Ludbreške novine broj 188

BLAGDANI PRED VRATIMA

Drage Ludbrežanke i Ludbrežani,

pred nama je još jedan Božić i vrijeme posebno važno za sve nas. Vrijeme je to koje nas okuplja kao obitelji, kao prijatelje i suradnike, vrijeme koje nam daje predah od svih bitaka koje svaki dan vodimo u svijetu koji nas sve više opterećuje velikim i malim izazovima. Uzmimo taj predah mira i optimizma da se osvrnemo unatrag, na sve dobro što smo učinili za naše obitelji i zajednicu, ali i na pogreške koje smo napravili, teške riječi koje smo izrekli ili krive odluke koje smo donijeli. Vrijeme je da zatražimo oprost i da ponudimo oprost. Božić nam daje snagu da povjerujemo u bolje sutra, daje nam hrabrost da svojim rukama mijenjamo svijet, svoje gradove i obitelji na bolje, daje nam nadu za sve naše sumnje, nedaće i probleme da mogu biti riješene.

Hvala svima na podršci koju nam pružate, na povjerenju koje dajete viziji razvoja našeg Ludbrega te na razumijevanju za naše napore da budemo pravedni, osjetljivi i uključivi jednako za sve.

Želim Vam sretan Božić te godinu punu zdravlja, radosti, mira i uspjeha!

Gradonačelnik Dubravko Bilić

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 188 / GODINA XVII. 23. PROSINCA 2022.

Slijedi nova dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Dječjeg

vrtića Radost

Odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 488 tisuća eura

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Gradu

Ludbregu odobrena su bespovratna sredstva za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje

Dječjeg vrtića Radost u iznosu od 3.672.000,00 HRK odnosno

487.358,15 EUR.

– Mi smo još 2012. godine započeli sa sanacijom i dogradnjom vrtića Radost i od tada se kontinuirano javljamo na natječaje. Nedavno smo tako otvorili dodatan prostor kako bismo dobili više prostora za naše najmlađe sugrađane, a koji je ujedno i energetski osuvremenjen. No vremena se mijenjaju, standardi se mijenjaju i ni to više nije dovoljno – pojašnjava gradonačelnik Bilić.

U Gradu Ludbregu tako su prošle godine započeli pripremu za još jednu dogradnju vrtića čime će vjeruju biti zaključena priča adaptacije vrtića Radost na postojećoj lokaciji. Tijekom godine odrađene su sve pripremne radnje, a ovih je dana stigla i pozitivna odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je ranije raspisalo natječaj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

što smo dosad ulagali u dječje vrtiće rezultira najboljom mogućom pripremom djece za školsko obrazovanje. Nadam se da će država reagirati iduće godine i krenuti u izmjene u obrazovnom procesu i da će se uvesti taj još jedan, tzv. deveti razred koji bi se spuštao prema vrtićima čime bi se sama priprema djece za školu drugačije odrađivala. Nadam se i da će država pomoći jedinicama lokalne samouprave u financiranju dječjih vrtića jer trenutačno je to isključiva briga gradskog proračuna. Za nas je važno da s ovom adaptacijom i uređenjem dječjeg vrtića omogućimo da taj obrazovni dio bude najbolji mogući – kaže gradonačelnik Bilić.

Dječji vrtić Radost dio je Županijskog projekta Europskih talent točaka kojeg vodi Varaždinska županija te se ovom dogradnjom planira osigurati i prostor za mini STEM učionice u predškolskom odgoju i obrazovanju, što je moguće i zahvaljujući tome što je dio zaposlenika vrtića uspješno prošao edukacije u međunarodnom

RITHA programu čime se vrtić Radost upisao u europsku mrežu za podršku darovitoj djeci.

VRTIĆ SE PROŠIRUJE NA SADAŠNJI PROSTOR ZGRADE POLITIČKIH STRANAKA. ZGRADA ĆE SE ZBOG LOŠEG STANJA SRUŠITI, A NA ISTOM MJESTU GRADIT ĆE SE NOVI DIO VRTIĆA KOJI ĆE BITI POVEZAN S DOSADAŠNJOM ZGRADOM VRTIĆA.

– Proširujemo vrtić i na zgradu političkih stranaka. Postojeći objekt nažalost zbog njegovog stanja u untrašnjosti moramo srušiti, ali na tom će dijelu nastati novi dio vrtića koji će biti povezan s dosadašnjom zgradom vrtića. Uredit će se i vrtićko dječje igralište kako bi bilo sigurno i funkcionalno za broj djece smješten u vrtiću. – kaže ludbreški gradonačelnik te dodaje kako će Grad Ludbreg i u narednom razdoblju biti podrška i privatnim vrtićima.

– Želimo da standard djece u vrtićima bude najbolji i da sve

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici:

Matea Maltarić, Miroslav Vađunec

Redakcija: Branko Dijanošić, Iva

Havaić, Matea Maltarić, Dražen

Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje

Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

Gradonačelnik Bilić smatra kako funkcioniranje vrtića ovisi i o zadovoljnim zaposlenicima.

– Vremena su teška i kroz kolektivni ugovor zaposlenici su zaštićeni i vjerujem time i motivirani za najbolji mogući rad, a samim time i roditelji su sigurni da će njihova djeca u vrtiću imati najbolju skrb i njegu – kaže gradonačelnik te dodaje kako se djelatnici vrtića maksimalno zalažu i kroz europske projekte i druge aranžmane sudjelovanja u životu zajednice i to je primjer kako javne ustanove trebaju funkcionirati. – U njihovim idejama i projektima Grad nastoji biti podrška i potpora. Vremena su se jako promijenila,

Ludbreg je sudjelovao u jednom istraživanju UNICEF-a koje se provodilo u Hrvatskoj zadnje dvije godine. Dali smo aktivan doprinos tom istraživanju, a utvrđeno je da tek šezdesetak posto djece pohađa predškolski odgoj u Hrvatskoj dok je u Ludbregu taj postotak 96. Pohađanje vrtića pokazalo se i kao prednost u kasnijem odgojnom procesu kroz školu i djeca koja prođu taj period puno lakše usvajaju gradivo i puno su brža i postižu bolje rezultate – objašnjava gradonačelnik. Početak radova u vrtiću se očekuje iduće godine. Zgradu političkih stranaka trenutno koriste i pojedine udruge, a u Gradu Ludbregu vjeruju kako će i za njih pronaći adekvatno rješenje. – Žao nam je što moramo rušiti ovu zgradu koju osim stranaka koriste i pojedine udruge, no vjerujem da kad za to dođe trenutak možemo zajedno pronaći najbolje rješenje – zaključuje gradonačelnik.

Gradu Ludbregu dodijeljena financijska potpora za razvoj predškolske djelatnosti

Središnji državni ured za demografiju i mlade je temeljem Javnog poziva gradovima od V. do VIII. skupine indeksa razvijenosti za financijsku potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u 2022. godini, Gradu Ludbregu dodijelio financijsku potporu u iznosu od 412.500,00 kuna ili 54.748,16 eura.

Potpora se odnosi na održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u gradovima koji ulažu značajna financijska sredstva u predškolsku djelatnost na svom području, a u koje spada i Grad

Ludbreg, za financiranje rashoda koji se odnose na troškove za ulaganja i izdvajanja u demografske mjere.

Cilj provedbe mjere je podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom kroz osiguravanje rada dječjih vrtića i promicanje društveno odgovornog ponašanja koje kreira pozitivno okruženje za obiteljski život te potiče mlade obitelji za ostanak u svojoj zajednici, prvenstveno u gradovima koji ulažu značajna financijska sredstva u predškolsku djelatnost.

POSLJEDNJE PRIPREME ZA EURO

Do 15. siječnja ukinuta naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima

U Hrvatskoj je prisutno nešto više od 4.000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s nadležnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.

Do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zadnjeg dana prosinca građanima će biti na raspolaganju 1.300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2.700 bankomata će isplaćivati gotovinu u eurima. Očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine.

S obzirom na to da će u razdoblju prilagodbe građanima biti dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. neće se naplaćivati naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Republici Hrvatskoj, kako bi građanima bio omogućen dovoljan broj bankomata za isplatu kuna do kraja ove godine i eura od 1. siječnja.

Putem interaktivne karte bankomata koju priprema Hrvatska udruga banka u suradnji s bankama, građani će bili informirani o lokaciji bankomata koji će do 31. prosinca isplaćivati kune, a od 1. siječnja eure.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH predviđa izuzeće od primjene pravila dvojnog optjecaja. Naime, ako poslovni subjekt nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, prema čl. 40., st. 2. ostatak iznosa može vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura.

Poslovnice banaka, Hrvatske pošte i Fine primarni su kanal za zamjenu gotovog novca kuna u eure. Građanima se preporučuje da u prvim danima 2023. u transakcijama što je više moguće koriste debitne kartice. Nadalje, kako bi se olakšalo poslovanje gotovinom u prvim danima nakon uvođenja eura, već od početka prosinca 2022. građani će moći pribaviti početne pakete kovanica eura, što će im omogućiti da od prvoga dana 2023. plaćaju u novoj valuti. S istim ciljem, bankomati će u prvim mjesecima 2023. morati biti opskrbljeni uglavnom novčanicama eura manjih apoena (od 10 i 20 eura).

plaćanja karticama očekuju se u noći 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći. Također, za vrijeme novogodišnjeg vikenda, internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno te u većini slučajeva neće biti moguće izvršavati online plaćanja.

U svakom slučaju, kako bi izbjegli bilo kakve neugodnosti, građanima se preporučuje da se za novogodišnji vikend unaprijed opskrbe gotovinom dostatnom za njihove potrebe. Od 1. siječnja građani podjednako mogu koristiti kunsku i eursku gotovinu – sve do 14. siječnja u ponoć. Ovaj dvotjedni dvostruki optjecaj značajno će građanima olakšati prelazak na novu valutu.

Rad poslovnica, internetsko i mobilno bankarstvo u većini bi se banaka trebalo tijekom 2. siječnja vratiti u redovno stanje.

O promjenama i prilagodbama u radu poslovnica, internetskog i mobilnog bankarstva, bankomata te korištenju platnih kartica banke će uskoro obavijestiti sve svoje korisnike.

Bankovne i financijske usluge za vrijeme novogodišnjeg vikenda

Što je dvojni optjecaj i kako će se plaćati od 1. do 14. siječnja 2023.?

Razdoblje dvojnog optjecaja je razdoblje u kojem se za gotovinska plaćanja mogu upotrebljavati kune i euri. Dvojni optjecaj započinje 1. siječnja 2023. u 00:00 sati te završava 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Za vrijeme dvojnog optjecaja, trgovac ili primatelj plaćanja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji. Pritom je primatelj uplate dužan primjenjivati propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji se odnose na ograničenje svote koja se može platiti u gotovini.

Prelazak s kunskog na poslovanje u eurima vrlo je kompleksan proces koji zahtjeva značajne promjene u informatičkim sustavima banaka. S obzirom na zahtjevnost te prilagodbe neke bankovne i financijske usluge bit će privremeno nedostupne ili će biti dostupne s ograničenim funkcionalnostima tijekom konverzijskog vikenda (subota, 31. prosinca i nedjelja, 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca.

Konverzija će se odvijati tijekom vikenda što bi trebalo smanjiti utjecaj prekida u pružanju bankovnih i financijskih usluga na građane i tvrtke. Iako poslovnice tijekom konverzijskog vikenda najvećim dijelom neće redovito raditi, građani će se u tom razdoblju moći služiti platnim karticama pri čemu je moguće da će banke tijekom tog vremena smanjiti uobičajene limite za plaćanja, o čemu će pravodobno informirati klijente. Kratki prekidi u mogućnosti

Hrvatska udruga banaka 15. prosinca na svojim je mrežnim stranicama objavila i interaktivnu kartu bankomata na kojima je moguće podići gotov novac u vremenu od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. U tom razdoblju ukinuto je plaćanje naknada za podizanje gotovog novca na svim bankomatima tako da klijenti bilo koje banke mogu podignuti gotov novac bez naknade na bilo kojem bankomatu koji je u funkciji, odnosno na bankomatu koji će biti prikazan na interaktivnoj karti bankomata. HNB je ovu interaktivnu kartu bankomata prenio na svojoj internetskoj stranici www. hnb.hr, kao i na internetskoj stranici www.euro.hr, odnosno na profilima svojih društvenih mreža.

Naposljetku, građani će u narednom razdoblju moći zatražiti banke za sve informacije o dostupnosti bankovnih i financijskih usluga; u poslovnicama, putem kontaktnih centara, na mrežnim stranicama banaka i u okviru aplikacija za internetsko i mobilno bankarstvo.

AKTIVNA JE FACEBOOK STRANICA PROJEKTA 'LORI LUDBREG'

Gradu Ludbregu je odobren projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI, ukupne vrijednosti 22.217.250,00 kn

odnosno 2.950.302,10 EUR . Provedba jednog od najvećih projekata u povijesti grada

Ludbrega započela je u kolovozu ove godine i trajat će do kraja travnja 2024. godine. Od navedenog iznosa 85% financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.

Naglasak projekta je na obrazovanju, ali njegov je značaj daleko širi jer će se njegovom realizacijom akti-

virati neaktivan prostor, odnosno stari mlin koji će tako postati STEM centar.

Grad Ludbreg ovaj će projekt provoditi u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, udrugom First Scandinavia i Međimurskim veleučilištem u Čakovcu. – Na našoj Facebook stranici informirat ćemo vas o aktivnostima na provedbi projekta i njegovoj realizaciji, kao i pripremama najmlađih sumještana za ovaj važan regionalni znanstveni centar.  – poručuju voditelji projekta. Stranicu zapratite ovdje: https://www.facebook. com/loriludbreg/

U Ludbregu je održan treći transnacionalni sastanak projektnih partnera po projektu Virtual Reality based educational approach in tackling of Climate Change (Akronim: VR versus Climate Change) čiji je domaćin bila Lucera d.o.o. Ovaj sastanak organiziran je nakon završetka testnog razdoblja korištenja nabavljene VR opreme i novog dizajniranog

VR vs CLIMATE CHANGE U Ludbregu održan transnacionalni sastanak projektnih partnera

VR obrazovnog softvera u školama te primljenih povratnih informacija od uključenih sudionika.

Cilj ovog sastanka bila je srednjoročna evaluacija rezultata realiziranih aktivnosti s posebnim osvrtom na rješavanje eventualnih izazova koji se mogu pojaviti u daljnjem provođenju projektnih aktivnosti.

Podsjetimo, ideja projekta je razvoj novog inovativnog obrazovnog pristupa temeljenog na ICT-u za povećanje interesa učenika za korištenjem virtualne i proširene stvarnosti, kao atraktivnog alata koji će omogućiti studentima bolje razumijevanje nastanka i posljedica klimatskih promje-

na te strategija za prilagodbu klimatskim promjenama uz značajno povećanje njihovih digitalnih kompetencija. Ukupna vrijednost projekta iznosi 224.564,00 EUR. Vodeći partner na projektu je Zavod Energetska agencija za Savinjsko, Šaleško in Koroško (Zavod KSSENA), VELENJE iz Slovenije, dok su ostali partneri na projektu škole iz četiriju regija Slovenije, Hrvatske, Grčke i Makedonije, Makedonsko geotermalno udruženje – MAGA i LAG – Kochani iz Republike Sjeverna Makedonija, Udruženje za Alterntativni inovativni razvoj (A.I.D) iz Grčke te poduzetnički inkubator Lucera d.o.o. iz Hrvatske.

Krajem studenog 2022. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirane su 2.153 nezaposlene osobe. Na području Ispostave Ivanec bilježimo 512, Ludbreg 249, Novi Marof 305, Cestica 75 i Varaždin 1.012 osoba.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 1,1% ili za 25 osoba, a u usporedbi s istim mjesecom (studeni) 2021. godine broj nezaposlenih veći je za 93 osobe, odnosno 4,5%.

Usporedimo li podatke za Ludbreg, u studenom je zabilježen pad nezaposlenosti od 5,7% u odnosu na listopad kada je broj nezaposlenih bio 264. Najveći je to pad nezaposlenosti u studenom među ispostavama u Varaždinskoj županiji.

Proteklog mjeseca prijavljeno je ukupno 716 slobodnih radnih mjesta, od čega je najviše slobodnih radnih mjesta u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (146 radnih mjesta).

Varaždinska županija i dalje ima velike potrebe za stalnom radnom snagom pa su tako dje-

latnosti u prerađivačkoj industriji drugi po redu sektor koji traži najviše radnika, njih 120. Na trećem mjestu je građevina koja traži 88 radnika.

Najviše radnika se proteklog mjeseca zaposlilo u sektoru prerađivačke industrije, trgovine, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te sektoru obrazovanja.

