1.), može se zaključiti da je turistička konkurentnost projektnog područja trenutno relativno niska (prosječna ocjena 2,73). Takvo stanje stvari posljedica je ponajviše dosadašnjeg gospodarskog razvoja u kojem je djelatnost turizma i ugostiteljstva bila tretirana uglavnom kao posve marginalna aktivnost. Posebno valja ukazati na nekoliko neuralgičnih točaka koje valja odmah poboljšati u cilju povećanja ulagačke atraktivnosti, a time i konkurentnosti cijelog projektnog područja. To se osobito odnosi na nedostatak smještajnih objekata, nedovoljan broj objekata hrane i pića, nepostojanje turističkih agencija, ali i osoba osposobljenih za turističko privređivanje kao i nepostojanje trgovačke, uslužne, zabavne i sportskorekreativne ponude bez koje nije moguće osigurati sadržajan boravak u destinaciji. S druge strane, današnja konkurentska pozicija cijelog područja obuhvata projekta bitno će se popraviti očekivanom izgradnjom određenog broja kvalitetnih sadržaja turističke ponude lociranih na za to najprikladnijim lokacijama. Najprikladnije lokacije za izgradnju sadržaja poželjne turističke ponude, kao i bitne značajke predvidivih sadržaja (vrsta, veličina, arhitektonski izričaj i sl.) prema svakom od podesnih lokaliteta/zona iznose se detaljno u nastavku teksta.

5.2. Značajke poželjnih sadržaja buduće turističke ponude na izabranim lokalitetima Prilikom planiranja turističkog razvoja cijelog područja oko Buškog jezera, a osobito u kontekstu izgradnje različitih objekata i/ili sadržaja buduće turističke ponude, potrebno je voditi računa o sljedećih nekoliko bitnih činjenica: – za razliku od položenog i vrlo pristupačnog dijela jezera koje pripada općini Tomislavgrad, livanjski dio jezera, uslijed izrazito strme obale, nije najpogodniji za kupanje, a niti za izgradnju većih smještajnih kapaciteta; – uz već postojeći Karmel sv. Ilije, pet lokaliteta neposredno uz obalu jezera posebno su pogodna za izgradnju sadržaja turističke ponude. Četiri od njih nalaze se na području općine Tomislavgrad (Grabovica, Naklo, Galin Lakat, Marinovac), a jedan na području općine Livno (napušteni kamenolom). Pritom je na lokalitetu Grabovica već započela izgradnja različitih sadržaja turističke ponude (eko-etno selo, kamp, apart-hotel i bazen); – dio jezera uz branu, u sklopu lokaliteta Galin Lakat, u vlasništvu je HEP-a koji ga je dao na korištenje sportskom društvu Buško jezero. Iako je naglasak na veslačkim sportovima (kajak i kanu), za što će trebati izgraditi i umjetnu veslačku stazu na močvarnom terenu iza brane, cijelo je ovo područje moguće koristiti i za druge sportsko-rekreacijske aktivnosti; – oko Buškog jezera se planira izgradnja šetnice u dužini od 35 km, pri čemu je već u izgradnji potez od Karmela sv. Ilije do lokaliteta Grabovica (5 km.). Cijelu šetnicu valja opremiti dovoljnim brojem odmorišta, vidikovaca i piknik područja, ali i adekvatnim interpretativnim sadržajima (info ploče). Konačno, kako je cijelo jezero i njegova neposredna okolina izuzetno vrijedno ornitološko područje, na određenom broju mjesta duž šetnice, a vodeći računa o prirodnim staništima, bilo bi preporučljivo izgraditi i prikladne osmatračnice za nesmetano promatranje raznih ptičjih vrsta. U cilju maksimiziranja turističkog potencijala Buškog jezera, ali i minimiziranja rizika za potencijalne investitore, mišljenja smo da bi razvoju sadržaja turističke ponude valjalo pristupiti fazno te se postupno prilagođavati očekivanom rastu potencijalne potražnje. Nadalje, mišljenja smo da bi kapacitete turističke ponude valjalo maksimalno uskladiti s sustavom turističkih doživljaja koji ovaj prostor može ponuditi, odnosno s paletom turističkih proizvoda koji se na toj osnovi mogu uspješno komercijalizirati. To, drugim riječima, podrazumijeva da sve buduće sadržaje turističke ponude valja sadržajno diferencirati (tematizirati), ali i prikladno kapacitirati vodeći računa o zahtjevima i preferencijama ključnih potrošačkih segmenata prema kojima će biti usmjerena planirana turistička ponuda Buškog jezera. 58

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

U skladu s prethodnim naznakama, za svaki od nekoliko prethodno već istaknutih lokaliteta podesnih za izgradnju sadržaja turističke ponude predlaže se koncept najbolje uporabe, a što podrazumijeva i preporučljivu veličinu i strukturu svih sadržaja turističke ponude. 5.2.1. Lokalitet Naklo (Tema: ‘Samonagrađivanje’) Uz lokalitet Grabovica, riječ je o najkvalitetnijoj mikrolokaciji za izgradnju smještajne i druge uslužne ponude. Veličina mikrolokacije (4,1 ha), geomorfološke značajke (oblik poluotoka, visina iznad plavne zone, blag nagib, pošumljenost, mogućnost uređenja plaže) te laka pristupačnost s glavne prometnice upućuju na zaključak da je riječ o jednom od dva prirodno predestinirana lokaliteta za izgradnju većeg obujma. U tom smislu, a vodeći se uobičajenim prostorno-planskim odrednicama (Kis = 0,3), na ovom je lokalitetu moguće računati na izgradnju sadržaja turističke ponude s ukupnom tlocrtnom površinom od oko 12.300 četvornih metara. Nadalje, a kako je riječ o relativno izoliranom lokalitetu, izgradnju valja planirati na način da se zadovolji načelo samodostatnosti. Drugim riječima, na ovoj bi lokaciji valjalo izgraditi tzv. integrirani resort u čijem sastavu mora biti ne samo odgovarajuća smještajna ponuda, već i dobro osmišljen sustav malih, ‘oku ugodnih’ tematiziranih ugostiteljskih, zabavnih i trgovačkih sadržaja kao i bogata uslužna ponuda različitih sportsko-rekreacijskih sadržaja. Pritom bi se smještajni sadržaji sastojali od centralno smještenog resort hotela (4*) veličine oko 200 smještajnih jedinica i predvidive bruto razvijene površine od oko 12.000 četvornih metara, odnosno 20-ak ‘urbanih vila’ relativno pravilno razmještenih s obje strane hotela po obodu poluotoka (ne zaklanjajući vidik). Riječ je o nekoliko različitih tipskih vila, pri čemu bi svaka od njih raspolagala s četiri do šest apartmana različite veličine. Predvidiva bruto razvijena površina pojedinih tipskih vila kretala bi se od 350 do 400 četvornih metara. Što se tiče faznosti izgradnje, hotel bi trebao imati prednost. Riječ je o objektu koji predstavlja ključni sadržaj buduće turističke ponude na lokalitetu Naklo i to ne samo u kontekstu inicijalnog privlačenja potražnje, već i u kontekstu stvaranja zaokruženog i cjelovitog turističkog proizvoda. Drugim riječima, izgradnji vila može se pristupiti i u drugoj razvojnoj fazi, a što ovisi o veličini i platežnim sposobnostima inducirane odmorišne potražnje te vremenu tržišne normalizacije hotela. Konačno, svi sadržaji turističke ponude moraju biti skladno vizualno uklopljeni u okolni prostor, dok cijela lokacija mora biti primjereno hortikulturno uređena. 5.2.2. Lokalitet Grabovica (Tema: ‘Za svakog ponešto’) Riječ je o razvojnoj zoni na kojoj je izgradnja sadržaja turističke ponude već započela temeljem razvojne vizije privatnog investitora. Sukladno postojećoj projektnoj ideji, na ovom bi se lokalitetu, uz uređenje plažnog prostora i izgradnju manjeg privezišta za plovila, izgradio kamp s oko 70 kamp mjesta i pripadajućom uslužnom ponudom, etno-eko selo te manji apart-hotel s medicinskim centrom i zatvorenim bazenom. Moguća je i izgradnja manjeg apartmanskog naselja. Od rekreacijskih sadržaja u planu su konjičke, pješačke i biciklističke staze, a u kasnijoj fazi, ovisno o kretanju potražnje, i hipodrom. 5.2.3. Lokalitet Galin Lakat (Tema: ‘Aktivni odmor’) Riječ je o lokalitetu veličine oko 2,7 ha smještenom u neposrednoj blizini brane. U tom smislu, a vodeći se uobičajenim prostorno-planskim odrednicama (Kis = 0,3), na ovom je lokalitetu moguće računati na izgradnju sadržaja turističke ponude s ukupnom tlocrtnom površinom od oko 8.100 četvornih metara. Na lokalitetu je nedavno izgrađena zgrada koju koristi SD Buško jezero za potrebe svojih članova (poglavito kajak i kanu), a čija je tlocrtna površina oko 400 četvornih metara. Kako je riječ o lokalitetu čiji su niže položeni dijelovi u zoni plavljenja, značajan dio raspoložive površine nije podesan za izgradnju nikakvih čvrstih objekata turističke ponude, a osobito većih hotelskih objekata namijenjenih stacionarnom ljetnom odmoru. S druge strane, blizina sadržaja namijenjenih LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

različitim trenažnim programima aktivnih i/ili rekreativnih sportaša (kajak, kanu), planirana izgradnja veslačke staze (s druge strane brane) kao i činjenica da je eventualna gradnja moguća samo na višim (šumovitim) kotama, nameću rastresitu gradnju kao logično razvojno rješenje. Polazeći od prostornih gabarita lokaliteta, najviše smisla imala bi izgradnja oko 150 smještajnih jedinica pravilno razmještenih u 4 od 5 manjih (apart)hotelskih objekata (3*) tradicionalnog graditeljskog izričaja. To podrazumijeva oko 6.500 četvornih metara potrebne bruto razvijene površine, što uz katnost P+1, sugerira korištenje najviše oko 3.750 četvornih metara tlocrtne površine. Drugim riječima, predvidiva bruto razvijena površina svakog od mini (apart)hotela trebala bi se kretati na razini od oko 1.500 do 1.800. četvornih metara, a što se odnosi kako na smještajni, tako i na ugostiteljski i funkcionalni prostor. Svaki od ovih objekata može biti dodatno tematiziran (sport, ribolov, lov, aktivni odmor, obiteljski odmor u prirodi i sl.) te se maksimalno prilagođavati sustavu doživljaja koji ovaj prostor može ponuditi i uspješno komercijalizirati na kratki, srednji i dugi rok. Svakako valja voditi računa da se smještajni objekti na ovom lokalitetu sadržajno, građevinski i funkcionalno diferenciraju i od smještajne ponude na lokalitetu Naklo i od smještajne ponude na lokalitetu Grabovica. Uz čvrste objekte, na nižim je kotama lokaliteta moguće razmišljati i o uspostavi manjeg sezonskog eko kampa za potrebe ljubitelja prirode, djece/omladine, odnosno mladih sportaša. Uz oko 100 smještajnih jedinica i neizostavne sanitarne prostorije, kamp bi raspolagao i s adekvatnim sportskim terenima (trava, pijesak) te manjim ugostiteljskim objektom. 5.2.4. Lokalitet Marinovac (Tema: ‘Sezonske aktivnosti na vodi’) Riječ je o prirodnoj plaži nastaloj, dobrim dijelom, erozijom tla uslijed promjene razine vodostaja jezera. U svakom slučaju, riječ je o izuzetno potentnoj lokaciji namijenjenoj ponajviše jednodnevnim izletnicima i lokalnom stanovništvu. U tom smislu, a zbog nemogućnosti izgradnje čvrstih objekata, cijeli je ovaj prostor potrebno urediti kao sezonsku izletničko-odmorišnu atrakciju. Uz nužno infrastrukturno opremanje (tuševi, kabine za presvlačenje, WC), potrebno je ponuditi i jedan (montažni) ugostiteljski objekt s dvije različite ponude (‘fast food’ ili pečenjara) i zajedničkom kuhinjom. Nadalje, bilo bi korisno osigurati i određen broj vodenih tobogana te omogućiti najam plažnih rekvizita (suncobrani, ležaljke, čamci za veslanje, pedaline i sl.). 5.2.5. ‘Kamenolom’ (Tema: ‘Zabava za mlade’) Riječ je o danas neaktivnom i gospodarski neiskorištenom lokalitetu raspoložive površine od oko 15 - 20 tisuća četvornih metara. S obzirom na to da cijelom ovom prostoru nedostaje tzv. novostvorenih turističkih atrakcija koje će ne samo upotpunjavati boravak stacionarnih gostiju, već koji će kvalitetom i originalnošću svoje ponude biti u stanju privlačiti kako vikend posjetitelje iz okolnih mjesta, tako i stacionarne goste u obližnjim dalmatinskim destinacijama (Omiška i Makarska rivijera), mišljenja smo da bi izgradnja manjeg zabavnog adrenalinskog parka bila najbolje rješenje.

5.3. Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti predloženih sadržaja Ocjena tržišne održivosti i financijske isplativosti ulaganja u poželjne sadržaje/objekte turističke ponude razrađena je za svaku pojedinu lokaciju podesnu za turistifikaciju. Izuzetak predstavlja samo lokalitet Grabovica na kojoj je izgradnja već u poodmakloj fazi te za koju se, stoga, pretpostavlja da je privatni investitor prethodno provjerio sve bitne tržišne i financijske parametre ulaganja.

te očekivani broj zaposlenih, korišteni su uobičajeni svjetski standardi i/ili normativi, korigirani za specifičnosti BiH tržišta. 5.3.1. Lokalitet Naklo Polazeći od predvidive veličine, strukture i kategorije sadržaja turističke ponude, ali i procjene potražnje i poželjnog tržišnog pozicioniranja, za izgradnju centralnog destinacijskog hotela bit će potrebno osigurati oko 16,0 milijuna eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Hotel bi trebao biti otvoren tijekom cijele godine, pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje trebalo kretati od 40% u prvoj godini poslovanja do 57% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja (na bazi polupansiona) po osobi dostigla bi iznos od oko 50 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 55 eura u godini tržišne normalizacije1. Hotel bi zapošljavao oko 110 djelatnika. Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka (prema USALI2 metodologiji) i novčani tok centralnog destinacijskog hotela prikazani su u tablicama 5.3.1.1 do 5.3.1.5. Tablica 5.3.1.1. Predvidiv broj prodanih soba hotela Naklo u prvih 5 godina Sezona

srpanj i kolovoz

9.636

10.841

12.045

13.009

13.731

lipanj i rujan

8.176

9.198

10.220

11.038

11.651

pola travnja, svibanj i listopad

4.964

5.585

6.205

6.701

7.074

ožujak, pola travnja, studeni

4.088

4.599

5.110

5.519

5.825

siječanj, veljača, prosinac

1.460

1.643

1.825

1.971

2.081

Božić i Nova godina

876

986

1.095

1.183

1.248

29.200

32.850

36.500

39.420

41.610

UKUPNO Izvor. Autori studije.

Tablica 5.3.1.2. Predvidiv broj ostvarenih noćenja hotela Naklo u prvih 5 godina Sezona

srpanj i kolovoz

17.345

19.513

21.681

23.415

24.716

lipanj i rujan

14.717

16.556

18.396

19.868

20.971

pola travnja, svibanj i listopad

8.439

9.494

10.549

11.392

12.025

ožujak, pola travnja, studeni

6.541

7.358

8.176

8.830

9.321

siječanj, veljača, prosinac

1.898

2.135

2.373

2.562

2.705

Božić i Nova godina

1.664

1.872

2.081

2.247

2.372

50.604

56.931

63.258

68.319

72.115

UKUPNO

U cilju inicijalnog sagledavanja očekivane tržišne održivosti i financijske isplativosti prethodno preporučenih sadržaja turističke ponude na pojedinim lokalitetima podesnim za gradnju, a za što je, uz definiranje duljine sezone, očekivani stupanj korištenja kapaciteta i predvidivu razinu cijena, potrebno procijeniti i okvirnu visinu potrebnih ulaganja, način zatvaranja financijske konstrukcije

Izvor. Autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

1 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 35 eura do 60 eura. 2 USALI je skraćenica za „Uniform System of Accounts for the Loding Industry“ te predstavlja standardizirani sustav poslovnog izvještavanja za hotelijerstvo koji omogućuje usporedbu najvažnijih poslovnih pokazatelja hotelskog poslovanja s konkurencijom.

Tablica 5.3.1.3. Predvidivi prihodi hotela Naklo u prvih 5 godina EUR Broj smještajnih jedinica Broj kreveta Korištenje smještajnih jedinica (%) Prodane smještajne jedinice DOF Broj noćenja/polupansiona Prosječna cijena polupansiona PRIHOD SMJEŠTAJA Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja Broj a la carte konzumacija Prosječna cijena a la carte konzumacije Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja Broj konzumacija pića i napitaka Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA Prihodi od zdravstvenih i spa wellness usluga Prihodi od sastanaka/banketa Prihodi trgovine - najam Ostalo OSTALI PRIHODI UKUPNO POSLOVNI PRIHODI

Izvor. Autori studije.

1 200 400 40,0% 29.200 1,73 50.604 51 2.644.998

2 200 400 45,0% 32.850 1,73 56.931 53 3.094.866

3 200 400 50,0% 36.500 1,73 63.258 54 3.533.306

4 200 400 54,0% 39.420 1,73 68.319 55 3.882.634

5 200 400 57,0% 41.610 1,73 72.115 55 4.118.827

10%

5.060 15,0

5.693 15,0

6.326 15,0

6.832 15,0

7.212 15,0

150%

75.905

85.397

94.886

102.478

108.173

1,5

189.764

213.491

237.216

256.196

270.432

633.874

720.214

800.248

864.277

912.302

79.350 60.000 39.675 812.899 3.647.660

83.317 60.000 46.423 909.954 4.218.312

85.400 60.000 53.000 998.647 4.769.169

85.400 60.000 58.240 1.067.917 5.206.746

85.400 60.000 61.782 1.119.485 5.508.744

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.1.4. Predvidivi račun dobiti i gubitka hotela Naklo u prvih 10 godina poslovanja CENTRALNI DESTINACIJSKI HOTEL/Tekuće cijene EUR

2.644.998 189.764 633.874 79.350 60.000 39.675

3.150.574 217.334 733.178 84.817 61.080 47.259

3.661.650 245.832 829.316 88.502 62.179 54.925

4.096.092 270.281 911.793 90.095 63.299 61.441

4.423.486 290.435 979.783 91.717 64.438 66.352

4.503.109 295.663 997.419 93.368 65.598 w67.547

4.584.165 300.985 1.015.372 95.049 66.779 68.762

4.666.680 306.402 1.033.649 96.760 67.981 70.000

4.750.680 311.918 1.052.255 98.501 69.204 71.260

4.836.192 317.532 1.071.195 100.274 70.450 72.543

3.647.660

4.294.242

4.942.404

5.493.002

5.916.211

6.022.703

6.131.112

6.241.472

6.353.818

6.468.187

264.500 56.929 19.016 7.935 0 0

315.057 65.200 21.995 8.482 0 0

366.165 73.750 24.879 8.850 0 0

409.609 81.084 27.354 9.010 0 0

442.349 87.130 29.393 9.172 0 0

450.311 88.699 29.923 9.337 0 0

458.416 90.295 30.461 9.505 0 0

466.668 91.921 31.009 9.676 0 0

475.068 93.575 31.568 9.850 0 0

483.619 95.260 32.136 10.027 0 0

348.380

410.735

473.644

527.057

568.044

578.269

588.678

599.274

610.061

621.042

435.000 680.400 132.000 0 0 0

442.830 692.647 134.376 0 0 0

450.801 705.115 136.795 0 0 0

458.915 717.807 139.257 0 0 0

467.176 730.727 141.764 0 0 0

475.585 743.881 144.315 0 0 0

484.146 757.270 146.913 0 0 0

492.860 770.901 149.558 0 0 0

501.732 784.777 152.250 0 0 0

510.763 798.903 154.990 0 0 0

1.247.400

1.269.853

1.292.711

1.315.979

1.339.667

1.363.781

1.388.329

1.413.319

1.438.759

1.464.656

39.675 5.693 6.339 12.677 0 0

47.259 6.520 7.332 1.696 0 0

54.925 7.375 8.293 1.770 0 0

61.441 8.108 9.118 1.802 0 0

66.352 8.713 9.798 1.834 0 0

67.547 8.870 9.974 1.867 0 0

68.762 9.030 10.154 1.901 0 0

70.000 9.192 10.336 1.935 0 0

71.260 9.358 10.523 1.970 0 0

72.543 9.526 10.712 2.005 0 0

Ukupno

64.384

62.807

72.363

80.470

86.698

88.258

89.847

91.464

93.110

94.786

ODJELNI PROFIT Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Prihodi trgovine - najam prostora Ostalo

