Ludbreške novine broj 193

LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 193 / GODINA XVIII. 26. SVIBNJA 2023.

Grad Ludbreg kreće u izradu Strategije zelene urbane obnove

Na posljednjoj održanoj sjednici gradski su vijećnici donijeli Odluku o pokretanju postupka izrade Strategije zelene urbane obnove Grada Ludbrega za razdoblje 2023.-2030.

Strategijom zelene urbane obnove Grada Ludbreg za razdoblje od 2023. do 2030. godine izvršit će se analiza zelenih/otvorenih prostora na području Grada, odnosno elemenata zelene infrastrukture te izdvojenih objekata/ zgrada, kao potencijala za primjenu načela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, temeljem čega se donose strateški koraci usmjereni prema njihovom sustavnom unaprjeđenju, zaštiti i daljnjem upravljanju i planiranju.

Svrha strategije je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te kao podrška općem održivom razvoju.

Odluka o proglašenju prirodne nepogode klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta donesena i za Ludbreg

Župan Varaždinske županije

Anđelko Stričak, 24. svibnja donio je odluke o proglašenju dvije prirodne nepogode.

Odluka o proglašenju prirodne nepogode klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta donesena je za pet gradova: Ivanec, Lepoglava, Novi Marof, Ludbreg i Varaždinske Toplice, te 15 općina: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Maruševec, Vidovec, Vinica i Visoko.

Odluka o proglašenju prirodne nepogode od poplava donesena je za četiri grada: Ivanec, Lepoglava, Novi Marof i Varaždinske Toplice, te 19 općina: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Martijanec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sveti Đurđ, Trnovec Bartolovečki, Vidovec, Vinica i Visoko.

- Prema prvim procjenama sveukupna šteta od dvije prirodne nepogode u Va-

raždinskoj županiji iznosi 40.945.899,79 eura. U razdoblju od 7. svibnja do 17. svibnja uslijed klizanja, tečenja, odronjavanja i prevrtanja zemljišta evidentirana je velika materijalna šteta na poljoprivrednom i građevinskom zemljištu, stambenim, poljoprivrednim i poslovnim građevinama, opremi, javnoj infrastrukturi te cestama. Prema prvim procjenama, ukupna šteta iznosi 24.040.000 eura. Zabilježene su i velike štete od poplava, koje prema prvim procjenama

Prijavite nastalu štetu do 1. lipnja

Grad Ludbreg poziva oštećenike na čijoj je imovini s područja Grada Ludbrega nastala šteta od prirodne nepogode – klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, da podnesu prijavu štete Gradu Ludbregu. Štete se prijavljuju na zakonom propisanom Obrascu PN koji mora biti popunjen u cijelosti i ovjeren potpisom.

Obrazac PN može se preuzeti na web stranici Grada Ludbrega – www.ludbreg.hr kao i u prostorijama Grada Ludbrega.

Uz Obrazac PN obavezno se prilaže:

• preslika osobne iskaznice

• preslika kartice žiro računa ili drugog odgovarajućeg dokumenta na kojem je vidljiv IBAN

žiro računa

Ako radi o štetama u poljoprivredi, u Obrascu PN u opisu imovine nužno je navesti za svaku pojedinu kulturu broj čestice i katastarsku općinu na kojoj se nalazi, površinu (ha) na kojoj se nalazi poljoprivredna kultura, ukupan broj stabala ili trsova, postotak oštećenja pojedine kulture. Povjerenstvo zadržava pravo od prijavitelja zatražiti dodatnu dokumentaciju. Potpuno i čitko ispunjene te ovjerene prijave na propisanom obrascu PN s prilozima mogu se

dostaviti putem e-pošte: grad@ ludbreg.hr, mirjana.balazinec@ ludbreg.hr ili tina.novak@ludbreg.hr, predati osobno u prostorijama Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 ili dostaviti poštom na adresu: Grad Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 14, 42 230 Ludbreg, uz naznaku: Prijava štete od prirodne nepogode. Prijave se primaju do četvrtka – 1. lipnja 2023. godine do 15:00 sati bez obzira na način dostave.

ukupno iznose 16.605.899,79 eura – naveo je župan Anđelko Stričak.

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju prijaviti u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode općinskom/ gradskom povjerenstvu, dok gradska i općinska povjerenstva u roku od 15 dana trebaju izraditi prva izvješća. Konačnu procijenjenu štetu Županijskom povjerenstvu trebaju dostaviti u roku od 50 dana

Odluke o odabiru ITU gradova za 22 grada, među njima i Ludbreg

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici:

Matea Maltarić, Miroslav Vađunec

Redakcija: Branko Dijanošić, Iva

Havaić, Matea Maltarić, Dražen

Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje

Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

U Zagrebu je sredinom mjeseca održana Konferencija 'Urbana agenda za RH do 2030.' namijenjena prije svega predstavnicima gradova i općina koje čine urbana područja i koje su korisnici ITU mehanizma te svima zainteresiranima za izazove urbanog razvoja, kohezijsku politiku i fondove Europske unije. Na konferenciji su svečano uručene Odluke o odabiru ITU gradova za 22 grada, a jedan od gradova je i Ludbreg. Prema riječima gradonačelnika Bilića, za Grad Ludbreg ovo je vrlo važan događaj za realizaciju brojnih projekata poput Muzeja rijeke Bednje, uređenje starog mlina, gradskog bazena, bike parka, centra kreativnih industrija i mnogih drugih.

GRADSKO VIJEĆE Vijećnici traže omogućavanje

otvaranja privatnih medicinskih ordinacija

Gradsko vijeće Grada Ludbrega donijelo je, razmatrajući stanje u Domu zdravlja Varaždinske županije – Ispostavi Ludbreg, zaključak kojim žele omogućavanje otvaranja privatnih medicinskih ordinacija. Naime broj liječnika u obiteljskoj medicini je nažalost iz godine u godinu sve manji. Situacija nije dobra ni u pedijatriji i ginekologiji. Iz Grada Ludbrega već su u nekoliko navrata o problematici izvijestili Varaždinsku županiju pod čijom se ingerencijom nala-

zi Dom zdravlja Ludbreg. Vijećnici su se složili kako je situacija apsolutno neodrživa, a problem bi uskoro novom najavom liječnika mogao postati još i veći.

- Ovo je najaktualnija tema u gradu, svakodnevno dobivamo pozive od naših sugrađana koji nisu zadovoljni medicinskom skrbi koja im se trenutno pruža i s pravom su nezadovoljni na što već duže vrijeme upozoravamo Županiju. Naša je ideja da se liječnicima omogući otvaranje privatne prakse. Tre-

nutačno je stav županije da se to ne dozvoli i da će oni osigurati zdravstvenu zaštitu s domskim liječnicima. Svjesni smo da liječnika nema i bit će ih sve manje. Privatne ambulante nisu neuobičajen model. Od njih 86 aktivnih na području Županije, 64 su privatne. U Ivancu koji ima 8 ambulanta, njih 6 je privatnih. U Novom Marofu od njih 6, 4 su privatne. Kod nas je taj omjer 4 domske i 2 privatne. Činjenica je da nam Prelog i Međimurska županija nisu daleko, a Međimurska županija je odlučila riješiti ovaj problem upravo ponudivši liječnicima privatnu praksu. Većina liječnika koji odu iz Varaždinske županije završe upravo u Međimurju – rekao je gradonačelnik Bilić. Maca Jančić ispred Kluba nezavisnih vijećnika Dubravko Bilić i SDP-a naglasila je kako je odlaskom liječnika iz Ludbrega ugrožena zdravstvena zaštita, odnosno skrb lokalne zajednice. - Bojim se da župan i njegovi suradnici nemaju sluha za naš problem. Iznimno mi je žao što župan i ravnatelj Doma zdravlja

Varaždinske županije nisu ovdje s nama da ih izravno pitam u čemu je problem i koji je razlog guranja aktualnog problema pod tepih ili iznošenja izjava bez konkretnog rješenja ako ono postoji, nije li vama koji ste na vlasti u interesu zaštita žitelja, jesu li krive političke odluke nekolicine vas vrjednije od ljudskog života i nije li sramotno da takva pitanja uopće moram postavljati? - pitala je Jančić.

Vijećnica SDP-a Kristina Mirčetić-Petrin također je izrazila žaljenje što sjednici nisu nazočili župan ili barem ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije.

- Žao mi je da ih nema kako bismo im na vlastitim primjerima dokazali da liječnika stvarno nema bez obzira na to što njihove tablice u izvještajima štimaju. Žao mi je što ne posjećuju naš kraj i što ne dođu radnim danom u jutarnjim satima u Dom zdravlja u Ludbregu i uvjere se u činjenice kada telefoni zvone, a jedan liječnik radi u tri ambulante što je neizvedivo – poručila je Mirčetić-Petrin.

U četvrtak 1. lipnja sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega

U četvrtak 1. lipnja održat će se 19. sjednica Gradskog vijeća Grada Ludbrega. Na dnevnom redu bit će Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Ludbrega za 2022. godinu, Prijedlog Izvještaja o izvršenju Programa javnih potreba u društvenim djelatnostima Grada Ludbrega za 2022. godinu, Prijedlog Izvještaja o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture u Gradu Ludbregu u 2022. godini, Prijedlog Izvještaja o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u Gradu Ludbregu u 2022. godini.

Također na dnevnom redu naći će se Prijedlog Odluke o utvrđivanju i raspodjeli rezultata poslovanja te pokriću manjka prihoda i primitaka Proračuna Grada Ludbrega za 2022. godinu, Prijedlog Odluke o kratkoročnom zaduživanju za premošćivanje jaza zbog razlike u dinamici priljeva sredstava i dospijeća obaveza po STEM projektu, zatim Prijedlog Odluke o davanju pozitivnog mišljenja na konačni Nacrt Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za razdoblje 2021.-2027. godine i konačni Nacrt Akcijskog plana Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za razdoblje 2021.-2027. godine. Gradski vijećnici raspravljat će i o Prijedlog Odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Grada Ludbrega te Prijedlog Rješenja o prihvaćanju ponude za kup-

nju zemljišta u Ludbregu za izgradnju Energetskog parka Ludbreg.

Na dnevnom redu nalazi se i Godišnji provedbeni plan unaprjeđenja zaštite od požara za područje Grada Ludbrega za 2023. godinu te Izvješće o stanju zaštite od požara i stanju provedbe Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Ludbrega za 2022. godinu. Sjednica se održava u Centru za kulturu i informiranje

“Dragutin Novak” Ludbreg s početkom u 17 sati.

U zaključku kojeg su ludbreški vijećnici jednoglasno donijeli stoji sljedeće:

- s obzirom na prisutnu problematiku u Ispostavi Doma zdravlja Varaždinske županije u Ludbregu zahtijevamo od Doma zdravlja Varaždinske županije kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti da sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ispoštuje osnovna načela zdravstvene zaštite, to jest osigura kontinuiranost zdravstvene zaštite ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz sve životne dobi

- suočeni s nedostatkom liječnika odnosno već otkazanim i najavljenim otkazima ugovora o radu u Domu zdravlja Varaždinske županije, a u djelatnosti opće/obiteljske medicine za područje Grada Ludbrega sukladno Mreži javne zdravstvene službe tražimo od Upravnog vijeća Doma zdravlja Varaždinske županije te Varaždinske županije kao osnivača ove Ustanove da se liječnicima koji su specijalizirali opću/obiteljsku medicinu omogući odnosno odobri zakup ordinacija u prostorima Doma zdravlja u Ispostavi Ludbreg za obavljanje privatne prakse

- također tražimo da se, sukladno budućim zahtjevima i najavama, odobri zakup ordinacija u prostorima Doma zdravlja u Ispostavi Ludbreg i za obavljanje zdravstvene zaštite predškolske djece te zdravstvene zaštite žena u privatnoj praksi

- tražimo žurno postupanje odnosno odgovor po ovim Zaključcima kako bi stanovnicima našega Grada omogućili primjerenu zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini.

Regionalni STEM centar LORI – rana identifikacija darovite djece

U Varaždinu je održana međunarodna konferencija o radu s darovitom djecom na kojoj je predstavljen Regionalni STEM centar LORI, kao buduća točka u kojoj će se moći izvršiti rana identifikacija darovite djece kroz praktičnu nastavu i rad. Gradonačelnik Grada Ludbrega, Dubravko Bilić, održao je prezentaciju o budućem STEM centru Lori Ludbreg koji će biti, između ostalog, nadogradnja postojećim Centrima izvrsnosti. Osim toga, predstavljeni su i novi izvankurikularni sadržaji učenja iz područja IKT-a, poduzetništva i aktivnog građanstva koji još uvijek nisu dovoljno ili uopće uključeni u nacionalni kurikulum, a obrađivat će se u budućem centru LORI. Cilj svih ovih aktivnosti je potaknuti razmišljanje izvan okvira i multidisciplinarni pristup učenju.