Najtraženija zanimanja u studenome:

1. Radnik/radnica za pomoć u kući

2. Medicinski tehničar/tehničarka

3. Telefonist/telefonistica

4. Radnik/radnica na proizvodnoj liniji

5. Konobar/konobarica

6. Elektroinstalater/elektroinstalaterka

7. Prodavač/prodavačica

8. Čistač/čistačica

9. Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece

10. Vozač/vozačica teretnog vozila

Novi projekt GDCK Ludbreg

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg Mirjana Jerbić potpisala je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog socijalnog fonda. Projekt ludbreškog društva nosi naziv “Zajedno smo sigurni”, a vrijednost projekta je 392.334,52 kune, odnosno 52.071,73 eura od čega Europski socijalni fond sufinancira 85 posto, dok je ostatak sredstava osiguran iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Partner na projektu je Društvo Crvenog križa Varaždinske županije. Projekt će trajati 18 mjeseci.

“Zajedno smo sigurni”

Lukom sklopio ugovor s 'Posmrtnom pripomoći'

Od početka prosinca, Lukom nudi novu vrstu usluge, posmrtnu pripomoć. Naime, Lukom je sklopio ugovor s Posmrtnom pripomoći, a riječ je o udruzi u kojoj članovi plaćanjem članarine ostvaruju financijsko rasterećenje organizacije pogreba.

Udruga Posmrtna pripomoć izradila je detaljne upute što učiniti u tim teškim i emotivnim trenucima, a imaju i veliko iskustvo – 91 godinu neprekidnog rada.

-Unazad zadnjih par godina, intenzivno od početka korone, troškovi života počeli su enormno rasti, uključujući i cijenu pogreba. Organizacija pogreba je često veliki trošak, često neočekivani, a cijena pogrebne usluge je u stalnom rastu.

Svi veći gradovi su ugovorili posmrtnu pripomoć tako da se ljudima jednostavno olakša jedan od najtužnijih i najtežih, najosjetljivijih činova u životu, pokop ili sahrana članova obitelji. Iznos pogrebnog standarda formira se prema trenutnim cijenama pogrebnih usluga u Republici Hrvatskoj – pojasnila je Spomenka Škafec, direktorica Lukoma.

Posmrtna pripomoć je udruga koja je osnovna 1931. godine.

Glavni cilj je da pomogne svojim članovima i njihovim obiteljima u najtežim trenucima.

Djeluju na principu međuljudske i međugeneracijske solidarnosti. Članarina se pla-

ća najviše na rok od 20 godina pod uvjetom, naravno, da taj član proživi taj period. Ako nakon dvije godine redovitog plaćanja članarine član umre, isplaćuje se 50% ugovorenog iznosa, nakon tri godine 75%, a nakon četiri godine se dobiva puni pogrebni standard. U slučaju smrti član koji je plaćao članarinu 5 godina ima jednaka prava kao i onaj koji je plaćao 20 godina. Na taj način se članovi međusobno solidariziraju i upravo se na tome najviše očituje socijalni karakter udruge. -Nikad se nije dogodilo da preminuli član nije ostvario svoja članska prava, a sve sukladno godinama članstva i plaćenoj članarini. Posmrtna pripomoć je najveća

udruga građana u Hrvatskoj i jedna od takvih najvećih u Europi – pojašnjava Škafec. Posmrtna pripomoć svojim članovima nudi dva pogrebna standarda. To su Optimum (45 kuna mjesečno) i Posebni pogrebni standard (55 kn mjesečno). Članovi mogu biti osobe od 10 do 65 godina, s rokom ugovora do 20 godina. Osobe starije od 65 godina učlanjuju se na maksimalno 5 godina i u tom slučaju rata iznosi 157,40 kuna mjesečno za Optimum paket i 191,40 kuna mjesečno za Posebni pogrebni standard

-Ukoliko dođe do smrtnog slučaja prvi korak je pozivanje telefonskog broja Lukoma i obavještavanje posmrtne pripomoći. Kod

Kačićeva ulica uskoro postaje jednosmjerna, a riješit će se i problem nedostatka parkirnih mjesta

nas se uzima oprema i udruga direktno prebacuje novac Lukomu. Dakle, korisnik nema nikakvu obavezu osim obavijestiti o smrti. Naravno, ako je neka veća oprema koja nije uključena u paket, onda se ta razlika dodatno naplaćuje – kaže Škafec. Članarina se koristi isključivo namjenski, dakle za pogrebne troškove. Pristupnica se može popuniti u Lukomu, za ostale detalje može se nazvati na broj telefona 042 811 422

Porasla cijena grobne naknade

U poštanske sandučiće građana Grada Ludbrega stigle su uplatnice za podmirenje godišnje grobne naknade. Iznosi na pristiglim uplatnicama neugodno su iznenadili mnoge, jer su se cijene usluga značajno povisile.

Kačićeva ulica u Ludbregu jedna je od najprometnijih ludbreških ulica. Svakog dana mnogi roditelji, djedovi i bake automobilom dovoze i odvoze djecu u školu. Promet je pojačan upravo u jutarnjim satima prije početka nastave i u popodnevnim satima kada nastava završava. Više automobila u ulici zasigurno donosi i veću opasnost za pješake odnosno školarce. Novim prometnim rješenjem Kačićeva ulica u Ludbregu postaje jednosmjerna, a riješit će se i problem nedostatka parkirnih mjesta za siguran izlazak i ulazak djece

u automobil. Naime, dio dosadašnjeg kolnika pretvorit će se u parkirališna mjesta.

- Stalo nam je da naša škola bude najbolja, ali želimo i da bude sigurna. Prije nekoliko godina investirali smo u prometni poligon u sklopu kojega smo i unutar škole napravili jednu novu ulicu. Roditeljima smo tad omogućili da sigurno ostave djecu u školi i da ne ugrožavaju drugu djecu koja su u tom trenutku sudionici u prometu. No to je bio samo mali doprinos, a i pokazalo se da i dalje vlada prometni kaos u cijeloj toj prometnoj priči oko

škole, a posebno kad je loše vrijeme. Cilj nam je smanjiti prometnu opasnost za djecu koja se kreću oko škole, a tu su i srednjoškolci koji dolaze na tjelesni u sportsku dvoranu. Htjeli bismo da se učitelji ne parkiraju u dvorištu škole, cilj nam je da cijeli taj prostor bude dvorište za djecu – kaže gradonačelnik Bilić.

- Prometni stručnjaci smatraju kako je takvo rješenje dobro i ide ka povećanju sigurnosti – kaže ludbreški gradonačelnik. Dodaje i kako je zatraženo od županije pokretanje rekonstrukcije kružnog toka u ulici Petra Zrinskog kako bi se također povećala sigurnost sudionika u prometu.

Izrađen je i putem društvenih mreža predstavljen prometni prijedlog kojim Kačićeva ulica postaje jednosmjerna uz povećanje parkirališnog prostora, a dodatan parkirališni prostor predviđen je u Zagorskoj ulici.

- Od 2016. godine pa sve do sada cijena održavanja groblja nije se korigirala. Inflacija je izrazito visoka i troškovi održavanja su porasli stoga smo bili primorani od 1.7. cijenu korigirati. Uplatnice više neće ići na godišnjem nivou nego će ići dva puta godišnje da se građanima rastereti financijsko opterećenje. Iduće godine će prva uplatnica ići oko ožujka i ona će biti za prvih šest mjeseci 2023. Druga uplatnica će ići u rujnu za drugih šest mjeseci 2023. godine. Što se tiče usporedba, godišnja grobna naknada za jedno grobno mjesto u kunama s PDV-om za groblje Ludbreg je 190 kuna. Ako usporedimo s Varaždinom, ovisno je li zemljani grob ili grobnica je 235 do 255 kuna. Za Čakovec je to 213 kuna, Koprivnica je 187,50 kuna i Prelog je 205 kuna. Troškovi života su porasli, troškovi održavanja su porasli, to nije samo gorivo, to su i kosilice. Groblje se u Ludbregu kosi zbog vegetacijskog rasta svaka 3 tjedna, redovito se održava. Vidjela sam dosta groblja i mogu reći da je ludbreško jedno od najčišćih groblja, međutim naravno tu ima prilike za dodatna ulaganja. Prošle godine smo obnovili video nadzor. Svake godine pokrivamo dio po dio groblja sa video nadzorom jer je to preveliki financijski pothvat da ga ostvarimo u jednom koraku. Te stvari idu upravo iz tih godišnjih naknada. Dakle radi se o dodatnom održavanju, obnavljamo dio po dio groblja i smatramo da dečki to zbilja dobro rade, uvijek ima, naravno, nezadovoljnih, ali mislim da većina može reći da je zbilja lijepo i čisto i uređeno. Sva groblja se održavaju, no naravno kad je više kiše i više sunca vegetacija buja. Znam da je ovo povećanje cijena ljudima šok, ali šok je i meni osobno bio kad sam dobila uplatnicu za plin, za struju. Troškovi života su enormno porasli i to je bio korak koji je nakon toga slijedio – pojasnila je Spomenka Škafec, direktorica Lukoma.

VINOGRADI LUDBREŠKI

POSTAJU SVE POŽELJNIJE

MJESTO ZA ŽIVOT

SEGOVINA I VINOGRADI LUDBREŠKI

NASELJA SU KOJA SU ZABILJEŽILA PORAST STANOVNIKA

svjete u samom naselju instalirano je 560 led rasvjetnih tijela, a nastojat ćemo da se rasvjeta postavi i na području gdje ne postoji niskonaponska mreža – rekao je Mario Vusić, predsjednik VMO Vinogradi Ludbreški.

Spomenimo da VMO Vinogradi Ludbreški veoma uspješno surađuje s Udrugom za šport i rekreaciju Gornji grad, Mjesnim društvom Crvenog križa, Udrugom Narcisa, Udrugom Žene iz centra svijeta te Likovnim udruženjem Ludbreg.

Na kraju spomenimo još i ovo. Ako ste se kao dobronamjernik zatekli na Gracima, Puhlakima, Ravnicama, Budimu, Kataleni ili Sigečaku znači da sa 240 metara nadmorske visine uživate u prekrasnom krajoliku, pogledu na grad Ludbreg, podravsku ravnicu i u dobrodošlici ljudi naselja Vinogradi Ludbreški.

Piše: Dražen Vađunec

Upravnom području Grada Ludbrega pripada grad Ludbreg i još trinaest naselja. U ovom božićno-novogodišnjem broju Ludbreških novina predstavljamo vam naselje Vinogradi Ludbreški koje postaje sve poželjnije za život. Popularni 'Gornji grad' na popisu stanovništva 2011. godine imao je 564 stanovnika u 191 kućanstvu, a prema najnovijem popisu iz 2021. u 236 kućanstava živi 681 stanovnika što je povećanje za 117 ljudi. Popisivači su zabilježili 1754 stambenih jedinica u što spadaju i klijeti te čak pet kuća za odmor koje se nude u najam. Radi se o 'Kući lješnjaka', 'Apartmanima Novasol', kući za odmor 'Petra', zatim kući za odmor 'Iva's Place', kući za odmor 'Kod Cime' i kući za odmor 'Melani' te sobama Konjević.

Valja napomenuti da neke od tih kuća imaju i velike bazene te da razvoju turizma na području Vinograda Ludbreških pridonosi i Ludbreška vinska cesta koja prolazi kroz naselje. Zasluge naravno pripadaju i Gradu Ludbregu koji podržava projekte Vijeća mjesnog odbora te Turističkoj zajednici područja Centar svijeta koja kroz godinu organizira više manifestacija turističkog karaktera. Tako je jedna od 'postaja' popularne manifestacije 'Wine&Walk Ludbreg' upravo kod Društvenog doma u Vinogradima Ludbreškim.

upravnih tijela pomažući mladima da zavole svoje naselje. -Broj stanovnika u našem naselju kontinuirano raste od 1981. godine što znači da su mlade obitelji u Vinogradima Ludbreškim našle pogodno mjesto za život jer im je Ludbreg blizu, a u samom naselju imaju sve potrebne uvjete za život. Ove smo godine dobili asfalt u duljini od 510 metara u Križevačkoj ulici prema Dugoj Rijeci. Led rasvjeta izvodi se po fazama u cijelom naselju i prva faza je već završena. Započeti su i radovi na proširenju vodovodne mreže. Za sada je riješen jedan pravac u Sigečaku, a ugovoreni su još pravci u Kataleni i Goričkom putu. Isti će se nastaviti kad će to omogućiti vremenske prilike – rekla je Katarina Zadravec, članica Vijeća Mjesnog odbora.

U centru mjesta je veliki društveni dom s kapelicom u kojem se održala podjela božićnih poklona najmlađim sumještanima. Na platou ispred doma Udruga za šport i rekreaciju Gornji grad, koju vodi Željko

Zember, svake godine organizira Uskrsni krijes te kestenijadu. U prostorijama društvenog doma organiziraju i likovne radionice, a od 2013. organiziraju i uskrsnu radionicu. Na tom mjestu okupljaju se mladi na igralištu za mali nogomet, a oni najmlađi ispred doma mogu koristiti dječje igralište sa spravama.

Predsjednik Vijeća MO Vinogradi Ludbreški je Mario Vusić, a njegova zamjenica Sandra Dežić.

Ipak, o samom naselju najviše nam može reći Katarina

Zadravec koja u Vinogradima

Ludbreškim živi više od pola stoljeća i, unatoč tome što je u mirovini sedam godina, još uvijek aktivno sudjeluje u radu

Mjesni odbor Vinogradi Ludbreški uz prigodan program podijelio darove svojim najmlađim mještanima!

- Velika nam je želja da se društveni dom potpuno uredi postavom fasade, uredi pristup do doma iz Gornjogradske ulice. Pokušat ćemo urediti malonogometno igralište jer sadašnje igralište nije u potpunosti funkcionalno. To nam je i obaveza prema djeci koja žive u naselju. Modernizacijom ra-

Katarina Zadravec, Marko Vusić i Ana Katana

Božićnice studentima, umirovljenicima i osobama slabijeg imovnog stanja

Održana izvanredna izborna skupština LAG-a Izvor Pripreme za novo programsko razdoblje

Grad Ludbreg je i ove godine povom božićno - novogodišnjih blagdana uručio jednokratne novčane pomoći odnosno božićnice. Božićnicu u iznosu od 300,00 kuna primilo je 75 studenata s područja grada Ludbrega. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvarili su studenti koji su upisani kao redoviti studenti u akademsku godinu 2022./2023., koji imaju prebivalište na području grada Ludbrega, koji nisu navršili 27 godina života te nisu korisnici nikakvih stipendija. Do zaključivanja ovog broja Ludbreških novina isplaćeno je i 365 božićnica oso-

bama slabijeg imovnog stanja i umirovljenicima čija mjesečna primanja nisu veća od 2.000,00 kuna. Oni su primili božićnice u iznosu od 200,00 kuna.

– Kao i svake godine tako i ove godine, unatoč situaciji, odlučili smo poslati poruku našim umirovljenicima da su dio naše zajednice. Ove godine iz gradskog proračuna dodijelili smo po 200 kuna po umirovljeniku –rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Grad Ludbreg ovime je nastavio lijepu tradiciju nagrađivanja studenata, umirovljenika i osoba slabijeg imovnog stanja povodom blagdana.

Sjećanje

JULIO ZLATAR

27. 12. 2020. - 27. 12. 2022.

Oni

koji te vole

Lokalna akcijska grupa Izvor održala je u ponedjeljak, 19. prosinca, u prostorijama Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” u Ludbregu, izvanrednu skupštinu na kojoj su izabrani članovi novog Upravnog odbora. Na sjednici je usvojen i Plan rada LAG-a Izvor u 20023. godini te financijski plan za sljedeću godinu.

-Lokalna akcijska grupa Izvor u svoje je članstvo krajem 2021. godine jednoglasno prihvatila dva nova člana - Grad Koprivnicu i Općinu Jalžabet, pa je zbog bolje operativnosti i povećanja kvalitete rada bilo nužno izmijeniti Statut našeg LAG-a te broj članova Upravnog odbora s 13 povećati na 15 članova. Na skupštini je tako raspušten dosadašnji Upravni odbor te je izabran novi, kako bi se uskladio mandat svih izabranih članova Upravnog odbora - istaknuo je na sjednici Skupštine Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor.