1.905.823 -553.258 476.519 58.737 60.000 39.675

2.345.428 -547.033 569.475 74.639 61.080 47.259

2.789.759 -540.407 659.348 77.882 62.179 54.925

3.166.126 -536.719 736.064 79.284 63.299 61.441

3.447.609 -536.136 798.828 80.711 64.438 66.352

3.509.666 -545.787 813.207 82.164 65.598 67.547

3.572.840 -555.611 827.844 83.643 66.779 68.762

3.637.152 -565.612 842.746 85.148 67.981 70.000

3.702.620 -575.793 857.915 86.681 69.204 71.260

3.769.267 -586.157 873.358 88.241 70.450 72.543

PRIHODI Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Prihodi trgovine - najam prostora Ostalo

POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO ODJELNI TROŠKOVI TROŠKOVI PRODAJE Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo

Ukupno DIREKTNE PLAĆE Smještaj Hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo

Ukupno OSTALI TROŠKOVI ODJELA Smještaj Hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

UKUPNO NERASPOREĐENI TROŠKOVI PLAĆE I POVEZANI TROŠKOVI Administracija Marketing i prodaja Održavanje

Ukupno OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada Administracija Marketing i prodaja Održavanje Energija

Ukupno G.O.P. GOP FIKSNI TROŠKOVI Stimulativna menadžment naknada Porezi i takse Premije osiguranja Rezerva za zamjenu Amortizacija Ostalo

Ukupno FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJE Rezultat financijskog i izvanrednog poslovanja EBIT EBIT KAMATE Kamate DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAK Dobit prije poreza na dobit/gubitak NETO DOBIT Porez na dobit Neto dobit EBITDA

1.987.496

2.550.847

3.103.686

3.569.496

3.921.803

3.992.395

4.064.258

4.137.415

4.211.888

4.287.702

171.600 54.000 48.000

174.689 54.972 48.864

177.833 55.961 49.744

181.034 56.969 50.639

184.293 57.994 51.550

187.610 59.038 52.478

190.987 60.101 53.423

194.425 61.183 54.385

197.924 62.284 55.363

201.487 63.405 56.360

273.600

278.525

283.538

288.642

293.837

299.127

304.511

309.992

315.572

321.252

0 109.430 182.383 109.430 182.383

0 128.827 214.712 128.827 214.712

0 148.272 247.120 148.272 247.120

0 164.790 219.720 192.255 274.650

0 177.486 236.648 207.067 295.811

0 180.681 240.908 210.795 301.135

0 183.933 245.244 214.589 306.556

0 187.244 249.659 249.659 312.074

0 190.615 254.153 254.153 317.691

0 194.046 258.727 258.727 323.409

583.626

687.079

790.785

851.415

917.013

933.519

950.322

998.636

1.016.611

1.034.910

1.130.270

1.585.244

2.029.363

2.429.439

2.710.952

2.759.750

2.809.425

2.828.787

2.879.706

2.931.540

0 72.953 54.715 109.430 750.000 36.477

0 74.266 55.700 128.827 750.000 37.690

0 75.603 56.702 148.272 750.000 38.944

0 76.964 57.723 164.790 750.000 40.240

0 78.349 58.762 177.486 750.000 41.579

0 79.760 59.820 210.795 750.000 42.327

0 81.195 60.896 245.244 750.000 43.089

0 82.657 61.993 249.659 750.000 43.864

0 84.145 63.108 254.153 750.000 44.654

0 85.659 64.244 258.727 750.000 45.458

1.023.574

1.046.484

1.069.522

1.089.717

1.106.176

1.142.701

1.180.425

1.188.173

1.196.060

1.204.089

106.696

538.760

959.842

1.339.722

1.604.776

1.617.049

1.629.000

1.640.615

1.683.646

1.727.451

1.140.000

1.160.520

1.181.409

1.202.675

1.122.296

1.038.634

951.596

861.089

767.015

669.275

-1.033.304

-621.760

-221.568

137.047

482.480

578.415

677.404

779.526

916.631

1.058.176

0 -1.033.304 856.696

0 -621.760 1.288.760

0 -221.568 1.709.842

0 137.047 2.089.722

0 482.480 2.354.776

0 578.415 2.367.049

0 677.404 2.379.000

21.359 758.166 2.390.615

80.158 836.473 2.433.646

92.755 965.421 2.477.451

Izvor. Autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.1.5. Predvidivi novčani tok hotela Naklo u prvih 10 godina poslovanja NOVČANI TOK CENTRALNI DESTINACIJSKI HOTEL EUR 0 EBIT 0 Porez na dobit 0 NOPLAT 0 Amortizacija 0 Bruto novčani tok 0 Promjene u radnom kapitalu 0 Kapitalna ulaganja 16.000.000 Operativni novčani tok -16.000.000 Ostatak vrijednosti SLOBODNI NOVČANI TOK -16.000.000 WACC Diskontni faktor 1,000 NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -16.000.000 NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =14,0%

1 106.696 0 106.696 750.000 856.696 0 0 856.696

2 538.760 0 538.760 750.000 1.288.760 0 0 1.288.760

3 959.842 0 959.842 750.000 1.709.842 0 0 1.709.842

tekuće cijene 4 1.339.722 0 1.339.722 750.000 2.089.722 0 0 2.089.722

856.696 8,61% 0,921 788.782

1.288.760 8,61% 0,848 1.092.528

1.709.842 8,61% 0,781 1.334.586

2.089.722 8,61% 0,719 1.501.790

5 1.604.776 0 1.604.776 750.000 2.354.776 0 0 2.354.776

6 1.617.049 0 1.617.049 750.000 2.367.049 0 0 2.367.049

7 1.629.000 0 1.629.000 750.000 2.379.000 0 0 2.379.000

8 1.640.615 21.359 1.619.255 750.000 2.369.255 0 0 2.369.255

9 1.683.646 80.158 1.603.488 750.000 2.353.488 0 0 2.353.488

2.354.776 8,61% 0,662 1.558.119

2.367.049 8,61% 0,609 1.442.076

2.379.000 8,61% 0,561 1.334.461

2.369.255 8,61% 0,516 1.223.639

2.353.488 8,61% 0,476 1.119.138

10 1.727.451 92.755 1.634.696 750.000 2.384.696 0 0 2.384.696 23.846.962 26.231.658 8,61% 0,438 11.484.910

4.153.283 28.000.245

6.880.028

Izvor. Autori studije.

Posebno valja istaknuti i činjenicu da bi se interna stopa rentabilnosti hotela kretala na razini od oko 14,0%, odnosno da bi hotel u cijelosti povratio ulaganje u 9. godini poslovanja.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Slika 5.3.1.1. Vizualizacija lokaliteta Naklo (hotelska zgrada)

Slika 5.3.1.3. Vizualizacija lokaliteta Naklo

Izvor: autori studije.

Slika 5.3.1.2. Vizualizacija lokaliteta Naklo

Slika 5.3.1.4. Vizualizacija lokaliteta Naklo

Izvor: autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Izvor: autori studije. LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

S druge strane, a budući da se na lokalitetu Naklo predviđa i izgradnja 20 urbanih vila s oko 100 smještajnih jedinica (studio/suite), za izgradnju ovog tipa smještajne ponude bit će potrebno osigurati oko 10,1 milijun eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Vile bi trebale biti otvorene od početka travnja do polovine studenog (225 dana godišnje), pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje tijekom tog razdoblja trebalo kretati od 42% u prvoj godini poslovanja do 58% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja po osobi dostigla bi iznos od oko 42 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 45 eura u godini tržišne normalizacije3. Konačno, ove bi smještajne kapacitete opsluživalo oko 25 djelatnika. Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka i novčani tok 20 urbanih vila prikazani su u tablicama 5.3.1.6 do 5.3.1.10. Tablica 5.3.1.6. Predvidiv broj prodanih soba u urbanim vilama u prvih 5 godina Sezona 1 2 3 4 5 6 UKUPNO

srpanj i kolovoz lipanj i rujan svibanj travanj, listopad, pola studenog siječanj, veljača, prosinac Božić i Nova godina

4.725 2.835 1.418 473 0 0 9.450

5.288 3.173 1.586 529 0 0 10.575

5.850 3.510 1.755 585 0 0 11.700

6.188 3.713 1.856 619 0 0 12.375

6.525 3.915 1.958 653 0 0 13.050

4 21.656 12.994 6.497 2.166 0 0 43.317

5 22.838 13.703 6.851 2.284 0 0 45.680

Izvor. Autori studije.

Tablica 5.3.1.7. Predvidiv broj ostvarenih noćenja u urbanim vilama u prvih 5 godina Sezona 1 2 3 4 5 6 UKUPNO

srpanj i kolovoz lipanj i rujan svibanj travanj, listopad, pola studenog siječanj, veljača, prosinac Božić i Nova godina

1 16.538 9.923 4.961 1.654 0 0 33.075

2 18.506 11.104 5.552 1.851 0 0 37.015

3 20.475 12.285 6.143 2.048 0 0 40.953

Tablica 5.3.1.8. Predvidivi prihodi urbanih vila u prvih 5 godina poslovanja PROJEKCIJA PRIHODA VILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI EUR Broj smještajnih jedinica Broj kreveta Korištenje smještajnih jedinica (%) Prodane smještajne jedinice DOF Broj noćenja Prosječna cijena noćenja PRIHOD SMJEŠTAJA Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja Broj a la carte konzumacija Prosječna cijena a la carte konzumacije Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja Broj konzumacija pića i napitaka Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA Prihodi od kupovine namirnica A la carte hrana i piće Prihodi od zdravstvenih i spa wellness usluga Ostalo OSTALI PRIHODI UKUPNO POSLOVNI PRIHODI

u stalnim cijenama 1 100 425 42,0% 9.450 3,50 33.075 42 1.416.933

2 100 425 47,0% 10.575 3,50 37.015 43 1.649.157

3 100 425 52,0% 11.700 3,50 40.953 45 1.874.775

4 100 425 55,0% 12.375 3,50 43.317 45 2.017.577

5 100 425 58,0% 13.050 3,50 45.680 45 2.138.264

30%

3.308 0,0

3.701 0,0

4.095 0,0

4.332 0,0

4.568 0,0

150%

49.613 0,0 0 141.750 99.225

55.522 1,5 0 158.625 111.044

61.430 1,5 0 175.500 122.859

64.975 1,5 0 185.625 129.950

68.520 1,5 0 195.750 137.040

0 240.975 1.657.908

0 269.669 1.918.825

0 298.359 2.173.134

0 315.575 2.333.151

0 332.790 2.471.054

Izvor. Autori studije.

3 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 25 eura do 50 eura.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.1.9. Predvidivi račun dobiti i gubitka urbanih vila u prvih 10 godina poslovanja VILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI EUR PRIHODI Smještaj Kupnja namirnica Zdravstveni i spa/wellness tretmani A la carte hrana i piće Najam prostora Ostalo POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO ODJELNI TROŠKOVI TROŠKOVI PRODAJE Smještaj Kupnja namirnica Zdravstveni i spa/wellness tretmani A la carte hrana i piće Najam prostora Ostalo Ukupno DIREKTNE PLAĆE Smještaj Kupnja namirnica Zdravstveni i spa/wellness tretmani A la carte hrana i piće Najam prostora Ostalo Ukupno OSTALI TROŠKOVI ODJELA Smještaj Kupnja namirnica Zdravstveni i spa/wellness tretmani A la carte hrana i piće Najam prostora Ostalo Ukupno ODJELNI PROFIT Smještaj Kupnja namirnica 74

tekuće cijene 10

1.416.933 141.750 0 99.225 0 0 1.657.908

1.678.842 161.480 0 113.042 0 0 1.953.364

1.942.875 181.875 0 127.322 0 0 2.252.071

2.128.499 195.830 0 137.094 0 0 2.461.423

2.296.426 210.229 0 147.176 0 0 2.653.832

2.337.762 214.013 0 149.826 0 0 2.701.601

2.379.842 217.865 0 152.523 0 0 2.750.230

2.422.679 221.787 0 155.268 0 0 2.799.734

2.466.287 225.779 0 158.063 0 0 2.850.129

2.510.680 229.843 0 160.908 0 0 2.901.431

70.847 0 0 34.729 0 0 105.575

67.154 0 0 39.565 0 0 106.718

77.715 0 0 44.563 0 0 122.278

85.140 0 0 47.983 0 0 133.123

91.857 0 0 51.512 0 0 143.369

93.510 0 0 52.439 0 0 145.949

95.194 0 0 53.383 0 0 148.577

96.907 0 0 54.344 0 0 151.251

98.651 0 0 55.322 0 0 153.973

100.427 0 0 56.318 0 0 156.745

81.600 0 0 91.200 0 0 172.800

83.069 0 0 92.842 0 0 175.910

84.564 0 0 94.513 0 0 179.077

86.086 0 0 96.214 0 0 182.300

87.636 0 0 97.946 0 0 185.582

89.213 0 0 99.709 0 0 188.922

90.819 0 0 101.504 0 0 192.323

92.454 0 0 103.331 0 0 195.784

94.118 0 0 105.191 0 0 199.309

95.812 0 0 107.084 0 0 202.896

42.508 0 0 3.969 0 0 46.477

33.577 0 0 4.522 0 0 38.099

58.286 0 0 5.093 0 0 63.379

63.855 0 0 5.484 0 0 69.339

68.893 0 0 5.887 0 0 74.780

70.133 0 0 5.993 0 0 76.126

71.395 0 0 6.101 0 0 77.496

72.680 0 0 6.211 0 0 78.891

73.989 0 0 6.323 0 0 80.311

75.320 0 0 6.436 0 0 81.757

1.221.978 141.750

1.495.042 161.480

1.722.309 181.875

1.893.417 195.830

2.048.041 210.229

2.084.905 214.013

2.122.434 217.865

2.160.638 221.787

2.199.529 225.779

2.239.121 229.843

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Zdravstveni i spa/wellness tretmani A la carte hrana i piće Najam prostora Ostalo UKUPNO NERASPOREĐENI TROŠKOVI PLAĆE I POVEZANI TROŠKOVI Administracija Marketing i prodaja Održavanje Ukupno OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada Administracija Marketing i prodaja Održavanje Energija Ukupno G.O.P. GOP FIKSNI TROŠKOVI Stimulativna menadžment naknada Porezi i takse Premije osiguranja Rezerva za zamjenu Amortizacija Ostalo Ukupno FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJE Rezultat financijskog i izvanrednog poslovanja EBIT EBIT KAMATE Kamate DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAK Dobit prije poreza na dobit/gubitak NETO DOBIT Porez na dobit Neto dobit EBITDA

0 -30.673 0 0 1.333.056

0 -23.886 0 0 1.632.637

0 -16.846 0 0 1.887.338

0 -12.587 0 0 2.076.661

0 -8.168 0 0 2.250.102

0 -8.315 0 0 2.290.603

0 -8.465 0 0 2.331.834

0 -8.617 0 0 2.373.807

0 -8.772 0 0 2.416.536

0 -8.930 0 0 2.460.034

17.600 21.600 16.000 55.200

17.917 21.989 16.288 56.194

18.239 22.385 16.581 57.205

18.568 22.788 16.880 58.235

18.902 23.198 17.183 59.283

19.242 23.615 17.493 60.350

19.588 24.040 17.808 61.436

19.941 24.473 18.128 62.542

20.300 24.914 18.454 63.668

20.665 25.362 18.787 64.814

0 49.737 82.895 66.316 74.606 273.555

0 58.601 97.668 78.135 87.901 322.305

0 67.562 112.604 90.083 101.343 371.592

0 73.843 123.071 98.457 110.764 406.135

0 79.615 132.692 106.153 119.422 437.882

0 81.048 135.080 108.064 121.572 445.764

0 82.507 137.511 110.009 123.760 453.788

0 83.992 139.987 111.989 125.988 461.956

0 85.504 142.506 114.005 128.256 470.271

0 87.043 145.072 116.057 130.564 478.736

1.004.301

1.254.138

1.458.541

1.612.291

1.752.936

1.784.489

1.816.610

1.849.309

1.882.597

1.916.483

0 33.158 29.842 49.737 468.750 16.579 598.067

0 33.755 30.380 58.601 468.750 17.131 608.616

0 34.363 30.926 67.562 468.750 17.701 619.302

0 34.981 31.483 86.150 468.750 18.290 639.653

0 35.611 32.050 92.884 468.750 18.898 648.193

0 36.252 32.627 94.556 468.750 19.238 651.423

0 36.904 33.214 96.258 468.750 19.584 654.711

0 37.569 33.812 111.989 468.750 19.937 672.057

0 38.245 34.420 114.005 468.750 20.296 675.716

0 38.933 35.040 116.057 468.750 20.661 679.442

406.234

645.522

712.500 -306.266

725.325 -79.803

0 -306.266 874.984

839.239 738.381 100.858 0

-79.803 1.114.272

972.638

0 100.858 1.307.989

751.672

1.104.744 701.435

1.133.067 649.146

1.161.899 594.748

1.177.252 538.181

1.206.880 479.384

1.237.042 418.297

220.966

403.309

483.920

567.152

639.072

727.496

818.745

0 220.966 1.441.388

23.221 380.088 1.573.494

44.019 439.902 1.601.817

51.419 515.732 1.630.649

57.672 581.400 1.646.002

65.559 661.937 1.675.630

73.710 745.034 1.705.792

Izvor. Autori studije. 76 LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.1.10. Predvidivi novčani tok urbanih villa NOVČANI TOK VILE ZA ISTODOBNI SMJEŠTAJ NEKOLIKO OBITELJI EUR 0 EBIT 0 Porez na dobit 0 NOPLAT 0 Amortizacija 0 Bruto novčani tok 0 Promjene u radnom kapitalu 0 Kapitalna ulaganja 10.100.000 Operativni novčani tok -10.100.000 Ostatak vrijednosti SLOBODNI NOVČANI TOK -10.100.000 WACC Diskontni faktor 1,000 NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -10.100.000 NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =16,1%

tekuće cijene 1 406.234 0 406.234 468.750 874.984 0 0 874.984

2 645.522 0 645.522 468.750 1.114.272 0 0 1.114.272

3 839.239 0 839.239 468.750 1.307.989 0 0 1.307.989

4 972.638 0 972.638 468.750 1.441.388 0 0 1.441.388

5 1.104.744 23.221 1.081.523 468.750 1.550.273 0 0 1.550.273

6 1.133.067 44.019 1.089.048 468.750 1.557.798 0 0 1.557.798

7 1.161.899 51.419 1.110.480 468.750 1.579.230 0 0 1.579.230

8 1.177.252 57.672 1.119.580 468.750 1.588.330 0 0 1.588.330

9 1.206.880 65.559 1.141.322 468.750 1.610.072 0 0 1.610.072

874.984 8,61% 0,921 805.620

1.114.272 8,61% 0,848 944.608

1.307.989 8,61% 0,781 1.020.927

1.441.388 8,61% 0,719 1.035.861

1.550.273 8,61% 0,662 1.025.791

1.557.798 8,61% 0,609 949.057

1.579.230 8,61% 0,561 885.843

1.588.330 8,61% 0,516 820.318

1.610.072 8,61% 0,476 765.626

10 1.237.042 73.710 1.163.331 468.750 1.632.081 0 0 1.632.081 16.320.814 17.952.895 8,61% 0,438 7.860.250

4.156.417 20.477.231

6.013.902

Izvor. Autori studije.

Interna stopa rentabilnosti urbanih vila kretala bi se na razini od oko 16,1% dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 8. godine predvidivog poslovanja. 5.3.2. Lokalitet Galin lakat Za izgradnju 5 malih (apart) hotela bit će potrebno osigurati oko 8,2 milijuna eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata). Svi hoteli bi trebali biti otvoreni od početka ožujka do kraja studenog (270 dana godišnje), pri čemu bi se njihovo predvidivo korištenje u tom razdoblju trebalo kretati od oko 42,5% u prvoj godini poslovanja do oko 59% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja (na bazi polupansiona) po osobi dostigla bi iznos od oko 45 eura u prvoj poslovnoj, odnosno oko 48 eura u godini tržišne normalizacije4. Konačno, hoteli bi zapošljavao 50-ak djelatnika. Predvidiv broj prodanih soba, ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka (prema USALI metodologiji) i novčani tok malih (apart)hotela prikazani su u tablicama 5.3.2.1. do 5.3.2.5.

Tablica 5.3.2.1. Predvidiv broj prodanih soba malih (apart)hotela u prvih 5 godina PROJEKCIJE PRODANIH SOBA MINI (APART)HOTELI Sezona 1 2 3 4 5 6 UKUPNO

Izvor. Autori studije.

srpanj i kolovoz lipanj i rujan svibanj travanj, listopad, pola studenog siječanj, veljača, prosinac Božić i Nova godina

1 7.746 6.024 2.582 861 0 0 17.213

2 8.946 6.282 2.855 952 0 0 19.035

3 9.266 7.371 3.370 1.053 0 0 21.060

4 9.412 8.392 3.742 1.134 0 0 22.680

5 9.558 9.080 4.062 1.195 0 0 23.895

4 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 25 eura do 50 eura.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.2. Predvidiv broj ostvarenih noćenja malih (apart)hotela u prvih 5 godina Sezona 1 2 3 4 5 6 UKUPNO

srpanj i kolovoz lipanj i rujan svibanj travanj, listopad, pola studenog siječanj, veljača, prosinac Božić i Nova godina

Izvor. Autori studije.