Ludbreg je kroz povijest već dokazao svoju jedinstvenost, a zahvaljujući ovom projektu, nastavljamo dokazivati da snaga nije u veličini teritorija grada, već u spremnosti da se prihvate svi izazovi koje budućnost nosi.

Konferenciju je uživo pratilo 120 nastavnika,

a njih još 500-tinjak pratilo je predavanja putem online platforme.

Newton sobe realizirat će se kroz projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI ukupne vrijednosti 2.950.302,10 EURa.

Projektom se planira riješiti problem nedostatnih prostora za STEM obrazovanje i aktivnosti na području Ludbrega i Varaždinske županije, nepostojanje adekvatno opremljenih STEM učionica, manjak znanja i vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika u STEM području te smanjenih mogućnosti za učenike u postojećem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu. Problem će se riješiti na način da ćemo razviti sustav koji će se sastojati od stručno osposobljenih učitelja i drugih odgojno obrazovnih radnika ojačanih kapaciteta u podučavanju u području STEM-a, informacijsko komunikacijskih tehnologija i poduzetništva, stvorit će se podloga za razvoj individualiziranih programa temeljenih na potrebama učenika i uvesti metodika prijenosa znanja u neformalnom okruženju, tj. u modernim i adekvatno opremljenim STEM učionicama koje će biti prilagođene potrebama učenika.

Grad Ludbreg kroz besplatni projekt promiče zdravlje i dobrobit

U Ludbregu se već 10 godina održava besplatni projekt 'Kretanje je život' koji uključuje medicinsku gimnastiku za odrasle pod stručnim vodstvom fizioterapeuta i trenera. Projekt je pokrenut 2013. godine u suradnji Grada Ludbrega i Fitness i fizio centra Impuls Ludbreg s ciljem da se starijim sugrađanima pruži mogućnost razgibavanja uz stručno vodstvo. Vježbanje se odvija dva puta tjedno, ponedjeljkom i četvrtkom, a interes i broj zainteresiranih su kontinuirano rasli od kada je projekt započeo.

- Zadovoljni smo, odaziv je od samog početka dobar, naši su sugrađani prepoznali važnost vježbanja i kretanja prvenstveno

za svoje zdravlje. Kroz ovaj je projekt prošlo jako puno ljudi, prvenstveno umirovljenika. –pojasnila je Vesna Špikić iz Fitness i fizio centra Impuls.

Medicinska gimnastika uključuje lakše oblike vježbanja, istezanje mišića i pokrete koji nisu nagli, te ima pozitivan utjecaj na zdravlje i dobrobit, osobito u starijoj dobi. Osim toga, fizičke vježbe jačaju mišićnu masu, očuvaju koštanu masu te pomažu u održavanju spretnosti kako bi se izbjegli nespretni padovi i ozljede.

Projekt 'Kretanje je život' provodi se već deset godina, a veliki odaziv i interes građana svjedoče o važnosti i potrebi ovakvih projekata u današnje vrijeme.

život'

U koprivničkom ENTERU održana radionica LAG-a Izvor

U poduzetničkom inkubatoru ENTER u Koprivnici Lokalna akcijska grupa Izvor koja ima sjedište u Ludbregu, ENTER i Grad Koprivnica u ponedjeljak, 15. svibnja, organizirali su još jednu radionicu za izradu nove Lokalne razvojne strategije LAG-a Izvor za novo programsko razdoblje od 2023. do 2027. Dionici ruralnog razvoja na ovoj su odlično posjećenoj radionici nastojali identificirati potrebe i interese lokalnog stanovništva te potaknuti poljoprivrednike, gospodarstvenike, udruge i javni sektor da dostave svoje projektne ideje za novo programsko razdoblje od 2023. do 2027.

-U procesu izrade nove Lokalne razvojne strategije, prema LEADER principu, dobit ćemo stvarnu sliku o potrebama i ulaganjima koja su važna stanovnicima na cijelom području LAG-a Izvor. Organizacijom ovakvih radionica za sve dionike lokalnog razvoja želimo što bolje pripremiti novu Lokalnu razvojnu strategiju, jer je to strateško plansko - razvojni dokument koji donosi lokalna akcijska grupa za svoje područje za svako programsko razdoblje. Lokalna razvojna strategija je i temeljni akt rada LAG-a na kojem se temelji i financiranje LAG-a Izvor u novom proračunskom razdoblju

do 2027. godine - naglasio je Mirko Herenčić, projekt menadžer LAG-a Izvor, koji je vodio radionicu u Koprivnici.

Na radionici u koprivničkom ENTER-u značaj ovog strateškog dokumenta istaknula je i Ksenija Ostriž, zamjenica gradonačelnika Koprivnice.

- Lokalne akcijske grupe su u prošlom financijskom razdoblju imale dosta značajnu ulogu u malim potporama za poljoprivredu, dok će u novom veću potporu na putu do fondova Europske unije imati i drugi dionici ruralnog razvoja, koji se ne bave samo poljoprivredom - poručila je zamjenica koprivničkog gradonačelnika.

Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj

Krenuli s proizvodnjom za osnovne škole i vrtiće

Poljoprivrednu zadrugu

Ludbreški kraj prije 9 godina osnovalo je 12 proizvođača povrća i voća. Danas imaju 111 zadrugara, a ove godine pridružili su im se članovi iz Koprivničkokriževačke i Bjelovarsko-bilogorske županije

Putem zadruge organizira se proizvodnja, otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda, u ovom slučaju voća i povrća, a od ove godine sve se dodatno širi.

- Naša zadruga Ludbreški kraj počela je doživljavati veliki zamah u povećanju proizvodnje. Stvarala se potreba da budemo brži, efikasniji i malo veći u toj proizvodnji, pa smo morali nabaviti još jedan kalibrator –objašnjava Saša Lenček, predsjednik Zadruge.

PZ Ludbreški kraj preuzela je ne samo zadrugare koje iz Varaždinske županije, Koprivničko- križevačke i Međimurske, nego su se proširili i na Bjelovarsko – bilogorsku, Sisačko –moslavački u Zagrebačku.

- Pošto smo povećali tri otkupna mjesta morali smo uložiti i u novi sustav tako da možemo brže i jednostavnije odrađivati stvari kad počne sezona. Što se tiče krastavaca kornišona, sve je trebalo ići po planu, ali zeznule su nas malo ove kiše. Više manje svi su već uzgojeni, i to radimo planski. Možda ćemo ove godine malo kasniti, 5 – 10 dana sa sadnjom. S početkom srpnja se nadamo najboljoj sezoni pošto je ove godine najveći broj kooperanata. Moramo reći da se zadruga nije bazirala samo na voće i povrće već na svojevrsne proizvode naših OPG-a koji su se priključili zadruzi. Mi kao zadruga bolje možemo plasirati njihove proizvode – objašnjava Lenček.

plodova. Proizvod ima svoju ambalažu i certifikat. Možemo reći da smo po cijeni daleko ispod tržišnih cijena, ali napominjem da govo rimo o lokalnom, do maćem i ekološkom proizvodu što je da nas najbitnije.

Pored toga u Za druzi imaju standar dne proizvode poput bučinog ulja, proizvode koji se vežu uz zadrugu već godinama, a to su proizvodi od aronije, buče.

Zadrugari se tako bave proizvodnjom kolača, novih proizvoda, eko proizvoda, stvari koje su zanimljive sad na tržištu.

- Za plasiranje takvih proizvoda morate imati infrastrukturu, a zadruga to ima. Voljni smo prihvatiti i nove članove koji imaju bilo kakve svoje proizvode i poluproizvode. Imamo veliki asortiman. Pored dnevno svježeg voća i povrća koje se uzgaja kod naših zadrugara imamo i te nove proizvode, dakle suhi kolači, klipići i kroasani koji dolaze u već pečenoj ili smrznutoj varijanti. Jedan od noviteta je i to da naši zadrugari rade zdravi obrok, musle. Pribavili smo sve potrebne dozvole i krenuli smo s proizvodnjom za osnovne škole i vrtiće što je jako pohvalno. Taj dio sufinancira Vlada RH. Naš jedinstveni proizvod je to da dijete u osnovnoj školi ili vrtiću dobije musle, dakle kombinaciju grčkog jogurta, kandiranog voća i orašastih

- Narudžba proizvoda je skroz jednostavna. Danas smo svi u virtualnom svijetu pa se na taj način može i doći do zadruge. Dakle, naša web stranica, Facebook stranice, direktno u uredu zadruge koji je smješten u Poduzetničkom inkubatoru u Hrastovskom, i radi svakodnevno od 8 do 14 sati, zatim može i telefonskim pozivom ili online putem Ludbreškog placa. Od ove godine smo ekskluziva što se tiče suradnje s Podravkom. Postali smo broj jedan po količinama proizvedene robe koja dolazi u Podravku. Premašili smo sve granice u kilažama i tonažama. Podravka je zadovoljna našom sirovinom i moram reći da se radi o robi koja se isti dan bere i isti dan se transportira u proizvodnju, dakle govorimo o izvrsno kvaliteti i svježini. Taj isti krastavac je već isti dan u tegli, ukiseljen. Tu je naravno prednost blizine, ali je benefit i naša dobra organizacija jer sada držimo cijeli dio sjeverne i pola istočne Hrvatske. Bitno je za napomenuti da svi naši zadrugari rade planski, svi smo u isto vrijeme sijali, svi ćemo u isto vrijeme saditi, svi ćemo u istom tjednu brati i onda rezultat može biti odličan. Podravka ima povjerenja u nas i mi imamo u nju, jer su se prošle godine lijepo iskazali kad smo imali elementarnu nepogodu. U malom roku, od 2 dana, osigurali su nam presadnice u iznosu od pola milijuna kuna i mi smo počeli sezonu kao da se ništa nije desilo, a imali smo stopostotnu štetu –kaže Lenček.

Ulaze i u nove projekte s Podravkom, proširuju proizvodnju na nove proizvode.

- U proizvodnju smo dodali rajčicu, konkretno pelat koja se koristi za umake i koncentrate, uzgajat ćemo grašak jer smo utvrdili da upravo na našem podneblju najbolje uspijeva. Ove godine masovno uzgajamo i hajdinu, odnosno heljdu i to ekološku na bazi treće kulture.

Uzgajamo ju na preko 100 hektara, a bitno je da sav uzgoj direktno ide također u Podravku i to isključivo za proizvodnju brašna. Nama je bitno da uz povrće i voće sada smo dodali i ratarsku kulturu – dodaje Lenček.

Zadruga koja uspješno djeluje već devet godina osnovana je na inicijativu ludbreškog gradonačelnika Dubravka - Ideja gradonačelnika bila je okupiti poljoprivrednike i oživjeti poljoprivrednu proizvodnju ludbreškog kraja. Vjerujem da smo uspjeli u tome, a u prilog tome ide i činjenica da smo krenuli s 12 proizvođača, a danas nas je 111. Pratimo trendove, za naše proizvođače organiziramo edukacije posebice kroz zimske mjesece kad nemamo toliko posla s radovima na polju, u staklenicima, u plastenicima. Stvari se mijenjaju, mijenjaju se vrste odobrenih pesticida i redovito smo u toku sa svime – kaže Lenček.

U Zadruzi redovito primaju nove članove, a posebno ih veseli što se priključuje i sve veći broj mladih.

- Njima poljoprivreda nije primarni posao. Oni imaju manje parcele nedovoljne za bavljenje ratarstvom, no idealne za proizvodnju povrća. A dodatna zarada svakom dobro dođe. Dobrodošao je i svaki novi proizvođač povrća ili voća. Vrata zadruge uvijek su otvorena, nemamo rokove, jednostavno ste uvijek dobrodošli, bitno da imate parcelu i voljni ste raditi i ostvariti dodatni prihod. Cilj nam je zaokružiti proizvodnju kako bi naši žitelji jeli zdravo i lokalno – zaključuje Lenček.

Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' sudjelovala je kao partner na ovogodišnjem sajmu u Novom Sadu. Za Novosadski sajam 2023. godina je izuzetno značajna – obilježava se 100 godina postojanja i od 20. do 26. svibnja, organiziran je 90. međunarodni poljoprivredni sajam. Danas je Međunarodni poljoprivredni sajam najveća i najznačajnija smotra poljoprivrednih proizvođača u ovom dijelu Europe. Na Novosadskom sajmu istovremeno se predstavljaju najnovija tehnička i tehnološka dostignuća u poljoprivredi, najsuvremenija poljoprivredna mehanizacija, proizvodi i usluge iz najudaljenijih krajeva svijeta. Činjenica da je ludbreška Zadruga pozvana kao partner i njeni su članovi održali prezentaciju govori o njezinom uspjehu u manje od desetljeće postojanja.

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg Projekt ”Zajedno smo sigurni”

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u partnerstvu s Društvom Crvenog križa Varaždinske županije provodi projekt ”Zajedno smo sigurni”. Svrha projekta je uspostaviti nove mehanizme pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u lokalnoj zajednici te osnažiti kapacitete prijavitelja i partnera za pružanje pomoći u kriznim situacijama kroz provedbu aktivnosti uključivanja i osposobljavanja volontera, izradu Plana koordiniranog postupanja, provedbu simulacijskih vježbi sa svrhom unapređenja spremnosti stanovništva za pravovremeni odgovor na katastrofe i drugih sličnih aktivnosti.