U članstvo Upravnog odbora ovoge Lokale akcijske grupe koja pokriva područje Grada Koprivnice, Grada Ludbrega i Grada Varaždinske Toplice te općina - Trnovec Bartolovečki, Jalžabet, Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Rasinja, izabrani su - Monika Kirić, Damir Grgec, Dragica Ratković, Aleksandar Horvat, Željko Šilc, Dubravko Bilić, Ivana Matijašec, Darko Marković, Ana Mlinarić, Stjepan Golubić, Zlata Ivančić, Biserka

Vudrag, Maja Erić, Aldijana Matić Horvat i Domagoj

Cafuk. Na sjednici je jednoglasno usvojen Plan rada Lokalne akcijske grupe Izvor. - U 2023. godini nastavit

ćemo aktivnosti na izradi Lokalne razvojne strategije za novo programsko razdoblje 2023. - 2027., kojom

ćemo definirati dugoročne razvojne strateške ciljeve i prioritetne mjere, odnosno aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se ostvario razvoj osmišljen procesom sastanaka i konzultacija s relevantnim razvojnim dionicima iz sva tri razvojna sektora - javnim, privatnim i civilnim, s područja LAGa Izvor. S novom Lokalnom razvojnom strategijom naš LAG će se prijaviti za sredstva u novom programskom razdoblju, pa valja očekivati da ćemo već krajem 2023. ili početkom 2024. godine raspisati i prve natječaje. Tijekom sljedeće godine nastavit ćemo s provođenjem svih aktivnostima koje su vezane uz praćenje i kontrolu projekata koji su dobili pozitivnu odluku LAG-a Izvor u 2021. i 2022. godini. U fazi provedbe imamo 11

projekata - naglasio je Matija Zamljačanec, voditelj LAG-a Izvor.

Početkom 2023. godine ovaj LAG će održati i najmanje tri radionice za poslovni sektor na svom području te najmanje četiri radionice za civilni sektor, nastavit će prikupljati projektne ideje i potrebe putem on line obrasca, a kao i u ovom programskom razdoblju LAG Izvor će i nadalje nastaviti pomagati svojim članovima u pisanju projekata te servisirati potencijalne predlagatelje koji će se prijavljivati na općinske, županijske, nacionalne ili EU natječaje.

-Ured LAG Izvor će i u 2023. godini maksimalnu pozornost obratiti na potencijalne natječaje Europske unije, gdje bi naš LAG bio glavni prijavitelj ili partner, kako bi nastavili provođenje projekata koji će biti od koristi široj zajednici - najavio je voditelj LAG-a Izvor.

Na skupštini je uz Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu usvojen i Plan jednostavne nabave za sljedeću godinu te odluka o visini članarine za članove LAG-a Izvor.

Gradonačelniče, kakvo je stanje gradskih financija i što nam donosi proračun za 2023. godinu?

-Ovo je doba godine kad podvlačimo crtu pod onim što smo ove godine napravili i razmišljamo o godini u dolasku. Proračun za iduću godinu, kako predviđamo, trebao bi biti za osam milijuna kuna veći, odnosno bit će oko 73 milijuna kuna što je za Grad Ludbreg jako puno. Proračun je takav prije svega zbog mnoštva projekata koji će se realizirati druge godine, odnosno jednim dijelom s obzirom da su neki od njih višegodišnji. Moram priznati da sam financijski zadovoljan ovom godinom, uspjeli smo riješiti sve ono što se dogodilo godinu prije i sve te egzibicije koje moramo svake godine izvoditi s promjenama poreznih pravila, ove godine smo nekako ulovili ritam i nadam se da će tako biti i u vremenu koje dolazi. Ovaj proračun je kao i prijašnji razvojni, prepun je novih projekata, prepun je ulaganja u infrastrukturu koja će promijeniti lice grada i isto tako ima dosta osiguranih sredstava za pripremu novih projekata, novih projektnih ideja. U drugoj polovici godine krenuli smo intenzivno s tom pripremom, a do polovice iduće godine završit ćemo s tim i čekati objave natječaja. Ovaj proračun pokazuje i socijalnu osjetljivost i jednu inkluziju koju provodimo za sve sudionike našega grada kroz proračun, ali istvoremeno niti jednoga trenutka svih ovih godina nismo zaboravili na ulaganja, na projekte, investicije, nove ideje i vjerujem da je upravo ta okrenutost razvoju specifičnost Ludbrega -

Često se spominje projekt integriranog prijevoza, podsjetimo o čemu se radi i u kojoj je fazi?

INTERVJU Dubravko Bilić, gradonačelnik

Ovaj proračun je kao i prijašnji - razvojni, prepun je novih projekata, ulaganja u infrastrukturu koja će promijeniti lice grada, a istovremeno osiguravamo sredstva za pripremu novih projekata. Ludbreg ima potencijala postati središte outdoor turizma, centar zelene energije, ali i primjer kada je u pitanju integrirani prijevoz kojim se nastoji povezati mikroregija. Gradonačelnik Dubravko Bilić optimistično gleda prema 2023. godini.

već i svih okolnih općina jer bi mogao učiniti čitavu našu mikroregiju otpornu na sve promjene koje nas čekaju u budućnosti, prije svega demografske promjene jer osigurava jednu mobilnost naših građana na način da se ne moraju seliti u neko veće središte već da mogu sve svoje potrebe zadovoljiti tamo gdje sad žive. U taj projekt uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i on je kroz integrirani prijevoz zajedno s Hrvatskim željeznicama sad spreman za financiranje i njime bismo uveli pet autobusnih linija koje obilaze sve općine, sva naselja u svim općinama i gradu Ludbregu, a koje će voditi ljude prema središtu njihove aktivnosti, odnosno vraćaju ih domu nakon obavljenog posla ili drugih sadržaja. Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja koji potenciraju autobuse na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Ovih dana očekuje se otvaranje jednog natječaja i nadam se da ćemo uspjeti u realizaciji. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Zamislite, danas imate eventualno dvije linije do nekih naselja, a prema ovom našem projektu trebalo bi biti dvadeset polazaka dnevno i istovremeno dvadeset dolazaka u ta naselja što bi omogućilo nevjerojatan skok u kvaliteti života svih ljudi naše regije i povezivanja s vlakom, željeznicom prema Varaždinu, Koprivnici, Zagrebu i time bi to bio početak integriranog prijevoza

za naš kraj. Istovremeno, to bi značilo i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova. -

Puno je posljednjih godina uloženo u energetsku obnovu zgrada, a nova ulaganja slijede i u 2023. godini.

-Svi smo se suočili s problemom energenata, ponajprije s plinom. Gotovo 90 posto kućanstava koristi plin kao energent i sve javne ustanove i mi smo se odlučili još i prije ove krize krenuti u energetsku obnovu zgrade gradske uprave, županijske i državne uprave jer sve se nalazi na jednom mjestu, a prije toga smo riješili energetskom obnovom dječji vrtić, centar za kulturu, gradsku knjižnicu i muzej i ostala je još naša zgrada.

Prijavljen projekt vrijedan je oko 4 milijuna kuna i bit će sufinanciran u 40 postotnom iznosu, dakle u maksimalnom iznosu od strane Fonda za zaštitu okoliša, a time saniramo zgradu u tom energetskom dijelu u potpunosti. Uređuje se krov, uređuju se u potpunosti električne i svjetlosne instalacije, internet, ali ono što nam je najvažnije, izbacujemo plin kao glavni energent i prebacujemo se na dizalicu topline i voda.

Time ćemo tokom zime grijati sve prostorije, a tokom ljeta hladiti i imati jedan balansirani radni prostor za sve koji unutra rade te one koji dolaze kao korisnici usluga. Na taj način moderniziramo rad gradske uprave i činimo ga ekološki prihvatljivim. U planu je iduće godine na takav

način prijaviti rekonstrukciju cijeloga dvorca što je za Grad Ludbreg i Hrvatski restauratorski zavod veliki izazov u održavanju jer su troškovi grijanja enormni. Ovih dana nadamo se pripremiti projektnu dokumentaciju i za zgradu Srednje škole Ludbreg i čekati otvaranje natječaja. Drago mi je da kroz sve ove projekte koje danas radimo istovremeno radimo na njihovoj energetskoj održivosti. Svaki novi projekt ima solarnu elektranu, dizalicu topline ili nekakav drugi obnovljivi izvor energije i na taj način zapravo stvaramo tu energetsku neovisnost.

Što je obilježilo 2022. godinu?

-Puno toga smo odradili i teško je uopće sve pobrojati. No nekako bih istaknuo završetak obnove zgrade Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” koju su naši sugrađani čekali dugi niz godina. Danas je Centar za kulturu jedna suvremena ustanova koja u sebi integrira i brigu o muzejskoj baštini, odnosno arheološki i etnološki dio, kinodvoranu, organiziraju mnoštvo aktivnosti na nekoliko različitih lokacija, tu je onaj vrlo prepoznatljiv sadržaj Ludbreg petkom koji 52 petka godišnje našim sugrađanima nudi različite kulturne programe. Rekonstrukcijom kultne kinodvorane vraćeno je srce kulturnog života našim sugrađanima. Već smo započeli s prikazivanjem kinopredstava koje će u budućnosti biti redovite. Taj prostor je dom mnogim našim udrugama koje u tom prostoru priređuju programe. Nedavno smo imali tamo i Dane Mladena Kerstnera. Svi koji su sudjelovali oduševljeni su novim prostorom, akustikom i općenito svim onim što može pružiti. Drago mi je što smo uspjeli riješiti tu kulturnu infrastrukturu u koju se obično ne voli ulagati i jako je teško u današnje doba pronaći odgovarajuće natječaje da bi se

sve to skupa moglo odraditi. Ovaj projekt odrađen je kroz nekoliko faza i nekoliko različitih natječaja i zapravo pokazuje našu opredjeljenost da se ulaže u sadržaje i kulturu općenito. Time stvaramo dodatnu kvalitetu života za sve stanovnike ne samo Ludbrega već naše mikroregije. Nadam se da ćemo iduće godine dobiti i nove stanovnike kroz gradnju stambenih objekata i da ćemo u doglednom vremenu povećati broj stanovnika jer to je nužno za našu industriju koja ne može pronaći radnike, ali i zbog budućnosti svih nas jer vjerujem da je Ludbreg centar istočnoga dijela županije. -

Brojna su ulaganja u obrazovanje, djecu i mlade općenito.

-Upravo kroz tu kvalitetu života željeli smo pokazati da su nam mladi ljudi, djeca jako bitni i da bez njihovog kvalitetnog života, bez njihovog kvalitetnog obrazovanja nema budućnosti. Redovito ulažemo u gradski vrtić u kojem pružamo najkvalitetniju uslugu u tom prvom koraku obrazovanja djece. Zajedno sa županijom znatna sredstva ulažemo i u osnovnu školu, dosta je uloženo u školsku zgradu, a iduće godine očekujemo nastavak ulaganja i izgradnju solarne elektrane. Tu je i srednja škola koja lijepo radi i možemo reći da smo taj uslužni javni sektor pogotovo u obrazovanju jako povećali. Danas u toj obrazovnoj sferi zapošljavanja na području Ludbrega radi preko 300 ljudi. Posebno sam sretan i ponosan zbog toga jer na taj način omogućujemo roditeljima da budu sigurni da će njihova djeca u tom svom najvažnijem obrazovnom periodu dobiti najbolju moguću kvalitetu koju ponekad ne mogu dobiti u drugim sredinama. Stipendiramo srednjoškolce i studente, imamo odlično organiziran produženi boravak u osnovnoj školi i sve su to ulaganja u obrazovanje. - ističe gradonačelnik Dubravko Bilić.

Novogodišnji pohod po Ludbreškoj planinarskoj obilaznici

Prvog petka u novoj godini, 6. siječnja, održat će se 11. tradicionalni zabavno-rekreacijski pohod u Ludbreg, po Ludbreškoj planinarskoj obilaznici. Okupljanje je u 8 sati u centru Ludbrega kod kružnica Centra svijeta, ispred hotela Amalija. Kao i prethodnih godina, ponovno će biti organizirane dvije varijante. Kraća staza, preko Ludbreških vinograda i klijeti te malo šume (13km, 4h lagano, lakše), kao i duža, kompletna staza obilaznice (24km, 7h, teže).

Plan i program pohoda:

8:00 sati - Doček sudionika sa pićem i obrokom dobrodošlice. Prijave i registracije, nabava dnevnika LPO, ovjera dnevnika LPO na KT1

9:00 sati - zajednička fotografija

9:10 sati - Polazak na pohod, za one koji idu cijelu obilaznicu

9:30 sati - razgledavanje grada i kulturno povijesnih znamenitosti, uz vodiča, za one koji idu kraću stazu (dvorci, kapelica pod dvorcima itd.)

11:00 sati - Polazak na pohod za one koji idu kraću stazu

10:00 sati - približno vrijeme (cijela obilaznica), prva stanica za kraći odmor (Vitki Jelen). Kuhano vino, čaj , gablec iz ruksaka.

13:00 sati - približno vrijeme (cijela obilaznica) druga veća okrijepna stanica u Gracima kod klijeti Renate Šumiga. (Odmor, narezak, čaj, kuhano vino, voda, gemišt, kušaona vina, nabava vina raznih Ludbreških sorti)

Od 12-18 sati - degustacije vina u Vinski podrum Makar (odmor, okrijepa, nabava vina Ludbreških sorti, obje staze, duža i kraća)

Od 15 sati - Dolazak sudionika u Ludbreg u centar grada u salu hotela Amalija. Zajedničko druženje, oko 18 sati posluživanje toplog jela (grah ili gulaš), podjela značaka i priznanja, muzika, zabava i ples.

Participacija pohoda je 5,00 € (piće dobrodošlice, jutarnja ponuda prije početka, narezak na polovici puta, kuhano vino po putu, vodič za Ludbreg)

Grah u sali hotela Amalija je 6,5 € (biti će potrebno ujutro kupiti bon). Organizatori mole da im javite barem približan broj sudionika radi organizacijskih potreba. Ukoliko ima zainteresiranih za noćenja, javite se na vrijeme kako bi pronašli i rezervirali smještaj.

Organizatori i informacije:

Sanjin Kramar 099 400 6738

Brunčić Anica 099 658 24 48

Ivan Gačić 099 333 4256

Damir Klarić 098 267 067 i drugi članovi

Izgrađene stepenice prema šetnici

Prošlog su tjedna završeni radovi na izgradnji stepenica prema šetnici, a do kojih se dolazi državnom cestom, odnosno iz Ulice bana Jelačića.

- Šetnice su sad već postale jedan od zaštitnih znakova Ludbrega koje podjednako rado koristimo mi i naši posjetitelji. Trenutno smo u velikom poslu pripreme projektne dokumentacije za potrebe natječaja za gradnju sportskih objekata, odnosno gradnju bazena i uređenja sportskog parka Podravina sa završavanjem atletske staze i gradnjom teniskog terena te nogometnog terena s umjetnom travom, a tu je i izgradnja bike parka – kaže gradonačelnik Bilić i dodaje kako je cilj sve to smisleno pove -

zati šetnicom prema samom bazenu koji će se nalazi ispod Črn-bela. U tu svrhu predviđena je i gradnja još jednog mosta preko Bednje.

- Šetnice su nam veza između svega toga i drago nam je da se uistinu koriste jer ljudi time zapravo rade i na vlastitom zdravlju. Uskoro ćemo predstaviti i projekt kardio šetnica Grada Ludbrega pa ćemo imati priliku o tome razgovarati. Izgradnjom ovih stepenica povećali smo sigurnost pristupa šetnici, puno ljudi spuštalo se niz onaj strmi dio što je predstavljalo opasnost, a sad su napravljene prekrasne stepenice koje su sigurne i omogućuju lakši pristup šetnici – objašnjava gradonačelnik. Nedavno je u

razgovoru s novim župnicima predloženo i da se šetnica produži i s desne strane obale prema Bednji. - Ideja je i da iza svetišta napravimo jedan meditacijski park, nadam se realizaciji istoga iduće godine. Dosta smo proteklih godina uložili u revitalizaciju Otoka mladosti. Ovih smo dana završili s pripremom projekta Kuća rijeke Bednje za Ministarstvo turizma. Kroz nju bismo predstavili cjelokupno bogatstvo životinjskog i biljnog svijeta na području rijeke Bednje. Na Otoku već postoji ribička kuća koju bismo pretvorili u muzej edukacijskog tipa –zaključuje gradonačelnik.