1 15.491 12.049 5.164 1.721 0 0 34.425

2 17.893 12.563 5.711 1.904 0 0 38.072

3 18.533 14.742 6.739 2.106 0 0 42.123

4 18.824 16.783 7.484 2.268 0 0 45.364

5 19.116 18.160 8.124 2.390 0 0 47.795

Tablica 5.3.2.3. Predvidivi prihodi malih (apart)hotela u prvih 5 godina PROJEKCIJA PRIHODA MINI (APART)HOTELI EUR Broj smještajnih jedinica Broj kreveta Korištenje smještajnih jedinica (%) Prodane smještajne jedinice DOF Broj noćenja Prosječna cijena noćenja PRIHOD SMJEŠTAJA Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja Broj a la carte konzumacija Prosječna cijena a la carte konzumacije Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja Broj konzumacija pića i napitaka Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka DODATNI PRIHODI HRANE I PIĆA Prihod od dodatne hrane i pića (nadoplata za 3. obrok) Prihodi od a la carte hrane/pića Prihodi od najma (sportska oprema i rekviziti) Ostalo OSTALI PRIHODI UKUPNO POSLOVNI PRIHODI

Izvor. Autori studije.

1 2 150 150 360 360 42,5% 47,0% 17.213 19.035 2,00 2,00 34.425 38.072 45 46 1.571.329 1.811.380 30% 30% 3.443 3.807 0,0 0,0 150%

u stalnim cijenama 3 4 150 150 360 360 52,0% 56,0% 21.060 22.680 2,00 2,00 42.123 45.364 47 48 2.047.714 2.234.951 30% 30% 4.212 4.536 0,0 0,0

5 150 360 59,0% 23.895 2,00 47.795 48 2.359.795 30% 4.780 0,0

150%

51.638 57.108 0,0 1,5 0 0 55.080 60.915 41.310 45.686 36.000 36.000 0 0 132.390 142.602 1.703.719 1.953.981

63.185 1,5 0 67.397 50.548 36.000 0 153.944 2.201.658

68.046 1,5 0 72.582 54.437 36.000 0 163.019 2.397.970

71.693 1,5 0 76.472 57.354 36.000 0 169.826 2.529.621

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.4. Predvidivi račun dobiti i gubitka malih (apart)hotela u prvih 10 godina RAČUN DOBITI I GUBITKA MINI (APART)HOTELI EUR PRIHODI Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Prihodi trgovine - najam prostora Ostalo POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO ODJELNI TROŠKOVI TROŠKOVI PRODAJE Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo Ukupno DIREKTNE PLAĆE Smještaj Hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo Ukupno OSTALI TROŠKOVI ODJELA Smještaj Hrana i piće Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Trgovina Ostalo Ukupno ODJELNI PROFIT Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće

tekuće cijene 10

1.571.329 41.310 0 55.080 36.000 0 1.703.719

1.843.985 46.509 0 62.012 36.648 0 1.989.153

2.122.095 52.384 0 69.845 37.308 0 2.281.631

2.357.824 57.430 0 76.573 37.979 0 2.529.805

2.534.343 61.596 0 82.128 38.663 0 2.716.731

2.579.961 62.705 0 83.607 39.359 0 2.765.632

2.626.401 63.834 0 85.112 40.067 0 2.815.413

2.673.676 64.983 0 86.644 40.788 0 2.866.091

2.721.802 66.152 0 88.203 41.523 0 2.917.680

2.770.794 67.343 0 89.791 42.270 0 2.970.199

235.699 12.393 0 13.770 0 0 261.862

276.598 13.953 0 15.503 0 0 306.053

318.314 15.715 0 17.461 0 0 351.491

353.674 17.229 0 19.143 0 0 390.046

380.151 18.479 0 20.532 0 0 419.162

386.994 18.812 0 20.902 0 0 426.707

393.960 19.150 0 21.278 0 0 434.388

401.051 19.495 0 21.661 0 0 442.207

408.270 19.846 0 22.051 0 0 450.167

415.619 20.203 0 22.448 0 0 458.270

220.500 153.000 0 0 0 0 373.500

224.469 155.754 0 0 0 0 380.223

228.509 158.558 0 0 0 0 387.067

232.623 161.412 0 0 0 0 394.034

236.810 164.317 0 0 0 0 401.127

241.072 167.275 0 0 0 0 408.347

245.412 170.286 0 0 0 0 415.697

249.829 173.351 0 0 0 0 423.180

254.326 176.471 0 0 0 0 430.797

258.904 179.648 0 0 0 0 438.552

47.140 1.652 0 0 0 0 48.792

55.320 1.860 0 1.240 0 0 58.420

63.663 2.095 0 1.397 0 0 67.155

70.735 2.297 0 1.531 0 0 74.563

76.030 2.464 0 1.643 0 0 80.137

77.399 2.508 0 1.672 0 0 81.579

78.792 2.553 0 1.702 0 0 83.048

80.210 2.599 0 1.733 0 0 84.542

81.654 2.646 0 1.764 0 0 86.064

83.124 2.694 0 1.796 0 0 87.613

1.067.990 -125.735

1.287.598 -125.058

1.511.608 -123.984

1.700.793 -123.508

1.841.352 -123.663

1.874.496 -125.889

1.908.237 -128.155

1.942.585 -130.462

1.977.552 -132.811

2.013.148 -135.201

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Zdravstveni i spa/wellness tretmani Sastanci/banketi Prihodi trgovine - najam prostora Ostalo UKUPNO NERASPOREĐENI TROŠKOVI PLAĆE I POVEZANI TROŠKOVI Administracija Marketing i prodaja Održavanje Ukupno OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada Administracija Marketing i prodaja Održavanje Energija Ukupno G.O.P. GOP FIKSNI TROŠKOVI Stimulativna menadžment naknada Porezi i takse Premije osiguranja Rezerva za zamjenu Amortizacija Ostalo Ukupno FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJE Rezultat financijskog i izvanrednog poslovanja EBIT EBIT KAMATE Kamate DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAK Dobit prije poreza na dobit/gubitak NETO DOBIT Porez na dobit Neto dobit EBITDA

0 41.310 36.000 0 1.019.564

0 45.269 36.648 0 1.244.457

0 50.987 37.308 0 1.475.919

0 55.898 37.979 0 1.671.162

0 59.954 38.663 0 1.816.305

0 61.033 39.359 0 1.848.998

0 62.132 40.067 0 1.882.280

0 63.250 40.788 0 1.916.161

0 64.388 41.523 0 1.950.652

0 65.547 42.270 0 1.985.764

49.500 37.800 45.000 132.300

50.391 38.480 45.810 134.681

51.298 39.173 46.635 137.106

52.221 39.878 47.474 139.574

53.161 40.596 48.329 142.086

54.118 41.327 49.198 144.643

55.092 42.071 50.084 147.247

56.084 42.828 50.986 149.897

57.094 43.599 51.903 152.596

58.121 44.384 52.838 155.342

0 42.593 85.186 51.112 68.149 247.039

0 49.729 99.458 59.675 79.566 288.427

0 57.041 114.082 68.449 91.265 330.837

0 63.245 126.490 75.894 101.192 366.822

0 67.918 135.837 81.502 108.669 393.926

0 69.141 138.282 82.969 110.625 401.017

0 70.385 140.771 84.462 112.617 408.235

0 71.652 143.305 85.983 114.644 415.583

0 72.942 145.884 87.530 116.707 423.064

0 74.255 148.510 89.106 118.808 430.679

640.225

821.348

1.007.976

1.164.767

1.280.293

1.303.338

1.326.798

1.350.681

1.374.993

1.399.743

0 25.556 25.556 34.074 357.500 17.037 459.723

0 29.837 29.837 39.783 357.500 17.604 474.562

0 34.224 34.224 45.633 357.500 18.190 489.771

0 37.947 37.947 50.596 357.500 18.795 502.785

0 40.751 40.751 67.918 357.500 19.420 526.340

0 41.484 41.484 69.141 357.500 19.770 529.379

0 42.231 42.231 70.385 357.500 20.126 532.473

0 42.991 42.991 71.652 357.500 20.488 535.623

0 43.765 43.765 87.530 357.500 20.857 553.417

0 44.553 44.553 89.106 357.500 21.232 556.944

180.502

346.786

518.205

661.982

753.952

773.959

794.325

815.058

821.575

842.799

543.400

553.181

563.138

573.275

534.961

495.082

453.594

410.452

365.610

319.021

-362.898

-206.395

-44.933

88.707

218.991

278.876

340.731

404.605

455.965

523.777

0 -362.898 538.002

0 -206.395 704.286

0 -44.933 875.705

0 88.707 1.019.482

0 218.991 1.111.452

0 278.876 1.131.459

12.389 328.342 1.151.825

35.705 368.900 1.172.558

40.112 415.853 1.179.075

46.151 477.626 1.200.299

Izvor. Autori studije. 84

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.5. Predvidivi novčani tok malih (apart)hotela u prvih 10 godina poslovanja NOVČANI TOK MINI (APART)HOTELI EUR 0 1 EBIT 0 180.502 Porez na dobit 0 0 NOPLAT 0 180.502 Amortizacija 0 357.500 Bruto novčani tok 0 538.002 Promjene u radnom kapitalu 0 0 Kapitalna ulaganja 8.150.000 0 Operativni novčani tok -8.150.000 538.002 Ostatak vrijednosti SLOBODNI NOVČANI TOK -8.150.000 538.002 WACC 8,61% Diskontni faktor 1,000 0,921 NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -8.150.000 495.352 NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR = 13,6%

2 346.786 0 346.786 357.500 704.286 0 0 704.286

3 518.205 0 518.205 357.500 875.705 0 0 875.705

tekuće cijene 4 661.982 0 661.982 357.500 1.019.482 0 0 1.019.482

5 753.952 0 753.952 357.500 1.111.452 0 0 1.111.452

6 773.959 0 773.959 357.500 1.131.459 0 0 1.131.459

7 794.325 12.389 781.936 357.500 1.139.436 0 0 1.139.436

8 815.058 35.705 779.352 357.500 1.136.852 0 0 1.136.852

9 821.575 40.112 781.463 357.500 1.138.963 0 0 1.138.963

704.286 8,61% 0,848 597.049

875.705 8,61% 0,781 683.516

1.019.482 8,61% 0,719 732.656

1.111.452 8,61% 0,662 735.431

1.131.459 8,61% 0,609 689.318

1.139.436 8,61% 0,561 639.148

1.136.852 8,61% 0,516 587.145

1.138.963 8,61% 0,476 541.603

10 842.799 46.151 796.647 357.500 1.154.147 0 0 1.154.147 11.541.474 12.695.622 8,61% 0,438 5.558.477

1.799.786 13.341.260

3.109.696

Izvor. Autori studije.

Interna stopa rentabilnosti malih (apart)hotela dostigla bi 13,6%, a predujmljeni kapital povratio bi se u cijelosti u 9. godini predvidivog poslovanja. Istodobno, a kako se na lokalitetu Galin lakat predviđa i izgradnja sezonskog kampirališta s oko 100 smještajnih jedinica, za izgradnju ovog tipa smještajne ponude bit će potrebno osigurati oko 265,0 tisuća eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 2+8 godina povrata). Kampiralište bi trebalo biti otvoreno od polovice travnja do polovine listopada (180 dana godišnje), pri čemu bi se njegovo predvidivo korištenje tijekom tog razdoblja trebalo kretati od 28% u prvoj godini poslovanja do 47% u godini tržišne normalizacije (5. godina predvidivog poslovanja). Prosječna cijena smještaja po osobi dostigla bi iznos od oko 5 eura u prvoj poslovnoj godini i ne bi se bitnije mijenjala u kasnijim poslovnim godinama5. Konačno, kampiralište bi zapošljavalo 8 djelatnika.

Tablica 5.3.2.6. Predvidiv broj prodanih kamp jedinica u prvih 5 godina Sezona 1 2 3 4 UKUPNO

srpanj i kolovoz lipanj i rujan svibanj i listopad travanj, pola studenog

Izvor. Autori studije.

KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT 1 2 2.063 3.111 1.238 1.867 619 933 206 311 4.125 6.222

3 3.569 2.141 1.071 357 7.137

4 4.026 2.416 1.208 403 8.052

5 4.301 2.580 1.290 430 8.601

Predvidiv broj ostvarenih noćenja, formiranje prihoda, račun dobiti i gubitka i novčani tok kampirališta prikazani su u tablicama 5.3.2.6 do 5.3.2.10.

5 Pritom valja imati na umu da cijena smještaja po osobi varira prema sezoni i kreće se u rasponu od oko 3 eura do 6 eura

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.7. Predvidiv broj ostvarenih noćenja u kampiralištu u prvih 5 godina KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT Sezona 1 srpanj i kolovoz 2 lipanj i rujan 3 svibanj i listopad 4 travanj, pola studenog UKUPNO

Izvor. Autori studije.

1 5.156 3.094 1.238 413 9.900

2 7.778 4.667 1.867 622 14.935

3 8.921 5.353 2.141 714 17.132

4 10.065 6.039 2.416 805 19.329

5 10.751 6.451 2.580 860 20.647

Tablica 5.3.2.8. Predvidivi prihodi kampirališta u prvih 5 godina poslovanja KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT EUR Broj kamp mjesta Korištenje kamp mjesta (%) Prodane kamp jedinice DOF Broj noćenja Prosječna cijena noćenja PRIHOD SMJEŠTAJA Postotak a la carte konzumacija kao udio u broju noćenja Broj a la carte konzumacija Prosječna cijena a la carte konzumacije Postotak konzumacija pića i napitaka kao udio u broju noćenja Broj konzumacija pića i napitaka Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka PRIHODI HRANE I PIĆA Prihodi od najma sportske opreme i rekvizita OSTALI PRIHODI UKUPNO POSLOVNI PRIHODI

u stalnim cijenama 1 2 3 4 5 100 100 100 100 100 25,0% 34,0% 39,0% 44,0% 47,0% 4.125 6.222 7.137 8.052 8.601 2,40 2,40 2,40 2,40 2,40 9.900 14.935 17.132 19.329 20.647 5 5 5 5 5 52.779 79.610 91.318 103.025 110.050 10% 10% 10% 10% 10% 990 1.493 1.713 1.933 2.065 7,0 7,0 7,0 7,0 7,0 100% 100% 100% 100% 100% 9.900 14.935 17.132 19.329 20.647 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 21.780 32.857 37.690 42.523 45.424 14.850 22.402 25.698 28.993 30.971 14.850 22.402 25.698 28.993 30.971 89.409 134.869 154.706 174.542 186.445

Izvor. Autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.9. Predvidivi račun dobiti i gubitka kampirališta u prvih 10 godina poslovanja RAČUN DOBITI I GUBITKA KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT EUR PRIHODI Smještaj Dodatna hrana i piće Ostali prihodi POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO ODJELNI TROŠKOVI TROŠKOVI PRODAJE Smještaj Dodatna hrana i piće Ostali prihodi Ukupno DIREKTNE PLAĆE Smještaj Hrana i piće Ostali prihodi Ukupno OSTALI TROŠKOVI ODJELA Smještaj Hrana i piće Ostali prihodi Ukupno ODJELNI PROFIT Smještaj Dodatna hrana i piće Ostali prihodi UKUPNO NERASPOREĐENI TROŠKOVI PLAĆE I POVEZANI TROŠKOVI Administracija Marketing i prodaja Održavanje Ukupno OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada Administracija 90

tekuće cijene 10

52.779 21.780 14.850 89.409

81.043 33.448 22.805 137.297

94.635 39.059 26.631 160.325

108.689 44.861 30.587 184.138

118.190 48.784 33.262 200.236

120.317 49.662 33.861 203.840

122.483 50.556 34.470 207.509

124.688 51.466 35.091 211.245

126.932 52.393 35.722 215.047

129.217 53.336 36.365 218.918

1.056 7.623 1.485 10.164

1.621 11.707 2.281 15.608

1.893 13.671 2.663 18.226

2.174 15.701 3.059 20.934

2.364 17.074 3.326 22.764

2.406 17.382 3.386 23.174

2.450 17.695 3.447 23.591

2.494 18.013 3.509 24.016

2.539 18.337 3.572 24.448

2.584 18.667 3.637 24.888

9.000 15.000 0 24.000

9.162 15.270 0 24.432

9.327 15.545 0 24.872

9.495 15.825 0 25.319

9.666 16.110 0 25.775

9.840 16.399 0 26.239

10.017 16.695 0 26.711

10.197 16.995 0 27.192

10.381 17.301 0 27.682

10.568 17.613 0 28.180

528 871 0 1.399

810 1.338 0 2.148

946 1.562 0 2.509

1.087 1.794 0 2.881

1.182 1.951 0 3.133

1.203 1.986 0 3.190

1.225 2.022 0 3.247

1.247 2.059 0 3.306

1.269 2.096 0 3.365

1.292 2.133 0 3.426

42.196 -1.714 13.365 53.847

69.450 5.133 20.525 95.108

82.469 8.281 23.968 114.718

95.934 11.541 27.528 135.003

104.978 13.649 29.936 148.563

106.868 13.895 30.475 151.237

108.792 14.145 31.023 153.960

110.750 14.399 31.582 156.731

112.743 14.658 32.150 159.552

114.773 14.922 32.729 162.424

9.900 11.250 5.400 26.550

10.078 11.453 5.497 27.028

10.260 11.659 5.596 27.514

10.444 11.869 5.697 28.010

10.632 12.082 5.799 28.514

10.824 12.300 5.904 29.027

11.018 12.521 6.010 29.550

11.217 12.746 6.118 30.081

11.419 12.976 6.228 30.623

11.624 13.209 6.341 31.174

0 2.235

0 3.432

0 4.008

0 4.603

0 5.006

0 5.096

0 5.188

0 5.281

0 5.376

0 5.473

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Marketing i prodaja Održavanje Energija Ukupno G.O.P. GOP FIKSNI TROŠKOVI Stimulativna menadžment naknada Porezi i takse Premije osiguranja Rezerva za zamjenu Amortizacija Ostalo Ukupno FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJE Rezultat financijskog i izvanrednog poslovanja EBIT EBIT KAMATE Kamate DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAK Dobit prije poreza na dobit/gubitak NETO DOBIT Porez na dobit Neto dobit EBITDA

4.470 2.682 3.129 12.517

6.865 4.119 4.805 19.222

8.016 4.810 5.611 22.446

9.207 5.524 6.445 25.779

10.012 6.007 7.008 28.033

10.192 6.115 7.134 28.538

10.375 6.225 7.263 29.051

10.562 6.337 7.394 29.574

10.752 6.451 7.527 30.107

10.946 6.568 7.662 30.648

14.779

48.859

64.758

81.214

92.016

93.673

95.359

97.075

98.822

100.601

0 1.341 1.609 894 9.836 447 14.128

0 1.365 1.638 1.373 9.836 460 14.672

0 1.390 1.668 1.603 9.836 473 14.970

0 1.415 1.698 1.841 9.836 486 15.276

0 1.440 1.728 2.002 9.836 500 15.507

0 1.466 1.760 2.038 9.836 509 15.609

0 1.493 1.791 2.075 9.836 518 15.713

0 1.520 1.823 2.112 9.836 527 15.819

0 1.547 1.856 2.150 9.836 537 15.926

0 1.575 1.890 2.189 9.836 546 16.036

652

34.186

49.788

65.938

76.509

78.063

79.646

81.256

82.896

84.565

19.996

20.356

20.722

18.458

16.106

13.664

11.128

8.496

5.766

2.935

-19.344

13.830

29.066

47.479

60.403

64.400

68.518

72.760

77.130

81.630

0 -19.344 10.488

0 13.830 44.023

2.256 26.810 59.625

4.694 42.786 75.774

5.968 54.435 86.345

6.348 58.052 87.900

6.741 61.777 89.482

7.145 65.615 91.093

7.562 69.568 92.732

7.992 73.639 94.401

Izvor. Autori studije.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.2.10. Predvidivi novčani tok kampirališta NOVČANI TOK KAMPIRALIŠTE GALIN LAKAT EUR 0 EBIT 0 Porez na dobit 0 NOPLAT 0 Amortizacija 0 Bruto novčani tok 0 Promjene u radnom kapitalu 0 Kapitalna ulaganja 265.000 Operativni novčani tok -265.000 Ostatak vrijednosti SLOBODNI NOVČANI TOK -265.000 WACC Diskontni faktor 1,000 NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -265.000 NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =26,6%

1 652 0 652 9.836 10.488 0 0 10.488

tekuće cijene 2 34.186 0 34.186 9.836 44.023 0 0 44.023

3 49.788 2.256 47.532 9.836 57.369 0 0 57.369

4 65.938 4.694 61.244 9.836 71.080 0 0 71.080

5 76.509 5.968 70.542 9.836 80.378 0 0 80.378

6 78.063 6.348 71.715 9.836 81.551 0 0 81.551

7 79.646 6.741 72.905 9.836 82.741 0 0 82.741

8 81.256 7.145 74.111 9.836 83.947 0 0 83.947

9 82.896 7.562 75.334 9.836 85.170 0 0 85.170

10.488 8,76% 0,919 9.643

44.023 8,76% 0,845 37.218

57.369 8,76% 0,777 44.596

71.080 8,76% 0,715 50.806

80.378 8,76% 0,657 52.825

81.551 8,76% 0,604 49.281

82.741 8,76% 0,556 45.973

83.947 8,76% 0,511 42.888

85.170 8,76% 0,470 40.009

10 84.565 7.992 76.573 9.836 86.410 0 0 86.410 864.097 950.507 8,76% 0,432 410.547

418.157 1.282.254

518.786

Izvor. Autori studije.