- U sklopu ovog projekta predstoji nam treća po redu edukacija. Ovaj put riječ je o psihološkoj radionici – stres,

zdravlje i suočavanje. Mnogi događaji oko nas stvaraju nam stres, neki od njih utječu značajno na nas stvarajući u nama promjene, a to su primjerice stresovi uzrokovani ratom, potresom, pandemijom, nuklearnom katastrofom, a tu su i neke manje promjene u životu. Poanta cijele priče je da se moramo nositi s tim stresovima koji su postali dio naše svakodnevice. Na radionicama će imati vježbe kroz koje ćemo pronalaziti načine kako možemo sami sebe kontrolirati kad dođe do neke teške situacije, kako se ponašati, što posložiti u svojoj glavi, kako ispravno djelovati u tom trenutku jer svi znamo da panika ničemu ne vodi –pojašnjava Mirjana Jerbić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.

Edukacije će tijekom lipnja biti održane u Varaždinu, Ludbregu te na području općina Martijanec, Sveti Đurđ i Mali Bukovec.

Krajnji korisnici projektnih rezultata su stanovnici s područja grada Ludbrega, općina Martijanec, Sv. Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec koji će koristiti uslugu psihološkog savjetovanja, te će biti osnaženi za pravovremeno postupanje u kriznim situacijama. Provedbom projekta izravno pridonosimo iznimnom povećanju sigurnosti svih stanovnika u lokalnoj zajednici.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 392.334,52 kn odnosno 52.071,73 eura od čega su sredstva osigurana iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u omjeru 15% i iz Europskog socijalnog fonda 85%.

Posađena stabla bijele vrbe i malolisne lipe

Turističkoj zajednici područja Centar svijeta odobreno je 696,79 eura u okvirima Projekta poticanja razvoja održivog turizma „Hrvatska prirodno tvoja“- „Croatia naturally yours“. Cilj Projekta je sadnja dodatnih stabala u turističkim destinacijama radi smanjenja ugljikova otiska koji nastaje turističkom aktivnošću, poticanje razvoja održivog turizma i promoviranje Hrvatske kao održive destinacije. Za odobreni iznos nabavljeno je 40 komada Salix albe L, tj. bijele vrbe i 8 komada Tilia Cordate, tj. malolisne lipe. TZP Centar svijeta je u suradnji s lokalnim komunalnim poduzećem, Lukom d.o.o., na lokacijama od turističkog značaja te vidljivim mjestima u destinaciji posadio ukupno 48 sadnica, a u skladu s popisom vrsta odobrenom od Šumarskog fakulteta. Tako da su nove sadnice posađene na Otoku

mladosti, kod Gradske tržnice Ludbreg te na dječjem igralištu kod Autobusnog kolodvora. I lokalna zajednica moći će pratiti provedbu aktivnosti projekta pre-

ko aplikacije Europske agencije za okoliš pod nazivom MapMy Tree https://mapmytree.eea.europa.eu u koju su unijeti podaci o sadnicama te lokacija sadnje.

Hrvatska pošta izdala marku s motivom

ludbreškog dvorca

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 18. svibnja prigodne poštanske marke iz serije „Dvorci Hrvatske“. Prigodna serija s motivom hrvatskih dvoraca izlazi svake dvije godine. Među četiri nova dostupne poštanske marke nalazi se i ona s motivom dvorca Batthyany u Ludbregu. Dizajn poštanske marke izradio je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a dostupna je u 25 tisuća primjeraka.

Gradsko društvo

Crvenog križa Ludbreg i

Općina Sveti Đurđ zajednički su pripremili i proveli simulacijsku vježbu operativnih snaga sustava civilne zaštite ludbreške regije. Simulacijska vježba operativnih snaga sustava civilne zaštite pod nazivom „Sveti Đurđ 2023.“ Vježba je održana 22. travnja na području središnjeg dijela naselja Sveti Đurđ, a bila je dio projekta 'Zajedno smo sigurni'.

Nova akcija dobrovoljnog darivanja krvi

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg posljednjeg dana u mjesecu svibnju provodi još jednu akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akcija će biti održana u Društvenom domu u Hrastovljanu u vremenu od 9 do 12 sati. - Pozivam darivatelje da se odazovu akciji jer nam je stiglo toplije vrijeme, ljudi su sve više vani u raznim poslovima. Neminovno je da će biti nezgoda i nesreća i bit će potrebe za krvi. Nakon što alate primimo u ruke, nakon dugo vremena, neminovno je da se nešto desi jer nismo ni mi spremni, naše tijelo nije spremno iz onog pasivnog zimskog načina rada odmah se prebaciti u aktivno. Dakle, potrebe za krvi će biti velike. Darovana krv ne ide nikuda, ona ostaje nama, našim ljudima u potrebi. Izvanredno, krv se ponekad, ovisno o potrebi, šalje se u Zagreb gdje se odvija i najviše operacija. -

Pretposljednje svibanjske subote u Hrastovskom je bilo izuzetno svečano jer je Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko proslavilo svoj 100-ti

rođendan. Proslava je započela dan ranije, u petak, promocijom knjige ‘Sto godina vatrogastva u Hrastovskom’ autora Stjepana Kovačeka.

-Ovo je moja sedma knjiga odnosno monografija posvećena društvenim organizacijama na području ludbreške regije, ujedno i prva koja je u cjelini obuhvatila povijest i sadašnjost nekog mjesta. Zahvalan sam čelništvu DVD-a Hrastovsko na ovom novom izazovu koji je rezultirao sa 160 stranica, s oko 250 fotografija te više od 200 spomenutih ’malih’ ljudi bez kojih ovo podravsko mjesto ne bi bilo ono što je bilo posljednjih desetljeća poglavito u primjeru zajedništva – rekao je Stjepan Kovaček, autor monografije.

U subotu u šest sati ujutro održana je budnica da bi samo obilježavanje značajnog jubileja započelo u 17 sati.

Najprije je ispred prostorija

DVD-a Hrastovsko velečasni

Kristijan Stojko posvetio novopostavljeni kip svetog Florijana te novi vatrogasni kombi koji je DVD-u Hrastovsko, za njihov značajan jubilej, osigurala Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega. Kao što je red i običaj na proslavi ovako velikog jubileja pribivali su mnogobrojni uzvanici i vatrogasna društva s područja Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije. Zbog toga je vatrogasni mimohod ulicama Hrastovskog bio velik i nadasve svečan. Događaj je svojom prisutnošću učinio većim varaždinski župan Anđelko Stričak, a proslavu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić. Osim njih među uzvanicima bili su tajnik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Videc, županijski vijećnici Brankica Kovaček,

Nino

Ludbrega bili su nazočni predsjednik Nenad Cindori te zapovjednik Jurica Havaić. Svečanosti su pribivali autor monografije DVD-a Hrastovsko i zapovjednik Vatrogasne zajednice Sveti Đurđ Stjepan Kovaček te predstavnik tvrtke Vatropromet d.o.o. Zagreb, koja je donirala kip svetog Florijana, Zdravko Kobeščak. Nakon toga održana je svečana sjednica na kojoj su uručena priznanja zaslužnim dugogodišnjim članovima Društva kao i uzvanicima koji su doprinijeli razvoju Društva. Na početku djelovanja društvo je imalo 16 članova, a sada broji 67 članova. Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1950. godine, započela je gradnja vatrogasnog doma koji je kasnije

srušen. DVD se 1993. godine preselio u prostorije društvenog doma gdje i danas djeluje – rekla je Petra Vugrinec, tajnica DVD Hrastovsko.

DVD Hrastovsko osnovano je 1. siječnja 1923. godine, a osnivači su bili Jakob Marić, Ivan Kosec, Mato Novak, Ivan Gotić i Antun Vidović.

Uz tajnicu Petru Vugrinec najviše organizacijskih poslova oko proslave ’okrugle’ godišnjice pripalo je i zapovjedniku DVD-a Renatu Vugrincu te predsjedniku Kreši Krušelju. Na kraju završimo ovaj tekst o DVD-u Hrastovsko jednom zanimljivošću. Naime, posljednjih osam desetljeća mještani Hrastovskog sami su izgradili čak četiri doma, dva vatrogasna i dva društvena, što je iznimna rijetkost vjerojatno i na području cijele Hrvatske.

Piše: Dražen Vađunec

Ivanuša i Roman Veršić, iz Vatrogasne zajednice Grada

Proslavi jubileja odazvali su se broji uzvanici i vatrogasna društva s područja Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije

Dječji vrtić Smjehuljica surađuje sa Sveučilištem Sjever, studentima pruža uvid u skrb i brigu o predškolarcima

- Mislim da će nam ova suradnja jako puno pomoći da vidimo različite aspekte bavljenja poslom za koji se školujemo, a to je sestrinstvo. Upoznajemo i rad u bolnicama i zdravstvenu zaštitu starijih osoba, a upravo kroz ovaj tip suradnje upoznajemo i rad s najmlađima. - rekla nam je studentica sestrinstva Doris Prlić. Njena kolegica Iva Špac dodala je kako navedeni oblik terenske nastave smatra vrlo korisnim za budući rad.

Dječji vrtić Smjehuljica dugogodišnji je partner Sveučilišta Sjever. Njihova suradnja odvija se na način da vrtić pruža mogućnost studentima Odsjeka za sestrinstvo koji slušaju kolegij Zdravstvena njega u zajednici da svoja dosad stečena znanja primjene u stvarnom životu i praksi. Studenti su tako ovog tjedna boravili u područnom objektu vrtića 'Sunce moje malo' te pratili razvoj vrtićkih skupina.

- Riječ je zapravo o promidžbi preventivnih programa. Uloga zdravstvenog djelatnika u ovom slučaju je prevencija pretilosti koja je značajno porasla, zatim prevencija dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti. Na taj način studenti imaju prilike dobiti uvid u funkcioniranje same odgojnoobrazovne institucije i surađivati s raznim stručnjacima poput pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora s kojima surađuje i sam vrtić. Tu se onda

Nagrada za najljepšu maturantsku odoru – izlet u adrenalinski park Vručina

U sklopu ”Maturantike 2023” i ove godine u Varaždinu je održan izbor najljepših odora. Pobjednici su „kauboji“ iz 4. G razreda iz Gospodarske škole Varaždin, smjer turističko-hotelijerski komercijalist, kojima je nagradu, izlet u adrenalinski park Vručina kod Ludbrega osigurala Varaždinska županija. Piloti, mornari, Egipćani, vozači Formule 1, kipovi slobode, cijela nogometna reprezentacija, tenisači, graditelji

zavladali su tako varaždinskim ulicama i trgovima prenijevši dobro raspoloženje brojnim prolaznicima. Ni ove godine nije bilo lako izabrati najljepše odore, što je bio zadatak pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijele Vusić, zamjenice pročelnika za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Sanje Herceg i policijske službenice PU Varaždinske Tatjane Novak.

vidi sveobuhvatna skrb i briga o predškolskom djetetu. - objasnila je Gordana Trnjak Vajagić, direktorica vrtića i mentorica navedene vježbovne nastave.

Studenti na ovakvim terenskim vježbama imaju prilike steći znanja, vještine i usavršiti metode rada za provođenje zdravstvenog odgoja kroz individualni rad i rad s malim i velikim grupama različitih javnozdravstvenih problema s djecom predškolske dobi.

- Imamo prilike proučavati psihofizički razvoj djece, a stečena znanja znat ćemo primijeniti u budućem poslu posebice ako će netko od nas raditi u vrtiću ili sličnoj djelatnosti u kojoj će biti potrebe za zdravstvenom zaštitom i skrbi djece.Prednostima ovakvog oblika suradnje svjedoče i same tete u vrtiću.

- Studente uključujemo u naše aktivnosti koje radimo kroz dan. Super je što su uz nas ovih nekoliko dan jer imamo nekoga tko nam može dati savjet vezan uz potencijalna zdravstvena pitanja i eventualne probleme polaznika vrtića. Na taj način i mi dodatno jačamo svoje kompetencije kao odgajatelji. - istaknula je teta Orhideja Leščak.

Dječji vrtić 'Sunce moje malo' od nedavno ima zaposlenu novu psihologinju Elmu Garibović. Posljednjih godina sve je više zaposlenih psihologa u predškolskim ustanovama, a s obzirom na vijesti kojima smo imali prilike svjedočiti posljednjih dan, to je i više nego prijeko potrebno. Riječ je o osobama koji nose specifičnu organizacijsku klimu i dinamiku međuljudskih odnosa, a to nije zanemariv čimbenik u svakodnevnome radu, posebice vrtićkom.