Funkcionalno spajanje općina

Ministarstvo financija je još 8. rujna raspisalo javni poziv za dodjelu pomoći jedinicama lokalne samouprave koje se odluče funkcionalno spojiti. Grad Ludbreg, koji već od ranije zajednički djeluje s bivšim općinama kroz obavljanje djelatnosti poljoprivrednog redarstva pripremio se za javni poziv. -Osigurali su 100 milijuna kuna u proračunu kao poticaj jedinicama lokalne samouprave da se međusobno spajaju na način da zajedničke poslove obavljaju na jednome mjestu. Zakonodavac je predvidio puno toga, međutim kako je taj zakon prilično šlampavo napisan postao je neprovediv. Unatoč tome što su se gradovi poput Ludbrega, Labina i nekih drugih sredina javili ministarstvu da bi koristili ta sredstva, ministartsvo je ovih dana odlučili da će povući poziv – kaže gradonačelnik Bilić te dodaje kako smatraju da je posve logično da funkcioniraju zajednički. - Logičan korak je bio da za susjedne općine odrađujemo pripremu i provedbu europskih projekata, djelatnosti iz imovinsko-pravnoga dijela, zajedničko rješavanje javne nabave. Tu je i Gradska knjižnica koju koriste i susjedni općine, Centar za kulturu koji je također zajednička točka svima čuvanjem muzejske građe s područja bivše općine. Komunalno poduzeće Lukom u suvlasništvu je svih jedinica bivše općine Ludbreg i to su neke djelatnosti koje nas prirodno spajaju i koje bismo mogli obavljati zajedno i iskoristiti ta poticajna sredstva. Naravno, uvijek treba naglasiti da se ne radi o ukidanju općina već jednostavno spajanje – zaključuje gradonačelnik.

Kuća rijeke Bednje, idejni projekt

Objavljen dokumentarni film o povijesti ludbreškog kina

Ludbreško dvorana dio je identiteta grada Ludbrega, a upravo se oko nje u drugoj polovici 20. stoljeća vrtio kulturni život. Bila je svojevrstan sinonim za kulturu. Ugostila je brojne kulturne festivale, kazališne predstave, projicirala filmske klasike, ugostila konferencije, glazbene festivale te koncerte. Postala je dio nas, dio društva. Tu su se dešavale prve ljubavi, otkrivale mlade glazbene nade, tu su odzvanjali smijeh i pjesma publike. Škripavi parket, zastori krpani po nekoliko puta, živine žarulje i prepoznatljive drvene stolice mnogo toga 'skrivaju', mnogo su toga vidjele i doživjele. Gotovo šest desetljeća živjela je kao takva, Ludbrežani su „živjeli” kroz nju, ona je utkana u brojna sjećanja. Kinodvorana kakvu pamtimo uistinu je dala 'sve od sebe' i bilo je vrijeme da zakorači u neko novo, moderno doba. Doba u kojem će upoznati nova filmska lica, u kojem će se desiti neke nove ljubavi i doba u kojem će slušati 'neke nove klince'.

Početkom godine započela je njena obnova, a svečano otvorenje nove multifunkcionalne dvorane održano je devet mjeseci kasnije, 9. listopada. U novouređenoj multifunkcionalnoj dvorani stvarat će se nove uspomene, upoznati nova filmska lica, desit će se neke nove ljubavi i slušat će se 'neki novi klinci'. Međutim, Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' svjestan je važnosti prošlosti, stoga je snimio dokumentarni film u kojem je zabilježena povijest ludbreškog kina kao dijela identiteta grada Ludbrega.

je „Ljubavna priča”. Nju smo prikazivali puno puta. To je bio i dosta dugačak film, mislim da je trajao malo više od 2 sata. Prikazivali smo ga puno puta jer smo uvijek imali punu dvoranu. - ispričao je Lujo koji je ljubav prema ovoj vrsti posla naslijedio od oca Vilka.

- Tata je igrao pokretno kino, tata se bavio ovime-onime, a ja sam uvijek bio uz njega i s njim. I kada sam jednom dorastao tome da mogu sudjelovati onda sam počeo učiti. Čim sam krenuo u srednju školu odmah sam uz svoj zanat, ina-

Poseban naglasak stavljen je na šezdesete i sedamdesete godine kada kino nije bilo samo mjesto gdje su se gledali filmovi, već je bilo mjesto okupljanja i zabave. Mjesto prvih spojeva, ali i poveznica sa svijetom.

- Ljude su jako zanimali kaubojski filmovi, Mexico i slično, zatim povijesni spektakli koje su obožavali, posebice Stevea Reevesa. To me sjetilo sad na jednu anegdotu. Svi pričaju kako on baca kamenje na konjanike i velike stijene. Gledam ja filma po treći puta i nešto mi je čudno. I onda gledam malo bolje i vidim kako je bacio kamen od recimo 200 kilograma na konjanika i sad konjanik padne na jednu stranu, a kamen padne na drugu stranu što je potpuno nelogično. Kakva je to tehnika, ne? - prilikom snimanja filma prisjetio se anegdota dugogodišnji kinooperater Lujo Kišić koji danas nažalost više nije s nama. On se tijekom svoje karijere kinooperatera nagledao na stotine filmova. - Dojmili su me se filmovi po tome kako je publika reagirala i poslije i za vrijeme predstave. To je bio „Jedan dan života” od starijih filmova, i to ona najstarija verzija. Drugi film, iz recimo novijeg doba

če sam izučeni strojobravar, počeo učiti i za kinooperatera. Tak da sam ja praktički od 1963. godine redovito bio u kinu. - ispričao je L. Kišić koji je zahvaljujući gotovo cjeloživotnoj uključenosti u kinoprikazivačku djelatnost mogao ponuditi presjek razvoja i pada interesa za kino u Ludbregu.

- Kad je bilo staro kino, ono je bilo uvijek puno, ali to je bilo u ono vrijeme kada uopće nije bilo televizora. Dakle to je bilo 60 - ih kada su televizori bili tek u povojima. Bio je dosta veliki interese i bez obzira na

televiziju, koja je u ono vrijeme bila crno-bijela, nije bilo kolora, pa su ljudi radije dolazili tu jer tu je čar velikog ekrana i kolor pogotovo kada smo prikazivali filmove u kinemaskopu. To je bila prva liga. Pojavom televizora to je sve lagano stalo, ali mislim da bi film imao budućnost jer čar velikoga platna nikad ne umire. Veliki ekran je veliki ekran bez obzira što danas imamo televizore po dva metra. Lijepo je doma sjediti u fotelji i gledati film, to je sve lijepo, ali doživljaj u kinu je doživljaj u kinu. Tu je nešto

sasvim drugo, posebice sada kada je tehnika počela dočaravati taj film na način da se mi osjećamo kao akteri u njemu. I zvuk i slika su sada tako podešeni da se vi osjećate kao da ste u centru zbivanja. Više niste gledaoc koji samo gleda sliku, nego ste gledaoc koji je u tom centru zbivanja. To vam onda donosi nešto čarobnog. Veliki ekran i film ostat će uvijek čarobni i vjerujem da nikada neće izumrijeti, Možda neće biti toliko popularan, ali izumrjet neće nikada. - zaključio je tada Lujo Kišić.

Lujo Kišić

Filmovi se gledali i u okolnim selima

U sklopu Narodnog sveučilišta, današnjeg Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Ludbreg, od samih je početaka djelovalo i pokretno kino koje je prikazivalo filmove u gotovo svim naseljima na području bivše općine Ludbreg – Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Hrženica, Sveti Đurđ, Martijanec, Slanje, Bolfan, Sveti Petar, Struga, a povremeno i u drugim selima poput Donje Dubrave, Donjeg Vidovca, Svete Marije i slično.

Šezdesetih je godina njegova popularnost bila na vrhuncu što potvrđuje podatak da je u periodu od 1960. do 1970. godine održano preko 6000 kino projekcija koje je pratilo preko milijun posjetitelja odnosno u ovom slučaju gledatelja.

- Teorijski dio funkcioniranja pokretnog kina objasnio mi je Kruno Perin, a praktične stvari Vilko Kišić. Ja sam bio zadužen za Veliki Bukovec. Interes za pokretno kino je u početku bio jako velik. Uvijek je bilo sve puno. Filmovi su se oglašavali uz pomoć plakata po selima, ali i na Radio stanici Ludbreg. - prisjetio se Stjepan Martinković, čovjek koji je brinuo o tehnici kakvu danas više ne poznajemo. Za nju brine i danas, samo u nešto drugačijem smislu. Čuva ju u svom domu, a za potrebe snimanja dokumentarca pokazao ju je pred kamerama. Otkrio je kako je s takvom vrstom tehnike imao razne dogodovštine.

-Jednom prilikom sam mijenjao Vilka i u Donjoj Dubravi i puštao film za petstotinjak gledatelja. Izašla se prva rola i bilo ju je potrebno zamijeniti. No, kad sam malo pogledao oko sebe i primijetio zapravo koliko ljudi ima, ta druga rola samo nikako i nikako nije mogla sjesti. Uhvatila me neka trema i prsti nisu slušali. - kroz smijeh se prisjeća Stjepan Martinković, kinooperater zvan Pišta. S gledateljima je podijelio i svoje viđenje razloga pada interesa za pokretno kino.

- Mislim da je glavni krivac za pad interesa bio rat. Nakon rata jednostavno nismo više imali publiku. Na projekciju bi došlo možda pet, šest osoba, pa se često film nije ni prikazivao. To je pak bila greška i nas kinooperatera. Računice više nije bilo jer jednostavno broj prodanih ulaznica nije mogao pokriti sve troškove filma. - zaključio je prilikom snimanja dokumentarca

Stjepan Martinković - Pišta.

- Kada sam imala šest godina prvi put sam bila u kinu. Bilo je to u vrijeme kada je kinodvorana još bila kod Fizira. Sjećam se, film je bio o hobotnicama. Doma sam se vratila puna dojmova, pokazivala sam baki kako se kreće hobotnica. Kada samo išli u osnovnu školu, ravnatelj Milanović dolazio bi u predvorje kinodvorane provjeriti jesu li nam u kinu roditelji. Ako nisu bili, poslao bi nas doma. Kao srednjoškolci, svaku subotu ili nedjelju bili bismo na kinopredstavi. To nam je bio izlazak. Gledali bismo glazbene filmove s Elvisom Presleyem, Doris Day, Deanom Martinom, zatim povijesni filmovi poput 'Kleopatre', 'Ben Hura', a kasnije filmove poput 'Doktora Živaga', 'Ljubavne priče'.

Kada su se predstave još prikazivale kod Fizira, postojale su predigre. Bile su to zapravo vijesti, a obično bismo gledali kuda su se drug Tito i drugarica Jovanka vozili. Za vrijeme pauza koje su postojale kod prikazivanja išli bismo na klipiće. Najviše mi je u sjećanju ostao film 'Doktor Živago' jer sam već kao gimnazijalka skoro dobila batine. Film je trajao tri sata, a moji su se zabrinuli kad me dugo nije bilo doma. Mama se uputila prema kinodvorani i kad je pred njom ugledala brojne bicikle uvjerila se da kino još traje.

Kino ulaznice prodavala nam je teta Draga, a za vrijeme predstave ni muha se nije čula koliko smo svi bili mirni. Sjećam se da su bile gužve kod prodaje karata, a u samom početku postojale su i pretplate. Kino je bilo dupkom puno, čak bismo nekad jedva dobili kartu za balkon. Čini mi se da smo se nekad svi puno više družili nego današnja mladež, a upravo je to kino bilo nam poveznica. - između ostalog ispričala je Ivanka Golubić zvana Biba.

Što su još sugovornici ispričali o ludbreškom kinu pogledajte u dokumentarnom filmu koji je dostupan na YouTube kanalu Centra za kulturu i informiranje Ludbreg.

Skenirajte QR kod koji će vas 'odvesti' do dokumentarnog filma!

Doživljaj kina iz perspektive gledatelja u filmu je predočila Ivanka Golubić

Ivanka Golubić - Biba

Stjepan Martinković - Pišta

Ruža Zlatar ponovno izabrana jednoglasno

U prostorijama Kuće sunca održana je izvještajno-izborna skupština Udruge Ludbreško sunce. Izvješće o ovogodišnjem poslovanju podnijela je predsjednica Ludbreškog sunca Ruža Zlatar koja je na čelu Udruge punih 48 godina.

-Osim glavnog objekta Kuće sunca gdje se u poludnevnom boravku radi sa 25 učenika s posebnim potrebama posjedujemo još tri stambene zajednice u kojima korisnici borave od 0 do 24 sata. O ukupno 50 štićenika brine 24 zaposlenika koji se redovito educiraju i koje ovim putem pohvaljujem za njihov rad. Treću stambenu zajednicu 'Melitin sunčev put' u Sigecu Ludbreškom nazvala sam imenom svoje kćeri Melite koja je preminula 23. lipnja ove godine. A upravo taj datum stoji na odluci Ministarstva socijalne skrbi o financiranju tog objekta – rekla je Ruža Zlatar.

Predsjednica Zlatar višekratno je naglasila kako su uvjeti koje štićenicima pruža Udruga Ludbreško sunce značajno bolji od drugih sličnih ustanova.

-Registrirani smo kao udruga za osobe s invaliditetom i kao humanitarna udruga, a svrstavaju nas među poduzetnike pa ćemo

možda zbog visokih računa za energiju morati prekinuti naš rad na dva tjedna u najhladnijem mjesecu. Iako čak 70% proračuna trošimo na plaće naših djelatnika, planiramo zaposliti još barem dva njegovatelja koji nam nedostaju. Unatoč najavljenoj teškoj 2023. godini, uz sve naše redovne aktivnosti, planiramo izlete na Trsat, Međugorje i kupanje na moru jer tomu se naši štićenici posebno vesele – pojasnila je predsjednica Zlatar. Udruga Ludbreško sunce ima korisnike iz Grada Ludbrega i sve četiri općine s ludbreškog područja. Dio sredstava za rad nastoji namaknuti prijavama na projekte prema EU, ali i javljanjem na domaće natječaje.

-Upravo danas sam dobila radosnu vijest da smo po treći put dobili donaciju od RTL-a pod nazivom 'RTL pomaže djeci'. Najprije smo 2014. dobili 50 tisuća kuna za plastenik, 2017. smo dobili kombi za prijevoz

naših štićenika, a sada smo dobili 100 tisuća kuna za uređenje naše kuhinje u Kući sunca koja ne zadovoljava novo propisane standarde – rekla je predsjednica Zlatar.

Na skupštini je promijenjen Statut Udruge pa je tako uvedena funkcija izvršnog direktora/direktorice.

-Ako budem ponovno izabrana za predsjednicu nastojat ću za dvije do tri godine pripremiti osobu na toj novoj funkciji da može umjesto mene voditi Udrugu. Početkom sljedeće godine bit će raspisan natječaj za to radno mjesto i vjerujem da će se javiti netko od naših djelatnika koji s velikom ljubavlju obavljaju odgovorne poslove jer su oni upoznati s problematikom s kojom se svakodnevno susrećemo – završila je stara i nova predsjednica.

Naime, Ruža Zlatar jednoglasno je izabrana za predsjednicu u novom mandatnom razdoblju od četiri godine. Ostali članovi Glavnog odbora su Đurđica Brzeska, Andreja Macan, Katarina Vargović, Marija Petrošanec, Emina Hruško i Ružica Meznarić.

U planu i programu rada za 2023. godinu novoizabrana predsjednica Zlatar obećala je nastavak svih dosadašnjih aktivnosti, ali je pozvala sve djelatnike na štednju i odgovornost u radu. Zahvalila se sponzorima i dobrotvorima na dosadašnjoj podršci te iskazala nadu da će se suradnja s njima nastaviti i sljedećih godina.

Piše: Dražen Vađunec

Na skupštini je promijenjen Statut Udruge pa je tako uvedena funkcija izvršnog direktora/direktorice.

Početkom siječnja bit će raspisan natječaj za navedeno radno mjesto

Ruža Zlatar i Vera Jadanić na skupštini udruge

Sveti Nikola u Centar svijeta stigao na kočiji

Sveti Nikola nije ni ove godine zaobišao Osnovnu školu Ludbreg, dječje vrtiće Iskrica, Radost, Smjehuljica, Sunce moje malo i štićenike Ludbreškog sunca. Stigavši kočijom, Sveti Nikola za mališane je pripremio pravo iznenađenje. Darove za svu djecu i ove je godine osigurao Grad Ludbreg, a u podjeli darova pomogla mu je i Turistička zajednica Grada Ludbrega. Kako bi zahvalili Svetom Nikoli, mališani su napisali pisma i naslikali crteže.

Tko je zapravo sveti Nikola?

Sveti Nikola rođen je u Patari u Maloj Aziji u 3. stoljeću. Roditelji su mu umrli dok je bio vrlo mlad. Nikola poznat po čovjekoljublju postao je svećenik, a kasnije i biskup. Prodavao je svoj imetak kao bi novcem od prodaje mogao pomoći siromašnima.

Svetac djece i pomoraca

Uz svetog se Nikolu vežu mnoge legende. Po jednoj od njih svojim je blagoslovom spasio dijete koje se gušilo zbog čega je prozvan zaštitnikom djece. Druga pak legenda

kaže kako je sveti Nikola doznao za siromašnog čovjeka koji je imao tri kćeri. Za njihovu mu je udaju trebao miraz pa mu je Nikola, kroz prozor, u tri navrata, ubacio vrećicu zlatnika.