Interna stopa rentabilnosti kampirališta dostigla bi 26,6%, dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 6. godine predvidivog poslovanja. Slika 5.3.2.1. Vizualizacija lokaliteta Galin Lakat (aparthoteli)

Slika 5.3.2.2. Vizualizacija lokaliteta Galin Lakat (aparthoteli)

Izvor: autori studije

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Slika 5.3.2.3. Vizualizacija lokaliteta Galin Lakat (aparthoteli)

Tablica 5.3.3.1. Predvidivi promet plažnog objekta u godini tržišne normalizacije GODINA STABILIZIRANOG POSLOVANJA SAMO USLUGE HRANE I PIĆA VRSTA USLUGE A) HRANA 1. Broj dana u razdoblju 2. Broj sjedećih mjesta '- u zatvorenom '- na otvorenom 3. Obrt sjedećeg mjesta/dan '- u zatvorenom '- na otvorenom 4. Predvidivi broj konzumacija dnevno 5. Predvidivi broj konzumacija u razdoblju 6. Prosječna cijena konzumacije (EUR) 7. PRIHOD HRANE - UKUPNO (EUR) B) 1. 2.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

ostali mjeseci

UKUPNO 183

30 60

30 45

0,5 2,0 135 8.370 5,0 41.850

1,0 1,5 120 7.200 5,0 36.000

0,5 0,5 38 1.163 5,0 5.813

0,5 0,0 15 450 5,0 2.250

85.913

183

308 17.183

30 60

30 45

4. 5. 6. 7.

0,5 3,0 195 12.090 1,5 18.135

1,0 2,0 150 9.000 1,5 13.500

1,0 1,0 75 2.325 1,5 3.488

1,0 0,0 30 900 1,5 1.350

36.473

PRIHOD HRANE I PIĆA - SVEUKUPNO (EUR)

59.985

49.500

9.300

3.600

122.385

Izvor. Autori studije.

450 24.315

Tablica 5.3.3.2. Predvidivi prihodi lokaliteta Marinovac u prvih 5 godina poslovanja PROJEKCIJA PRIHODA LOKALITET MARINOVAC EUR Broj a la carte konzumacija Prosječna cijena a la carte konzumacije Broj konzumacija pića i napitaka Prosječna cijena konzumacije pića i napitaka UKUPNI PRIHODI HRANE I PIĆA Prihodi od najma plažnih rekvizita OSTALI PRIHODI UKUPNO POSLOVNI PRIHODI

Izvor. Autori studije. 96

svibanj

30 60

Predvidiv broj ostvarenih konzumacija i formiranje prihoda u godini tržišne normalizacije, formiranje prihoda u prvih pet godina poslovanja, račun dobiti i gubitka i novčani tok plažnog ugostiteljskog objekta prikazani su u tablicama 5.3.3.1. do 5.3.3.4.

lipanj i rujan

PIĆA I NAPICI Broj dana u razdoblju Broj sjedećih mjesta '- u zatvorenom '- na otvorenom Obrt sjedećeg mjesta/dan '- u zatvorenom '- na otvorenom Predvidivi broj konzumacija dnevno Predvidivi broj konzumacija u razdoblju Prosječna cijena konzumacije (EUR) PRIHOD PIĆA I NAPITAKA - UKUPNO (EUR)

Izvor: autori studije

5.3.3. Lokalitet Marinovac Riječ je o lokalitetu površine 6.000 m2, predviđenom za plažu i plažne sadržaje na kojem, uslijed plavljenja, nije moguće graditi ‘čvrste’, već samo montažne građevne objekte. U skladu s rečenim, a imajući na umu veličinu i izuzetne prirodne značajke lokaliteta, u zoni Marinovac predviđa se izgradnja dvojnog ugostiteljskog objekta. Objekt bi raspolagao s oko 30 sjedećih mjesta u zatvorenom te s oko 60 sjedećih mjesta na otvorenom (dvije terase) te bi zapošljavao 6 osoba. Kako bi se na ovom lokalitetu, izvan plavne zone, izgradile i sanitarne prostorije i skladište plažne opreme i mobilijara, ukupno ulaganje se procjenjuje na oko 155. tisuća eura. Oko 90% potrebnih sredstava osigurat će se putem komercijalnih kredita (8% kamata, 3+12 godina povrata).

srpanj i kolovoz

u stalnim cijenama 1 2 3 4 5 12.028 14.605 17.183 17.183 17.183 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 87.493 104.939 122.385 122.385 122.385 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315 18.236 21.276 24.315 24.315 24.315 105.729 126.215 146.700 146.700 146.700

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Tablica 5.3.3.3. Predvidivi račun dobiti i gubitka lokaliteta Marinovac u prvih 10 godina RAČUN DOBITI I GUBITKA LOKALITET MARINOVAC EUR PRIHODI Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Ostali prihodi POSLOVNI PRIHODI - UKUPNO ODJELNI TROŠKOVI TROŠKOVI PRODAJE Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Ostali prihodi Ukupno DIREKTNE PLAĆE Smještaj Hrana i piće Ostali prihodi Ukupno OSTALI TROŠKOVI ODJELA Smještaj Hrana i piće Ostali prihodi Ukupno ODJELNI PROFIT Smještaj (na bazi polupansiona) Dodatna hrana i piće Ostali prihodi UKUPNO NERASPOREĐENI TROŠKOVI PLAĆE I POVEZANI TROŠKOVI Administracija Marketing i prodaja Održavanje Ukupno OSTALI TROŠKOVI Osnovna menadžment naknada Administracija Marketing i prodaja 98

tekuće cijene 10

0 87.493 18.236 105.729

0 106.828 21.659 128.487

0 126.831 25.198 152.029

0 129.113 25.652 154.765

0 131.438 26.114 157.551

0 133.803 26.584 160.387

0 136.212 27.062 163.274

0 138.664 27.549 166.213

0 141.160 28.045 169.205

0 143.700 28.550 172.250

0 30.623 0 30.623

0 37.390 0 37.390

0 44.391 0 44.391

0 45.190 0 45.190

0 46.003 0 46.003

0 46.831 0 46.831

0 47.674 0 47.674

0 48.532 0 48.532

0 49.406 0 49.406

0 50.295 0 50.295

0 30.000 0 30.000

0 30.540 0 30.540

0 31.090 0 31.090

0 31.649 0 31.649

0 32.219 0 32.219

0 32.799 0 32.799

0 33.389 0 33.389

0 33.990 0 33.990

0 34.602 0 34.602

0 35.225 0 35.225

0 1.750 0 1.750

0 2.137 0 2.137

0 2.537 0 2.537

0 2.582 0 2.582

0 2.629 0 2.629

0 2.676 0 2.676

0 2.724 0 2.724

0 2.773 0 2.773

0 2.823 0 2.823

0 2.874 0 2.874

0 25.121 18.236 43.357

0 36.762 21.659 58.420

0 48.814 25.198 74.012

0 49.692 25.652 75.344

0 50.587 26.114 76.700

0 51.497 26.584 78.081

0 52.424 27.062 79.486

0 53.368 27.549 80.917

0 54.328 28.045 82.373

0 55.306 28.550 83.856

3.000 1.800 960 5.760

3.054 1.832 977 5.864

3.109 1.865 995 5.969

3.165 1.899 1.013 6.077

3.222 1.933 1.031 6.186

3.280 1.968 1.050 6.297

3.339 2.003 1.068 6.411

3.399 2.039 1.088 6.526

3.460 2.076 1.107 6.644

3.523 2.114 1.127 6.763

0 1.057 1.057

0 1.285 1.285

0 1.520 1.520

0 1.548 1.548

0 1.576 1.576

0 1.604 1.604

0 1.633 1.633

0 1.662 1.662

0 1.692 1.692

0 1.723 1.723

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Održavanje Energija Ukupno G.O.P. GOP FIKSNI TROŠKOVI Stimulativna menadžment naknada Porezi i takse Premije osiguranja Rezerva za zamjenu Amortizacija Ostalo Ukupno FINANCIJSKO I IZVANREDNO POSLOVANJE Rezultat financijskog i izvanrednog poslovanja EBIT EBIT KAMATE Kamate DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT/ GUBITAK Dobit prije poreza na dobit/gubitak NETO DOBIT Porez na dobit Neto dobit EBITDA

3.172 4.229 9.516

3.855 5.139 11.564

4.561 6.081 13.683

4.643 6.191 13.929

4.727 6.302 14.180

4.812 6.415 14.435

4.898 6.531 14.695

4.986 6.649 14.959

5.076 6.768 15.228

5.168 6.890 15.503

28.081

40.993

54.360

55.338

56.334

57.348

58.381

59.432

60.501

61.590

0 2.115 1.903 3.172 5.897 1.057 14.144

0 2.153 1.937 3.855 5.897 1.087 14.929

0 2.191 1.972 6.081 5.897 1.118 17.259

0 2.231 2.008 6.191 5.897 1.149 17.475

0 2.271 2.044 6.302 5.897 1.182 17.695

0 2.312 2.081 6.415 5.897 1.203 17.908

0 2.353 2.118 6.531 5.897 1.225 18.124

0 2.396 2.156 6.649 5.897 1.247 18.344

0 2.439 2.195 6.768 5.897 1.269 18.568

0 2.483 2.235 6.890 5.897 1.292 18.796

13.938

26.064

37.101

37.863

38.639

39.441

40.257

41.088

41.933

42.794

11.200

11.402

11.607

10.831

10.024

9.184

8.310

7.402

6.459

5.479

2.738

14.663

25.494

27.032

28.615

30.257

31.947

33.685

35.474

37.315

274 2.464 19.834

1.430 13.233 31.961

2.528 22.966 42.997

2.671 24.361 43.760

2.818 25.797 44.536

2.971 27.286 45.338

3.128 28.819 46.154

3.290 30.395 46.984

3.457 32.017 47.830

3.629 33.686 48.691

Izvor. Autori studije.

100

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

101

Tablica 5.3.3.4. Predvidivi novčani tok lokaliteta Marinovac LOKALITET MARINOVAC EUR 0 EBIT 0 Porez na dobit 0 NOPLAT 0 Amortizacija 0 Bruto novčani tok 0 Promjene u radnom kapitalu 0 Kapitalna ulaganja 155.000 Operativni novčani tok -155.000 Ostatak vrijednosti SLOBODNI NOVČANI TOK -155.000 WACC Diskontni faktor 1,000 NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST -155.000 NOPLAT = Net Operating Profit Less Adjusted Taxes IRR =27,4%

1 13.938 274 13.664 5.897 19.561 0 0 19.561

2 26.064 1.430 24.634 5.897 30.531 0 0 30.531

3 37.101 2.528 34.573 5.897 40.469 0 0 40.469

4 37.863 2.671 35.192 5.897 41.089 0 0 41.089

5 38.639 2.818 35.821 5.897 41.718 0 0 41.718

6 39.441 2.971 36.470 5.897 42.367 0 0 42.367

7 40.257 3.128 37.129 5.897 43.026 0 0 43.026

tekuće cijene 8 41.088 3.290 37.797 5.897 43.694 0 0 43.694

19.561 8,61% 0,921 18.011

30.531 8,61% 0,848 25.885

40.469 8,61% 0,781 31.592

41.089 8,61% 0,719 29.534

41.718 8,61% 0,662 27.611

42.367 8,61% 0,609 25.818

43.026 8,61% 0,561 24.142

43.694 8,61% 0,517 22.575

9 41.933 3.457 38.476 5.897 44.373 0 0 44.373 44.373 8,61% 0,476 21.109

10 42.794 3.629 39.165 5.897 45.062 0 0 45.062 450.623 495.685 8,61% 0,438 217.124

236.891 687.514

288.401

Izvor. Autori studije.

Interna stopa rentabilnosti lokaliteta Marinovac dostigla bi 27,4%, dok bi predujmljeni kapital u cijelosti bio povraćen tijekom 5. godine predvidivog poslovanja. Slika 5.3.3.1. Vizualizacija lokaliteta Marinovac (plaža)

Slika 5.3.3.2. Vizualizacija lokaliteta Marinovac (plaža)

Izvor: autori studije.

102

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

103

Slika 5.3.3.3. Vizualizacija lokaliteta Marinovac (plaža)

5.3.4. Lokalitet ‘Kamenolom’ Tematski parkovi predstavljaju specifične i izuzetno popularne sadržaje turističke ponude koji pomno ciljanim potrošačkim segmentima, ponajviše obiteljima s djecom, mladima i svima koji se tako osjećaju, omogućavaju (tematiziranu) cjelodnevnu zabavu, opuštanje i/ili uživanje u različitim adrenalinskim aktivnostima. S obzirom da u cijeloj regiji (BiH, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Makedonija) danas ne postoji niti jedan nacionalno i međunarodno prepoznatljiv tematsko-zabavni park, razvoj takvog parka na mjestu današnjeg napuštenog kamenoloma na području općine Livno zasigurno može predstavljati jedan od ključnih elemenata diferencijacije, a time i turističkog pozicioniranja Buškog jezera i pripadajućeg mu okruženja. Unatoč konceptualnom/tematskom razlikovanju pojedinih parkova, većina zabavnih parkova danas nudi isti tip atrakcija, dok se razlike odnose ponajviše na tematsko profiliranje i način integriranja pojedinih atrakcija u skladnu cjelinu. U skladu s rečenim, danas se u tematskim parkovima uobičajeno nude sljedeće atrakcije:

Izvor: autori studije.

– ‘Roller coasteri’ – uobičajeno prepoznatljivi znak i ključna atrakcija svakog tematskog parka. Pojavljuju se u različitim oblicima kao što su ‘hypercoasteri’ koje nude veliku visinu i vrlo velike brzine, ‘leteći coasteri’ koji mogu nositi putnike horizontalno, ali i ispod ili iznad tračnice, ‘obrnuti coasteri’ kod kojih noge putnika vise u zraku, odnosno kao ‘vertikalni coasteri’ koji pružaju mogućnost pada pod gotovo 90 stupnjeva; – Vožnje u mraku i/ili na simulatorima – vožnje u zatvorenim prostorima i sa scenarijem koji kombinira klasična obilježja vožnji s tehnikama korištenim na filmu/kazalištu; – Horizontalne vožnje – uključuju atrakcije zasnovane na ponavljanju pokreta kao što su različite vrste vrtuljaka;

Slika 5.3.3.4. Vizualizacija lokaliteta Marinovac (plaža)

Slika 5.3.4.1. Prijedlog izgleda adrenalinskog parka na lokalitetu ‘Kamenolom’

Izvor: autori studije.

Izvor: preuzeto s www.mirjana-rastoke.com.

104

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

105

– Vodene atrakcije – tematski parkovi razvili su specifične atrakcije na vodi koji uključuju različite vožnje na vodi s povezanim efektima brzaca (mirna/brza voda), suženja (usponi i padovi) i prskanja (spuštanje niz strmine s prskanjima putnika); kao i – Edukativne atrakcije – riječ je o atrakcijama koje se baziraju na različitim kombinacijama edukativnih sadržaja i vožnji. S obzirom na činjenicu da se u ovoj fazi razvoja projekta još nema povratne informacije o zainteresiranosti lokalne izvršne vlasti za razvoj tematskog parka na području Buškog jezera kao ni iskazanog interesa potencijalnih ulagača, trenutno nije moguće detaljnije razraditi ni temu, ni poželjnu strukturu sadržaja samog parka, a time niti predvidive parametre tržišne održivosti i financijske isplativosti ulaganja.

5.4. Model upravljanja destinacijom Razvoj sadržaja turističke ponude na izabranim lokalitetima na Buškom jezeru, uz iskazani poduzetnički interes privatnog sektora, mora se temeljiti i na potrebi dugoročne zaštite i očuvanja ovog izuzetnog atraktivnog prirodnog područja za rekreativne i druge aktivnosti lokalne populacije. U tom smislu, logičan model upravljanja cijelim područjem obuhvata projekta trebao bi se bazirati na podjeli uloga i odgovornosti između nositelja izvršne vlasti kao zastupnika javnog interesa i privatnih poduzetnika. Polazeći od prethodnih naznaka, temeljna uloga nositelja izvršne vlasti u općinama Livno i Tomislavgrad svodi se na usvajanje ovog plana razvoja turizma, odnosno osiguranje potrebnih preduvjeta za njegovu provedbu. To podrazumijeva ne samo bazično uređenje šetnice oko jezera, izgradnju prikladnog broja odmorišta/vidikovaca i osmatračnica ptica, postavljanje info ploča i/ili drugih prikladnih interpretacijskih alata, već i osiguranje potrebne turističke infrastrukture (javna rasvjeta, parkirališta, pristupne ceste, fekalna i oborinska odvodnja, odvoz krutog otpada i sl.) na svim definiranim lokalitetima podesnim za turistifikaciju, a osobito u kontekstu razvoja tematskog zabavnog parka. S druge strane, uloga privatnog sektora, a temeljem usvojenog plana razvoja turizma, svodi se na razvoj podesnih lokaliteta za izgradnju sadržaja turističke ponude sukladno planskim odrednicama. To podrazumijeva ne samo poštivanje predviđenih planskih gabarita u izgradnji (osobito veličinu pojedinih objekata, tipologiju i strukturu ponude), već i udovoljavanje svim uobičajenim standardima kvalitete i ekološke održivosti. Interes privatnih poduzetnika, nadalje, moguće je osigurati na jedan od dva podjednako prihvatljiva načina – prvi se odnosi na dugoročnu koncesiju, dok drugi podrazumijeva trajnu prodaju zemljišta na konkretnim mikrolokalitetima podesnim za turistifikaciju. Stvar je međusobnog dogovora između nositelja javne vlasti i potencijalnih investitora da se dogovore koji im je model prihvatljiviji. Konačno, za uspjeh cijelog projekta, a u cilju što je moguće efikasnijeg upravljanja razvojem turizma na području Buškog jezera, odmah po usvajanju ovog dokumenta od strane nositelja izvršne vlasti u općinama Tomislavgrad i Livno, bilo bi korisno formirati svojevrsno upravljačko tijelo (‘Steering Committee’). U tom bi upravljačkom tijelu trebalo osigurati adekvatnu zastupljenost svih razvojnih dionika javnog i privatnog sektora, nevladinih udruga i/ili drugih relevantnih udruga civilnog društva. U cilju pragmatičnosti, predlaže se da njegovi članovi budu predstavnici općina Tomislavgrad i Livno, predstavnik županijske turističke zajednice, gvardijan Karmela Sv. Ilije, tri predstavnika poduzeća Delminium, predsjednik sportskog društva Buško jezero te predstavnici ostalih interesnih skupina zainteresiranih za razvoj turizma na području Buškog jezera.

106

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

6. Marketinške aktivnosti Nužan preduvjet i polazište uspješnoga marketinga turističke destinacije, pravilan je odabir ciljnih skupina te adekvatan način pozicioniranja destinacije. Pritom će se istaknuti sve one posebnosti, prednosti i vrijednosti koje čine identitet destinacije, a relevantne su ciljanim skupinama turista. Međutim, proces pozicioniranja ili repozicioniranja destinacije, ili pojedinih turističkih proizvoda destinacije, iznimno je dug i mukotrpan posao. Pritom se ne smije zanemariti i činjenica da je vrlo lako izgubiti stečene pozicije. Kako se to ne bi dogodilo, nužno je permanentno održavati i podizati razinu kvalitete usluge, kontrolirati njezino ostvarenje i na taj način održavati pozitivan imidž destinacije.