- U planu je provođenje aktivnosti s odgajateljicama i ostalim osobljem vrtića s ciljem dodatnog poboljšanja odnosa s djecom, ali i odnosa međusobno. Predškolske ustanove veliki su kolektivi te zahtijevaju timski, suradnički rad. Tu je naravno i suradnja s roditeljima koja je u ovoj vrsti posla iznimno bitna. Što se djece tiče radit ćemo na razvijanju socijalnih vještina i emocionalne inteligencije kroz radionice primjerene svakoj vrtićkoj skupinu.ukratko nam je objasnila planove psihologinja Elma.

Program prometne kulture za najmlađe

U OŠ Ludbreg održana je edukacija „Program prometne kulture za najmlađe“. U edukaciji su sudjelovali učenici drugih razreda. Oni su iskušali svoje vještine na prometnom poligonu kako bi uvidjeli kako je biti vozač.

- Danas predstavljamo službena policijska vozila, vatrogasna vozila, vozila hitne pomoći, a sve s ciljem povećanja sigurnosti u cestovnom prometu. Djeca su najranjivija skupina u prometu, a ovo je način da ih educiramo o svim potencijalnim opasnostima. Djeca su uvijek jako zainteresirana za ovakve oblike edukacije, barataju pojmovima – pojasnio je Siniša Vađunec iz Policijske postaje Ludbreg. Program prometne kulture za

najmlađe edukacijski je koncept za djecu nižeg osnovnoškolskog uzrasta koji obuhvaća teme prometa, prve pomoći, zaštite od požara i minsko-eksplozivnih sredstava. Program provode tvrtka Mini Auti i MUP-RH u suradnji s partnerima HCK, HVZ, te HCR. Cilj je razvijanje dječje svijesti o opasnostima koje proizlaze iz cestovnog prometa i svakodnevnog života. Program se provodi u nekoliko posebno osmišljenih i tematski vezanih radionica prilagođenih dječjem uzrastu.

- Stigao nam i Crveni križ i okušali smo se u spašavanju, zapravo učimo kako pružati prvu pomoć – rekla nam je devetogodišnja Vita. Ovom programu redovito se pridružuje

i DVD Ludbreg.

- Djeca su fantastična, toliko mladih umova na jednom mjestu, sinergija je to koja nam pruža da djelujemo ovdje i da mladim ljudima prezentiramo našu vatrogasnu djelatnost. Prilika nam je ovo i da djeci pobliže objasnimo aktivnosti kojima se bavimo i možda ih na taj način potaknemo da nam se i sami pridruže – rekao je Jurica Havaić, zapovjednik u DVD-u Ludbreg.

Program se sastoji iz dva dijela: teorijskog i praktičnog. Teorijski dio je multimedijskog karaktera i traje 45 minuta, a u sklopu njega učenici kroz interaktivno predavanje uče o sigurnom ponašanju u cestovnom prometu. Nakon teorijskog dijela uslijedio

je praktični dio koji je djeci i najzanimljiviji, djeca pod budnim okom iskusnih instruktora u pravim mini električnim automobilima imaju priliku da stisnu gas i okušaju se u ulozi vozača, da dožive prometne znakove, semafore, pješačke prijelaze i sva ostala prometna obilježja, da na jedinstven način uče o sigurnosti u cestovnom prometu, a sve u cilju da postanu bolji pješaci.

Vrijedni vatrogasci polaznike su upoznali s važnostima zaštite od požara, opasnim aktivnostima koje mogu izazvati požar, te načinima prevencije istog. Djeci se pokazuje unutrašnjost i oprema vatrogasnog vozila te standardna oprema vatrogasca.

Nakon vatrogasaca, djeca su imala priliku da nauče i osnove prve pomoći u radionici GDCK Ludbreg, koju je vodila ravnate-

ljica Mirjana Jerbić. Ukratko se ponavljaju brojevi hitnih službi nakon čega se učenicima postavlja pitanje o razlici između prve i hitne pomoći. Naglašava se važnost onih informacija koje je pri tom pozivu nužno reći (Što se dogodilo? Gdje se dogodilo? Kako se dogodilo?). Nakon toga djeca imaju priliku naučiti kako postupiti kada su u pitanju lakše ozljede.

SAJAM CVIJEĆA JOŠ JEDAN USPJEŠAN

Prvog vikenda u mjesecu Ludbreg je tradicionalno bio centar cvijeća. U periodu od 5. do 7. svibnja održana je manifestacija Flora Centrum Mundi 2023. Ovu 26. međunarodnu izložbu i sajam cvijeća organizirali su Turistička zajednica područja Centar svijeta i Grad Ludbreg.

Središnji izložbeno prodajni dio sajma održavao se na Otoku mladosti, dok su se popratna događanja održavala na Zanatskom trgu, središnjem gradskom trgu i dvorcu Batthyany.

-Sajam cvijeća jedna je od manifestacija koja je uspješno odolijevala i vremenima korone. Ustrajali smo u održavanju jer shvaćamo značaj ove manifestacije za cvjećare koji su ovaj kraj učinili cvjetno prepoznatljivim. Vjerujemo kako je i organizacija ove manifestacije naša podrška u njihovom radu i napretku. Ove godine je na sajmu sudjelovalo stotinjak izlagača, a prepoznatljivost ove manifestacije potvrđuje i broj posjetitelja svake godine. Ovime spajamo cvjećarsku proizvodnju i turizam, dvije grane gospodarstva koje kod nas nisu nešto usputno već ono na čemu ozbiljno radimo, ulažemo i razvijamo – rekao je ludbreški gradonačelnik Bilić.

Na Zanatskom trgu se tako paralelno s izložbeno prodajnim dijelom manifestacije održavao Dječji cvjetni korzo namijenjen najmlađim posjetiteljima. Djeca su mogla uživati u znanstvenom kutku, raznim igrama, balonima, vulkan partyju, oslikavanju i napuhancima. Središnji događaj Dječjeg cvjetnog korza bio je program održan u subotu, 6. svibnja, u sklopu kojeg su se plesnim nastupima predstavili Dječji vrtić Vlakić Martijanec, Dječji vrtići Smjehuljica, Suncokret i Iskrica, zatim plesne skupine Crazy Hill-a – Leptirići, Zvjezdice i Anđeli te Ludbreške mažoretkinje, a kratkom kulinarskom prezentacijom predstavila se i Udruga žena ‘Trnovečko srce’. – Osim što smo željeli pokazati koliko je cvijeće lijepo, željeli smo pokazati i koliko je naš grad lijep pa smo rasporedili određene aktivnosti na četiri lokacije u gradu. Treća lokacija je dvorac Batthyany u kojem se održavala izložba minijaturnog drveća, dakle bonsai. Uz samu izložbu održala se i prezentacije o toj tematici svima zainteresiranima, a posebno školskim skupinama. Četvrta lokacija bio je gradski trg na kojem se održao glazbeno zabavni dio manifestacije, odnosno koncerti Danijele Martinović i Slavonskih lola. – objasnila je direktorica Turističke zajednice područja Centar svijeta, Petra Međimurec.

Svečanom sjednicom u ludbreškoj kinodvorani Srednja škola

Tim se povodom u ludbreškoj školi cijelog

Sve je krenulo već u ponedjeljak kada je u hodniku škole otvorena izložba 'Profesori nekad'. U utorak je bio gaming dan. Učenici su održali FIFA turnir i na taj su način skupili namirnice za donaciju Crvenom križu. U srijedu se održavao glazbeni dan u sklopu kojeg su učenici svirali za vrijeme malih i velikog odmora, a četvrtak je bio dan za sportske aktivnosti i utakmicu koju su igrali učenici protiv profesora. Utakmica je završila rezultatom 3:11 u korist učenika.

Petak je bio rezerviran za Dan otvorenih vrata u sklopu kojeg nastavnici i učenici Srednje škole Ludbreg, ali i učenici završnih razreda osnovnih škola iz naše okolice provodili razne radionicama. Radionicama je prisustvovalo oko 260 srednjoškolaca i oko 140 učenika iz OŠ Veliki Bukovec, Svibovec, Sveti Đurđ i Ludbreg.

Centralna svečanost proslave 10. obljetnice osnutka Srednje škole Ludbreg održana je istog dana u poslijepodnevnim satima. Program svečane sjednice pripremili su i vodili sami učenici koji su pritom zahvalili profesorima na potpori i trudu koji ulažu u razvoj same škole. Uz učenike, u programu su sudjelovali sopranistica Barbara

Othman te Bojan Jambrošić koji su nastupali uz klavirsku pratnju Marcela Dodleka.

Prisutnima se tom prigodom obratio ravnatelj ludbreške srednje škole, Josip Zdelar.

-- Prve godine u našu školu upisana su 32 učenika u tri razreda, a zaposleno je bilo 12 osoba. Djelovali smo u prostorima Osnovne škole Ludbreg.

Svake godine smo se širili, pa smo tako 2015. preselili u sadašnje prostore, a četiri godine kasnije smo kupili parcelu na kojoj se danas odvija praktična nastava. Došli smo do toga da trenutno imamo 259 učenika i 60 zaposlenih. Ono što mogu istaknuti je da su sva naša zanimanja deficitarna na tržištu rada. Prepoznali su to i učenici i roditelji i poslodavci. -

sor strukovne grupe predmeta u Srednjoj školi Ludbreg, ujedno i potpredsjednik Županijske skupštine.

- Ovdje sam se zaposlio 2014. i tu radim i danas, tada smo još

bili smješteni u OŠ Ludbreg te se nastava odvijala u popodnevnoj smjeni zbog redovne nastave osnovnoškolaca ujutro. Trenutno smo na tri lokacije, radionica nam je smještena na drugoj lokaciji, opremljena vrhunskim HAAS strojevima, druga takva škola u Hrvatskoj. Ipak, želja nam je objediniti te sve prostore u jedan s dvoranom radi lakše organizacije. Provodili smo brojne projekte, imamo brojne uspjehe, a ključ toga su svi djelatnici ove škole - rekao je Posavec. Čestitku profesorima i učenicima u ime ludbreškog gradonačelnika i u ime Gradskog vijeća grada Ludbrega uputio je Darko

Jagić, predsjednik Gradskog vijeća grada Ludbrega. -Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća u Ludbregu su formirana dva razreda srednje rudarske škole iz Varaždina. Nastava je potrajala par godina, škola nažalost nije opstala, ali ideja je i dalje tinjala. Nakon trideset godina osnovana je Srednja škola Ludbreg koja je izrasla u ovo što imamo danas. Škola prati moderne trendove, a najviše nas veseli suradnja s gospodarstvenicima. Učenici se već u školi susreću sa svim proizvodnim procesima koji ih čekaju na novim radnim mjestima. - po ručio je Darko Jagić.

- Srednja škola Ludbreg ima velike planove. Istaknuo bih da nam je primarni interes izgraditi novu školsku zgradu, u kojoj će učenici imati još bolje uvjete školovanja, za što je ishođena i pravomoćna građevinska dozvola, kako bi imali sve na jednome mjestu, dvoranu za TZK, učionice i praktikume, jer smo sada na tri lokacije, što je organizacijski s obzirom na broj učenika jako teško izvedivo - rekao je Zdelar. Svečanoj sjednici prisustvovao je i Željko Posavec, profe-

Ravnatelj je također spomenuo i planove za daljnji razvoj škole

Bojan Jambrošić, Barbara Othman i Marcel Dodlek

Prve godine u školu su upisana 32 učenika u tri razreda, a zaposleno je bilo 12 osoba. Djelovali smo u prostorima Osnovne škole Ludbreg. Svake godine smo se širili, pa smo tako 2015. preselili u sadašnje prostore, a četiri godine kasnije smo kupili parcelu na kojoj se danas odvija praktična

škola Ludbreg obilježila 10. obljetnicu osnutka

tjedna održavao prigo

O kvaliteti školskih programa posvjedočili su nam sami učenici Lovro i Mateo, oboje učenici 3. d razreda za zanimanje CNC operater.

-Drago mi je što naša škola ima CNC strojeve na kojima možemo učiti. Stvarno sam zadovoljan svim učiteljima, profesorima i ostalim djelatnicima škole. Postoji i dobra suradnja škole s gospodarstvenicima koji nam se

Učenici i profesori Srednje

škole Ludbreg odmjerili

snage na sportskom terenu

Jedan od programa u sklopu proslave 10. obljetnice

osnutka Srednje škole Ludbreg

bila je nogometna utakmica u kojoj su snage odmjerili

učenici i profesori ludbreške srednje škole. Ovaj zanimljiv

susret odigrao se u gradskoj sportskoj dvorani, a završio je rezultatom 3:11 u korist mlađih snaga. Podrške s tribina nije nedostajalo, a sva tri gola profesora bila su popraćena gromoglasnim pljeskom.

Ravnatelj Josip Zdelar

Pobijedili učenici rezultatom 11:3

obilježen Svjetski dan orijentacijskog trčanja

U Ludbregu po prvi puta

Klub tehnike Ludbreg, Orijentacijski klub Varaždin i Srednja škola Ludbreg organizirali su kratku urbanu utrku u kojoj su sudjelovala dva razreda ludbreške srednje škole, ukupno 36 učenika.