Zaštitnik pomoraca postao je zahvaljujući legendi po kojoj se na hodočašću u Svetu zemlju našao u oluji. No, sveti je Nikola smirio more i spasio brod. Umro je u dubokoj starosti, 6. prosinca 343. godine. Taj se datum danas slavi kao blagdan Svetog Nikole.

Sveti Nikola je jedan od najpopularnijih svetaca u katoličkoj crkvi. Iako je umro u Turskoj, njegovi se ostaci čuvaju u Italiji. Zaštitnik je pomoraca, djece i obitelji. Bio je svećenik, širio je vjeru i činio dobra po svijetu. Uz svetog Nikolu se veže i jedna priča o ocu koji je imao tri kćeri, ali ne i dovoljno novaca da ih uda pa mu nije preostalo drugo, nego da pokuša prodati njihovu ljepotu. Kako bi ga spriječio u tome, Nikola je noću ostavljao zlatnike sve dok i posljednja kćer nije imala dovoljno za miraz, sve kako bi djevojke živjele dostojan ži

Upravo zbog ove priče vje ruje se da u noći s

5. na 6.

prosinac Nikola

dolazi i na naše prozore, i u čizmicama ili visećim ča rapama ostav lja darove ako smo bilo dobri i zaslužili ih.

Nizozemska

Posebne čizmice za poseban dan, barem kada je Nizozemska u pitanju. Naime, na svetog Nikolu djeca se radosno bude očekujući da će u svojim čizmicama pronaći male poklone. Tradicionalno im se poklanjaju jabuke i kovanice, a cijeli blagdan obitelj slavi uz obilan obrok. U nekim obiteljima se otac uoči posebnog dana oblači u svetog Nikolu. Sveti Nikola u Nizozemskoj je poznat i kao Sinterklaas, a postoji niz godišnjih parada po većim gradovima. Tijekom ovih parada netko se ra u Sinterklaasa na konju, čamcu, kočiji ili čak helikopteru. Sinterklaas putuje u bolnice, škole i od kuće do kuće i ostavlja male darove dobro odgojenoj

Sveti Nikola u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji

Na dan svetog Nikole Francuzi uživaju u svinjetini sa senfom i jabukama, a u Njemačkoj se jedu posebne palačinke.

U Italiji darove dobivaju i neudane žene koje nisu pronašle svog životnog partnera. Iste žene sudjeluju u ritualu pod nazivom „Rito delle nubili”, u kojem se sedam puta okreću u krug, što im navodno donosi sreću u pronalaženju supružnika. Upravo se ovaj običaj veže uz priču koju smo spomenuli na samom početku, o ocu i mirazu za svoje tri kćeri.

Krampus, polučovjek polujarac, prati svetog Nikolu da kazni djecu koja se loše ponašaju, prenosi Metro.

Krampusova šiba dio je poganskih običaja koje svoje korijene vuku još iz pretkršćanskih religija, a koja se s godinama zadržala u europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, ali i Hrvatske. Krampus je protuteža sv. Nikoli, a prema legendi brezovom šibom tuče ljude dok ne po-

stanu dobri. Iako nije poznato kada je točno Krampus s rogovima ušao u našu tradiciju, s vremenom smo stvorili običaj ostavljanja šibe u čizmice.

Grčka, Albanija, Srbija i Bugarska

U Grčkoj, Albaniji, Srbiji i Bugarskoj sveti Nikola se slavi uoči njegovog blagdana, 5. prosinca. Taj se dan zove i Shen’Kolli i Dimnit, na koji se većina ljudi suzdržava od mesa, u potpunosti posti ili priprema gozbu koja će se jesti odmah iza ponoći.

Slavlje sv. Nikole na Karibima

U Curacau već krajem studenog počinju svečanosti posvećene sv. Nikoli. Prema tradiciji, on putuje brodom iz Španjolske i dočekuje ga se u luci Willemstad. Na sljedećoj povorci, sveti Nikola prolazi ulicama sa svojim 'Crnim Petrima' i raznosi male darove. Do samog 6. prosinca održavaju se svečani običaji, a na sam se dan u Curacau slavi stara nizozemska

tradicija. Noć prije samog blagdana Svetog

Nikole djeca pripremaju kantu vode i cipelu napunjenu sijenom

za bijelog konja svetog Nikole. Dok dobra djeca idućeg jutra pronalaze svoju cipelu punu slatkiša i igračaka, nestašna djeca se 'moraju' bojati da ih 'Crni Petar' ne strpa u vreću.

Nikolinje u Domu za starije i nemoćne Sveti Josip u Čukovcu

Sveti Nikola i ove je godine tradicionalno svratio u Dom za starije i nemoćne Sveti Josip u Čukovcu kako bi darivao njegove štićenike. Budući da dobri svetac u ovom periodu ima jako puno posla, u pomoć su mu priskočile članice Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg koje su umjesto njega pripremile prigodne poklone. Svetom Nikoli je tako ostao samo zadatak podjele.

– Ispekle smo im klipiće i pripremile male poklon pakete. U paketima se nalazi voće te pokoji slatkiš i keksić. Sve primjereno potrebama korisnika. –objasnile su nam članice Udruge.

Susret se odigrao u prijepodnevnim satima i bio je popraćen pjesmom članica i harmonikaša Daria Biškupa kojeg su dovele sa sobom. S obzirom da su svi bili jako dobri, šibe su ovog puta izostale, kao i zločesti Krampus…

Betlehemsko svjetlo mira

Treće nedjelje došašća predstavnici Saveza izviđača Hrvatske, u pratnji predsjednika Sabora Gordana Jadrokovića, pred Zagrebačkom katedralom predali su Betlehemsko svjetlo s porukom mira i suradnje među ljudima rektoru katedrale mons. Josipu Kuhtiću. Dan prije preuzeli su ga u Beču kamo je stiglo iz Betlehema. Daljnja primopredaja svjetla održana je u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na Kaptolu gdje su ga preuzeli i izviđači Odreda izviđača Ludbreg.

Adventski

su

sajmovi

posljednjih godina postali nezaobilazna manifestacija svakog grada. Gotovo da i nema mjesta koje u ovo predblagdansko vrijeme ne odjene svečano ruho i svojim stanovnicima i posjetiteljima ponudi posebnu čaroliju.

ZVONA CINKUŠA ADVENTSKOG

Donosimo vam Svjetlo s vječnog plamena iz Bazilike rođenja Isusova iz Betlehema. Ovaj mali plamen poruka je mira, ljubavi i zajedništva koja svaki put iznova budi novi doživljaj u srcu, novu nadu za život i novu snagu za ljubav. Želimo da donese mir našim prijateljicama i prijateljima koji su daleko od svojih domova i sigurnost u ovom nemirnom vremenu našim obiteljima; da usprkos svim razočaranjima prijateljstvo i ljubav uvijek iznova niču poput trave, da surađujemo, razumijemo i poštujemo jedni druge jer samo ovaj svijet imamo. Želimo živjeti, učiti i raditi u zajedništvu, zadovoljni s onim što imamo i spremni to podijeliti s onima koji imaju manje, jer pravi je put ka sreći činiti i druge sretnima; da ne bude tužnih, osamljenih i zaboravljenih, da nas ovo svjetlo vodi i osvjetljava nam put da drugima činimo dobro, da i mi budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu. Želimo da svjetlost ima pravo, a ne mrak; da sa svim svojim nemirima, problemima pa i neostvarenim snovima, ovo i dalje bude predivan svijet. Sretan Vam Božić, najljepši i najsretniji kojeg ste ikad imali! Odred izviđača Ludbreg

CINKUŠ ADVENTSKI

Božićna čarolija vladala je 17. prosinca i u Ludbregu, točnije na Zanatskom trgu gdje je održan božićni sajama u organizaciji Turističke zajednice područja Centar svijeta i Grada Ludbrega.

Ludbreški božićni sajam poznatiji je pod nazivom „Cinkuš adventski“, a iako mnogima vrlo neobično ime, ono je sasvim simbolično. Cinkuš je zapravo zvono, kojem je zadatak da poziva ljude, a kako se sajam odvija u vrijeme Adventa, naziv je uistinu odgovarajući.

Sajam se sastojao od izlagačkog dijela u kojem su sudjelovali obrtnici te udruge s područja Ludbrega i okolice. Posjetitelji su tako mogli kupiti prigodne proizvode poput rukom izrađenih božićnih ukrasa, licitarskih srca, kuglica za bor i slično.

Što se tiče hrane i pića, prisutni su se mogli počastiti kolačima, lepinjama, toplim napitcima i kuhanim vinom, a na TV ekranu pratila se i utakmica Hrvatska – Maroko.

Malene posjetitelje najviše je razveselio dolazak Moto Mrazova te Djeda Božićnjaka koji je stigao u pratnji Bake Mraz. Djeca su ga posjetila u njegovoj kućici, a on ih je darivao slatkim poklonima. Program je završen pjesmom Pjevačkog zbora mladih ‘Trinitas’ te podjelom Betlehemskog svjetla za što se pobrinuo Odred izviđača Ludbreg. Za kraj spomenimo kako su se svi zainteresirani mogli provozati i božićnom kočijom.

Veselo je bilo u Ludbregu na blagdanskom programu

dječjih plesnih skupina

KUD-a Anka Ošpuh

Prosinac je vrijeme u kojem brojne udruge organiziraju blagdanske programe u sklopu kojih zapravo sumiraju svoj rad u godini koja je na izmaku te ju na neki način ‘zaključuju’ prezentirajući publici što su sve naučili, uvježbali i postigli.

KUD Anka Ošpuh protekle je subote, 17. prosinca, u velikoj dvorani Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Ludbreg održao blagdanski program ‘srETNO!’ u kojem su se predstavile dječje plesne skupine No name, Magic, Harlekini, Crazy hill, Leptirići, Anđeli i Zvjezdice u kojima pleše 133 plesača, a koji su marljivo vježbali tijekom cijele godine.

Druženje je započeo unošenjem Betlehemskog svjetla u dvoranu za što se pobrinuo Odred izviđača Ludbreg. Slijedio je potom program kojeg

su vodile simpatične Antonija Majhen i Dora Pretković, a koji je bio sastavljen od točaka gdje moderni plesni izričaj surađuje s folklornom i tradicijskom glazbom.

-U ovakvim kombinacijama klinci i klinceze neizmjerno uživaju. – poručili su iz KUD-a Anka Ošpuh koji je ponosan na sve svoje plesače, ali i na njihove voditelje i trenere.

A osim samih izvođača u programu je uživala i publika koja je svaku koreografijom nagradila velikim pljeskom. Program u dvorani završio je malo iza 18 sati, ali je druženje nastavljeno na Zanatskom trgu gdje se u sklopu ludbreškog božićnog sajma ‘Cinkuša adventskog’ održala podjela Betlehemskog svjetla uz prigodnu pjesmu Pjevačkog zbora mladih ‘Trinitas’.

Mališani izradili svoju prvu ‘čarobnu kućicu’

Čarobna atmosfera vlada je 2. prosinca u okrugloj dvorani

Centra za kulturu i informiranje Ludbreg gdje je održana ra dionica izrade ‘čarobnih kućica’, prva takva u Ludbregu.

Na radionici se okupilo desetak mališana koji su uz pomoć voditelja Aleksandra Kovačevića i Silvija Šimca izradili svoju prvu ‘čarobnu kućicu’. Radi se zapravo o kućicama od stiropora i kartona koje su polaznici dekorirali po vlastitoj želji. Sami su birali boju fasade, zavjese, prozore, vrata, okvire, krov i ostale dekoracije. Po završetku radionice, kućice su ponijeli svojim kućama.

– Ja sam izradila jednu kućicu za baku i djeda, a jednu za

mamu i tatu. Jako mi se svidjelo druženje, bilo mi je zanimljivo i zabavno i ponosna sam na svoje kućice. – rekla nam je Lucija. Ova radionica omogućila je polaznicima neograničenu mogućnost kreativnog izražavanja, a izrađenim kućicama bili su oduševljeni apsolutno svi. Radionica je održana u sklopu programa ‘Ludbreg petkom’ u organizaciji Centra za kulturu i informiranje Ludbreg te agencije ‘Organizatori bez granica’ na čelu s direktorom Aleksan-

drom Kovačevićem. grama koji zahtjeva puno pripreme. Sve mate rijale potrebno je unaprijed izre zati i obojati, ali osmijeh na dječjim lici ma po zavr šetku radio nice vrijedan je truda. – isti če Aleksandar Kovačević.

Polaznici vrtića Smjehuljica ukrasili božićno drvce u Domu zdravlja Ludbreg

Polaznici Dječjeg vrtića Smjehuljica posjetili su Dom zdravlja Ludbreg i uz pomoć svojih odgojitelja okitili su božićno drvce kako bi razveselili liječnike, medicinske sestre i tehničare, fizioterapeute, laborante i sve ostale djelatnike.

– Htjeli smo ovom gestom zahvaliti svima koji tijekom godine brinu o nama. Svako dijete izradilo je božićnu kuglicu kojom je ukrasilo drvce. Kada činimo dobro i dobra djela i u nama raste dobrota i veselje – poručuju iz Dječjeg vrtića Smjehuljica.

Mališane je u Domu zdravlja

dočekala Andreja Tomašek, mag.med.techn., pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja Varaždinske županije. – Pomoćnica ravnatelja za se-

strinstvo Doma zdravlja Varaždinske Županije gosp. Andreja Tomašek, mag.med.techn. nas je dočekala sa sokovima i kolačićima, veliko hvala na gostoprimstvu i okrepi. Hvala kolegicama iz Patronažne zdravstvene zaštite i Palijativne skrbi, te obiteljske medicine. – poručuju iz Dječjeg vrtića Smjehuljica.

Prvašići zajedno s roditeljima i učiteljicama ukrasili svoju jelku

U kasnim popodnevnim satima 15. prosinca u OŠ Ludbreg održana je božićna radionica za učenike i roditelje 1.a razreda na temu bomboni. Radionicu su pripremile učiteljice Sonja Šijak i Sanja Okić, a izrađivali su se ukrasi za jelku i razred u obliku bombona. Radionica je zamišljena kao druženje i međusobno upoznavanje roditelja i učenika. Nakon ugodnog druženja, kićenja jelke i razreda, učenici su roditeljima podijelili božićne čestitke koje su sami izradili i otpjevali božićnu pjesmu. Za kraj su se zasladili bombonima i bili su zadovoljni jer je jelka ispala kao bombončić.

Božić u Bakinoj hiži

Žene iz Centra svijeta i ove su godine organizirale tradicionalni program pod nazivom “Božić u Bakinoj hiži” kako bi od zaborava otrgnule nekadašnje običaje vezane uz najradosniji blagdan u godini. U Bakinoj hiži tako je održana prigodna izložba članova Likovnog udruženja Ludbreg, a u Dedekovom dvoru postavljene su jaslice.

– Naš kraj bogat je kulturnom i povijesnom baštinom, a mi se trudimo da ona ne bude zaboravljena. Priredile smo izložbu, pjevale tradicionalne božićne pjesme. Radost druženja nadopunili su mirisi domaćih kolača. Upravo to i jest smisao Božića: druženje, a ne jurnjava po dućanima – kazala nam je Ana Katana, predsjednica Žena iz centra svijeta koje čuvaju tradiciju i nastoje je otrgnuti od zaborava.

Žene iz Centra svijeta ovim

su programom zaključile godinu u kojoj su odradile pregršt aktivnosti.

- Veseli nas da su nam se u našem završnom programu priključili članovi Likovnog udruženja Ludbreg i upotpunili ovaj lijepi događaj – rekla je Biserka Kutnjak, članica Udruge Žene iz Centra svijeta.

Božićna radionica u DVD-u Ludbreg

Treća svijeća na adventskom vijencu simbolizira sreću. Kako bi u svoje prostorije unijeli sreću, radost i duh Božića članovi DVD-a Ludbreg u suradnji sa DVD-om Hrastovsko u nedjelju, 11. prosinca, odlučili su prirediti radionicu izrade čestitki i ukrasa za svoje najmlađe članove.

Vatrogasci navode da su djeca i mladež DVD-a Ludbreg te djeca DVD-a Hrastovsko ozbiljno shvatili zadatak i da su ubrzo od ludbreške vatrogasne dvorane napravili malu blagdansku radionicu.

Pohvalu i zahvalu svim akterima ovog događaja, ženama koje su pripremile kolača za slatku zakusku, djeci, mladeži i njihovim voditeljima te roditeljima na izdvojenom vremenu i trudu, uputio je zamjenik zapovjednika DVD-a Ludbreg, Damir Nemec.