6.1. Tržišno pozicioniranje Nakon provedene segmentacije tržišta i odabira konkretnih ciljnih skupina, destinacija se mora odlučiti koje mjesto želi zauzeti na odabranom tržišnom segmentu, odnosno ona mora pozicionirati svoje proizvode i usluge. Najjednostavnije rečeno, rezultat pozicioniranja je određena slika u svijesti turista pri pomisli na Buško jezero kao turističke destinacije. Kako bi odabrala adekvatnu strategiju za tržišno pozicioniranje, destinacija prije svega mora: – identificirati nekoliko svojih konkurentskih prednosti na kojima može graditi svoju poziciju u svijesti turista; – odabrati između tih prednosti one koje su najbolje i najizraženije; – pronaći način učinkovitoga komuniciranja s tržištem kako bi potencijalnim korisnicima mogli pravodobno i na kvalitetan način priopćiti informaciju o tome gdje su se točno pozicionirali. Destinacije se u tržišnom pozicioniranju mogu odlučiti za samo jednu prednost (npr.: najbolja kvaliteta, najbolja usluga, najniža cijena i dr.), dvije prednosti (visoka kvaliteta i raznovrsnost aktivnosti), ili pak više njih. Pri tome moraju biti vrlo oprezne kako se ne bi dovele u situaciju potpozicioniranosti, prepozicioniranosti ili nedefiniranosti pozicije ili imidža. Naime, može se dogoditi da iz načina pozicioniranja: – turisti ne mogu identificirati ništa konkretno po čemu bi prepoznali određeno područje (npr. potencijalni posjetitelj ne zna što bi točno očekivao od boravka na Buškom jezeru à nedefiniranost pozicije), – turisti mogu imati preusku sliku o destinaciji (npr. potencijalni turist smatra da je Buško jezero specijalizirano za promatranje ptica, što njega ne zanima, već ga zanima rekreacija u prirodi sa svojom djecom à potpozicioniranost), ili pak – turisti ostanu zbunjeni jer jednostavno ne mogu definirati imidž destinacije (npr. potencijalnom turistu se komunicira prevelik broj različitih slika o destinaciji što može djelovati odbojno na njega à prepozicioniranost). Pri pozicioniranju na tržištu, destinacije moraju biti svjesne da je stjecanje određenih pozicija (izgradnja novih ili promjena postojećih predodžbi o destinaciji) u svijesti potrošača dug i mukotrpan proces, ali i da se stečene pozicije mogu vrlo brzo izgubiti nepromišljenim djelovanjem, prije svega unutar domene marketinške komunikacije. Područje Buškog jezera ima brojne potencijalne elemente diferencijacije ili razlikovne elemente na osnovu kojih se ova destinacija može uspješno diferencirati od konkurencije. Stavljajući naglasak na ove elemente u tržišnoj komunikaciji, destinacija može na efikasan i efektivan način izgraditi poželjan i prepoznatljiv imidž koji će potaknuti pripadnike prethodno navedenih ciljnih skupina na prvi ili ponovan dolazak u destinaciju Buško jezero. Radi se o sljedećim elementima: LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

107

– ambijent jezera i privlačnost užeg područja oko jezera; – miran i opušten način života u izvornom ruralnom okruženju; – očuvana, specifična fauna i flora koja pruža autentičan doživljaj prirode; – područje bogate kulturne baštine, tradicije ruralnog života, zanimljive povijesti i gastronomske ponude; – prostor alpske klime; te– dostupnost destinacije. Polazeći od navedenih razlikovnih elemenata resursno-atrakcijske osnove moguće je definirati sljedeće ključne atribute pozicioniranja područja Buškog jezera: Slika 6.1.1. Ključni atributi pozicioniranja područja Buškog jezera DESTINACIJA BUŠKO JEZERO KLJUČNI ATRIBUTI OČARAJUĆI AMBIJENT JEZERA/ BOGATA PRIRODNA BAŠTINA/RURALNI NAČIN ŽIVOTA I TRADICIJA PRIRODA I AMBIJENT TRADICIJA I KULTURA AKTIVNOSTI KLIMA DOSTUPNOST PTICE S desetak različitih Neposredna Mir, usporen ritam Koncentrirano na izrazito Jedinstven ambijent U neposrednoj blizini Kupresa i blizina granice vrsta ptica, područje Buškog jezera i života i jedinstven malom području, Buškog jezera posjetitelji Buškog jezera uređenost područja, Blidinja, područje s Hrvatskom, ambijent Buškog je neotkrivena Buškog jezera nije autoceste A1 ovo odredište čine jezera, ovo odredište mogu iskusiti bogatu destinacija za sve samo atraktivno i Jadranske tradiciju ruralnog života atraktivnim za sve čine idealnim za one koje fascinira magistrale, te zaljubljenike u aktivni odredište za (eko-etno selo), vratiti sve one koji traže svijet ptica. Sezonske dobra mreža zaljubljenike u odmor. Područje se u vremena krunidbe odmor za dušu i migracije ptica zimske sportove, lokalnih cesta, pruža mogućnosti kralja Tomislava i tijelo. Očuvanost i za bavljenje brojnim već je i idealno čine Buško jezero (proljeće, jesen) raznolikost biljnog i osmanske vladavine, mogu potaknuti atraktivnim i vanjskim aktivnostima, odredište za životinjskog svijeta posjetiti vrhunske prometno lako posjetitelje na od šetnji, rekreativnog predah od povijesno-umjetničke u užem području ponovni dolazak da dostupnim vrućina koje izložbe (Galerija Gorica, biciklizma, preko jezera (RAMSAR bi promatrali stanište odredištem ljeti vladaju ribolova i jahanja, područje, divlji konji, Franjevački samostan u različitim dobima za izletnike i do sportova na vodi. u užarenoj ornitološka fauna), u Livnu, Karmelićanski godine. tranzitere. Neovisno o tome da li Hercegovini i samostan) i lokalne posjetiteljima će je posjetitelj u potrazi Dalmaciji. festivale, te uživati u pružiti autentičan izvornim gastronomskim za romantikom, doživljaj prirode i specijalitetima (Livanjski spokojem ili za pomoći će im da sir, pršut i lokalna vina). uzbuđenjem, ova će barem na kratko zaborave na ubrzanu Ovaj prostor pun je priča, destinacija pružiti doživljaja i inspiracije za svima doživljaj za svakodnevicu. pamćenje. sve posjetitelje.

Pored gore navedenih ključnih atributa pozicioniranja, određenu pozornost bi trebalo posvetiti i korištenju slike/simbola ‘konja’ u pozicioniranju destinacije. Simbol ‘konja’ izuzetno je snažan, izaziva pozitivne asocijacije, te divlji konji nisu uobičajen prizor u konkurentskim destinacijama koje su zemljopisno blizu Buškom jezeru. Aplikacija simbola ‘konja’ u marketinškoj komunikaciji stoga bi mogla potpomoći pozicioniranju destinacije Buško jezero pri vrhu svijesti pripadnika ranije navedenih ciljnih skupina (‘Top-of-Mind’ pozicioniranje). Zaključno, uputno je da se u pozicioniranju destinacije Buško jezero u što većoj mjeri ‘prikrije’ ili izbjegne podatak o tome da se radi o umjetnom akumulacijskom jezeru. Termin ‘umjetno’ bi u mnogim segmentima mogao negativno djelovati na privlačnost destinacije i na odluku turista o dolasku, prije svega među potencijalnim turistima koji još nikada nisu bili na ovom području. Razlog tomu je što je termin ‘umjetno’ u suprotnosti sa gotovo svim identificiranim ključnim atributima pozicioniranja. 6.2. Proizvodni portfelj Suvremeni turistički proizvod predstavlja doživljaj koji se sastoji od niza različitih proizvoda i usluga iz domene privatnog i javnog sektora. Međutim, turistički ga potrošač percipira kao cjelovitost pa je u tom smislu važno promišljati sadržajnost komponenti koje ga čine kao i privlačnost za različite tržišne segmente. S jedne strane, njegova atraktivnost počiva na resursima i atrakcijama koje destinacija ima i koji će biti glavni pokretača dolaska turista, a s druge strane da bi bio kvalitetan potrebno je uspostaviti učinkoviti destinacijski menadžment koji će brojnim uslugama podupirati kvalitetu i time proboj i opstanak na tržištu. Zbog toga je za uspjeh turističkog proizvoda važna destinacija kao i kvaliteta pružatelja usluga. Tako ukupni turistički proizvod, promatran u kontekstu doživljaja, ovisi o naslijeđenim prirodnim i kulturnim resursima, ali i o kvaliteti usluga i proizvoda za koji su odgovorni ponuđači u destinaciji, odnosno, ukupan destinacijski menadžment. Kad je riječ o proizvodnom portfelju Buškog jezera onda je važno navesti da se radi o prostoru koji može nuditi brojne aktivnosti i koje ima dovoljnu privlačnu snagu za različite segmente posjetitelja ili turista. U odnosu na trendove na turističkom tržištu važno je navesti da ovo područje ima velike prednosti zbog mogućnosti brojnih aktivnosti za različite specifične tržišne niše tj. turiste posebnih interesa čiji broj zadnjih 20 godina kontinuirano raste. Međutim, u ovome trenutku glavnina tih proizvoda su tek potencijal koji treba razviti i učiniti ih spremnim za plasman na turističko tržište. Upravo ta činjenica ima svoje prednosti koje se ogledaju ponajviše u tome da se ti proizvodi mogu oblikovati na način uvaže sva suvremene trendove turističke potražnje.

POZICIONIRANJE ODMOR ZA DUŠU I TIJELO UZ JEDINSTVEN AMBIJENT BUŠKOG JEZERA IDEALNO ODREDIŠTE ZA BIJEG OD LJETNIH VRUĆINA NEOTKRIVENA DESTINACIJA ZA SVE LJUBITELJE PRIRODE ISHODIŠNA TOČKA ZA BROJNE ATRAKCIJE U ŠIREM OKRUŽENJU Izvor: autori studije.

108

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

109

Tablica 6.2.1. Proizvodni portfelj na području Buškog jezera Proizvodna grupa

Rekreacija u prirodi/ ‘meki’ avanturizam i sport

Kulturni turizam Ruralni turizam Posebni proizvodi

Tablica 6.2.2. Proizvodi iz skupine „Rekreacija u prirodi/’meki’ avanturizam i sport Proizvodi

Hodanje/šetnje Biciklizam Jahanje Sportovi na vodi Sportski ribolov i lov Kultura života i rada

(Zaštićena) kulturna dobra i kulturne institucije Manifestacije Gastronomija

Turizam na seoskim gospodarstvima ‘Birding’/Fotosafari Adrenalinski sportovi Vjerski turizam Speleologija

Izvor: autori studije.

Rekreacija u prirodi/’meki’ avanturizam i sport Meki avanturizam i sport uključuje hodanje i šetnje, biciklizam, ribolov, jahanje te sportove na vodi. Trendovi vezani uz ovoj proizvode govore o predviđanjima daljnjeg rasta potražnje koja se temelji na potrebi suvremenih potrošača za fizičkim aktivnostima te brzi o zdravlju. Iako danas ne postoje precizne procjene potražnje za segmentom koji je motiviran ovih specifičnim proizvodima smatra se da je ovaj segment, shodno trendovima života i rada pri čemu se misli na orijentaciju ka zdravom životu i boravku u prirodi, u stalnom porastu. Tako se npr. smatra da biciklizmom motivirana putovanja rastu po stopi od koji 6% do 12%, dok su adrenalinski sportovi sve više ‘u modi’ i potražnja za njima raste oko 30% godišnje. Proizvodi sporta iako privlače široku potražnju i komplementarno se naslanjaju na druge oblike odmora više od prosjeka preferira obrazovanije urbano stanovništvo više srednje klase. Pored toga, riječ je o ekološki osviještenih ljudima, a primjetan je rast kod žena i samaca. Potrošači skloni proizvodima vezanim uz sport vole svoje aktivnosti kombinirati s odlaskom u restorane, razgledavanje lokalnih atrakcija, posjet vinarijama i wellness centrima.

Hodanje i planinarenje

Biciklizam

Jahanje Sportovi na vodi Izvor: autori studije.

Za ovaj proizvod sporta najviše je zainteresirana generacija 40+, više razine obrazovanje i platežne moći. Putuje često bez djece, u parovima ili s klubovima ili u grupi. Oslanjaju se na preporuke i na Internet kao izvor informacija. Kad je riječ o rekreativcima riječ je o gostima srednje i starije životne dobi koji preferiraju pažljivo unaprijed birana putovanja i organizirane itinerere. S druge strane, pasionirani biciklisti pretežno su mlađi muškarci i samci te mladi parovi. Zadovoljni su jednostavnijim smještajem. Do ovog tržišta moguće je doći uz pomoć specijaliziranih turoperatora. Jahanje može privlačiti različite grupe turista bilo da se radi o profesionalcima, rekreativcima, početnicima ili obiteljima. Važne su uređene staze, privlačen krajolik na otvorenom prostoru te dobro uvježbani konji. Riječ je o aktivnostima poput wind surfinga, skijanja na vodi, veslanja i drugih aktivnostima. Pretežno ih preferira mlađa dobna skupina.

Faktori vezani za uspjeh proizvoda koji se odvijaju u prirodu su: – Atraktivnost destinacije: ljepota i atraktivnost krajolika, očuvanost prostora, izražena i vidljiva briga o okolišu ključni su elementi privlačnosti boravka u prirodi. Sve je veća osjetljivost na ekološku komponentu tj. brigu o odlaganju otpada, recikliranju, alternativnim izvorima energije i sl. – Inovativnost i kvaliteta proizvoda: riječ je o potrebi formiranja kvalitetno osmišljenim itinererima i kartama. Za goste koji borave više dana ključno je osigurati kvalitetan smještaj te dodatne sadržaje poput masaža, ‘wellnesa’, lokalne gastronomije. Tržišni potencijal proizvoda rekreacija u prirodi, odnosno ‘mekog’ avanturizma i sporta na području Buškog jezera je izrazito visok iako je spremnost turističkog proizvoda relativno niska, posebice kad je riječ o aktivnostima hodanja, biciklizma i jahanja. Za te proizvode potrebno je realizirati projekte staza (trasiranje, interpretacija, promocija i dr.). Sportovi na vodi se već organiziraju pa se može reći da je riječ o poluspremnom proizvodu. Ruralni turizam je također tek treba početi razvijati. Tablica 6.2.3. Elementi unaprjeđenja i/ili razvoja proizvoda Uređenje i označavanje staza Interpretacija staza Promocija

– Staze za hodanje, biciklizam i jahanje potrebno je urediti/trasirati s potrebnim točkama odmora (klupe, vidikovci, ugostiteljstvo) te označiti. – Staze je potrebno interpretirat – duljina, težina, resursi i atrakcije u okruženju. – Izraditi promocijske materijale – tiskane i na Internetu; karte staza trebaju objediniti staze i proizvode u okruženju.

Izvor: autori studije.

Kao posebne aktivnosti koje se također ubrajaju u rekreaciju u prirodi, a vezane su uz bogatstvo životinjskog svijeta uključuje se sportski ribolov i lov.

110

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

111

Sportski ribolov Sportski ribolov popularan je oblik rekreacije koji ne zahtjeva velika ulaganja. Najčešće se radi ili o pasioniranom ciljnom tržišnom segmentu za kojeg su važne vode bogate ribama ili o rekreativnim sportskim ribolovima koji vole odmor na otvorenom i opuštati se uz vodu. Lokacije moraju biti opremljene (platforma), treba osigurati prateću opremu te dobro označiti mjesta. Kako raste tržište specijalnih interesa tako se i za ovaj segment u narednom razdoblju očekuje rast. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati: – Atraktivan prirodni krajolik; – Voda bogatu ribom, raznolikost; – Jasno označena mjesta za ribolov (platforme); – Mogućnost kupnje ili najma ribolovne opreme u specijaliziranim trgovinama; – Smještaj koji može nuditi čuvanje ili pripremu uloga (škrinje za smrzavanje) te – Bogata gastronomsku ponudu. Riječ je proizvodu koji ne zahtjeva velika ulaganja pa ga je moguće relativno brzo ponudi na tržištu. Važno je odrediti lokacije koje osiguravaju dovoljno mira tj. koje su dovoljno udaljene od ostalih aktivnosti koje se planiraju na jezeru. Lov Lovni turizam odnosi se na turistička putovanja čiji je glavni motiv vezan uz lov na divljač, a ukupno se ovaj vid turizma može promatrati kao dio športsko-rekreacijskog turizma. Komplementaran je s drugim specijalnim oblicima poput ruralnog i gastro turizma. Ljubitelji lovnog turizma preferiraju ekološki očuvane prostore i prostore bogate divljači. Dobri su potrošači te često dolaze izvan glavnih sezona. Riječ je o dobnoj skupini između 35 i 55 godina. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati, odnosno, i dalje njegovati: – Bogatstvo životinjskog svijeta; – Kvalitetan smještaj; – Ugostiteljske sadržaje; – Ekološku očuvanost te – Mogućnost priprema vlastitog uloga. Budući da na području Hercegbosanske županije postoji čak šest lovišta od čega su neka s tradicijom duljom od četrdeset godina (Cincar, Tetrijeb, Vran) može se govoriti o velikom potencijalu za razvoj ovog oblika turizma. Rad na kvaliteti proizvoda potrebno je usmjeriti na daljnje uređivanje lovišta, poticanje kvalitetnih sadržaja i usluga u smislu kvalitetnog smještaja i gastronomije, mogućnost čuvanja uloga. Kulturni turizam Kulturni turizam obuhvaća putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine pa tako ovdje ubrajamo povijest, umjetnost i općenito ‘kulturu života i rada’. Kulturni turizam može biti motiv odlaska sam za sebe iako je često komplementarni proizvod drugim proizvodima. Vezano uz to primjetan je rast različitih varijacija proizvoda pa se tu ubrajaju kulturne ture, festivali i manifestacije, gastronomija kao i različiti edukativni tečajevi i radionice koji mogu uključiti aktivnosti sudjelovanje gostiju što dodatno pridonosi atraktivnosti ovih proizvoda. Kulturni turizam danas se smatra jednim od najbrže rastućim turističkim proizvodom. Čak oko 40% međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži izrazitu orijentaciju prema sadržajima kulture. 112

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Globalni trendovi koji pridonose jeftinijim zračnim vezama i dostupnosti informacija dodatno jačaju ovaj tržišni segment. Generalno se smatra da interes za kulturnim turizmom raste s razinom obrazovanja i prihoda kao i da privlači segmente starije životne dobi ili ‘50+’ iako i kupci između 25 i 35 godina mogu biti konzumenti ovoga proizvoda. S obzirom na veličinu segmente te različite varijacije proizvoda i interese moguće je govoriti o pod segmentima, odnosno, o onima koji su ‘pasionirani’ kulturni turisti tj. koji su isključivo motivirani kulturom, preko onih koji su ‘inspirirani’ pa obilaze dobro poznate atrakcije do onih koji su ‘privučeni’ atrakcijama koje su dostupne. Ono što je također važno spomenuti je da je riječ o segmentu koji putuje tijekom cijele godine kao i da u troše više od uobičajenih turista. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati: – Atraktivnu i ‘uređenu’ destinaciju u kojoj se može osjetiti briga za detalje te autentičnost i čuvanje naslijeđenih vrijednosti; – Zanimljivu ponudu različitih kulturnih sadržaja koji su inovativni u prezentaciji; – Raspoložive promocijske materijale u tiskanim verzijama kao i dostupnost i ažurnost informacija na Internetu; – Mogućnost smještaja u malim lokalnim hotelima / objektima kao i gastronomija koja njeguje lokalne specijalitete; – Mogućnost kupnje regionalnih proizvoda i suvenira te – Izgradnju imidža destinacije koja njeguje kulturna događanja (izložbe, manifestacije, festivale i sl.). Za ovaj proizvod može se reći da šire područje Buškog jezera nudi veliki potencijal, te da je spreman za tržište uz dodane napore vezane uz promocijske aktivnosti. Ponajviše je riječ o Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu te ‘Karmel Sv. Ilije’ na samom Buškom jezeru. Dalje, kad je riječ o kulturi života i rada poseban dio turističkog proizvoda čine i manifestacije i gastronomija. Manifestacije koje su sada pretežno lokalnog karaktera (izuzev sportskih na Buškom jezeru) potrebno je jače promovirati i etablirati na tržištu. Također je i kod gastronomske ponude potrebno razvijati proizvod u smislu uvođenja jelovnika lokalne kuhinje te uređenje interijera u ugostiteljskim objektima koji odražavaju elemente lokalne tradicije. Ovdje je važno spomenuti i tvornicu livanjskog sira u kojoj se može razviti ‘industrijski turizam’. Za to su potrebna daljnja ulaganja vezana uz promocijske materijale, prostor za kušnju i kupnju sira (rad na ambalaži, manja suvenirska pakiranja, promotivni letak). Ruralni turizam Ruralni turizam definira se kao turizam koji se odvija u ruralnom području te uključuje različite aktivnosti povezane s boravkom u prirodi.1 Na globalnoj razini statistički pokazatelji o kretanjima turista motiviranim ruralnim prostorima se još uvijek ne prate ali istraživanja koja se provode govore u prilog rastu potražnje za ovakvim prostorima. To ponajviše proizlazi iz činjenica sve većeg stresa života u gradovima te traganjem za mirnijim područjima, potrebom za edukacijom i upoznavanjem sredina u kojima su sačuvane autohtone vrijednosti. Smatra se da su turisti koji traže odmor u ruralnim prostorima dobro obrazovane osobe mlađe ili srednje dobi, viših prihoda. Tržište je heterogeno pa može biti riječ o obiteljskim gostima, o turistima koji tragaju za upoznavanjem ruralnog načina života, turisti koji traže mir i odmor i dr. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati: – Atraktivan, sačuvan i uređen prirodni krajolik; – Autentičan ambijent u smislu arhitekture, hortikulture i događanja; 1 Kušen, E. (2006). Ruralni turizam. Zagreb: Institut za turizam.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