- Pripremili smo im jednu zanimljivu utrku. Riječ je o utrci koju mi zovemo score utrka. To znači da kontrolne točke koje su na terenu nisu spojene linijama na karti, odnosno natjecatelji sami moraju odrediti

rutu koja će prema njihovoj procjeni biti najbrža. - objasnili su organizatori ovog događaja. Utrka je održana 18. svibnja u prijepodnevnim satima. Start i cilj bio je na atletskoj stazi pokraj srednje škole, a učenici su orijentaciju odrađivali uz pomoć orijentacijske karte Ludbrega u mjerilu 1:4000. Njihov zadatak bio je da što prije obiđu svih četrnaest kontrolnih točaka smještenih na području grada Ludbrega.

Podsjetimo se, orijentacija je smišljeno kretanje na nepoznatom terenu s osnovnim ciljem da se uz pomoć karte i kompasa osoba orijentira i pronađe unaprijed određene kontrolne točke u što kraćem vremenskom periodu.

Kroz projekt obilježavanja Svjetskog dana orijentacije Međunarodna orijentacijska federacija nastoji da se na što više lokacija u svijetu okupi što više osoba različitih dobnih skupina i sudjeluje u nekoj vrsti orijentacijske aktivnosti. U provedbi projekta sudjeluju klubovi nacionalnih orijentacijskih federacija koji u suradnji sa školama i drugim obrazovnim ustanovama pokušavaju dati veliki doprinos u obrazovanju i samom razvoju orijentacijskog sporta.

Obilježavajući Dan izviđača, 19. svibnja, Odred izviđača Ludbreg u petak je organizirao svečanost promocije završenih polaznika tečaja za izviđačke voditelje kojem su u gradskom parku pribivali i  drugi izviđači, roditelji i prijatelji polaznika. Osmomjesečni tečaj uspješno su završili: Teo Jug, Anja Premec, Lorena Namjesnik, Simon Triplat, Tara Kovačić, Leon Posavec, Roko Ivanuša i Karen Bobetić.

Tara Kovačić i Anja Premec unaprijeđene su u izviđačke predvodnice, a Teo Jug u izviđačkog vodnika i zajedno s drugim predvodnicima već rade u postojećim skupinama mladih izviđača.  Ostali polaznici tečaja - izviđači-kadeti, postat će voditeljima skupina na jesen, poslije upisa novih članova na početku nove školske i izviđačke godine.

Podsjetimo, izviđači su svjetski pokret s preko 50 milijuna članova, osnovan 1907. godine, ali su i način života mladih koji se u malim grupama, najčešće u prirodi, neposredno uče samostalnosti i odgovornosti, prijateljstvu, zajedničkom radu i prihvaćanju različitosti i razvijanju sposobnosti organiziranja i vođenja potrebnih u budućem životu i radu.

Izviđači su najbrojnija i najljepša organizacija mladih na svijetu. Od 2000. godine i Odred izviđača Ludbreg dio je svjetske ali i velike hrvatske izviđačke obitelji koju čini oko 4.000 izviđačica, izviđača, izviđačkih voditeljica i voditelja Saveza izviđača Hrvatske.

Od dječaka najbrži su bili Borna Megla (1.), Fran Štengl (2.) i Niko Karuza (3.) Od djevojčica na pobjedničko postolje su stale Jelena Janušić(1.), Gabrijela Gotić (2.) i Julijana Fic (3.)

Promocijom polaznika tečaja za izviđačke voditelje proslavili svoj dan

50 godina dolaska sestara Milosrdnica u župu Ludbreg

Posljednjeg svibanjskog vikenda u Ludbregu se obilježava proslava jubileja 50 godina dolaska sestara Milosrdnica u župu Ludbreg.

Povijest hrvatskih milosrdnica započinje 5. rujna 1845. godine, kada je na poziv zagrebačkog biskupa Jurja Haulika iz austrijskog Tirola stiglo u Zagreb šest sestara, da bi kao učiteljice preuzele rad u zagrebačkim katoličkim školama i kao bolničarke u bolnicama koje se planiralo osnovati. Biskup Haulik dao je prethodno za sestre sagraditi crkvu i samostan u kojemu i iz kojega su mogle vršiti svoj apostolat služenja bližnjemu u duhu kršćanske ljubavi sv. Vinka Paulskog i sv. Lujze de Marillac.

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih. S vremenom proširuju svoju osnovnu djelatnost radom u raznim crkvenim ustanovama, posebno na župama, gdje katehiziraju djecu i mlade, te brinu o ljepoti liturgijskih slavlja. Danas one i na razne druge načine  izlaze u susret potrebama Crkve i suvremenog čovjeka, uvijek osjetljive na potrebe onih koji su najsiromašniji.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

U Ludbreg su prve sestre, s. Helma Cvetnić, s. Nikostrata Županić i s. Luminoza Križan stigle 14. svibnja 1973. godine.

- Mnogi još pamte sestre u ovoj župi i više od 50 godina.

To je zato što je ova župa imala duhovnih zvanja i prije nego su prve sestre stigle milosrdnice stigle u župu – kaže nam s. Kristina, jedna od sestara koje djeluju u Ludbregu.

Proslava jubileja u Ludbregu traje četiri dana. Sve je započelo u četvrtak 25. svibnja kada je misno slavlje predvodio vlč. Tihomir Kosec. Na dan izlaženja

Ludbreških novina, u petak 26. svibnja misu u 18:30 predvodi vlč. Mislav Mikac uz pratnju zbora mladih Trinitas. U subotu 27. svibnja misno slavlje u 18:30 predvodi mons. Josip Đurkan uz pratnju župnog zbora župe Legrad. Središnja proslava održava se u nedjelju 28. svibnja u 18 sati kada misno slavlje predvodi mons. Bože Radoš, biskup varaždinski uz sudjelovanje župnog mješovitog zbora. Važan jubilej naravno od ve-

likog je značaja za časne sestre koje su trenutno u službi u Ludbregu. Redovnički život podrazumijeva život u zajednici utemeljen na ljubavi prema Bogu i ljudima.

- Naš dan sastoji se od svakodnevne jutarnje molitve nakon čega slijedi odlazak na svetu misu te kasnije na doručak. Dalje nas čekaju naše dnevne obaveze – rad u školi koji obavlja s. M. Karla, rad na župi sakristanke, sviračice, uređenja i ukrašavanja crkve koje obavljam ja, te kuhanje za nas sestre. Taj dio obavlja s. Gordana. Dan također završavamo molitvom i zahvalom za sve. Naše sestre obavljaju i razne druge službe po župama. Volimo ovaj naš poziv koji smo odabrale po utemeljitelju SV. Vinku Paulskom i karizmi koja se sastoji od rada sa siromasima, bolesnima, djecom, mladima i starima – kaže nam s. Kristina. Ona je u svoj poziv bila sigurna još od najranijeg djetinjstva i već nakon završenog četvrtog razreda osnovne škole otišla je na daljnje školovanje u Požegu.

- U to vrijeme bilo je moguće već u toj dobi krenuti u samostan i tamo nastaviti obrazovni put. Bila sam mlada kada sam odlazila od doma i hrabro sam se držala. Mama je išla sa mnom, prespavala tamo također, pitala me idući dan jesam li se predomislila, a ja sam odlučno rekla ne. - prisjeća se s. Kristina, koja je rodom iz Molva.

- Roditeljima nije lako kad dijete odlazi od kuće, posebno u toj dobi, ali kad su se uvjerili da mi je dobro i da sam zadovoljna i njima je bilo lakše – kaže s. Kristina.

Sveti Vinko Paulski (1581.1660.), veliki apostol kršćanske ljubavi, osnovao je u Parizu godine 1633. zajedno s Lujzom de Marillac, družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za ljude s ruba društva – za napuštenu djecu, siromahe, bolesne, stare, zatočene. Tim su Vinkovim djelom redovnice po prvi puta bile uključene u aktivni apostolat jer je osnivanje Kćeri kršćanske ljubavi bio početak života i djelovanja redovnica izvan klauzure. Kako se njihov broj neprestano povećavao, njihova se djelatnost počela širiti i izvan granica  Francuske – po Europi i svijetu. Danas je stablo Vinkovih milosrdnica najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo svojih ogranaka, od kojih jedan zasađen i u Hrvatskoj.

Volimo ovaj naš poziv koji smo odabrale po utemeljitelju SV. Vinku Paulskom i karizmi koja se sastoji od rada sa siromasima, bolesnima, djecom, mladima i starima.

Ljetu ususret!

Lipanj je kod većine ljudi mjesec kad su najbolje raspoloženi. Mjesec hortenzija, početka školskih praznika, dugačkih dana, lijepog vremena i najbolji trenutak za pripremu Pavlove torte.

Pavlova je jedinstveni desert koji se ističe svojim karakterističnim sastojcima i prepoznatljivim izgledom. Iako se može smatrati vrstom torte, razlikuje se od klasičnih torti koje se obično peku u kalupima i sastoje od biskvitnih kora i kreme. Pavlova se sastoji od smjese tučenih bjelanjaka i šećera, poznate kao meringa, oblikovane u kružnu ploču. Izvana je hrskava, a iznutra meka i lagana poput oblaka. Obično se ukrašava šlagom i svježim voćem poput jagoda, malina, borovnica, kivija ili manga, koji joj daju svježinu i dodatno naglašavaju okus. Iako Pavlova ima prepoznatljiv izgled i karakteristične sastojke, njezina priprema može biti izazovna zbog brojnih čimbenika koji mogu uzrokovati da se uruši, popuca ili postane mekana, mokra i ljepljiva. U nastavku ćemo pružiti neke korisne savjete za njihovo izbjegavanje.

Porijeklo

Unatoč brojnim istraživanjima, porijeklo te torte ostaje predmetom žustre rasprave između Australije i Novog Zelanda te ne postoji odlučujući dokaz koji bi jednu stranu postavio u prednost.  Rana povijest ove slastice može se pratiti u Australiji, gdje su pronađeni vrlo slični recepti, od kojih najraniji potječe iz 1906. godine. Prve verzije nisu nosile današnji naziv, već su bile poznate samo kao ”torta s kremom”. Naziv pavlova se pojavio mnogo kasnije, nakon što je torta postala popularna u Novom Zelandu. Ime je dobila po Ani Pavlovoj, poznatoj balerini koja je u ove dvije zemlje gostovala tijekom turneja ruskog baletnog ansambla 1926. i 1929. godine. Smatra se kako je torta nazvana po njoj zbog lakoće pokreta po kojima je

ova balerina bila poznata, što se odražava i u teksturi samog deserta. Postoje i mišljenja koja ukazuju na to da se podrijetlo ove torte ne može vezati uz samo jednu zemlju. Neki istraživači tvrde da su slični recepti u Engleskoj i Njemačkoj postojali još u 19. stoljeću, dok drugi ističu kako su se slične slastice u istom razdoblju pojavile i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Priprema

Pavlova se priprema tako da se bjelanjci zajedno s prstohvatom soli istuku u vrlo čvrsti snijeg. Postupno se dodaje šećer u prahu, prije nego što se umiješaju ocat ili limunov sok i gustin. Smjesa se zatim premješta na papir za pečenje i oblikuje u krug promjera od oko 20 cm s blago udubljenom sredinom. Pavlova se peče u pećnici na relativno niskoj temperaturi od 120 do 150 °C tijekom 45-60 minuta, a zatim ostavlja u pećnici kako bi se ohladila i osušila.

Dok se torta hladi, potrebno je pripremiti nadjev. Vrhnje se izmiksa u šlag kojem se može dodati malo arome vanilije. Voće se opere, očisti i po potrebi nareže na manje komadiće. Kada se torta potpuno ohladi, premješta se na pladanj za serviranje, premazuje šlagom i ukrašava voćem.

savjeta za savršenu Pavlovu

1. Koristite šećer u prahu umjesto običnog šećera kako biste smanjili vrijeme miješanja i izbjegli velike mjehuriće zraka koji uzrokuju pucanje kore tijekom pečenja.

2. Miješajte bjelanjke na niskoj brzini prije dodavanja šećera kako biste spriječili stvaranje velikih mjehurića zraka koji također mogu uzrokovati pucanje tijekom pečenja.

3. Pazite na oblikovanje kore kako biste izbjegli stvaranje velikih mjehurića zraka koji mogu

puknuti tijekom pečenja. Potrebno je ravnomjerno rasporediti smjesu i stvoriti glatku površinu bez zračnih džepova.

4. Postupak postupnog hlađenja u pećnici je vrlo važan kako bi se izbjeglo pucanje. Pećnica se treba isključiti i ostaviti zatvorenom sve dok se pavlova potpuno ne ohladi, što može potrajati nekoliko sati. Otvaranje pećnice prerano može uzrokovati naglu promjenu temperature koja može uzrokovati pucanje.

Uspjeh ludbreških srednjoškolaca na državnom natjecanju WorldSkills Croatia

Izvrsne rezultate postigli su učenici iz Varaždinske

županije na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola “WorldSkills Croatia 2023.” – čak 20 medalja osvojilo je 26 učenika: osam zlata, osam srebrnih medalja i četiri bronce.