-Ovaj primjer suradnje DVD-a Ludbreg i DVD-a Hrastovsko je prikaz sinergije i zajedništva što je jedan od glavnih aktera vatrogasne obitelji. - istaknuo je.

Čak 23 medalje za ludbreške vinare u Nadinu

Članovi udruge „Trsek“ Ludbreg i ove su godine sudjelovali na 14. izložbi mladih vina i maslinovih ulja u organizaciji prijateljske udruge „Nadin“ iz Nadina.

Između 175 uzoraka vina koji su prikupljeni za izložbu, naši vinari su osvojili 10 zlatnih, 11 srebrnih te 2 brončane medalje.

Zlatne medalje su dobili: Miro Orlović za Rajnski rizling, Zlatko Brunčić za Muškat žuti, Neno Novak za Pinot sivi, Franjo Jalšić za mješavinu sorata, Mladen Matijašec za Graševinu, Stjepan Sanjković za Rajnski rizling i voćno vino od višnje te Vinska kuća Kirić za

Pinot bijeli i Chardonnay. Osim vinara iz Nadina i Ludbrega izložbi su prisustvovali i vinari iz Zadarske županije, Dalmacije i drugih dijelova Hrvatske, te dva vinara iz Hercegovine i Slovenije, čime je manifestacija poprimila međunarodni karakter.

Ludbreški vinari su u sklopu izložbe sudjelovali i na stručnim radionicama o gnojidbi i folijarnoj prihrani u vinogradarstvu te postupcima i enološkim preparatima u proizvodnji vina.

Uz razmjenu iskustava u proizvodnji vina obišli su i OPG Odžaković u Nadinu, te posjetili spomen obilježje u Škabrnji.

Svjetsko prvenstvo i prosinac si baš pašu, kaj ne?

Rijetko tko u Hrvatskoj nije pratio 'putovanje' Vatrenih na Svjetskom prvenstvu u Kataru na kojem su u konačnici osvojili broncu.

Zbog iznimno visokih temperatura u Kataru tijekom ljetnih mjeseci, ovo Svjetsko prvenstvo održavalo se od sredine studenoga do sredine prosinca, što ga time čini prvim Svjetskim prvenstvom u povijesti koje se nije održavalo u svibnju, lipnju ili srpnju.

Pojedini navijači otputovali su u Katar kako bi uživo pratili i bodrili hrvatske nogometaše. Oni koji su svjetsko prvenstvo pak pratili doma, na ekranima, navijačku atmosferu i kreativnost pokazali su na razne načine. Domišljata je tako bila primjerice obitelj iz Poljanca koja je svoju kuću ukrasila žaruljicama stvorivši tako nekoliko polja hrvatske šahovnice. Svjetsko prenstvo i prosinac se baš pašu, kaj ne?

30. izdanje Međunarodne izložbe vina u Ludbregu

Udruga vinogradara 'Trsek' 27. siječnja iduće godine organizira 30. izdanje Međunarodne izložbe vina 'Vincekovo' koje će se održati u hotelu 'Crnković' u Ludbregu.

Ovim putem pozivaju sve zainteresirane vinogradare i vinare da iskoriste priliku i provjere kvalitetu svojih mladih vina.

- Sudjelovati možete s bijelim, ružičastim i crnim vinima, proizvedenim od jedne sorte ili mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete vina mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska. Potrebno je pripremiti 3 boce po 1 litru ili 4 boce po 0,75 l. Proizvođači koji imaju vlastite etikete mogu ih staviti na boce, a ostali moraju rukom ispisane podatke nalijepiti na boce. Nakon sugestije ocjenjivačke komisije odlučeno je da svaki proizvođač mora deklarirati svoje vino kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko. - poručuju iz organizacijskog odbora izložbe. Uzorci mladih vina prikupljati će se 7. siječnja (subota) od 12 do 20 sati i 8. siječnja (nedjelja) od 10 do 20 sati u hotelu „Crnković“. Svi uzorci će biti pohranjeni na temperaturi koja je propisana za pojedine sorte vina. Svaki sudionik kod predaje uzoraka plaća kotizaciju od 20,00 € po uzorku, dok je kotizacija za članove udruge vinogradara “Trsek” 15,00 €. Sudionik s tri i više uzoraka plaća 15,00 € po uzorku. Kod predaje uzoraka može se platiti i članarina od 20,00 € za sve dosadašnje i nove članove Udruge.

Uzorci se ocjenjuju prije otvaranja izložbe mladih vina, od strane stručne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka i enologa. Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci komisije, a koje će biti dodijeljeno na samoj izložbi 27. siječnja 2023.

Ludbreški vinari u Nadinu

Predbožićni susret s varaždinskim biskupom

Varaždinski biskup Bože Radoš u utorak 20. prosinca okupio je predstavnike medija koji djeluju na području Varaždinske biskupije na „Božićno čestitanje” i susret u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Voditeljica Ureda za pastoral u medijima Anita Treščec uvodno je pozdravila okupljene i zahvalila medijskim djelatnicima na odazivu, te izrazila radost zbog ponovnog susreta uživo. Treščec je zahvalila i biskupu Radošu na želji i inicijativi ovog susreta ističući važnost međusobnog susretanja, razgovora i dobre suradnje koju Varaždinska biskupija ima s lokalnim medijima.

dvorani neba, prenose vijest da se Bog rodio u Betlehemu, prenose i atmosferu radosti svojom pjesmom „Slava Bogu na visini“. Oni su vaši prvi zaštitnici, rekao je okupljenim novinarima biskup Radoš.

Anđeli vijest javljaju pastirima. Oni se najprije žele uvjeriti u istinitost vijest, pa dolaze na mjesto događaja, a potom vijest šire čitavom društvu s nakanom da pokrenu cijelo društvo da bude bolje društvo.

Biskup Radoš okupljenim je novinarima, urednicima i direktorima lokalnih medija uputio kratak duhovni nagovor u kojem je progovorio o važnosti i ulozi novinarskog poslanja.

Polazeći od najvažnije vijesti u povijesti koja se već više od dvije tisuće godina prenosi raznim eterima, biskup Radoš je promišljao nad tri tipa glasnika, novinara, božićnog otajstva koji prenose Radosnu vijesti da je Bog otvorio vrata svoga kraljevstva i u osobi djeteta Isusa postao Bog s nama. Ponajprije to su anđeli, glasnici Božji, oni prenose poruku iz Božje kuće, oni prenose poruku Neba kao

- Oni su oni koji tu vijest šire tako da društvenu zajednicu podižu, da ne dopuštaju da se vijest samo pročita iz fotelje, nego vijest mora pokrenuti ljude da oni idu, da budu blizu Onoga koji se rodio, odnosno da i oni daju doprinos boljitku svakoga čovjeka. To ne može ako ostaju samo kritičari, nego ako se pokrenu i idu dalje. Vjerujem da su pastiri vaši zaštitnici, jer i vi imate potrebu, vjerujem da je to u najduboljoj pori vašega poziva, da društvo preobrazite, da ga pokrenete za ono što je dobro. - poručio je novinarima biskup te povukao paralelu između mudraca i novinara istražiteljaonih koji gledaju dalje, više. Istražuju knjige, imaju uho za druge, prate znakove vremena, a sve kako bi mogli doći do istine. Oni su zaista mudri i u procjeni kome

će “prodati” vijest. Nikako onima koji imaju loše, zle namjere, onima koji žele ubiti istinu kako je to

NASTANI SE MEĐU NAMA'

Božićna poruka varaždinskog

biskupa Bože Radoša

Draga braćo i sestre, Božić je pred nama. Bog kuca na vrata našega doma, želi ući i boraviti s nama.

Jedna vedra talijanska glazbena komedija naslovljena „Dodaj još jedno mjesto za stolom“ lijepo će reći za Boga: On je 'Stanar s (našega) gornjega kata'. Stanar s gornjega kata kuca na vrata 'stana ispod'. Nije prolaznik koji dolazi i odlazi, nego gost koji se namjerava useliti u naš stan, zauzeti mjesto za stolom i u životu obitelji. Želi postati dio obitelji – postati nerazdvojni dio našega svijeta. Ulazi na mala vrata. Ulazi kao dijete. Božić je blagdan djeteta, Božjeg djeteta. I on izabire put kojim sva djeca dolaze u svijet – kroz obitelj, rađanjem od žene. Rađanjem u obitelji, od žene koja u srcu, u kući, u životu ima mjesta, ima ljubavi za njega. Dijete je „ljubav koja je postala vidljiva“ (Novaris).

Dijete je najmoćniji znak ljubavi. Ako ovo vrijedi za svako željeno dijete, posebno vrijedi za Božje Dijete, koje se 'nastanilo među nama', po kome je ljubav Božja postala vidljiva. To su Dijete naraštaji željno čekali.

Božja ljubav prema čovjeku nikada nije dolazila u pitanje, ali u djetetu iz Betlehema, Sinu Božjemu, ona se u punini objavila: „Bog je tako ljubio svijet da je dao (poslao) svoga Sina jedinca“ (Iv 3, 16). Ljubav je Božja postala vidljiva u Djetetu.

Braćo i sestre, Božić nije bajka, nije samo idila. Božić je 'ispit ljubavi'; postavlja ozbiljno pitanje o ljubavi. Sve manje je 'ljubavi koja postaje vidljiva', vidljiva u tom jedinstvenom govoru

bračne ljubavi – u djeci.

Nažalost, moramo konstatirati: sve je manje djece

Herod želio učiniti.

-Oni osluškuju u svemu tome da, ono što su čuli, saznali što je njih obradovalo, ne bude ugašeno, nego da se posije tamo gdje može rasti i donijeti pravi plod.istaknuo je biskup Radoš te svim medijskim djelatnicima poželio da budu glasnici svoje kuće, da radosnu vijest širite poput anđela, da Istina koja se pojavila na zemlji bude jedini kriterij. Da iz svojih medijskih kuća, iz svih dijelova Varaždinske biskupije prenose vijesti, pa i onda kada nisu radosne, ali da potiču ljude na dobro.

u našim obiteljima. Ispit ljubavi nije samo 'ispit supružnika', nego svakoga od nas; pozvani smo dati svoj doprinos da se dijete može roditi – da ljubav bude vidljiva i pronađe dom, da se nastani među nama. Bog kroz dijete – kroz poslanje Sina Jedinca među nas – još nam nešto diskretno važno poručuje: govori da ljubav nije samo htjela biti vidljiva nego i djelotvorna!

Lijepa je usporedba Boga s majkom. Čitao sam u jednoj knjizi (E. Bianchi) da se Bog ponaša sa svojim stvorenjima kao majka sa svojim djetetom. Koliko puta smo vidjeli tu gestu. Ona visoka, velika; on malen, mrvica na zemlji. Ali ona se saginje, spušta, dovodi sebe na razinu svog djeteta. S njim postaje mala, poput njega. Uzima ga u ruke i ustane, podigne ga u visinu i poljubi ga, ponese ga sa sobom. Tako često to vidimo.

To je Bog učinio s čovjekom. Spustio se na našu razinu do naše malenosti, da nas obujmi svojom ljubavlju i snagom, uzme u naručje, podigne visoko, na svoju razinu, u svoj svijet – poljubi i time dadne do znanja da smo 'ljubav Božja'. Bog

Naposljetku, poželio im je da uvijek budu ljudi koji traže, istražuju, a ono što istraže, „prodaju” onima kojima će ta vijest značiti život, povući ih prema naprijed, odnosno, dati im veći razlog da budu radosni, sretni.

-I nikada ne dajte da istina bude ubijena, nego da ona dođe do onih koje će istina spasiti. Jer ona Istina u Betlehemu se i zove Bog spašava. To je Spasitelj koji se rodio. - ohrabrio je biskup Radoš medijske djelatnike s područja Varaždinske biskupije te

silazi i postaje jedan od nas kako bi čovjek mogao uzići u Božju visinu. Braćo i sestre, Božić – Bog u djetetu, mali Bog – nije sedativ za kratko vrijeme, on je Bog Spasitelj koji daje zdravlje (spasenje) svim našim danima. Nije prolaznik u jednom danu (u danu Božića), On se nastanio trajno među nama.

Kuca na vrata svakoga od nas pojedinačno i nosi dar milosti koja našu slabost i siromaštvo preobražava u obilje života.

Budimo pažljivi! Pokucat će na vrata naših obitelji da vrati radost i učini plodnim sveto zajedništvo; da ljubav postane vidljiva. Nastani se među nama da čovječanstvo, sve ljude učini svojom obitelji u kojoj Božji mir i ljubav kraljuju.

Sestre i braćo, neka Bog koji se 'nastanio među nama', koji se spustio 'na našu razinu' svakoga od nas podigne, priljubi uza se, iskaže ljubav (poljubi) i zaogrne dostojanstvom djeteta Božjega.

Sretan vam Božić i blagoslovljena nova godina!

+ Bože Radoš varaždinski biskup

im čestitao nadolazeći blagdan Božića.

Također, novinari su imali prilike biskupu postavljati pitanja te su se dotakli tema budućih planova u Biskupiji, pomoći izbjeglicama na području biskupije, djelovanja kako Hrvatskog, tako i biskupijskog odnosno župnih Caritasa osobito u ovim vremenima kada se čini da je siromaštva sve više. Pritom je biskup istaknuo veliku dobrotu mnogih ljudi koji nesebično pomažu, odvajaju za potrebite, a istovremeno žele ostati skriveni.

RASPORED MISA

BADNJAK, 24. 12. (subota)

6:00 - +Marija Šarić

17:00 - Misa bdijenja: Vinogradi Ludbreški, Apatija

18:30 - Dječja polnoćkaLudbreg

19:00 - Hrastovsko

20:00 - Selnik

20:30 - Globočec

24:00 - Polnoćka - Ludbreg

BOŽIĆ, 25. 12. (nedjelja)

7:30 - +Ivica Ipša

9:00 - Selnik

9:30 - Hrastovsko

10:30 - Župna

18:30 - zahvala Bogu za sve primljene milosti tijekom 35 godina braka

Božićna misa iz Župne crkve Presvetog Trojstva prenosit će se uživo putem Radio Ludbrega.

'I

ČRNI PETEK NEJE SVETEK

koristi điđe i fritule. A če je bal, nek je bal. Prodati se more baš se, darovati takaj. Denes imamo ogromne popuste, i za Božič (ili kakti blagdane) morete kupiti televizora, auta, vešmašinu, motornu pilu, tlakavce… zaprav se ono kaj morete kupiti i inače. E, o tomu bi nekaj lamentiral.

Piše: Aleksandar Horvat

I tak je došel te jeden mesec na kraju leta. Prosinec. On je kak on protvan na stolu z kojega smo celo leto blagovali, a vezda, dok smo pri kraju treba ga počistiti, posmacati i polizati se kaj je još ostalo, kaj se hiti v zmazanu posodu. Tak smo celo leto šparali, natezali, borili se za božičnice, bone i dare kaj bumo v prosincu mogli trošiti. A pitam se, je li to, kaj praznimo šretofline, do nas koji trošimo ili je do onih koji nam nudiju da trošimo?

Božič je rođendan od maloga Isuseka i jedini rođendan v kojemu dara kupuješ nekomu drugomu, a ne onomu kojemu je rođendan. Tak se to zvitoperilo čez vreme. Moderno se to veli konzumerizam, a papa je o konzumerizmu rekel ovak: “Pod uplivom hedonističkog konzumerizma, nažalost, Božiću prijeti opasnost da izgubi svoj duhovni smisao i pretvori se u prigodu za kupnju i razmjenu darova zbog koje trgovci zadovoljno trljaju ruke!”.

Tak je to lepo rekel i razjasnil kaj su to najemput skužili i oni trgovci kojima to do toga momenta niti ni palo na pamet, a ve jim se presvetilo. Pak su onda pojačali zalihe. Svečice, angeleke, čestitke, boreke, jaslice, svete slike. Onda je prešlo na lampice, vaze, igračke, i kojekakve ništ

„Črni petek”, ste čuli za njega? V zadnje vreme hurmalije počneju od toga. A zakaj se „črni petek” zove „črni petek“?

Ljudi se kojekaj domisliju, pak veliju da je to zato kaj su nekoji poginuli dok su letali v štacun na rasprodaju. A priča zapraf ide ovak. V Ameriki slaviju Dan zahvalnosti, na sakomu stolu leži pura debela kak odojek, a Amerikanci se darivaju. Počeli su tam negdi šezdesetih leta. I baš v petek su vu Filadelfiji bile gužve kajti su bili popusti, bile su parade, turisti i promet. Policaji su delali prekovremeno kaj bi mogli reda držati. A nereda je sejeno bilo. I tak su, v negativnomu smislu, toga petka prezvali „črni petek”. Z druge strane, v to vreme su se računovođe još navek igrale na paperu. Dok si broja pisal z črlenom olovkom to je značilo da si na zgubičku, a dok si ga pisal z črnom onda si na dobičku. Zato je i za trgovce bil „črni petek” kajti su se črlene olovke komotno mogli hititi v smetje. Tržilo se tak kaj se se prašilo. V redu. Tak je to pre Amerikancima. Narendiraju se v jutro pred štacune i jeni prek drugih gaziju kaj bi kupili kakvu figuricu ili parfema. Mi smo to ponorevanje „kupili“ kak i se drugo. I onda je i pri nama nastal dar mar, ali malo drugački.