113

– Sadržajnu ponudu koja omogućuje edukativnu zabavu i stjecanje iskustva; – Kvalitetnu domaću hranu i pića; – Kvalitetan smještaj u jednostavnim malih domaćinstvima; – Ljubaznost domaćina; – Mogućnost kupnje lokalnih proizvoda (hrana, piće, lokalni suveniri) te – Kvalitetna infrastruktura i suprastruktura (šetnice, staze, signalizacija, interpretacija i dr.). Ovaj proizvod, za sada, na području Buškog jezera tek je u povojima iako područje, zbog svoje sačuvanosti, nudi velike mogućnosti za njegov razvoj. Također je vrlo komplementaran s ostalim aktivnostima koje se planiraju razvijati (planinarenje, šetnje, jahanje). Promatranje ptica/’fotosafari’ Promatranje ptica zadnjih je 30-ak godina evoluirala i danas čini segment turističke potražnje od nekoliko desetaka milijuna promatrača ptica čiji je broj u stalnom porastu. Najveći broj organiziranih promatrača ptica može se pronaći u razvijenim zemljama Europe, posebice Velikoj Britaniji i Njemačkoj, te u Sjevernoj Americi. Promatranje ptica podrazumijeva opažanje i proučavanje ptica golim okom ili uz pomoć optičkih pomagala poput dalekozora, durbina te u novije vrijeme i fotografske opreme (fotografi s jakim objektivima).2 Zajednica promatrača ptica djeluje smatra se ‘prijateljem prirode’ budući da potiče i unapređuje zaštitu okoliša i ptica. Općenito, riječ je o obrazovanom segmentu koji ima visoko razvijenu svijest o prirodi, koji teži održivom razvoju okoliša i turizma. Kao ljubitelji životinja često su vegetarijanci ili vegani. Promatranje ptica najčešće se odvija tijekom proljetnih ili jesenskih mjeseci kada su ptice aktivne, kada prolaze kroz određena područja ili se kratko nastanjuju u njima. Zbog toga su promatrači ptica poželjni gosti koji mogu puniti kapacitete tijekom proljetnih ili jesenskih mjeseci. Uspostavljanje ovoga proizvoda traži određene preduvjete i pripreme kako u smislu infrastrukture tako i kad je riječ o pružanju usluga. Prvo, budući da ljudsko prisustvo može ometati ptice važno je dobro pripremiti mogućnost da čovjek na dulje vrijeme promatra ptice pa se u tu svrhu često grade promatračnice. Njih je potrebno uklopiti u prostor, odnosno, izgraditi od prirodnih materijala i na locirati na mjesta koja su dovoljno ‘blizu’ i ‘daleko’ kako bi se ptice mogle nesmetano promatrati. Takvi se objekti mogu opremiti poučnim materijalima, interpretacijskim pločama, opremom za promatranje ili čak kamerama. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati: – Dobre infrastrukturne elemente koji uključuju promatračnice, signalizaciju i interpretacijske ploče, pristupe i staze koji će u najmanjoj mjeri ‘smetati’ pticama i koji će biti usuglašeni sa ukupnom zaštitom okoliša. Adrenalinski sportovi aktivnosti Adrenalinske sportove preferiraju najvećim dijelom muškarci između 20 i 35 godina. Smještaj i ostala ponuda za ove posjetitelje nije presudna, često putuju u grupama i glavni izvor informacija su im preporuke i Internet. Riječ je o grupi koja se voli družiti s istomišljenicima odnosno zaljubljenicima u određene adrenalinske sportove. Za uspjeh ovoga proizvoda važno je osigurati: – Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika; – Jedinstvene prirodne predispozicije područja – stijene, jezero, rijeke, spilje; – Sigurnost za sport;

– Dostupnost i raspoloživost sve potrebne opreme te – Dostupnost zdravstvene pomoći. Na Buškom jezeru adrenalinski sport može biti daskanje na vodi (‘wakeboarding’). Riječ je o relativno novom ali sve popularnijem sportu. Osim na samome jezeru adrenalinski sport u okruženju može biti ‘paragkiding’ koji bi ovdje bio zanimljiv zbog atraktivnosti krajolika. Također, kad je riječ o adrenalinskim sportovima, izgradnja predloženog tematskog parka na lokaciji ‘Kamenolom’ bila bi dodatni privlačni faktor posjetiteljima koje ovakve aktivnosti motiviraju na dolazak. Duhovno obrazovni programi/Vjerski turizam Riječ je o proizvodu koji danas bilježi velike stope rasta i privlači sve dobne skupine. Rezultat je to potražnje za autentičnim putovanjima u kojima se može upoznati duhovna i kulturna tradicija destinacija kao i činjenice da sve veći broj stanovnika okreće nekoj vrsti vjere, odnosno, duhovnoj nadgradnji. Cijelo ovo tržište je segmentirano u smislu da se mogu razlikovati oni koji putuju zbog dokoličarske edukacije i želje za učenjem nečeg novog pri čemu im je važna interakcija s drugima i vlastito učenje. Također velik je dio i onih koji imaju potrebu njegovanja odnosa s Bogom i druženje s istomišljenicima kao i postizanje duhovne obnove kroz prakticiranja duhovnosti i boravka na mirnim mjestima. Segment putnika koji su u potrazi za zadovoljenjem osnovnih duhovnih potreba (ljubav, povjerenje, poštivanje, kreativnost, pripadnost zajednici) traže obično mirna mjesta koja karakterizira ljepota i očuvanost prirode, lagane fizičke vježbe, meditacija, kreativne radionice i sl. Kad je riječ o ovome proizvodu može se govoriti o jednom od najviše spremnih u ovome trenutku turističkih proizvoda za plasman na tržište. Naime, Samostan – duhovni centar Karmel Sv. Ilije na samom Buškom jezeru već u potpunosti raspolaže sa svim resursima i u potpunosti odgovara (smještaj, oprema) svim potrebama ovog tržišnog segmenta. Faktori uspjeha poput mirnog i uređenog mjesta, prirodno atraktivno okruženje, ugodan smještaj, oprema i dvorane su potpuno ispunjeni. Dodatno je potrebno raditi na širenju programa te njihovoj promociji, unapređenju web stranice te tiskanju promocijskih materijala. Speleologija Speleologija obuhvaća skup aktivnosti kojima je cilj istraživanja špilja, jama i drugih fenomena krša. Riječ je o uskom tržišnom segmentu koji se bavi istraživanjima ovakve vrste atrakcija. Budući da je na području Buškog jezera djeluje Speleološko društvo koje je 2010. godine organiziralo međunarodni speleološki kamp te skupilo međunarodne stručnjake važne je istaknuti da se radi o potencijalno zanimljivom proizvodu. U razvoju proizvoda moguće je organizirati edukaciju za speleologe, obilazak jama i špilja i sl.

6.3. Tržišni segmenti Jedan od glavnih trendova u suvremenom turizmu je sve veća fragmentiranost potreba, želja i zahtjeva potrošača na turističkom tržištu. Stoga, da bi bile konkurentne, turističke destinacije trebaju (i) podijeliti tržište na različite segmente potencijalnih potrošača koji bi mogli imati potrebu za korištenjem proizvoda destinacije, (ii) izabrati ciljne skupine, tj. one segmente potrošača kojima će se destinacija izravno obratiti putem odgovarajućih marketinških programa, te (iii) pozicionirati svoju uslugu u obliku koji će na najbolji mogući način omogućiti zadovoljavanje želja i potreba odabrane ciljne skupine.

2 Promatranje ptica u Hrvatskoj – Priručnik za razvijanje turizma promatranja ptica (2010). BIOM – Udruga za biološka istraživanja.

Pri otkrivanju i definiranju segmenata moguće je koristiti niz različitih vidljivih i nevidljivih varijabli. U segmentaciji turističkog tržišta najčešće se koriste geografske i demografske varijable, međutim,

114

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

115

sve češće se primjenjuju i psihografske i bihevioralne varijable. Pojedine varijable mogu biti korištene pojedinačno kao kriterij za tržišnu segmentaciju (npr. geografska varijabla: Njemačko tržište), ili se pak segmenti formiraju na osnovu nekog tipičnog profila sastavljenog od više pojedinačnih obilježja (npr. geografska, demografska i bihevioralna varijabla: Stariji bračni parovi iz Njemačke koji su zainteresirani za izlete sa kulturno-povijesnom tematikom). Pri odabiru ciljnih skupina destinacije bitno je procijeniti mogućnosti pojedinih segmenata te se koncentrirati na one segmente koje destinacija može učinkovito i profitabilno opsluživati. Za pristup tim tržišnim segmentima destinaciji su na raspolaganju tri generičke marketinške strategije:

Tablica 6.3.1. Pregled općih ciljnih tržišta Opća ciljna tržišta Obitelji s djecom

Geografska pripadnost

Pravilna segmentacija tržišta te odabir perspektivnih i profitabilnih ciljnih segmenata je temelj za izradu kvalitetnih marketinških programa za turizam na području Buškog jezera. Kako se segmenti u pravilu međusobno znatno razlikuju po svojim potrošačkim navikama, potrebama i željama („Ne žele svi turisti isto, niti se svi turisti ponašaju na isti način.“), dok su pripadnici pojedinog segmenta homogeni u tom smislu, destinacija Buško jezero mora prilagoditi marketinške poruke za svaki pojedini segment, odabrati kanale tržišnog komuniciranja s kojima može najbolje doprijeti do svakog pojedinog segmenta, te mora biti dosljedna i ustrajna u marketinškoj komunikaciji kako bi se na ciljnim tržištima stvorila željena slika o destinaciji Buško jezero (vidi Poglavlje 6.2). Lutanje u odabiru ciljnih skupina, često mijenjanje marketinških poruka, te nekoordinirana tržišna komunikacija od strane pojedinih nositelja turističke ponude destinacije, koja nije usklađena sa marketinškim ciljevima na razini destinacije, može biti pogubno za uspjeh marketinških aktivnosti na razini destinacije. Polazeći od resursno-atrakcijske osnove područja Buškog jezera, te postojećih potencijala ovog područja za razvoj turističkih proizvoda, najprimjerenija je kombinacija strategije diferencirane segmentacije (koncentracija na manji broj različitih segmenata) i koncentrirane segmentacije (strategija tržišnih „niša“). Odgovarajuća opća ciljna tržišta (prema fazi u životnom ciklusu posjetitelja) i posebna ciljna tržišta (na osnovu specifičnih interesa posjetitelja), uključujući njihov opis i njima zanimljivi turistički proizvodi, se navode u nastavku:

Proizvodi

– BiH – Hrvatska

Ovaj segment obuhvaća parove s djecom. Dob u – Aktivni odmor ovom segmentu može znatno varirati. Ovaj segment – ‘Meki’ avanturizam i sport je cjenovno osviješten, te pri planiranju putovanja – Kulturni turizam traži destinacije koje odlikuje dobra prometna dostupnost, sigurnost i vrijednost za novac. Žele sve na jednom mjestu, traže mir, uživanje u netaknutoj prirodi, ali i uzbudljive/zabavne doživljaje.

Zrela dob (50-65)

– BiH – Hrvatska – Zemlje Zapadne Europe

Ovaj segment raspolaže s visokim primanjima. Pripadnici ovog segmenta putuju nekoliko puta godišnje te na putovanjima troše relativno puno. Zahtjevni su i bitna im je visoka kvaliteta proizvoda i usluga. Aktivni su, vode brigu o zdravom načinu života. Željni su novih znanja, iskustava i doživljaja.

Nova treća dob (+65)

– BiH – Hrvatska – Zemlje Zapadne Europe

– Kulturni turizam Ovaj segment ima osigurana financijska sredstva za putovanja i nije više pod utjecajem potreba – Aktivni odmor svoje djece. U potrazi su za novim iskustvima i intelektualnom stimulacijom. Na putovanja tek u manjoj mjeri gledaju kao na priliku za odmor i relaksaciju. Zainteresirani su za razgledanje prirodnih ljepota, a relativno manje za vanjske aktivnosti. Traže kvalitetu i dodanu vrijednost, kao npr. privatne turističke vodiče.

Mladi (18-24, „Generacija Y“)

– BiH – Hrvatska – Zemlje Zapadne Europe

Većina putovanja koje poduzima ovaj segment je motivirana željom za istraživanjem te čežnjom za novim iskustvima i uzbudljivim doživljajima. Njihov raspoloživ dohodak je ispodprosječan, relativno manje im je važna visoka kvaliteta smještaja.

– strategija nediferencirane segmentacije; – strategija diferencirane segmentacije; te – strategija koncentrirane segmentacije. Strategija nediferencirane segmentacije primjenjuje se kada destinacija ocijeni da zapravo nema osnove za segmentaciju tržišta i razvija turistički proizvod koji mu se čini prihvatljivim za cijelo tržište, tj. destinacija nudi “jedan proizvod za sve”. Pri tome se destinacija ipak koncentrira na one karakteristike koje su eventualno zajedničke većini potrošača. Strategija diferencirane segmentacije primjenjuje se kada se odabire nekoliko tržišnih segmenata, a ponuda i marketinški program je prilagođen svakom segmentu. Strategija koncentrirane segmentacije ili ‘strategija niša’, usmjerena je na odabir malih, usko specijaliziranih tržišnih segmenata. Destinacija pred sebe postavlja cilj dominacije na malom dijelu tržišta (niše) koji ima specifične interese, potrebe i želje, a druge destinacije ne smatraju da je važno da se na pojave na tom segmentu, ili pak nemaju odgovarajuće resurse, proizvode i/ili usluge da bi bile privlačne takvom segmentu.

Opis

– Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport – Kulturni turizam

– Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport

Zanimaju ih avanturistički i adrenalinski sadržaji. Mladi parovi bez djece (25-35)

– BiH – Hrvatska – Zemlje Zapadne Europe

Ovaj segment poduzima veći broj kraćih putovanja kroz godinu. Pripadnici ovog segmenta su zainteresirani za vanjske aktivnosti, ali i za odmor i relaksaciju te društvene aktivnosti.

– Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport – Kulturni turizam

Izvor: autori studije.

Analiza resursno-atrakcijske osnove, uz uvažavanje planiranih investicijskih projekata koji su dijelom već u fazi realizacije, pokazalo je da destinacija Buško jezero ima dobre predispozicije za opsluživanje svih gore navedenih tradicionalnih tržišnih segmenata. Posebnu pozornost u marketinškim programima trebalo bi posvetiti i sljedećim posebnim ciljnim skupinama: 116

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

117

Tablica 6.3.2. Pregled posebnih ciljnih tržišta Posebna ciljna tržišta Promatrači ptica

Geografska pripadnost – BiH – Hrvatska – Zemlje Zapadne Europe – Potencijalno svijet

Rekreativni sportski ribolovci

– BiH – Hrvatska

Izletnici (turisti u susjednim i bližim regijama)

– BiH – Hrvatska

Vlasnici kuća (dijaspora) – Dijaspora (Zemlje Zapadne Europe) gosti koji borave u ovome području u određena razdoblja u godini

Tablica 6.4.1. Promocijski materijali za područje Buškog jezera Opis Pripadnici ovog segmenta su srednje i starije životne dobi, visoko obrazovani i raspolažu iznadprosječnim prihodima. Zainteresirani su za putovanja s obrazovnim elementima. Privlači ih boravak i rekreacija u prirodi, te uživaju u upoznavanju prirodne i kulturne baštine. Putuju samostalno, najčešće s partnerom. Uglavnom su članovi udruga ili klubova promatrača ptica. Radi se o brzo rastućem segmentu. Ovaj segment sačinjavaju pretežito osobe muškog spola starijih od 40 godina. Sportski ribolovci koji ne love primarno u blizini mjesta stalnog boravka uglavnom su više platežne moći. Primarno su zainteresirani za boravak u prirodi, relaksaciju i druženje. Ovaj segment obuhvaća različite dobne skupine (od 18 do 65 godina). Radi se o iznimno znatiželjnim osobama koje vole upoznavati i istraživati nove destinacije. Bitna im je kvalitetna infra- i suprastruktura destinacije. Ovaj segment uglavnom sačinjavaju osobe koje su napustili svoj rodni kraj tokom sedamdesetih godina te njihova djeca. Danas su uglavnom financijski situirani te se rado vraćaju svome zavičaju. Zainteresirani su za njegovanje običaja i tradicije, kulturu i povijest svoga kraja, te uživanju u domaćim gastronomskim specijalitetima. Afektivno su privrženi destinaciji, što ih čini ne samo poželjnim potrošačima, već i izvrsnim ‘ambasadorima’ destinacije.

Proizvodi – Promatranje ptica – Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport – Kulturni turizam

Imidž-info brošura

Imidž-info brošura je jednostavniji promocijski materijal koji sastoji se od kombinacije teksta i fotografija u funkciji prenošenja doživljaja boravka na Buškom jezeru. U brošuri se interpretiraju proizvodi koji se nude na samom jezeru i području oko jezera s naglaskom na osjećaj boravka prezentiran kroz ciljne skupine. Tako se npr. mogu prikazati mladi koji uživaju u aktivnostima na vodi, obitelji s djecom koji se voze biciklima kroz područje i uživaju u čistom zraku i ugodnoj temperaturi, jahanje na konjima, doživljaj zabave. Naglasak je na kraćim tekstovima jednostavno pisanim i laganim za praćenje unutar brošure (npr. na početku se može istaknuti sadržaj te se različite boje mogu koristiti za različite tematske cjeline ili turističke proizvode). Stil pisanja treba biti ‘obrnuta piramida’na način da se u prvoj rečenici jasno naglasi što opisuje ostatak odlomka. Treba izbjegavati promocijske fraze i jasno istaknuti naslove i podnaslove kako bi brošura biti jednostavna za prelistavanje i nalaženje potrebnih informacija ovisno o interesima. Cijeli materijal treba biti jednostavno izveden (kvaliteta papira, tisak, uvez) kako bi bio prilagođen široj distribuciji.

– Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport

Namjena i distribucija: Turistička karta

– ‘Meki’ avanturizam i sport – Kulturni turizam

Karte – planinarenje, šetnje, biciklizam, jahanje Brošura B2B

Plakati

– Prenošenju osnovne poruke/vizije Buškog jezera kao turističke destinacije – Prenošenje poruke u skladu s potrebama ciljnih tržišnih segmenata

Namjena i distribucija: Web stranica

Izvor: autori studije LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Brošura je namijenjena poslovnim partnerima, turoperatorima i agencijama. Distribuira se putem sajmova, na skupovima, radionicama i slično. Osim u tiskanom obliku bilo bi poželjno da se može prelistavati i ‘skidati’i sa web stranica (uz npr. korisničke lozinke). Koncept: Serija plakata potrebna je kako bi se područje Buškog jezero kao turistička destinacija lansirala na turističko tržište i privukao veći broj turista iz okruženja bilo da se radi o stacionarnim ljetnim odmorišnim gostima u okolnim područjima bilo da se radi o tranzitnim gostima. Ovisno o sezonama i spremnosti turističkih proizvoda na plakatima se mogu prikazati različiti ciljni segmenti koji borave na jezeru ili oko njega te prenijeti ambijent i doživljaj.

Prodajne i komunikacijske aktivnosti potrebno je poduzimati vodeći pri tome računa o:

118

Koncept:

Namjena i distribucija:

Izvor: Autori studije

– Ostvarivanje sinergijskog učinka Predviđeni promocijski materijali za Buško jezero su: – Imidž info brošura – Turistička karta – Brošura B2B – Plakati – Web stranica

Brošura je namijenjena široj distribuciji putem turističkih sajmova, u centrima za posjetitelje i Turističkim zajednicama u okruženju. Turističku kartu potrebno je izraditi za samo Buško jezero i okruženje. Ona treba biti jednostavnija, manjeg formata s jasno naznačenim resursima i atrakcijama, njihovom udaljenošću, preporukama ‘što vidjeti’, ‘gdje jesti’, ‘obavezno posjetiti’. Riječ je o malim lecima/deplijanima namijenjenim za uže ciljne segmente. Na svakoj od karata nalaze se sve potrebne informacije o dužini, težini staza, mjestima za odmor, atrakcijama u okruženju i dr. Brošura B2B određena je vrsta ‘prodajnog priručnika’namijenjenog organizatorima putovanja. Radi se o materijalu koji je namijenjena ‘businessu’, odnosno partnerima koji mogu pomoći u kreiranju proizvoda i povećanju turističke potražnje. Uobičajeni sadržaj u ovim vrstama publikacija je: opće informacije o regiji (s kartom), pregled glavnih resursa i atrakcija, informacije o turističkim proizvodima; informacije o smještaju; informacije o gastronomiji, pregled prijevoznika, pregled turističkih agencija (potrebne su potpune informacije, baze, kontakti). Sve informacije trebaju biti informativne, pregledno složene i relevantne poslovnom sektoru. Također se preporuča na početku istaknuti sadržaj materijala.