Državno natjecanje je u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih održano u Zagrebu od 10. do 12. svibnja. Riječ je o najvećem događaju u obrazovanju u Hrvatskoj i najvećem natjecanju u ovom dijelu Europe koje je ove godine okupilo više od 400 najboljih učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske, koji su se natjecali u 46 disciplina.

Među državne prvake upisala se i Nina Kraus Jagić, učenica 3. E razreda Srednje škole Ludbreg. Pod vodstvom mentorice Maje Prebegović, na najbolji je način pokazala svoje znanje i vještine i potpuno zasluženo osvojila prvo mjesto u kategoriji Prodajne vještine.

Srebrom su se okitili Martin Petric, Marija Kokolek i Viktorija Kraus, također učenici Srednje škole Ludbreg koji su se natjecali u Međusektorskoj smotri učeničkoga stvaralaštva – Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Pod mentorstvom prof. Željka Posavca izradili su Nožni miš za osobe s oduzetim ili oštećenim gornjim ekstremitetima.

Četiri

Maja Prebegović i Nina Kraus Jagić

Marija Kokolek, Martin Petric i Viktorija Kraus

Maja Prebegović i Nina Kraus Jagić

Zlatni pir Đurđe i Dragutina Pokos

Sredinom svibnja, Đurđa i Dragutin Pokos proslavili su zlatni pir. Bračnom paru Pokos na pedeset neprekidnih godina u braku čestitali su članovi obitelji, rodbina i prijatelji te im poželjeli još puno sretnih i uspješnih godina u njihovom zajedničkom životu. Na fešti su bili prisutni sinovi Dejan i Siniša, snahe Dijana i Nataša te unuke Sara, Jenifer, Nikolina i Ema. Dugovječnost i održivost svoje bračne zajednice Đurđa i Dragutin pripisuju međusobnoj toleranciji i razumijevanju čak i u trenucima kada nije sve išlo po planu. -Ja sam iz Ludbrega hodala u Komarnicu na ferje kod bake i djeda. Upoznali smo se vrlo mladi na kupanju kod mlina na Plitvici u Luki Ludbreškoj. U našoj vezi nije bilo trzavica jer Dragec je jako dobar čovjek, a osim toga imala sam razumijevanja za njegovu prvu zanimaciju, a to je pogađate, nogomet – rekla je slavljenica Đurđa. Gospođa Đurđa je već petnaest godina u mirovini koju je zaradila radeći u Općini Ludbreg i na policiji. Dragutin je u mirovini tek sedam godina, a radio je u Sloveniji i u Lukapsu.

-Moja supruga je najbolja žena na svijetu i mogu tvrditi da sam njezinom ženidbom dobio glavni zgoditak na lotu. Jako dugo sam igrao seniorski, a kasnije i veteranski nogomet, često me nije bilo kod kuće, ali ona nikad nije prigovarala – rekao je slavljenik Dragutin.

Članovi obitelji i gosti, njih šezdesetak, poželjeli su slavljenicima puno zdravlja te im zahvalili na fešti koju su im Pokosovi pripremili. Bilo je tu i originalnih poklona pa su tako Pokosovi dobili i vrtnu garnituru koju su odmah iskoristili za fotkanje s gostima. Vjerujemo da će za deset godina Đurđa i Dragutin organizirati dijamantni pir te ponovno prijazno iznenaditi svoje goste. Piše: Dražen Vađunec

NARCISA – ŽENE U BORBI PROTIV RAKA DOJKE

Aktivan svibanj

Udruga Narcisa – žene u borbi protiv raka dojke organizirala je početkom mjeseca Dan otvorenih vrata i susret udruga sjeverozapadne Hrvatske. Uz domaćina, ludbrešku udrugu, sudjelovale se članice Udruga žena liječenih od raka dojke Sveta Margareta, Udruga Agata Križevci, Udruga Nova Nada Čakovec, Udruga Nada Koprivnica i Mammae klub Varaždin. Dan otvorenih vrata održava se s ciljem infor-

miranja javnosti o radu udruge u lokalnoj i široj zajednici. Nova aktivnost ludbreških Narcisa slijedi već ovaj vikend. U suradnji s Društvom žena Hrastovsko u nedjelju 28. svibnja organiziraju panel predavanje ”Pregledaj se na vrijeme, bez dileme”. Predavanje će biti održano u Društvenom domu u Hrastovskom s početkom u 16 sati. Prije predavanja bit će moguće izmjeriti razinu šećera u krvi te visinu krvnog tlaka.

Cvjetna izložba članova Likovnog druženja Ludbreg

U Ludbregu je početkom mjeseca sve bilo u znaku cvijeća. Naime, od 5. do 7. svibnja održavala se 26. međunarodna izložba i sajam cvijeće ’Flora Centrum mundi’. Uz centralni izložbeno prodajni dio na Otoku mladosti održavao se niz popratnih programa na prostoru Zanatskog trga, glavnog gradskog trga i dvorca Batthyny. Upravo je u dvorcu Batthyany bila održana izložba članova Likovnog udruženja Ludbreg. Tema je, pogađate, bila cvijeće. - Članovi Likovnog udruženja Ludbreg razmišljali su i radili radove u sferi tematike cvijeća,

vezano na dugogodišnju tradiciju ludbreškog kraja u uzgoju cvijeća. Koristimo izložbu da dočaramo ljepotu raznovrsnosti cvijeća kojim naš ludbreški kraj obiluje. Tako da nam inspiracije svakako nije nedostajalo. Većina članova izražava se u tehnici akrilika na platnu i suhog pastela. - istaknula je predsjednica udruženja Elvira Štabi koja je i sama bila jedan od izlagača.

Uz Elviru, svoje su radove izložili i Claudia Kuzmić, Irena Perić, Ljiljana Ivančić, Ljiljana Šartaj, Marija Kovačić, Jadranka Draganić, Iva Osivnik i Petar Smolčić.

Posjetitelji uživali u izložbi minijaturnog bonsai drveća

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany u Ludbregu, u periodu od 4. do 7. svibnja, održana je izložba ‘Svijet minijaturnog drveća’, poznatija kao bonsai izložba. Riječ je o izložbi u organizaciji Bonsai udruge ’Sjeverozapad’, a koja je ujedno bila dio programa ovogodišnjeg sajma cvijeća ’Flora Centrum mundi’.

Aleksandar

Horvat, predsjednik Udruge ‘Sjeverozapad’ koja okuplja bonsai uzgajivače s područja sjeverozapadne Hrvatske podsjetio je kako je do sad u Ludbreg održano osam ovakvih izložbi. Ove je godine tako na prvom katu ludbreškog dvorca bilo izloženo četrdesetak stabala uglavnom autohtonih vrsta. Drvca uzgojena u bonsai formi su ‘nikad završeno djelo’, spoj hortikulture i umjetnosti, koje svoje porijeklo vuče iz drevne Kine - Kad je kineski car poželio da mu se izradi maketa njegova carstva, kreativni podanici su u

Bilo je izloženo četrdesetak stabala uglavnom autohtonih vrsta

nju ugradili i pravo živo malo drveće. Ti minijaturni pejzaži zvali su se ‘penjing’. Tijekom godina, drveće je izdvojeno iz makete i posađeno u posude u kojima je nastavilo rasti. Bonsai je u najslobodnijem prijevodu ‘drvo u posudi’ - ističe predsjednik Udruge, koji je ujedno i sam jedan od izlagača.

su bilj ne vrste koje nisu specifič ne za naš kraj, osjetljivi je i treba im posvećivati dodatnu pa žnju, većina uzgajivača radije uzgaja glog, grab, bukve, ja vor, brijest te druge vr ste drveća koje pro nalazimo u našim

U Ludbregu gostovao Mario Raguž

’Posliednji tabu’, roman hrvatskoga književnika, publicista i novinara Marija Raguža s tematikom romansirane ljubavne priče koju je smjestio u alternativni povijesni okvir, predstavljen je u Gradskoj knjižnici i čitaonici ’Mladen Kerstner. Radnja romana događa se u Hrvatskoj 2000-tih godina. No, to nije današnja Hrvatska, nego hipotetska Hrvatska u kojoj je uspio ’puč Lorković-Vokić’ 1944. pa je tadašnja NDH prešla na stranu saveznika, a hrvatski partizani i ustaše su sačuvali hrvatsku Državu koja je nakon rata krenula demokratskim putem.

Ta činjenica da se Raguž ’drznuo’ govoriti o jednom od najvećih tabua našega društva, priskrbio mu je na početku neočekivane probleme oko izdavanje knjige. Planirao je, kaže, tekst izdati uz dnevne novine kako bi priča doprla do što većeg broja čitatelja. Priču je ponudio jednom našem dnevnom listu. Urednik se oduševio, prihvatio ponudu i onda mu se više nije javljao. Tek nakon mjesec dana ponovo ga je primio i rekao mu da se to boji objaviti. Nije bolje sreće bio ni s uredništvom drugog dnevnoga lista. Odbili su ga i u jednoj velikoj izdavačkoj kući s obrazloženjem da se oni ne bave tom tematikom. Ni to ga odbijanje nije obeshrabrilo, jer je i velikog Paula Coelha odbilo čak 50 izdavača!

Četvrti pokušaj je ipak uspio i knjigu je tiskao nakladnik ’Despot Infinitus’.

Zašto su se izdavači uplašili jedne ljubavne priče u kojoj se glavni lik romana, mladi novinar Hrvoje želi oženiti svojom djevojkom Anom. Za brak mu treba stalan posao i djevojčin pristanak. Konačno je uspio dobiti stalan posao pa kreće u prosidbu. No, to ne ide bez problema. Dobio je posao, ali i tešku novinarsku zadaću. Njegov glavni urednik, inače iskusni novinar, daje mu zadatak da istraži istinu o logoru Jasenovac. To je osjetljiva tema koja će mu donijeti dosta problema. Još više problema ima sa ženidbom jer roditelji nisu iste političke orijentacije, a vjerski i nacio-

nalno nije sve kako bi željeli Hrvojevi roditelji. To je roman koji oslikava naše podijeljeno društvo na ’naše’ i ’vaše’. Ta je podjela kao prokletstvo nametnuta u našem društvu radi nečijih interesa, a može je pobijediti istina, ljubav i praštanje. Uz autora, o romanu je govorio književnik i književni kritičar Ivan Babić, a ulomke iz romana čitao je Aleksandar Horvat.

Đurđica Čilić Ludbrežanima predstavila svoj novi roman

U vijećnici Centra za kulturu i informiranje ’Dragutin Novak’ predstavljen je roman ’Novi Kraj’ autorice Đurđice Čilić. Program je vodila prof. Lidija Novosel koja se osvrnula na prijašnji rad autorice te je kroz razgovor s njom, publici dala uvid o autorici i njezinom radu. Glazbena gošća Neda Njegač je kroz nekoliko dobro biranih skladbi upotpunila ovo književno druženje.

Kroz ovo druženje, autorica nam je ispričala zanimljivu priču o sebi i svojim knjigama. O tome kako je nastao roman ”Novi kraj”. Da se on u biti može preslikati i na svakog od nas u nekom metafizičkom razmišljanju o prolaznosti života. Govori nam kako je svaki trenutak dragocjen te da ga moramo iskoristiti najbolje što možemo.

U romanu ’Novi kraj’ autorica priča o davno započetom i nikad dovršenom razgovoru s majkom, njen oproštaj s njom kao pripremna inačica onoga neminovnog. U toj presudnoj dionici roman prati autoričino nadvremensko putovanje od trenutka kada saznaje da joj je mama teško bolesna i osvješta-

va si da im zajedničko vrijeme curi, usputno nam nudi crtice iz njena življenja u vječnom sada, koje se isprepleću s gotovo svakotjednim petosatnim vožnjama na relaciji Zagreb–Vitez u posjet majci i susretima s vlastitom budućom prošlošću, donosi prizore iz majčine

prošlosti koje pripovjedačica uz njeno uzglavlje diskretno zapisuje na papir, suočava nas s nužnošću da se naviknemo na ono na što se ne možeš nikad naviknuti, i vodi sve do katarzičnog mirenja s time da kada nam neka draga osoba umre, ipak ostaje naša priča o njoj.

UČENICI ISTRAŽIVALI PRIČE I LEGENDE NAŠEG KRAJA

Predstavili ih kroz izložbu u dvorcu Batthyany

'S koljena na koljeno' naziv je izložbe koja je 19. svibnja otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany. Izložba govori o pričama i legendama našeg kraja koje se usmenim putem prenose s generacije na generaciju.

Ono što je zanimljivo je da su u pripremi izložbe sudjelovalo učenici OŠ Ludbreg, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec te članice udruge 'Žene iz Centra svijeta'.