Pri nama se „črni petek” oče pokazati i reklamerati kak jen veseli svetek v kojemu su se trgovci namerili da nas kupce za

blagdane nagradiju, kajti smo jim jako lepi i dragi, pak nas častiju z popustima kaj ideju tijam do osamdeset procentov od originalne cene. Nema veze, če budu na zgubičku, kajti oni bi za nas i bankrotirali če treba, tak nas imaju rad. A mi, kak ovce skačemo v štacune i trgamo se za stvari. Čista jena masovna psihologija. Još bi rekli, po starinskem, kam si Turci tam i mali Mujo. Ali… čujem, veli ženska da si je škicala čižme z petom, kaj koštaju 350 kuni. Čekala je „črnoga petka“ kaj nekaj zašpara. Na črni petek su bile na čak 50 procentov popusta. Z 800 su jih snizili na 400. Dale, pitam se kolko smo više plačali celo leto če si ve moreju privoščiti da nekaj pojeftiniju više nego za pol. Plus toga, trgovci tak rešiju celi kup nekvalitetne robe koju su do ve ne mogli prodati. Držiju se pravila - bole jena štruca v hladu nego dve na soncu.

Več na početku studenoga se počne pomali „črni petek“ hitati v reklame, a nam se dlake kostrešiju, premečemo peneze i kartice i delamo popise. Si lučeju v te datum i onda se jen genijalec trgovec zmisli: „V našemu štacunu črni petek počinje več v sredu!”. Ne treba reči da je “črni petek“ onda i v četrtek, i dok prejde vikend, v pondelek se preglasi: „Produžili smo črnoga petka do druge srede!”. Drugi pak onda nečeju komplicerati pak preglasiju „črni celi tjeden“, kaj se ne bi ljudi bunili kak petek more biti v tork. I na kraju imamo i one kojima „črni petek traje do isteka zaliha“. Nekojima se „črni petek” taman nastavi na „cyber monday“ iliti „kibernetički pondelek”, tu si kupite kompjutera, mobitela, televizora. Mic po mic tu su još kojekakve „zimske i sezonske

rasprodaje“ dok se ne dosmicamo bliže Božiču i onda krečeju „bagdanski popusti”, „božični popusti“. Tolko nam si popuščaju i popuščaju da ti se čini da je se zabadava, a zapraf staro leto dočekaš tenki kak cigaret papir ili list od zelja v sarmi.

Ne znam, ali mi se vidi da bi se mi trebali tomu nekak odhrvati. Mi smo v naši familiji sako leto v tomu zadnjemu mesecu jeni drugima pod bor nametali nove štomfe, gače, potkošulje i slično opravilje kaj bi nam potrajalo bar do polovice novoga leta. Zgledi zgodno kajti to itak negda moraš kupiti, a prilika je če su blagdani. Deci kakvu igračku, šala, kapu, komada 1, takve praktične, ali male stvari. Revizija je negda bila i v hladnjači kajti za blagdane se čovek slobodno počasti z kakvim delicijama. Zato je trebalo, rečimo to modernim rečnikom, na „črnu sredu“ i „črnu subotu“ pred Božič (za koje su niti blaženi Amerikanci još ne čuli) oditi na plac i najti malo južnoga povrtelja z plastenika - kiselo zelje, češnjaka, krumpira i drugoga povrtelja, našlo bi se i mladoga luka, začinskih planti, kakvoga finoga sira i suhih klobasi i tak bi se se zalihe dopunile. Če spomenem da je, bar meni, glavna blagdanska delicija sarma - mam mi sline ideju. Kakvi “črni“ bakalari, riblja jajca, tartufi, muzgavci i bambusovo listje.

Nama zaprav ne trebaju „črni petki“, „plavi meseci“, „sive ekonomije“, „žote minote“, kajti mi smo na kraju reda. Mi smo najzadnji koji moraju zadnje peneze z šretoflina zvaditi, pak dok si odideju v „črno”, mi vre jedini odidemo v „črleno“. Ono kaj nama treba je “beli Božič“ i eventualno „zeleni plac“ i skromni, ali pisani blagdanski stol pri hiži. I malo mira.

Nek vam je sima srečno i sako dobro za blagdane. Fajn se mejte i kaj vam novo leto ne bu počelo preveč „lila“.

KAJ IMA NA PLACU

Blagdansko vreme, kaj ima na placu?

Kaj bumo v rajngle i protvane deli?

Kokota, puru, odojka il' racu?

Kaj bumo pili i kaj bumo jeli?

Nešče preživeti nemre bez mesa, Drugi pak grincajga dinsta i friga, Na placu je sega, rajskih čudesa, Kaj v korpu nabrati - slatka je briga.

Mrkva, šalata i kiselo zelje, Prgice, puter i feferon luti, Za zlevanku friške kuruzne melje, Rukovet mlinci i rezanci žuti.

Korpa se puni, več vu nju ne stane, Još par sitnici pak idemo k domu, Puna bu špajza za blagdanske dane, Vidlo se bu kaj bu pasalo komu.

Slavili budemo dok god smo živi, Na placu domačem vse se bu zelo, Oči su gladne, želudec zbirljivi, Malo se bude od sega pojelo.

Govedine z hrenom, kuhanih jajec, Jen lonec sarme, štrukli pod nepce, Mrkvu na koncu pohrdal bu zajec, Mi pak z odojkom zamastili ščepce.

ŽUPANIJSKA RAZGLEDNICA

u Ludbregu nastupale najbolje kulturno-umjetničke udruge iz županije

Ludbreg je 4. prosinca bio domaćin 5. Županijske razglednice Varaždinske županije. Manifestacija je to koju, potaknuta razglednicom Hrvatskog sabora kulture, organizira Zajednica kulturno - umjetničkih udruga Varaždinske županije, a na kojoj se predstavljaju najuspješnije udruge na razini županijskih smotri koje su se održale tijekom godine.

Zajednica kulturno - umjetničkih udruga Varaždinske županije osnovana je 29. travnja 2003. i trenutno broji 46 Udruga koje uključuju folklor, pjevače, tamburaše, glumce i puhače. Zajednica je na dobrom putu da postane središnja institucija amaterskog kulturnoumjetničkog stvaralaštva u Varaždinskoj županiji, na usluzi i korist svojim članicama.

Predsjednik Zajednice Zlatko Peharda ovaj je događaj opisao sportskim rječnikom kao folklornu ligu prvaka.

U novouređenoj ludbreškoj dvorani predstavilo se tako sedam kulturno umjetničkih udruga s područja Varaždinske županije. Bili su to redom Varaždinski folklorni ansambl, Ženska vokalna skupina 'Erato', Tamburaški orkestar i vokalna

skupina KUD-a MAK iz Trnovca, Dramska družina 'Komedijaši' Kulturno umjetničke udruge Stažnjevec, Ženska vokalna skupina 'Pajdašice' KUD-a Anka Ošpuh Ludbreg, Tamburaški sastav KUD-a općine Petrijanec te Mješoviti pjevački zbor KUD-a Rudolf Rajter iz Ivanca.

Njihove nastupe ovom je prigodom pratila i vijećnica

skupštine Varaždinske županije Brankica Kovaček.

- Iznimna mi je čast da u ime Varaždinske županije koja nesebično podupire rad kulturno umjetničkih udruga pozdravim one najbolje koji su večeras s nama i da kao jednoj velikom kulturno umjetničkoj obitelji od srca čestitam na postignutim rezultatima. Neizmjerno je bogatstvo koje svojom raznolikošću i umijećem udruge ugrađuju u ovu najosobitiju razglednicu našeg podneblja koja razveseljava ljude i promovira Varaždinsku županiju kako u našoj domovini tako i izvan nje. To je najbolji način da se naš zavičaj i sva

riznica njezinog duhovnog dobra i kulturne baštine prikaže u najljepšem mogućem svijetlu. - istaknula je između ostalog Brankica Kovaček.

Po završetku nastupa održana je tradicionalna dodjela priznanja koja Zajednica kulturno umjetničkih udruga Varaždinske županije uručuje za postignute uspjehe u ovoj godini. Priznanja izvođačima i njihovim voditeljima uručio je predsjednik Zajednice Zlatko Peharda.

Posebna priznanja dobio je Tamburaški sastav Varaždinskog folklornog ansambla za najbolji sastav na 15. Županijskoj smotri tamburaški orkesta-

Dragutin Koren

Najveći dio voditeljskog i dirigentskog staža vezao je za Radničko kulturno umjetničko društvo Vilko Jurec, kasnije preimenovano u KUD

ra i sastava Varaždinske županije te osvojenu Zlatnu plaketu i GRAND PRIX na 29. susretima hrvatskih tamburaški orkestara i sastava održanim u Dugom selu ove godine. Vijećnica skupštine Varaždinske županije Brankica Kovaček uručila je potom nagradu za životno djelo koja je ove godine otišla u ruke Dragutinu Korenu, umirovljenom glazbenom pedagogu i dirigentu iz Varaždina. Za kraj spomenimo kako su suorganizatori i domaćini manifestacije bili KUD 'Anka Ošpuh' Ludbreg i Centar za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak', a pokrovitelj Varaždinska županija.

Varteks Varaždin u kojem je profesionalno radio od 1977. pa sve do odlaska u mirovinu. Osnovao je i vodio internu glazbenu školu, a članove društva poučavao je u sviranju tambura, mandolina, gitara, harmonike, klavira i svih ostalih tradicijskih glazbala. No, s mladima je nastavio raditi i u mirovini do 2020. godine. U Varteksu je bio voditelj i dirigent tamburaškog, mandolinskog i harmonikaškog orkestra, te folklornog i zabavnog sastava. Osvojio je 2 brončane, 3 srebrne i 1 zlatnu plaketu na državnom natjecanju „Tambura Paje Kolarića“ u Osijeku.

S orkestrom, prateći folklorni ansambl i pjevački zbor KUD-a Varteks sudjelovao je na brojnim međunarodnim festivalima u Europi, Americi i Aziji. 1986. godine je imao najveći broj učenika- svirača, radio je s čak njih 99 što je danas gotovo nezamisliva brojka. Posebno treba istaknuti suradnju njegovog tamburaškog orkestra sa zborom Moše Pijade iz Zagreba kojeg je vodio dirigent Emil Cossetto, te s pjevačkim zborom Ivan Goran Kovačić iz Zagreba pod vodstvom dirigenta Vladimira Kranjčevića s kojima je izvodio skladbe koje u to vrijeme nije mogao pratiti ni jedan drugi orkestar u zemlji. 2007. godine vodstvo orkestra prepušta svom učeniku Tiboru Bünu, a sam preuzima vodstvo dječjeg tamburaškog orkestra KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice, kojeg također dovodi na osječku festivalsku pozornicu i s kojim osvaja dvije zlatne plakete.

Dragutin Koren je time još jednom potvrdio da je istinski stručnjak za rad s najmlađim tamburašima. Za osobite zasluge za razvoj i napredak hrvatske tamburaške glazbe nagrađen je statuom „Zlatni tamburaš” 2010. godine, koju je dodijelio list 'Glas Slavonije'. - Kad sam učio tu mladost od koje neki čak nisu još išli ni u školu, meni je u biti svaki dan bila nagrada zato što sam ja nekako bio počašćen da mogu raditi taj posao s tom malom djecom. Bio je to posao koji sam neizmjerno volio, na kojem se nisam nikad umorio i na kojem nisam nikad podigao glas. - poručio je dobitnik nagrade za životno djelo Dragutin Koren.

Puhački orkestar grada Ludbrega svoju publiku počastio blagdanskim koncertom

Puhački orkestar grada Ludbrega u dvorani Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Ludbreg 18. prosinca održao je svoj tradicionalni 23. božićno –novogodišnji koncert. Bio je to poklon svima koji prate Puhački orkestar grada Ludbrega, koji ga vole i podupiru. Kombinacija glazbe i ugođaja koji je zavladao dvoranom prisutne je dodatno oraspoložio za ovo nadolazeće blagdansko vrijeme. Program je pod dirigentskom palicom Marka Novaka trajao nešto više od sat vremena, a publika je uživala u božićnim klasicima 'Have yourself a merry little Christmas', 'White Christmas', 'Last Christmas' i slično. Osim božićnog reperto-

ara mogla se čuti i filmska glazba te najveći hitovi švedskog sastava ABBA. Bilo je tu naravno i nezaobilazne polke, marša i valcera.

Kao ovogodišnja glazbena gošća orkestru se pridružila mlada i talentirana solistica

Dora Pretković koja je na pozornicu stala dva puta. Uz pratnju orkestra otpjevala je 'White Christmas' Irvinga Berlina, pjesmu 'Nobody knows The trouble I’ve seen' u aranžmanu Nikice Kalogjera i Slobodana Vađunca, te prigodne pjesme 'U to vrijeme godišta' i 'Tiha noć'.

Bila je ovo prava glazbena poslastica i kao što smo već rekli, odlična uvertira u nadolazeće blagdansko razdoblje.

Božićni koncert učenika OGŠ Ludbreg za kraj prvog polugodišta

Godinu na izmaku božićnim su koncertom zaključili i učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg. Zajedno sa svojim učiteljima pripremili su prigodni program kojeg su izveli 22. prosinca u dvorani Centra za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' Ludbreg, a na kojem su ujedno pokazali što su naučili tijekom prvog polugodišta. Bilo je tu božićnih pjesma, kako hrvatskih tako i stranih, te skladbi prilagođenih za soliste, dua, tria, kvartete koji su se izmjenjivali na pozornici. Uz njih u programu je sudjelovao i komorni orkestar, tamburaški orkestar, puhački orkestar te pjevački zbor.

Koncert je ujedno bio i po-

sljednje druženje učenika i učitelja OGŠ Ludbreg u prvom polugodištu školske godine 2022./2023. Otišli su na zasluženi odmor. Obzirom da se koncert poklopio sa slanjem novina u tisak, veselu ekipu smo posjetili na generalnoj probi koja se održala dan ranije. Naši fotoaparati zabilježili su njihove pripreme.

Djeca izrađivala

Na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ u Ludbregu 13. prosinca održana je prigodna radionica na kojoj su djeca izrađivala božićno drvce. Vrijedna družina koju je predvodila učiteljica Snježana Hranić u knjižnicu je došla već oko 16 sati i pripremila sav potrebni materijal i pribor.

božićna drvca

Razigrane dječje ruke vrlo su brzo i umješno na već pripremljene kartonske oblike namatale vunu raznih boja te su na njih vrućim ljepilom lijepile različite ukrase. Kako su neki od njih prvi puta radili s vrućim ljepilom, u pomoć su im priskočile teta Margareta i teta Bojana. Za nešto više od sat vre-

mena izradili smo petnaestak prekrasnih božićnih drvca od kartona koja su ponosno nosili svojim kućam kako bi ih pokazali najbližim i njima ukrasiti svoje sobe.

Svima je bilo lijepo, pa s nestrpljenjem očekuju sljedeću radionicu koja će se održati na Valentinovo.

Dora Pretković

Krenulo je odbrojavanje do Božića. Pred nama su dani koji će biti ispunjeni do zadnjeg trena kako bi se potpuno pripremili za blagdane. Nakon što smo već počeli ukrašavati naše domove, uz svjetlost lampica zaželjet ćemo se omiljenih božićnih filmova. Svake godine jedva čekamo to razdoblje da se ušuškamo i prebacimo u blagdanski filmski mood. Ovo su najbolji božićni filmovi svih vremena koje smo okupili na jednom mjestu.

Čudo u 34. ulici Film je crno-bijeli klasik, snimljen na temelju istoimenog klasika iz književnost. “Čudo u 34. ulici” simpatičan je i dobrodušan film koji je nostalgičan i sentimentalan i nemoguće ga je ne voljeti. Poruka filma je nada da ljudsko društvo u cjelini neće ustrajati u ciničnosti.

Divan život

“It’s a Wonderful Life” klasik je iz 1946. godine s divnim Jamesom Stewartom i Donnom Reed, a radnja filma govori nam o anđelu koji je došao zauzetom poslovnom čovjeku pokazati kako bi život izgledao da njega nema.