– Kulturni turizam – Aktivni odmor – ‘Meki’ avanturizam i sport

6.4. Prodajne i komunikacijske aktivnosti

Koncept:

Plakati se koriste za nastupe na sajmovima, te promoviranje destinacije u Turističkim zajednicama i turističkim agencija u okruženju. Jedno od najviše korištenih promocijskih sredstava na Internetu su web stranice turističkih destinacija. Shodno brzom razvoju tehnologije one se također kontinuirano mijenjaju i nadograđuju da danas kao izvor informacija nude brojne prednosti suvremenih turistima. Osim što su dostupne 24 sata dnevno stranice suvremenih turističkih destinacija su interaktivne, zanimljive, jednostavne za korištenje i uz brojne informacije postaje mjesto izmjene iskustava i primanja i davanja preporuka koje su za goste najvjerodostojniji izvor informacija.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

119

Predviđene prodajne i komunikacijske aktivnosti su: – Odnosi s javnošću – Oglašavanje – B2B aktivnosti – Interni marketing Odnosi s javnošću Odnosi s javnošću podrazumijevaju niz aktivnosti čiji je glavni cilj razvijanje dobrih odnosa s javnošću s ciljem stvaranja dobrog imidža. Posebno važan segment su odnosi s medijima jer se članci i reportaže prihvaćaju često kao vjerodostojniji izvor informacije od oglasa. Posljedica je to općeg stava da članke pišu nezavisni novinari čije formiranje stavova nije pod utjecajem naručitelja. Tablica 6.4.2. Aktivnosti odnosa s javnošću za područje Buškog jezera Odnosi s javnošću

Riječ je o aktivnostima kojima se grade ‘dobri odnosi’ s novinarima i urednicima. Informacije i ‘priče’ usmjerene su na novinske priloge i časopise posvećene putovanjima, a posebice u medije koji su specijalizirani za pojedine tržišne segmente (npr. sportski časopisi, časopisi o gastronomiji, časopisi o zdravlju i rekreaciji i sl.). Važno je kontinuirano nadopunjavati i ažurirati bazu novinara i medija. Odnosi s medijima odvijaju se kroz: – Studijska putovanja: studijska putovanja organiziraju se na način da se okupljaju novinari iz odabranih medija (dobro vezati uz određenu temu) te se organizira boravak od nekoliko dana na području kako bi im predstavile sve prednosti dolaska i boravka, plasirale zanimljive priče i sl. – ‘Press release’: formira se ‘press release’ tipskog karaktera putem kojeg se šalju obavijesti i informacije novinarima vezane uz određena događanja (npr. organizacija izložbe, otvaranje sezone, otvaranje hotela, lansiranje pješačke staze i sl.) – Newsletter: tematski organizirani materijal s vijestima koji se novinarima šalje putem e-pošte. – Press sekcija na web portalu: radi se o zasebnom portalu sklopu web stranica turističke zajednice namijenjenog isključivo medijima. Stranica bi sadržavala aktualne i arhivirane ‘press release’-a, bazu tematski organiziranih tekstova.

Sajmovi

Područje Buškog jezera promovira se na sajmovima na kojima nastupa TZ Hercegbosanske županije. Naglasak je na specijaliziranim sajmovima u zemljama u okruženju.

Posebne aktivnosti

Kod posebnih aktivnosti misli se na izradu ‘mini’ plana odnosa s javnošću koje je potrebno organizirati prema potrebi kad se procjeni da određeno događanje treba biti ‘jače’ popraćeno u medijima. To znači razradu komunikacije s medijima prije, za vrijeme i nakon događanja.

B2B aktivnosti B2B aktivnosti odnose se na aktivnosti Turističke zajednice Hercegbosanske županije. Riječ je o organiziranom posjetu predstavnika specijaliziranih turističkih agencija i turoperatora za pojedine proizvode. Kod organizacije takvog posjeta važno je pažljivo osmisliti i prezentirati itinerer na području Buškog jezera, pripremiti materijale te upoznati predstavnike s lokalnim nositeljima ponude. Također je važno organizirati radionice s lokalnim agencijama kako bi se što bolje povezali i predstavili ponudu na samome području. Interni marketing Uspjeh turističkog razvoja usko je vezan uz stupanj uključenosti lokalnih dionika i njihovoj zainteresiranosti za razvoj turizma. Zbog toga je važno stvoriti društveno poticajno okruženje i senzibilizirati javnost za turistički razvoj. Često puta su lokalno stanovništvo te predstavnici javnog sektora skloni podcijeniti mogućnost svog područja kao atraktivne turističke destinacije. Osim toga, koristi od turizma u najvećem broju slučaja nisu odmah, brzo i jasno vidljive pa je stoga potrebno educirati javnost o mogućnosti koje takav razvoj nosi. Iz tih je razloga potrebno provoditi aktivnosti internog marketinga koji ima za cilj: – Podizanje svijesti lokalnih dionika o turističkoj ponudi – Podizanje svijesti nositelja javne upravo o potrebi poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, njihovu povezivanju i radu na zajedničkim ciljevima – Promjena ustaljenog načina razmišljanja i stvaranje poticajne klima za promjene – Podizanje razine znanja o razvoju i koristima turizma i trendovima na strani turističke potražnje (koji idu u prilog razvoju turizma na ovakvim područjima) Aktivnosti internog marketinga tako podrazumijevaju plasiranje članka u lokalne medije (novine, radio) o planiranim aktivnostima vezanim uz razvoj turizma i tako upoznavanje svih interesnih skupina s vizijom, planovima i idejama razvoja. Zatim, organizacija edukativnih radionica na kojima se kroz interaktivni pristup omogućuje sudjelovanje lokalnih dionika i generiranje ideja za vlastite mogućnosti i pomake koji mogu pridonijeti kvaliteti ukupnog razvoja.

Izvor: autori studije.

Oglašavanje Oglašavanje je oblik promocijske aktivnosti koji zahtjeva veća financijska ulaganja pa se u ovome trenutku na planiraju veće kampanje. Tek nakon formiranja i etabliranja turističkih proizvoda pojedine bi trebalo oglasiti u specijaliziranim medijima (npr. za planinare, ljubitelje konja i sl.). Također bi bilo poželjno veće manifestacije putem ‘billboarda’ najaviti u široj regiji tj. županijama u okruženju.

120

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

121

7. Akcijski plan s terminskim planom aktivnosti

7.1.1.Turistifikacija destinacije Tablica 7.1.1.1. Projekt 1 – ‘Uređenje destinacije’ Naziv projekta: Opis aktivnosti:

7.1. Akcijski plan Na temelju identificiranih prednosti i nedostatka područja Buškog jezera, analiziranih turističkih resursa te željene vizije razvoja turizma u akcijskom planu definiraju se ključne aktivnosti kako bi se stvorile pretpostavke za intenzivniji turistički razvoj na ovome području.

– Korištenje boja i oblika (krovovi, fasade, table, klupice, posude za cvijeće) – Korištenje materijala (čuvanje izvornih vrijednosti) – Oglašavanje u prostoru (veličina oglasa, materijali i oblici) – Natpisi u trgovinama – Rasvjeta u mjestu – Uređenje okućnica (oblikovanje vrta, tradicijsko bilje, ograde, parkovi)

U akcijskom planu opisani su projekti koji se prvenstveno odnose na aktivnosti koje je potrebno poduzeti na razini destinacije, odnosno, šireg prostora Buškog jezera. Projekti koji su u domeni investicija poduzetničkog/privatnog karaktera opisani su u poglavlju 6. Investicijski plan. U akcijskom planu previđene su četiri grupe projekata. Projekti koji se odnose na turistifikaciju destinacije. Oni su važni u kontekstu destinacije kao okvira i sastavnice turističkog proizvoda – doživljaja. Drugi skupina odnosi se na organizaciju i edukaciju u turizmu jer bez uključenih i educiranih ljudskih resursa nije moguće pokrenuti turistički razvoj i stvarati zanimljive turističke proizvode. Treća grupa, odnosi se na razvoj proizvoda. Ovdje se govori o razvoju proizvoda koji se temelji na prirodnim i kulturnih predispozicijama područja Buškog jezera. Realizacijom projekata izgradnje novih smještajnih kapaciteta razvijati će se i niz novih proizvoda poput poslovnih sastanaka, wellness ponude, sportova i drugih. Oni su predmet daljnjeg razvoja vezanog uz realizaciju investicija. Zadnja grupa projekata odnosi se na marketing destinacije i čini aktivnosti koje se u ovome trenutku, s obzirom na mogućosti, mogu pokrenuti. Tablica 7.1.1. Projekti predviđeni akcijskim planom Turistifikacija destinacije Organizacija i edukacija u turizmu Razvoj proizvoda

Marketing destinacije

– Uređenje destinacije – Sustav turističke signalizacije i interpretacije – Udruživanje dionika i razvoj partnerstva – Interni marketing

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.1.2. Projekt 2 – ‘Sustav turističke signalizacije i interpretacije’ Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

122

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Kako bi se potaknula kućanstva na uređenje u skladu sa lokalnom tradicijom i podignula svijest o važnosti čuvanja ambijentalnih vrijednosti predlaže se izrada letka na kojem se daju upute i kratko objašnjavaju elementi uređenja. Općine Tomislavgrad i Livno; TZ Hercegbosanske županije 2013. - kontinuirano Izrazito prioritetan Riječ je o kontinuirano projektu za koje je teško predvidjeti ukupan trošak. Trošak izrade letka do 1.000 EUR-a

Izvor: autori studije.

– Pješačke i jahačke staze – Biciklističke staze – Menadžment manifestacija – Infrastruktura za promatranje ptica – Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda – Izrada promocijskih materijala – Izrada Internet stranice – Intenziviranje promocijskih aktivnosti – Osnivanje destinacijske menadžment kompanije

Uređenje destinacije Uređenost neke destinacije u prvom redu pridonosi zadovoljstvu stanovanja ali isto tako i boravka na nekom području. Iz tih je razloga izuzetno važno kontinuirano provoditi aktivnosti vezane uz ambijentalnost nekog prostora. Nju čine zelene površine, javni i privatni prostori, uređenje prostora oko atrakcija, uređenje okućnica, fasade, cvijeće, rasvjeta i cijeli niz elemenata kojima se stvara osjećaj ‘brige o destinaciji’. Prilikom uređenja potrebno je voditi računa o korištenju elemenata tradicijskog oblikovanja pa je poželjno obratiti pažnju na:

Sustav turističke signalizacije i interpretacije Na širem području Buškog jezera potrebno je uspostaviti sustav turističke signalizacije i obilježavanja. ‘Smeđim’ putokazima potrebno je označiti glavne turističke atrakcije, odnosno, najprije ono međunarodnog i nacionalnog značaja. Signalizaciju je potrebno staviti na sve glavne prometnice. Također je potrebno postaviti signalizaciju za glavne infrastrukturne sadržaje kao što su smještajni objekti, kolodvori, centar za posjetitelje i sl. Sve glavnije turističke atrakcije potrebno je i interpretirati pa se predviđa postavljanje većeg broja interpretacijskih ploča. Interpretacija je potrebna kako bi se privukla pozornost posjetitelja te unaprijedio ukupni doživljaj destinacije. Putem ploča promoviraju se glavne atrakcije i posjetitelje se upućuje na glavne vrijednosti naslijeđene kulturne i povijesne baštine. Ploče za interpretaciju trebaju biti unificirane i istog, prepoznatljivog koncepta i dizajna. Važno je da budu jednostavne i vizualno privlačne. Informacije valja predstaviti na jednostavan i pregledan način kao npr. izdvojiti glavne činjenice te istaknuti specifičnosti. Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji sa općinama Livno i Tomislavgrad 2013. i dalje kontinuirano Prioritet u obilježavanju i interpretaciji imaju atrakcije koje su najuređenije i najdostupnije Do 100 tisuća EUR-a.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

123

7.1.2. Organizacija i edukacija u turizmu SWOT analiza ukazala je da je edukacija jedan od ograničavajućih faktora budućeg razvoja turizma pa se predviđaju aktivnosti udruživanja dionika i razvoj partnerstva te aktivnosti internog marketinga. Tablica 7.1.2.1. Projekt 3 – ‘Udruživanje dionika i razvoj partnerstva’ Naziv projekta:

Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.2.2. Projekt 4 – ‘Interni marketing’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Udruživanje dionika i razvoj partnerstva Dionici budućeg intenzivnijeg turističkog razvoja na području Buškog jezera u ovome trenutku nisu povezani i djeluju fragmentirano, kako na području općeg gospodarskog razvoja koje je sastavni dio i podloga razvoju turizma tako i kod promišljanja aktivnosti vezanih uz turizam. S jedne strane je javni sektor koji je odgovoran za infrastrukturu i opći razvoj, a s druge strane su privatni poduzetnici koji bi trebali stvarati turističku ponudu. Bez zajedničkog promišljanja i djelovanja velik broj projekata nije moguće realizirati kao ni uspješnu ukupnu turističku ponudu. Vezano za to predlaže se stvaranje partnerstva, odnosno, udruživanje dionika. Udruživanje je moguće kroz osnivanje Vijeća za turizam koji bi u prvom fazi okupio glavne dionike razvoja. Njihovo bi se djelovanje vezalo uz realizacije pojedinih projekata i praćenje realizacije plana. U sljedećim fazama, kada bi razvoj turizma već poprimio svoju intenzivniju fazu, dionici bi se mogli povezivati oko pojedinih tema i stvaranja proizvoda kao npr. rekreacija i ugostiteljstvo, trgovina, kreativni programi i sl. Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji i općinama Livno i Tomislav grad te privatnim sektorom i udrugama 2013. - kontinuirano Izrazito prioritetno Organizacijskog karaktera

Interni marketing Jedno od ograničenja intenzivnije razvoja turizma često puta je nedovoljno shvaćanje mogućnosti turističkog razvoja. Zbog toga je važno podignuti svijest, odnosno, kreirati pozitivno ozračje o turizmu kao razvojnoj mogućnosti, pa se kao ciljevi internog marketinga mogu izdvojiti: 1) podizanje razine svijesti dionika razvoja o koristima od razvoja turizma; 2) podizanje svijesti nositelja javne uprave o poticanju javnojavnih i javno-privatnih partnerstva s ciljem upravljanja destinacijom; 3) povećanje poduzetničkog interesa za ulaganje u turističke projekte te 4) podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva o mogućim koristima od uključivanja u turistički razvoj. Važno je napomenuti da su početnoj fazi razvoj turizma glavni dionici razvoja nisu povezani pa se često stvaraju percepcije o nemogućnosti pokretanja određenih projekata. Intenzivnim internim marketingom ti se subjekti povezuju oko ideja i zajedničkih promišljanja razvoja pa i u tom smislu interni marketing ima veliku ulogu. Za aktivnosti internog marketinga moguće je kombinirati korištenje pisanih materijala kojima se podiže razina informiranosti s organizacijom različitih skupa, tribina i edukativnih radionica. Posebno je važno istaknuti potrebu edukacije lokalnog stanovništva koja se može organizirati na različite teme kao npr. razvoj ruralnog turizma (edukacije na temu formiranja ponude, obilježja potražnje, druženje s domaćinima, rad na seoskom gospodarstvu itd.).

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

Po završetku ovoga dokumenta jedan od zadataka internog marketinga bio bi i diseminacija glavnih nalaza i zaključaka dokumenta. Bilo bi korisno organizirati i odgovarajuća studijska putovanja s ciljem senzibiliziranja za određene razvojne ideje koje su polučile učinke u nekim drugim sredinama. Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji s TZ Federacije BiH Kontinuirani projekt – 2013. na dalje Izrazito prioritetan projekt Ovisno o aktivnostima; održavanje jedne radionice – do 500 EUR-a

7.1.3. Razvoj turističkih proizvoda Jedan od nedostataka ovoga područja što je veliki broj turističkih proizvoda tek u svojoj inicijalnoj fazi, odnosno, ne postoje još dovoljno široka paleta razvijenih turističkih proizvoda. Stoga se projekti koji su ovdje opisani odnose na bolje korištenje resursne osnove, odnosno, korištenje vrijednih resursa u stvaranje zanimljivih i privlačnih turističkih proizvoda.

124

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

125

Tablica 7.1.3.1. Projekt 5 – ‘Pješačke staze i staze za jahanje’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

Pješačke staze i staze za jahanje Na području Buškog jezera jedan od ključnih predviđenih proizvoda je rekreacija u prirodi. Predviđen ‘odmor uz jezero’ stoga predviđa uređene staze za hodanje, odnosno, laganu rekreaciju. Zbog privlačnog reljefa, raznolikosti krajolika i lijepih vidika hodanje uz jezero može postati istinski doživljaj čemu dodatno pridonosi ugodna klima. Pješačke staze potrebno je trasirati, urediti, označiti te opremiti (klupe, koševi za smeće). S posebnom pažnjom treba urediti ‘polazne’ točke i točke odmora, na kojima se mogu kombinirati ugostiteljsko-trgovački sadržaji. Na pojedinim najatraktivnijim mjestima važno je organizirati vidikovce, odnosno, točke s kojih se pružaju iznimno lijepe vizure. Minimalna oprema podrazumijeva klupu, ogradu i interpretacijski sadržaj pri čemu je potrebno voditi računa o oblikovanju i materijalima koji se uklapaju u okoliš. To su ujedno i mjesta za fotografiranje. Pješačke staze trebaju povezivati različite sadržaje na Buškom jezeru. Nakon završetka staze potrebno je izraditi letak/kartu iz kojih je jasno vidljiva duljina staza, vrijeme potrebno da se s jedne točke dođe do druge, kao i atrakcije u okruženju. Staze za jahanje također je potrebno trasirati, urediti i posebno obilježiti. Turistička zajednica Hercegbosanske županije u suradnji s općinama Livno i Tomislavgrad Kontinuirani projekt – 2013. na dalje Srednje prioritetan projekt Do 1.000 EUR-a (trasiranje po stazi). Ostalo ovisi o duljini staze.

Tablica 7.1.3.2. Projekt 6 – ‘Biciklističke staze’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije.

Biciklističke staze S obzirom na atraktivnost samog jezera kao i okruženja te rast segmenta gostiju koji preferiraju malo aktivniji odmor i korištenje bicikla previđa se formiranje i biciklističkih staza. Za izradu ovih staza mogu se koristiti već neki postojeći putevi koji nisu opterećeni automobilskim prometom. Kod razvoja biciklističkih staza potrebno je promišljati o što većem obuhvati atrakcija u okruženju, kao i o mogućnosti tematiziranja pojedinih staza. Također je važno osigurati sve poprate sadržaje kao što je mogućnost najma ili kupnje opreme, usluge popravaka. Biciklističke staze potrebno je dodatno promovirati, odnosno, za njih izraditi letka na kojima su jasno vidljiva duljina, težina staza, vrijeme trajanja, ugostiteljski objekti, atrakcije u okruženju. Turistička zajednica Hercegobosanske županije u suradnji s općinama Livno i Tomislavgrad te biciklističkim klubom Livno. Kontinuirani projekt – 2013. na dalje Srednje prioritetan projekt Ovisno o odabranim aktivnostima obilježavanja i uređenja staza.

Tablica 7.1.3.3 Projekt 7 – ‘Menadžment manifestacija’ Naziv projekta:

Menadžment manifestacija

Opis aktivnosti:

Manifestacije su jedan od proizvoda koji imaju izrazito visok promotivni učinak te pomažu u podizanju prepoznatljivosti neke destinacije. U širem okruženju Buškog jezera već postoje etablirane manifestacije ali su one još uglavnom lokalnog karaktera i skromnije promovirane. Stoga se za ovu aktivnost predviđa: – Inventarizacija i prikupljanje detaljnih informacija o manifestacijama koje se događaju na širem području Buškog jezera (dani i lokacija održavanja, broj sudionika, posebnost manifestacije, tradicija) – Izbor manifestacija koje imaju najveće turističke učinke ili potencijal za učinke; traženje sponzora i lobiranja da se od određenih manifestacija napravi regionalna ili nacionalna atrakcija. – Dodatna promocija najvažnijih manifestacija putem objava u medijima prije, za vrijeme odvijanja i nakon manifestacije. Važno je napomenuti da se etabliranjem i jačanjem manifestacija potiče i ukupna poduzetnička inicijativa vezana uz ugostiteljske i trgovačke sadržaje.

Nositelj projekta

Turistička zajednica Hercegbosanske županije

Razdoblje provedbe

Kontinuirani projekt – 2013. na dalje

Ocjena prioriteta

Srednje prioritetan projekt

Predviđeni trošak

Aktivnost je više organizacijskog karaktera.

Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.3.4. Projekt 8 – ‘Infrastruktura za promatranje ptica’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Izvor: autori studije. 126

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

Infrastruktura za promatranje ptica Budući da je jedan od ključnih proizvoda na području Buškog jezera promatranje ptica i da je riječ o još neotkrivenoj destinaciji potrebno je osigurati svu potrebnu infrastrukturu za ljubitelje ptica. Osim toga, izuzetno je bitno da se ostala kretanja turista (pješačke i biciklističke staze te staze za jahanje) oblikuju na način da ne smetaju prostoru u koji dolaze i borave ptice i promatrači ptica. Za dovođenje turista važno je dobro proučiti gdje se točno ptice zaustavljaju, gdje i koliko borave i s koje udaljenost ih se može promatrati. Nakon toga osiguravaju se promatračnice koje mogu biti različitih oblika i veličina ali je važno da se s njih mogu dalekozorima (poželjni mali prozori) pratiti ptice. Sama izgradnja promatračnica treba biti takva da se svojim izgledom i veličinom uklope u prostor te je poželjno da budu izrađene od prirodnih materijala (npr. drvo). Promatračnice je potrebno opremiti i interpretacijskom tablom putem koje se turistima daju osnovne informacije o pticama koje ovdje dolaze i obitavaju. TZ Hercegbosanske županije u suradnji s općinama Tomislavgrad i Livno te Federalnim ministarstvom okoliša i turizma 2014. Srednje prioritetno Do 10.000 EUR-a

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

127

Tablica 7.1.3.5. Projekt 9 – ‘Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda Turistički suveniri iz određene destinacije svojevrsni su ‘ambasadori’ destinacije koji turiste podsjećaju na lijepe trenutke provedene u nekom prostoru. Suveniri mogu biti različitih vrsta – samo dekorativni do uporabnih. Oni trebaju predstavljati neki proizvod narodnog rukotvorstva, starih zanata i sl.

Tablica 7.1.4.1. Projekt 10 – ‘Izrada promocijskih materijala’ Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak Izvor: autori studije.

7.1.4. Marketing destinacije Paralelno s razvojem turističkih proizvoda i podizanjem kvalitete turističke ponude potrebno je kontinuirano raditi na komunikaciji s tržištem. Detaljnije su ove aktivnosti opisane u Poglavlju 6.4., a ovdje se rezimiraju.

Bez obzira na rast značenja Interneta tiskani promocijski materijali još uvijek imaju veliku ulogu u promociji destinacija. Ti materijali trebaju biti funkcionalni i prenositi glavne promocijske poruke na emotivan način. Za područje Buškog jezera previđena je imidž-info brošura, turistička karte te karte/leci za pojedine turističke proizvode. U imidž info-brošuri na jednostavan i pregledan način opisuju se svi proizvodi te njihove specifičnosti u ovom podneblju. Kroz fotografije ciljnih segmenata koji borave u prostoru i uživaju u pojedinim aktivnostima prenosi se osjećaj ugode boravka. Naglasak je na prenošenju atmosfere i doživljaja. Karte/leci za pojedine proizvode (šetnice, staze za jahanje, biciklističke staze, kultura i umjetnost) na jednostavan i pregledan način daju sve potrebne informacije.

Na širem području Buškog jezera postoje mnoge teme koje se mogu pretvoriti u zanimljive suvenire. Kao osnovni gastro-suvenir svakako je livanjski sir koji može biti u manji i pakiran u posebno dizajniranu ambalažu. Osim toga, to mogu biti različite replike kao npr. gotička renesansna zvona (Franjevački muzej), suveniri na temu konja, različite igračke, minijature starih kamenih kuća i sl. Za izbor suvenira potrebno je izabrati kvalitetno kvalificirano povjerenstvo koje bi upravljalo postupkom za definiranje funkcionalnih suvenira. Kod suvenira treba posebno paziti na način pakiranja koji treba pomoći u jednostavnoj distribuciji, odnosno, treba biti privlačan i funkcionalan (lagan za prenošenje i u funkciji zaštite predmeta). TZ Hercegbosanske županije s Udrugom eko-proizvođača i Udrugama građana (npr. Udruga žena Duvanjke). 2014. Srednje prioritetno Organizacijskog karaktera – formiranje i rad Povjerenstva.

Izrada promocijskih materijala

Svi materijali konceptualno su jednoobrazno riješeni tako da svi zajedno čine jedinstvenu ‘obitelj’ promocijskih materijala. To se postiže kroz korištenje boja, oblika fontova, način slaganja. Nositelj projekta

Turistička zajednica Hercegbosanske županije

Razdoblje provedbe

Od 2014. na dalje

Ocjena prioriteta

Srednje prioritetno.

Predviđeni trošak

Ovisno o obimu i nakladi brošura.

Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.4.2. Projekt 11 – ‘Intenziviranje promocijskih aktivnosti’ Naziv projekta:

Intenziviranje promocijskih aktivnosti

Opis aktivnosti:

Kod intenziviranja promocijskih aktivnosti misli se ponajviše na aktivnosti odnosa s javnošću. Informacije o razvoj i realizaciji pojedinih projekata potrebno je intenzivno plasirati u javnost te u tom smislu koristi sve lokalne i regionalne medije kako bi se ‘priča o razvoju turizma na Buškom jezeru’ što više širila u javnosti. Pri intenziviranju promocijskih aktivnosti misli se i na širenju informacija i na šire područje kroz medije u Hrvatskoj i široj regiji. Za strane novinare koje prate određena područja (npr. specijalizirani za spelologiju, ribarstvo, gastonomiju, arhitekturu i dr.) potrebno je organizirati boravak te upoznavanje sa destinacijom kroz zanimljive obilaske.

Nositelj projekta

Turistička zajednica Hercegbosanske županije

Razdoblje provedbe

Od 2014. nadalje

Ocjena prioriteta

Srednje prioritetno

Predviđeni trošak

U okviru raspoloživih budžeta za promociju.

Izvor: autori studije.

128

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

129

Tablica 7.1.4.3. Projekt 12 – ‘Centar za posjetitelje’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

Centar za posjetitelje Centri za posjetitelje su mjesta na kojima gostiju mogu dobiti sve informacije o kraju koji su posjetili, mjesta u kojima se stvara osjećaj dobrodošlice i brige oko gostiju. U takvim centrima posjetitelji mogu dobiti sve potrebne informacije, kupiti lokalne proizvode i suveniri, dobiti promocijske materijale. Zbog svega toga centri za posjetitelje u velikoj mjeri pridonose općem zadovoljstvu boravaka gostiju u nekoj destinaciji. Centar za posjetitelje potrebno je locirati na nekoj od ‘ulaznih točki’ prilikom dolaska na šire područje Buškog jezera. U sklopu centra potrebno je obuhvatiti više različitih sadržaja: info pult, prostor za suvenira, prostor za kupovinu, sanitarije, Internet kutak. Kod uređenja i osmišljavanja centra potrebno je koristiti materijale i elemente uređenja koji se odnose na tradiciju ovoga kraja. Prostor se može koristiti i za manja događanja, različite izložbe i sl. U centru bi gosti mogli dobiti informacije ali i cijeli niz savjeti i preporuka vezanih uz boravak na ovom području, kao npr. kako provesti dan, što vidjeti, gdje su ugostiteljski objekti s ponudom lokalnih specijaliteta i sl. Općina Tomislavgrad, Općina Livno; TZ Hercegbosanske županije uz pomoć TZ Federacije BiH. 2016. na dalje Ovaj projekt nema visoki prioritet, ali bi se nakon razvoja i etabliranja na tržištu većeg broja proizvoda i nakon rasta potražnje valjalo razmišljati o jednom ovakvom prostoru. Do 500 tisuća EUR-a.

Izvor: autori studije.

Tablica 7.1.4.4. Projekt 13 – ‘Osnivanje destinacijske menadžment kompanije’

Naziv projekta: Opis aktivnosti:

Osnivanje destinacijske menadžment kompanije Projekt podrazumijeva ustrojavanje destinacijske menadžment kompanije specijalizirane za područja Buškog jezera i šire regije. Kompaniju je moguće osnovati kao privatnu poduzetničku inicijativu stimuliranu od stane javne vlasti ili kao privatno-javni model.

7.2. Terminski plan aktivnosti Naziv projekta

2013.

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

I TURISTIFIKACIJE DESTINACIJE Uređenje destinacije Sustav turističke signalizacije i interpretacije II ORGANIZACIJA I EDUKACIJA U TURIZMU Udruživanje dionika i razvoj partnerstva Interni marketing III RAZVOJ APROIZVODA Pješačke i jahačke staze Biciklističke staze Menadžment manifestacija Infrastruktura za promatranje ptica Razvoj suvenira i lokalnih proizvoda IV MARKETING DESTINACIJE Izrada promocijskih materijala Izrada Internet stranice Intenziviranje promocijskih aktivnosti Osnivanje destinacijske menadžment kompanije Visok prioritet Srednji prioritet Nizak prioritet

Ključni poslovi ove kompanije bili bi osmišljavanje, kreiranje i plasman kreativnih turističkih proizvoda, a ponajviše izleta i tura. Ona bi se bavila kreiranjem tematskih itinerera i aktivnim nuđenjem tih itinerera na tržištu. Inspiracije mogu biti različite teme vezane uz povijest i priče iz ovoga kraja, kao npr. ‘kamen i voda’, ‘umjetnost, klesarstvo i graditeljstvo’, ‘podzemni svijet spilja’, ‘konji i prostor’ i sl.

Nositelj projekta Razdoblje provedbe Ocjena prioriteta Predviđeni trošak

U osmišljavanju turističkih proizvoda destinacijska menadžment kompanije oslanja se na stručnu pomoć povjesničara, poznavatelja kulture i stila života i drugih. Povezuje ponuđače usluga i na zanimljiv način interpretira pojedine teme te nuditi na tržištu. TZ Hercegbosanske županije u suradnji s privatnim sektorom. 2014. na dalje Srednje prioritetno Do 10.000 EUR-a

Izvor: autori studije. 130 LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

131

8. Zaključak Planiranje turističkog razvoja, bez obzira da li se radi o destinacijama koje su već afirmirane na turističkom tržištu ili, kao u slučaju Buškog jezera, o destinacijama koje su tek u inicijalnoj fazi turističkog razvoja, uvijek započinje s detaljnom analizom postojećeg stanja. Takva analiza je neophodna kako bi se dobila što jasnija slika o stanju turističke infra i suprastrukture te stanju turističkih resursa, koji u najvećoj mjeri određuju kako smjer tako i intenzitet razvoja turizma na nekom prostoru. Analizom postojećeg stanja projektnog područja obuhvaćeni su svi elementi važni za razvoj turizma kao što su geografska, klimatska i prirodna obilježja Buškog jezera i njegove okolice, socio-demografska obilježja, prometna povezanost, zakonodavni okvir, postojeći planski dokumenti i prostorno planska dokumentacija te je napravljena detaljna analiza i valorizacija turističke resursne osnove. Temeljem analize postojećeg stanja izrađena je detaljna SWOT analiza kojom su utvrđene glavne prednosti, nedostatci, prilike i prijetnje za razvoj turizma na području Buškog jezera. Rezultati SWOT analize važni su jer utvrđene prednosti, nedostatci i tržišne prilike pružaju osnovu za razvoj turističkih proizvoda, definiranje vizije turističkog razvoja te za definiranje glavnih razvojnih projekata. Općenito se može reći da je SWOT analiza pokazala da Buško jezero karakterizira vrlo kvalitetna i diversificirana turistička resursna osnova koja, zbog brojnih internih ograničenja i eksternih nedostataka, trenutno nije na primjeren način tržišno valorizirana. S druge strane, analiza tržišnog potencijala pokazala je da bi, nakon faze uvođenja destinacije na tržište i početnog razdoblja tržišne stabilizacije, destinacija Buško jezero mogla ostvarivati oko 100 tisuća turističkih dolazaka te oko 200 tisuća turističkih noćenja na godišnjoj razini. Ovdje valja naglasiti da dinamika realizacije ovoga latentnog tržišnog potencijala u najvećoj mjeri ovisi dinamici kojom će dionici turističkog razvoja, a prije svega javni i privatni sektor, ulagati u turističku infrastrukturu i prateće sadržaje. Nakon detaljne analize postojećeg stanja, SWOT analize te procjene tržišnog potencijala definirana je vizija razvoja turizma te ključni atributi tržišnog pozicioniranja za destinaciju Buško jezero. Vizija predstavlja idealnu sliku turističke budućnosti destinacije te bi, u tome kontekstu, trebala predstavljati idealni cilj oko kojega se slažu i kojemu teže svi dionici turističkog razvoja destinacije. Definirana razvojna vizija destinacije Buško jezero temelji se na dvije osnovne komponente, a to su uređen i ekološki očuvan prostor te prostor u kojemu se čuva tradicijski stil života. Prilikom definiranja vizije u obzir je uzeta i potreba da ona bude usklađena s planskom dokumentacijom višeg reda, u ovome slučaju s vizijom turističkog razvoja Hercegbosanske županije, koja je definirana Strategijom razvoja turizma Federacija Bosne i Hercegovine za period 2008. – 2018.. Kako bi se prethodno definirana vizija operacionalizirala, potrebno je osmisliti određeni broj investicijskih i razvojnih projekata kako iz domene javnog tako i iz domene privatnog sektora. Lokalnim planom razvoja turizma za područje Buškog jezera definirano je devet važnijih investicijskih i razvojnih projekata, a to su: (1) Izgradnja integriranog turističkog resorta na lokalitetu Naklo, (2) izgradnja smještajnih i ugostiteljskih sadržaja na lokalitetu Galin lakat, (3) izgradnja smještajnih, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja na lokalitetu Grabovica, (4) uređenje i turistifikacija javne plaže Marinovac, (5) izgradnja adrenalinskog parka na lokalitetu napuštenog kamenoloma, (6) izgradnja šetnice i jahačke staze oko cijele obale Buškog jezera, (7) izgradnja ornitoloških postaja na lokalitetu Kraljičina brana i uz sjevernu obalu jezera, (8) postavljanje smeđe turističke signalizacije na području općina Livno i Tomislavgrad te (9) postavljanje interpretacijskih oznaka na najvažnijim turističkim atrakcijama. Nabrojani projekti razlikuju se prema svojim obilježjima kao što su veličina investicije, faznost provođenja, nositelji projektnih aktivnosti te prema tome da li su dominantno s područja 132

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

interesa javnog ili privatnog sektora. U želji da ovaj dokument bude što operativnijeg karaktera, poseban naglasak je stavljen na precizno definiranje i jasan opis investicijskih projekata te na procjenu njihove financijske isplativosti i ekonomske opravdanosti ulaganja. Konačno, lokalnim planom razvoja turizma definirane su i glavne odrednice marketinške strategije destinacije Buško jezero kojom se definiraju glavni tržišni segmenti, tržišno pozicioniranje, proizvodni portfelj te prodajne i komunikacijske aktivnosti. Osim toga, u dokumentu se definira i akcijski plan s terminskim planom aktivnosti te završni zaključci i preporuke. Važno je naglasiti da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera maksimalno uvažava tri osnovna načela, a to su: – Kvaliteta u kreiranju turističkih proizvoda i usluga; – Briga za održivi razvoj te – Partnerski odnosi između svih dionika turističkog razvoja destinacije, što predstavlja preduvjet za stabilan i dugoročno održiv razvoj turizma na ovome području. Osim toga, potrebno je reći da Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera predstavlja strateški razvojni dokument, koji ima tri glavne funkcije. Ovaj dokument predstavlja javni koncepcijski okvir za djelovanje svih nositelja ekonomske i turističke politike na područjima općina Livno i Tomislavgrad, on služi kao polazište za donošenje poslovnih i razvojnih odluka u domeni privatnog i javnog sektora te predstavlja važan izvor informacija za privatne investitore. Konačno, važno je naglasiti da izrada ovoga dokumenta sama po sebi, iako predstavlja nužan preduvjet, ne daje garancije za uspješan turistički razvoj projektnog područja. Za pokretanje i uspješno upravljanje turističkim razvojem, sukladno odrednicama ovoga dokumenta, neophodni su jaki partnerski odnosi i suradnja svih interesnih skupina s područja turizma. U tome procesu podjednak značaj ima javni i privatni sektor. Uloge i zadatci javnog sektora su poboljšanje stanja komunalne infrastrukture, provođenje investicijskih projekata s područja javnog sektora, senzibilizacija i osvješćivanje lokalnog stanovništva o značaju turističkog razvoja te općenito osiguranje poticajnog institucionalnog okruženja za turistički razvoj. S druge strane, zadatak privatnog sektora je osigurati minimum investicijskih aktivnosti s područja turizma što će poslužiti kao katalizator kasnijeg turističkog razvoja, a s ciljem stvaranja novih turističkih proizvoda i usluga odnosno s ciljem stvaranja cjelovitog destinacijskog lanca vrijednosti i podizanja sveukupne razine kvalitete turističkog destinacijskog proizvoda projektnog područja. S obzirom da na samom početku turističkog razvoja, zbog različitih partikularnih interesa, nije realno očekivati unisonu potporu turističkom razvoj destinacije, važno je u svim interesnim skupinama (privatnom i javnom sektoru, te među lokalnim stanovništvom) identificirati manji broj pasioniranih profesionalaca koji vjeruju da turizam predstavlja realnu i vrlo potentnu razvojnu priliku za područje Buškog jezera, te koji će tu poruku jasno komunicirati ostalim dionicima s područja turizma.

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

133

Popis literature Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i sur. (2011). Turizam – ekonomske osnove organizacijski sustav. Zagreb: Školska knjiga.

Marušić, Z., & Čorak, S. (2011). Tomas ljeto 2010 istraživanje: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam.

Federalni hidrometeorološki zavod. (2012). Klimatološka analiza 2011. godine. Sarajevo.

Marušić, M., Prebežac, D. (2003), Istraživanje turističkih tržišta, Adeco, Zagreb.

Federalni zavod za statsitiku. (2012). Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Sarajevo.

Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I., Krešić, D., Miličević, K., & Ivandić, N. (2010). Tomas FBiH 2010. pilot - istraživanje: Stavovi i potrošnja turista u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zagreb: Institut za turizam.

GDSI. (2012). Tehnička pomoć za podršku turističkoj industriji u Bosni i Hercegovini, projektna ideja 1 - Buško jezero, radionica Jahorina, 19.-20. novembra 2012. Sarajevo. Herceg, N. (2013). Okoliš i održivi razvoj. Mostar: Sveučilište u Mostaru. Hotel association of New York City. (2006). Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 9th Revised Ed. New York.

Općina Tomislavgrad. (2007). Programska osnova uređenja područja oko Buškog jezera. Tomislavgrad. Udruga za biološka istraživanja - BIOM. (2010). Promatranje ptica u Hrvatskoj. Zagreb: BIOM.

Inžinjerski biro d.o.o. (2008). Strategija razvoja turizma Federacije BiH. Kotler, P., Armstrong, G. (1993), Marketing: An Introduction, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey. Kotler, P., Keller, K.L. (2009). Upravljanje marketingom. Zagreb: MATE d.o.o. Kotler, P., Lee, N. (2007). Marketing u javnom sektoru. Zagreb: MATE d.o.o. Križman Pavlović, D. (2008), Marketing Turističke Destinacije, Mikrorad, Zagreb. Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova. Zagreb: Institut za turizam. Kušen, E. (2006). Ruralni turizam. Zagreb: Institut za turizam. Kušen, E. (2010). A system of tourism attractions. Tourism: An interdisciplinary journal, 58(4), 409-424.

134

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

135

136

LOKALNI PLAN RAZVOJA TURIZMA ZA PODRUČ JE BUŠKOG JEZERA

137

PLAN RAZVOJA

Buško jezero je umjetno akumulacijsko jezero, smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na 716 m n/v, koje s površinom od 55,8 km2 i akumulacijom od 782 milijuna m3 vode predstavlja jedan od najvećih akumulacijskih bazena u Europi te spada u hidroenergetski sustav rijeke Cetine. S obzirom na kvalitetnu resursno-atrakcijsku osnovu, dobar geoprometni položaj, visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, brojnost neizgrađenih površina te razveden i atraktivan krajobraz, ovo područje ima vrlo dobre preduvjete za razvoj različitih vrsta odmorišno-rekreacijskog turizma kao i razvoj različitih vrsta turizma posebnih interesa (kao što je zdravstveni turizam, turizam na seoskim obiteljskim domaćinstvima, cikloturizam, promatranje ptica, ‘trekking’ i sl.) namijenjenog užim tržišnim segmentima. Prepoznavši razvojni potencijal turizma na području Buškog jezera, kao i probleme vezane za suboptimalno korištenje i nedovoljnu tržišnu valorizaciju postojeće turističke resursno-atrakcijske osnove, tvrtka Delminium d.d. povjerila je Institutu za turizam i okoliš, Sveučilišta u Mostaru, izradu dokumenta pod nazivom ‘Lokalni plan razvoja turizma za područje Buškog jezera’, koji bi na objektivan način trebao valorizirati postojeću resursnu osnovu i razvojni potencijal užeg područja oko Buškog jezera, te ih dovesti u kontekst suvremenih trendova na turističkom tržištu, sve u cilju učinkovite komercijalizacije određenog broja tržišno spremnih turističkih proizvoda.

Riječ je o strateškom razvojnom dokumentu kojim treba predložiti dugoročno održiv i tržišno atraktivan koncept turističkog razvitka navedenog lokaliteta. Naručitelj: Delminium d.d. Zidine b.b., Buško jezero 80240 Tomislavgrad Bosna i Hercegovina Izvođač: Institut za turizam i okoliš Sveučilište u Mostaru Rodoč b.b. 88000 Mostar Bosna i Hercegovina

Preuzeto s web stranice Google Earth.