- Učenici su mjesec dana aktivno istraživali zanimljive priče svog kraja, a glavni izvori informacija bile su im njihove obitelji, bake i djedovi, susjedi, rodbina. Priče i legende koje su saznali prikazane su upravo kroz ovu izložbu prigodnog naziva 'S koljena na koljeno'. - objasnila je Jelena Koprek, voditeljica Muzeja grada Ludbrega, glavnog organizatora ovog događaja.

Muzej je u sklopu ove akcije prezentiran kao mjesto kreativnog učenja i stvaranja, a nematerijalna baština kao vrijedna i zanimljiva. Potvrdili su nam to i sami učenici. Među pričama i legendama koje su dio ove izložbe smjestila se i priča o nastanku imena sela Hrženica i Priles koju su istraživale Ivona i Lara, učenice 7. razreda OŠ Sveti Đurđ.

- Za istraživači dio trebala su nam otprilike 2 tjedna. Bilo nam je zanimljivo slušati priče koje su nam pričali naši stariji sumještani i obitelj. - rekle su nam.

Vjerujemo da i vi znate neke od priča koje su izložene u sklopu ove izložbe, a vjerujemo da ćete se s nekima 'sresti' po prvi puta.

- Nastavit ćemo s istraživanjima na ovu temu, nastavit ćemo prikupljati priče i legende kako bismo jednog dana izdali publikaciju o usmenoj predaji na-

šega kraja. Želja nam je da sve ove prikupljene priče koje vidite danas na izložbi također objedinimo u jedno manju knjižicu kako bi ostale zapisane. Mislim da će te pričice biti drage svima.

- istaknuo je Branko Dijanošić, ravnatelj Centra za kulturu i informiranje

'Dragutin Novak' Ludbreg. Spomenimo i kako su sve priče popraćene likovnim radovima za koje su također zaslužni sami učenici.

Ovom izložbom Muzeja grada Ludbrega po prvi se puta uključio u Edukativnu muzejsku akciju koja se već 28 godina održava u povodu Međunarodnog dana muzeja. Glavni cilj akcije je aktivno uključivanje posjetitelja svih dobnih skupina u rad muzeja. Napomenimo i kako je izložba ujedno i dio programa Ludbreg petkom, a može se razgledati sve do 1. lipnja i to radnim danom od 07:30 do 14 sati uz prethodnu najavu na broj telefona 042/421512. Ulaz je besplatan.

ODRŽAN FESTIVAL ‘PODRAVSKE NOTE’

U Ludbregu gostovalo šest zborova

Mješoviti pjevački zbor Podravina 20. svibnja bio je domaćin 2. festivala zborova ‘Podravske note’ koji je održan u ludbreškoj kinodvorani. Riječ je o festivalu kojim organizatori žele promovirati zborsko pjevanje koje u Ludbregu ima dugu tradiciju. – Uz suradnju Grada Ludbrega i Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ vjerujemo u održavanje ovog festivala i narednih godina. Prvi festival je bio 2019. godine nakon čega nas je korona sprječavala u daljnjoj organizaciji, ali sada je to iza nas i možemo krenuti s planovima. –istaknula je predsjednica MPZ-a Podravina Jasmina Bačani. Domaćini su ovom prigodom ugostili šest zborova iz Varaždinske, Koprivničko – križevačke i Međimurske županije. Među njima bio je i zbor ’Kapela Paulina Warasdin’.

- Na ovom festivalu bili smo i 2019. godine. Drago nam je da opet smijemo nastupati nakon korona krize. Što se tiče organizacije ovakvog festivala to mogu samo zdušno pozdraviti, posebice u kontekstu kada nema natjecanja, nego se zborovi druže u jednom opuštenoj atmosferi. Za nas dirigente je to važno je možemo procijeniti kako zbor trenutno ’stoji’. - rekao je dirigent zbora Zdenko Kušćer.

Uz njih je na ludbrešku pozornicu stao i zbor KUD-a Mura iz Murskog Središća, MPZ ’Dr. Vinko Žganec’ iz Vratišinca, MPZ Josip Vrhovski iz Nedelišća, MPZ KUD-a ’Ivan vitez Trnski’ iz Novigrada Podravskog te Ansambl ’Pučpuljike’ iz Čakovca, a program je započeo nastupom domaćina. U sat i pol trajanja festivala publika je imala prilike čuti pjesme našeg zavičaja, kajkavske, narodne i svjetovne pjesme. Svaki zbor bio je nagrađen velikim pljeskom publike, što im je, vjerujemo, motivacija i poticaj za dolazak i iduće godine.

Košarkaši već razmišljaju u predstojećoj sezoni

Seniori KK Grafičar proteklu su sezonu u 3. Košarkaškoj ligi završili na četvrtom mjestu. Nije to nivo rezultata na koje smo navikli. Istina, ostvaren je cilj neraspadanja seniorske ekipe, no rezultat nije na nivou. Problemi se jasno mogu detektirati :nedostatak učinka pod koševima, stil igre, nedostatak nekih bitnih igrača na važnim utakmica. Da ne idemo dalje i u dubinu. Nadamo se da će iduće sezone novi trener Horvat iznaći rješenja za sve probleme i da će se ekipa boriti za naslov prvaka kako bi došla u ligu u kojoj je i njeno prirodno mjesto. Neće biti lagano izaći iz ove lige, upozoravalo se... Ono što stavlja osmijeh na lice svakako su rezultati svih ostalih uzrasnih kategorija, koje su, manje-više, igrale u državnim završnicama. Oko iskusnog košarkaša u mladim kategorijama primjećuje niz ekstratalentiranih mladaca, za koje se nadamo da će ostati ovdje u Ludbregu. Jer iako je hrvatska košarka na niskim granama, uz stalne svađe na čelu organizacije, uvijek se od strane klubova mreža plete prema talentiranim košarkašima iz manjih sredina. Ova naša šira regija posljednjih petnaestak godina postala je pravi zlatni rudnik. Ovdje su se kao reprezentativci etablirali, krenimo od Križevaca, i trojica Tomasa koji su igrali u reprezentaciji, Svoboda je imao odlično prvoligaško iskustvo, i postao jedan od najboljih hrvatskih haklera. Katanović je jedan od najboljih mladih košarkaša u državi. Iz Bjelovara stiže Božić, najbolji igrač ABA lige koja pokriva cijelo područje bivše Jugoslavije. Iz Čakovca je tu Jambrović koji je u vrhu kvalitete krilnih centara u Hrvatskoj. Znači, može se i u malim sredinama. Nekoliko igrača iz Ludbrega moglo bi doseći te visine, hvatajte me za riječ, idućih godina. Što se tiče nekih dodatnih zanimljivosti kažimo da se Ludbrežani pripremaju za organizaciju tradicionalnog ludbreškog hakla, koji bi se ovog puta održao, tako je zasad plan, 10. lipnja na novom igralištu kod Bednje. Tog dana, kako se razmišlja, trebala bi popodne nastupiti mladi košarkaši, a kasnije u večernjim satima i seniori. Sve uz obilje dobre glazbe. Događaj na kojem valja biti prisutan. Uz to, Ludbrežani će biti domaćin i već jesu različitim selekcijama hrvatske košarkaške reprezentacije. Od srijede je ovdje selekcija U-18, u lipnju se očekuje dolazak reprezentacije U-20, a u srpnju reprezentacije U-16.

Piše: Neven Jerbić

Rukometaši na kraju osmi

S puno optimizma ludbreški rukometaši krenuli su u sezone

2. HRL. Na skupštini je spominjana od strane predsjednika

Sinkovića borba za prvo mjesto, kako bi se takvim izvanrednim plasmanom obilježili

50. obljetnica kluba. Jako dugo, gotovo dvadeset kola, postaja-

la je ta šansa, no nakon poraza na domaćem parketu protiv zagrebačkog Medveščaka, Ludbrežani su gotovo nestali s parketa. Šest uzastopnih poraza bacilo ih je na osmu poziciju. Usprkos svega to je čak i bolje nego prethodnih sezona. Prvo mjesto zauzela je druga ekipa

Rudara, druga je bila Petrinja, treća Koprivnica, četvrti Medveščak. Rekli smo Ludbrežani su bili osmi. Od pojedinaca

Petar Horvat je zauzeo šesto

mjesto na listi strijelaca sa 161 postignutim pogotkom, u prosjeku 6.71 po utakmici. Elvin

Petrošanec je zauzeo dvadeseto

mjesto sa 102 pogotka ili 5.37 po utakmici, a Sinković je bio

45. strijelac sa 77 pogodaka ili 3.67 po utakmici. Na sezone su

osvrnuo šezdesetogodišnji trener Ludbrežana Andrija Pišpek. - Bila je ovo sezona gdje smo dugo bili u igri za vrh ljestvice. Gotovo dvadesetak kola bili smo na prvom ili drugom mjestu, a nakon poraza od Medveščaka došle su i ozljede, poslovne obveze igrača pa smo završili u sredini ljestvice. Druge sezone nadam se da ćemo biti u istom sastavu i opet igrati bitnu ulogu u prvenstvu.- Piše: Neven Jerbić

Tenisači na pravom putu, tenis u Ludbregu je opet ’in’

Po prvi puta u povijesti ludbreškog tenisa igra se 3. Savezna seniorska liga, koju organizira

Hrvatski teniski savez. Uz Ludbrežane u njoj se natječu etablirani teniski centri, između ostalog, klubovi iz Koprivnice, Bjelovara, Ivanca, Čakovca, Donje Dubrave. Iako novak u ligi TK Ludbreg već je ostvario i prvu pobjedu. Na uvijek zahtjevnom gostovanju u Čakovcu s čak 6-1 svladan je TK Franjo Punčec. Taj uspjeh ostvarila je ekipa u sastavu; kapetan Jurica Pokos i zamjenik kapetana Bruno Hereković, koji zaista daju sve za ovaj popularni klub, zatim Karlo Gal i Karlo Vađon, Tihomir Smontara, Matija Kolak, dva nešto iskusnija ali odlična tenisača Dario Posavec i Denis Balažinec, Matija Kolak, a kao ispomoć tamo su bili i Franjo Gal te Stjepan Gal. Pred Ludbrežanima su nova iskušenja, prvo u Bjelovaru, a zatim i Ludbreg, gdje će kad se izgradi i treći teren biti mnogo fluidnije, a atraktivnije za publiku. Tenis je opet „in“ u Ludbregu, provjerite . Piše: Neven Jerbić

Plitvica i Mladost u borbi za sam vrh prvenstvene ljestvice

Jako dobru sezonu u 1. Županijskoj nogometnoj ligi Varaždin ostvarila su sva tri ludbreška predstavnika.

Naime, s ludbreškog područja u ligi sudjeluju tri kluba Plitvica iz Selnika, Mladost iz Sigeca Ludbreškog i Zadrugar iz Hrastovskog. Sve tri naše ekipe imale su izuzetno uspješnu sezonu i plasirale se u Ligu za prvaka gdje će odigrati po pet jakih utakmica u borbi za naslov prvaka koji donosi plasman u elitni rang. U Elitnoj ligi igraju ozbiljni klubovi poput Bednje iz Beletinca, Poleta iz Tuhovca, Nedeljanca ili pak Ivančice iz Ivanca koji na svojim utakmicama uspijevaju privući velik broj navijača iz šire okolice. Radi se o ligi koja je samo jednu razinu niže od 3. HNL Skupina Sjever u kojoj igra ludbreška Podravina. Samo ovogodišnje natjecanje u 1. ŽNL Varaždin bilo je izuzetno zanimljivo. Jesenski naslov pripao je Razvitku iz Čičkovine koji također sanja snove o igranju u višem rangu natjecanja pa su već krenuli i u uređenje glavnog i pomoćnog terena te klupskih prostorija. Iako su bili drugi na tablici, Selničani su tijekom zime promijenili trenera pa je seniorsku ekipu Plitvice preuzeo Antun Havaić Hava koji je nanizao čak devet uzastopnih proljetnih pobjeda. Razvitak je osim u Selniku bodove izgubio i u Hrastovskom te u Sigecu Ludbreškom pa je Plitvica zasjela na vrh prvenstvene ljestvice s četiri boda prednosti. Tri tjedna kasnije Plitvica je ponovno bila domaćin Razvitku no nije uspjela materijalizirati terensku nadmoć i prilike pretvoriti u pogotke. S druge strane gosti su postigli eurogol u pretposljednjoj minuti susreta i ponovno došli na samo bod zaostatka. Plitvica je osam dana kasnije gostovala kod Mla-

dosti, koju vodi trener Goran Turek, u Sigecu Ludbreškom i glatko izgubila rezultatom 3:1 pa se na lidersko mjesto na ljestvici ponovno vratio Razvitak.