Gremlini

“Gremlini” su američka komedija s elementima horora iz 1984. Radnja se odvija oko mladića koji dobiva neobično dlakavo stvorenje kao poklon, ali se isto pri dodiru s vodom razmnoži i stvori male, zle i destruktivne gremline. Radnja je smještena u doba Božića. Film je zaradio 148,17 milijuna dolara zbog čega je bio 4. najkomercijalniji film 1984. godine.

Sam u kući

Što je Božić bez Kevina McCallister (Macaulay Culkin). Film je postao božićni klasik o kojem ne trebamo puno pisati već ga jednostavno pogledati još jednom.

Vilenjak

Na Badnjak prije mnogo, mnogo godina, jedna se beba uvukla u torbu Djeda Mraza punu poklona

i igračaka, a da on to uopće nije primijetio. Odgajan kao vilenjak, Buddy naposljetku ipak odrasta u čovjeka tri puta većeg i od najvećeg vilenjaka te uviđa kako se nikada neće uklopiti u život na Sjevernom polu. Buddy odluči pronaći svoje pravo mjesto u svijetu, točnije –New Yorku. Pronalazi svoju obitelj i shvaća kako je njegov zadatak spasiti Božić za svoju obitelj, New York i cijeli svijet. Što su blagdani bez barem jedne prave obiteljske komedije, smještene u pripadajuće doba godine, te grad New York.

Predbožićna noćna mora

Na popisu najboljih božićnih filmova, našao se i jedan animirani. Riječ je o glazbenom animiranom filmu iz 1993. koji je sniman tehnikom stop animacije. Film govori o stanovnicima Grada Noći Vještica (Halloween Town), na čelu s Jackom Skellingtonom, koji pokušavaju prekinuti monotoniju slavljenja Noći vještica novim praznikom, Božićem.

Polar Express

Dječak napušta snažan, magični vlak vezan za dom Djeda Mraza u Sjevernom polu. Na putu će otkriti pravo značenje života, hrabrosti, prijateljstva i važnosti vjere.

Luda božićna zvona

Na Badnju večer prezaposleni Howard Langston (Arnold Schwarzenegger) nađe se u velikim problemima. Zbog čestog izbivanja iz kuće odlučio je odužiti se svojem sinu Jamieju (Jake Lloyd) nabavkom popularne igračke “TurboMan”. Skrušeni tata kreće u božićnu nabavku, ne sluteći da je potražnja za igračkom daleko nadmašila proizvodnju.

Kako preskočiti Božić

Luther (Tim Allen) i Nora (Jamie Lee Curtis) su odlučili bar jedne godine preskočiti Božić kako bi otišli na krstarenje Karibima. No ubrzo shvate kako preskakanje Božića i nije tako lako izvedivo.

Božićna priča “Božićna priča” iz davne 1983. ostat će zauvijek na popisu najljepših božićnih filmova. Ako ste ga već pogledali, sada je idealno vrijeme da tijekom blagdana odvojite vrijeme za čitanje božićnih knjiga koje će vas nadahnuti.

Kako je Grinch ukrao Božić Grinch je stvorenje koje obeshrabruje stanovnike Whovillea, osobito njihove komercijalne načine proslave Božića. Jednog dana odlučuje uništiti Božić jer je ukrao sve božićne darove. Međutim, Grinchov neustrašivi plan krene naopako kada susretne Cindy Lou Who. Film je nastao prema istoimenom romanu Dr. Seussa.

Zapravo ljubav

Film donosi priču o osam parova koji se svaki na svoj način nosi sa svojim ljubavnim problemima tijekom tjedna prije Božića u Londonu, u Engleskoj. Film je postao ultimativni ljubavni klasik i sada se već tradicionalno gleda u ovo blagdansko doba.

Božićne kronike

Filmski božićni kalendar mora početi onim pravim, kičastim božićnim filmom s Djedom Božićnjakom! Radnja filma prati priču sestre i brata Kate i Teddyja Piercea čiji je božićni plan ‘uloviti’ Djeda Mraza, tj. snimiti ga, no njihov plan postane jedna od najluđih i najvećih avantura koju nikada nisu mogli niti zamisliti!

Božićni duhovi

Film donosi priču o hladnokrvnom i ciničnom direktoru TV programa. Svojim je ponašanjem sve važne ljude u svom životu odgurnuo od sebe pa tako i ženu koju voli, Claire Phillips. Nakon što da otkaz svom zaposleniku, Franka počinju opsjedati duhovi koji ga žele natjerati da se osvrne na svoju prošlost i nauči iz grešaka. Sve zbog jednog dječaka

Iako je ovaj film sadržajem nešto teži od ostalih, u pitanju je jedna od najljepših filmskih priča. Kao i kod svih filmova Hugha Granta, sa sretnim je završetkom i bit će vam toplo oko srca.

Dragi čitatelji Ludbreških novina, od kolovoza smo u naše novine uveli novu/staru rubriku – VAŠ FOTO TRENUTAK! Za sadržaj rubrike zaslužni ste upravo Vi. Naš zadatak je odabrati temu, a vaš zadatak je okinuti fotku. Protekli mjesec zamolili smo Vas da nam šaljete fotografije božićnih sajmova koje ste posjetitli. Zanimalo nas je gdje ste bili, što ste vidjeli. U nastavku pogledajte što smo prikupili. Tema za idući mjesec je - vinograd. Fotografije nam šaljete na e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr do 20. u mjesecu, a najbolje objavljujemo u idućem broju Ludbreških novina.

Fotke s Djedo Mrazom na Cinkušu adventskom u Ludbregu, S. Paspalj

Djed Mraz daruje djecu na Cinkušu adventskom

Advent u Beretincu (R. Kapeš)

Idući broj Ludbreških novina izlazi 31. siječnja 2023.

Advent u Budimpešti (K. Kelemen)

Teško je predvidjeti što možemo očekivati od ludbreških sportaša i sportašica u novoj 2023. godini. Trolist naših sportskih diva; Sara, Iva, Ivana imat će pune ruke posla. Sari Kolak želimo da se vrati na stare pobjedničke staze. Ako to odluči ona to može i postići, samo joj je 27 godina, srce je veliko k'o kuća. Iva Gerić ove sezone kreće u osiguravanje nastupa na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine. Put do tamo nije nimalo lak. Predstoji joj profilacija u etabliranu seniorku koja krči svoj put u svjetski hrvački vrh. Jedna rečenica koja opisuje tako težak i mukotrpni put da je to teško zamislivo. Treba malo biti i pozitivno „lud“, kao i njeni treneri da se dođe do takvog ostvarenja. Ivana Dežić provodi ovaj dio karijere u francuskom Besanconu. Njoj je ponajviše potrebno da joj boravak protječe bez ozljeda, znanje ionako nikad nije bilo sporno. Nogometaši Podravine u novoj godini imaju nekoliko zadataka, nimalo laganih. Treba se maknuti iz donjeg dijela ljestvice 3.NL i u Županijskom kupu konačno doći do finala. Ovo s kupom izgleda kao mnogo lakša opcija, a uz sve to treba, kako je zacrtano, raditi na što većoj inkorporaciji mladih u ekipu. Rukometaši Ludbrega zacrtali su osvajanje

2.HRL kao imperativ u sezoni u kojoj obilježavaju 50 godina rada. Dobro je krenulo, dugo se držala prva pozicija, a tek u posljednjem kolu prvog dijela prvenstva palo se na četvrto mjesto. Velika je gužva na ljestvici, svaki svakog može dobiti, a u rukometu domaći teren donosi i značajnu pred-

nost. Raspored u drugom dijelu prvenstva je na početku relativno dobar, pa bi se mogla ostvariti i neka prednost pred konkurencijom. Košarkaši Grafičara odrastaju u trećeligaškoj konkurenciji. Ova ekipa još djeluje kao svojevrsna premosnica za neko razdoblje kad će se priključiti kadeti, odnosno mlađi kadeti koji su ostvarili plasman u Jedinstvenu pretkadetsku ligu u kojoj će se natjecati s najboljim hrvatskim ekipama poput Cibone, Splita, Zadra, Cedevite junior. Trenuci koje će djeca pamtiti i iz kojih će se izvući mnogu zaključci i korisne spoznaje.

Mladost iz Sigeca i Plitvica iz Selnika jurišat će na vrh Prve županijske nogometne lige. S pravom, njihove ekipe pune su kvalitetnih igrača, dobro su vođeni i valja ih poduprijeti u njihovom nastojanju.

HK Ludbreg tražit će dodatnu afirmaciju mladih, a naravno o njihovim težnjama da imaju Olimpijku u svojim redovima već se mnogo pisalo, pa i u ovom tekstu.

Što se tiče OK Ludbreg, ŽRK Ludbreg njima želimo da im se oplodi njihovo vrijedno treniranje i da budu čim više na ljestvicama njihovih liga. Uvjeti su dobri, treneri obrazovani i sve je posloženo za iskorak.

Karatašima i njihovom neumornom vodstvu želimo da i dalje nastave s vrijednim treninzima, u dobrim su rukama.

Sportskim rekreativcima želimo pomicanje svojih granica i puno zdravlja.

Svim sportašima kao i sportskim djelatnicima želimo uspješnu Novu 2023. godinu.

Piše: Neven Jerbić

Kada bi na ludbreškom području tražili klubove koji okupljaju najveći broj mladih u prvi plan došla bi Škola nogometa NK Podravina, KK Grafičar te Hrvački klub Ludbreg. Međutim, uz plesne skupine KUD-a Anka Ošpuh, udruga koja okuplja najveći broj ženske populacije svakako je Ženski odbojkaški klub Ludbreg. A upravo odbojka je, uz gimnastiku i plivanje, jedan od najboljih sportova za žensku populaciju. To se dobro vidi na primjeru Ženskog odbojkaškog kluba Ludbreg u kojem odbojku trenira rekordan broj od stotinjak djevojčica i djevojaka. U ŽOK-u Ludbreg djeluju čak četiri ekipe različitih uzrasnih kategorija pa zbog toga nose epitet sportskog kolektiva koji uči odbojkaškim vještinama, ali istovremeno i odgaja najviše igračica među ludbreškim sportskim ekipama.

Za marljiv rad s mladim ludbreškim odbojkašicama najviše zasluga imaju trenerica Andreja Majhen te treneri Zenil Vugrinec, Mario Horvat i Marko Crkvenčić. Andreja je ujedno i klupska tajnica, a na čelu udruge u ulozi predsjednika je Dražen Komes. Ne treba govoriti kako svi oni klupske obaveze obav-

ljaju volonterski, s velikim entuzijazmom i ljubavlju prema ovom sportu. Zato je ovakva masovnost u bavljenju ženskom odbojkom za svaku pohvalu jer ove male sportašice da nisu na treningu i utakmicama bile bi pred računalima.

-U ekipi mini odbojke, ekipi male odbojke te prvoj i drugoj ekipi do sljedeće jeseni gotovo da i nemamo slobodnih mjesta. Sve ekipe se natječu pa čak i najmlađa u mini odbojci te možemo ustvrditi da jako dobro stoje na prvenstvenim ljestvicama. Prva ekipa je prvi dio sezone u 3.HOL Sjever završila na petom mjestu, a druga ekipa je trenutačno prva na ljestvici 4.HOL Sjever. Najmlađe djevojčice mini odbojku igraju uglavnom prije podne, a žensku odbojku ostalih ekipa ŽOK-a Ludbreg u ludbreškoj dvorani možete gledati gotovo svakog vikenda subotom ili nedjeljom poslije podne – rekla je tajnica i trenerica Andreja Majhen. Posve je jasno da ne možemo pobrojati sve odbojkašice koje treniraju u ŽOK-u Ludbreg pa prednost dajemo prvoj ekipi. Kapetanica i nositelj igre je Angelina Gadže, osim nje u sastavu su još: Olja Križanić, Sara Tumpić,

Ema Horvat, Lana Dijanošić, Antonija Majhen, Elena Murić, Melani Rašić, Angela Križanić, Lorena Kosir, Dora Gerić, Maja Jagić i Marijana Zinčenko.

Vidimo se na tribinama na ženskoj odbojci koja itekako iznenađujuće može biti atraktivna i zanimljiva.

Piše: Dražen Vađunec

ŽOK Ludbreg prednjači po masovnosti KK GRAFIČAR

Po drugi puta u košarkaškoj eliti

Mladi košarkaši Grafičara, kategorije U-15 opet će zaigrati u hrvatskoj košarkaškoj eliti. Za takav doseg trebalo je opet preći kroz regionalna izlučna natjecanja, gdje se protiv varaždinske Vindije drhtalo do kraja te odigrati protiv bjelovarskog Vedija, koji je, pokazalo se, klasa niže. Ova generacija košarkaša ne zna za poraz u regiji otkad su bili U-9, dakle 6 godina bez poraza što je nevjerojatan doseg. Porazgovarali smo s tvorcem ove generacije, njihovim trenerom Tomislavom Horvatom kojem smo jasno čestitali na uspjehu. - Zahvaljujem Vama i svima koji su bili uz klub. Sad kreće ono ozbiljno, borba s najboljima. Za sada su sudjelovanje u Ligi izborili Cedevita, Cibona, Bosco iz Centra, Zadar, Split i Šibenik s juga, Vrijednosnice Osijek s istoka, te se čekaju još klubovi iz Istre. Sistem natjecanja je i dalje isti, igra se turnirski, i Ludbreg će jednom sigurno biti domaćin – kaže Horvat. Naravno, za ovakve protivnike valja se i pripremiti.

Prijateljski meč hrvačkih reprezentacija Hrvatske i Srbije

- Kao priprema za potpuno drugačiji način igre u planu je organizacija turnira koji će se održati 29. do 30.12. u Ludbregu, a za sudjelovanje u Jedinstvenoj pretkadetskoj ligi ćemo se pojačati s dva igrača iz KK Vindija Varaždin, a sve s ciljem da se malo pojača konkurencija karakternim igračima i mlađe igrače postepeno uvodi u igru. Ove godine dosta smo „tanki“ s brojem igrača i jednostavno smo prisiljeni ojačati ekipu. Na nama je da vrijedno treniramo. Osjećam i umor kod igrača, posebno srednjoškolaca. Pokušat ćemo se i mentalno regenerirati. Uglavnom, rad nam nije stran i siguran sam da ćemo stvoriti odličnu atmosferu i kao nogometna repka ponovno pokazati zajedništvo i momčadsku snagu. Na pola smo puta! - zaključuje Horvat.

I za kraj dodajmo da su dečki uspjeli lijepo srediti i klupski prostor kojeg su zasluženo dobili u ludbreškoj dvorani.

Piše: Neven Jerbić

U ludbreškoj sportskoj dvorani u nedjelju 18. prosinca održan je prijateljski hrvački meč ženskih hrvačkih reprezentacija Hrvatske i Srbije. Prvi takav meč održao se 25. rujna ove godine u Beogradu, tako da je ovo bio nastavak, a možda i početak tradicije. Razgovori idu i u smjeru toga da se ovi susreti prošire na još poneku reprezentaciju iz okruženja.

Susret se odvijao dvokružno, što znači da je ukupno bilo 20 mečeva. Na kraju, susret je završen pobjedom reprezentacije Srbije 12:8. Kao i u prvom susretu, Srbija je bila dominantnija u nižim kategorijama, dok su naše djevojke više uspjeha imale u višim. Od ludbreških hrvačica nastupale su Iva Gerić i Marta Besek. Iva je ostvarila dvije pobjede protiv Anđele Cvetković, koja je pružila solidan otpor najboljoj hrvatskoj hrvačici te u prvoj borbi čak i povela 2:0, no Iva je do kraja ipak preokrenula rezultat i dobila 6:2. U drugoj borbi Iva je pak bila daleko uvjerljivija i završila borbu tehničkom superiornošću 10:0. Marta je prvu borbu imala protiv Fani Nađ, protivnice koju je u Beogradu pobijedila u odličnom i neizvjesnom meču. I ovog puta ove su dvije protivnice pružile odličan meč, možda i najbolji tog dana, no ovaj puta je pobijedila Nađ rezultatom 8:2, a zanimljivo je da je Marta u

Beogradu pobijedila istim rezultatom. U drugom krugu Martina protivnica je bila Emilija Jakovljević, hrvačica od koje je Marta izgubila na prvenstvu Balkana, no ovaj put Marta je bila daleko raspoloženija i uvjerljivo dobila rezultatom 10:0, odnosno tehničkom superiornošću.

Od ostalih naših reprezentativki, najuvjerljivije su bile Milla Anđelić i Gia Kastelan. Gostujuću ekipu vodili su glavni trener Dalibor Perović i pomoćni Akos Fabian, dok su hrvatsku vrstu predvodili glavni trener Pero Panić i pomoćni trener Ignac Horvat.