-Planirali smo ići u viši rang i prijavili smo se za Elitnu ligu, ali nismo dobili licencu jer imamo samo 17 igrača mlađih uzrasta. Prema pravilima ŽNS Varaždin klubovi u tom rangu natjecanja moraju imati najmanje 30 mladih igrača koji su u

ovoj sezoni odigrali najmanje po osam prvenstvenih utakmica – rekao je Stanko Detelj, predsjednik Plitvice. Mladost je u završnici prvenstva imala poteškoća s igračkom križaljkom i nije prijavila licenciranje za viši rang natjecanja. Trenutno treće mjesto na ljestvici u potpunosti zadovoljava klupske ambicije Sigečana. Zadrugar je pak previše bodovno zaostao da bi mogao

Pred Podravinom spašavanje sezone

Ova sezona nogometašima

Podravine kao i njihovim simpatizerima nije onakva kakvu su očekivali. U prvenstvu se Plave bluze nalaze na posljednjoj poziciji dva kola prije kraja, a u poluzavršnici kupa ŽNS Varaždin hvataju u uzvratnoj utakmici protiv Novog Marofa dva gola zaostatka. Zimsko pripremno razdoblje davalo je naznake optimizma, no pribojavali smo se da je optimalna forma prerano dostignuta. Tempiranje forme jedna je od najtežih misija svakog trenera. U drugom dijelu prvenstva 3. Nogometne lige krenulo se solidno, čak se pomišljalo i o ponovnom plasmanu među 5-6 najboljih, no tada kreću lošije igre, neke nesmotrenosti na treningu koje dovode do ozljeđivanja ponajboljeg igrača Samboleca koji je dobar dio prvenstva morao apstinirati od igre. Ostale ekipe s dna ljestvi-

ce dosta su se digle, pogotovo Koprivnica i Virovitica, Ludbrežani su s ovim oskudnim igračkim kadrom padali, mladi igrači koji su dobili šanse baš se nisu nametnuli, i rezultat je takav kakav je. Predstoje još dvije utakmice za izbjegavanje posljednje pozicije koja bi mogla značiti i ispadanje iz Lige. To još nije definirano, ali mogućnost postoji. Igra se u subotu, 27. svibnja, u 17:30 sati u Varaždinu protiv Varteksa te u posljednjem kolu

3. lipnja u 17:30 sati na domaćem terenu protiv Dinama iz Domašinca. Objektivno, za neku šansu da se ne bude posljednji trebalo bi četiri boda...

U Kupu je sreća do poluzavršnice mazila ludbrešku ekipu iako je i tu bilo velikih problema. U poluzavršnici je protivnik Novi Marof, član Elitne lige, ranga ispod Ludbrežana. U prvoj utakmici Marofčani su

na domaćem terenu s 2-0 pobijedili Podravinu. Vrlo brzo, u prvih trinaest minuta postigli su dva pogotka, iskoristili su poroznost sredine i obrane Ludbrežana, a zatim se začahurili na svojoj polovici. Ludbrežani su stremili pogotku, imali više izglednih šansi, domaćin je nekoliko puta izbacivao loptu s crte gola, pa ovaj rezultat i nije najrealniji. Mala razlika u kvaliteti ipak je na strani Podravine, no trebat će to i potvrditi na susretu koji će se protiv Novog Marofa u Ludbregu igrati 30. svibnja u 17,30 sati. Plasman u finale u utakmici u kojoj ne vrijedi pravilo gola u gostima ipak bi bio nešto što bi možda opet vratilo Ludbrežane na putove rezultata koje su postizali proteklih sezona. Trebat će i gromoglasna podrška publike, sve što diše „plavo-bijelo“ je pozvano. Piše: Neven Jerbić

iskoristiti eventualni kiks vodećeg trojca pa će u Hrastovskom sasvim sigurno biti zadovoljni četvrtim ili petim mjestom na tablici. Navijači Zadrugara, također, mogu biti zadovoljni prikazanom igrom svojih ljubimaca koji su pod vodstvom trenera Velimira Špikića, prikazali nekoliko odličnih igara i izvojevali gotovo sve domaće pobjede u lokalnim derbijima. Sve domaće utakmice naših predstavnika

bile su jako dobro posjećene, a naročito njihovi međusobni susreti.

U posljednjem kolu Lige za prvaka u subotu 3. lipnja Zadrugar i Plitvica u Hrastovskom igraju posljednji ludbreški lokalni derbi. Ponovimo, za prva tri mjesta na ljestvici konkuriraju Razvitak iz Čičkovine, Plitvica iz Selnika i Mladost iz Sigeca Ludbreškog.

Piše: Dražen Vađunec

Mladost vs. Plitvica Plitvica vs. Razvitak

Zadrugar vs. Razvitak

Zadrugar vs. Razvitak, navijači

Podravina vs. Polet

Gledimo pri nama v hiži kak bi “zamenili kuhnju“. Denešnje moderne kuhnje su kak svemirski brod, tolko i koštaju. Se je na meru, na struju i na kredit. Peči su na indukcije, perilice ovakve i onakve, spametni frižideri, rol na ventilator, sjeckalice, tosteri, blenderi, erfrajeri, mikseri, ručni, štapni, potopni, mikrovalne, nape, ladlini z amortizerima i na magnete, čuda svetska, posode inoks, staklene, vatrostalne, ekspress poklopci, vok, kamen, keramika, teflon, LED svetlo, digitalne pipe... Još malo, i modernim kuhnjama bu se moglo vjutro naručiti kaj nek skuhaju za obed, kajti jim je internet več z druge strane zida, a umjetnu inteligenciju bu jim več neko ugradil dok nebu imel drugoga posla.

A bakina kuhnja je jeden celi drugi svet svet. V ono vreme, dok je na zidnjaku nad pečjom pisalo “Kuharice manje zbori, da ti jelo ne zagori“, a kojega je baka sama našila i obesila, vidlo se da su žene do kuhnje fest držale. Bilo je to njihovo carstvo. Se je v kuhnji imelo svoje mesto, svoje zakaj i zato. Kuhnja bila mesto gde se bilo celi dan. Jedino se spalo ne v nji.

Kuhnja moje bake ni bila velika. Par metri sim tam. Bila je taman da v nju vlezne zidana peč, kredenc i stol ze stolcima. Imela je dvokrilnoga obloka z duplim štokom i ferungom, obrnjenoga k vulici. Lefko je bilo videti gdo se po vulici i s kim prešetava i prepelava, i gdo bu k hiži došel. Kontra obloka su bila vrata, direkt z prvoga

DOBRI DUH BAKINE KUHNJE

ganjka. Pofarbana na hrđavo, ze starinskom zasvetlanom mesinganom kvakom kaj na ključanici ima maloga poklopca. On bi, dok ključa nema, zastavil znatiželnoga pogleda ili osu koja bi si v bravi gnezdo napravila. Na gornjem delu su vrata imela dva glajža, i prek njih ferungu z nutrašnje strane, na tenki droteni vodilici. Vreme je vrata dobro nagrizlo. Zlizana su i zmazana okoli zasvetlane kvake, otpal je zasušeni staklarski kit kaj je držal glajže, još su jih držali samo oni trokutasti plehnati čavleki. Vrata su imela svoje zvuke: najpre bi zaskrekal feder od kvake, onda bi dva put na kratkoma zacvililo z panta, a dok bi se zaprla, labave glajže bi nekak tupasto zazvonile po drvenomu okviru. Saka kuhinjska vrata v selu su imela svojega zvuka.

Dok sam spomenuil prvoga ganjka, moram još reči da točno prek kuhinjskih vrat bila vrata na tavan. Nakak, ko zna kak i zakaj, je pocek od tih vrat bil na kakvih pol metra visine. Zato su pred tim vratima bile male drvene štengice. Po levi polovici se gazilo če se išlo na tavan, a na desni polovici gornje štenge je bila vedrica z vodom, polek nje posodica ze sopunom, i na prvi štengi mali lavorek. To je se nekak spadalo v kuhnju, kajti je ne bilo niti kupaone v hiži, niti sudopera v kuhnji. V tu emajliranu crlenu vedricu se donesla voda ze zdenca. Gda je trebalo za kuhati se je z plehnatim lončekom nagrabilo v lonec.

Dok bi ja pre baki “služil“ onda je polek vedrice bil i mali plavi plehnati lonček. Kak bi ja doletel “z vuna” , sev razbeleni od trke, tak bi z lončekom par put zagrabil i popil zdenu zdenčanu vodu, žejen kak vapno. Baka je frase mela od toga, da se bum prehladil, da bum dobil upalu pluč i tak dale. Dok bi se otprla

ta vrata kaj ideju na najže, za njima je bila mala prostorija. Levo su su bile strme drvene štenge na tavan, na suprotnomu zidu stalaža z staklenkama, i zalihama, na podu koja vreča brašna i lodrica ze svinjskom masti. Je da je to bila druga prostorija, ali sam ju navek nekak skupa z kuhnjom imel na pameti, kajti su v nji bile same kuhinjske stvari, kaj za jesti, kaj za piti, i plus spremište za viška posodu.

Pod je v kuhnji bil z deskama po kojima se čul saki korak. Pod deskama je bila zemla. Deske su od hodanja bile strošene, po zimskim godima več, a po letnjim menje. Treča deska od peči je postiha zacvilila, ali samo dok bi ko stareši i težeši na nju stal. A zidi, tradicionalno naličeni z ondašnjim farbama i nacifrani z cvetnim mustrama malarskoga valjka, po njima koja sveta slika i krunica prek nje i starinska vura na bate, od tece z Nemačke, koja ne dela (niti vura, niti teca). Vura je lepa, ručni rad, ima po sebi naslikane nekakve lovce i fazane, malo je umetnička, ali na nji je vreme zmržjeno. Na sredini kuhnje, jena žarulja od šezdeset sveči obešena na žici z plafona, nad žaruljom prosti beli emajlirani klobuk, kak obrnjeni tanjer, na jenomu mestu skruhjeni. Za rub je zaleplena i ona odurna žota traka na koju su se polepile muhe. Meni se vidlo da to nigdar nigdo ne menja.

Glavna stvar v kuhnji je zidana peč, z gusnatom platom z rinkima, i zdignjenim delom koji je išel na dimnjak, na njemu je bil rol, ili kak bi baka rekla “rohla”. Cela peč je jednak povrajhana, pofarbana i povaljana kak i zidi pak se lepo vklapa. Ta peč je navek bila topla, i v leti i zimi, kajti je furt trebalo kuhati pak radi toga i kuriti. Rol na ti peči baka nebi menjala ni

za kaj. Z toga rola je zišlo morje fine duhe, od pečenoga piceka ili kremenatla, prek krumpira z vrhnjem, do zlatnih štruklov ze sirom. Navek pečeno na vreme i taman kak treba, ne prejako, ne preslabo. Polek peči je kištra z drvima, z poklopcom na pante oblečenim v sjajni cvetni zidni paper, kakov je i po celem zidu na meter dvajst visoko. Kak bi se te zidni paper z cajtom zdrapal, lefko ga je bilo zameniti i z rajsnedlima novoga priheftati, a kaj je preteklo, je išlo na kištru. Na ti kištri bi baka pogosto kmavala ili “kljukala“ dok bi se sev posel zbavil, pak bi si kre peči malo počinula. Samo bi se gda gda stala kaj bi zele kakvu cepanicu ili rucla. Nad kištrom na zidu je bila klinčanica na koji su visele kuhinjske krpe, bakin fertun ili ona kuta. Jena krpa pak je navek visela na peči na onem galenderu.

Na levem zidu kuhnje je bil kredenc. Nekak mi se vidi da vu to vreme ni bilo drugačkih kredencov nego samo te jeden model kakvoga je negdo zmislil i takvoga su imeli si. Gori pomično glajže, peskareno v nekakve golubinje ili cvetne mustre, i onda pretinci, ladlini, pretinci, ladlini,… v kredencu je vlezlo se kaj v kuhnji treba, rajngle i rigle, zdele, protvani, plehnati tanjeri, kupice, duršlag, mužar, plehnati lončeki, vrč, flajšmašina, šefle, kuhače, cedila, mašinica za prezline, orehe i slično, ručni mlinec za kavu, teka z receptima, kuhinjske krpe, začini, cukor, brašno, sol, olje, ocet… cela kuhinjska riznica. Nekoji su znali imeti i kristalne čaše na nogicu kaj su negdi herbali na dar. Ali v kuhnji moje bake takvih ni bilo.

Pod oblokom spram vulici je bil masivni drveni stol z modernom plastičnom “kožom“ na cveteke, koja bi se za svetke za-

menila ili prekrila z ručno našivanim stolnjakom od domačega platna. Ove svetešnje stolnjake je baka sama našila z višebojnom „merkom”. To je bil kak je govorila, francuski bod. Te stol je ne bil samo za jesti, nego predi obeda za rezati meso, mesiti testo, razvlačiti i filati za štrukle, delati kreme i biskvite, rolati klipiče i se druge kuhinjske posle. Na te stol se prišarafila mašinica za mleti meso ili ona mala za orehe, a bar jemput na leto i ona za klobasice i čurke nadevati. Toga stola ne bi mogel niti tenk strgati. Stol je imel ladlina v kojemu je bil escajg za celu familiju. Okoli stola četiri štokrlini kaj su na sedelu imeli proreza za ruku radi ležega prenašanja. Dok se nikaj ne bi delalo onda ga je krasila starinska staklena vaza s živim rožicama prek leta, a po zimi ze slamnatim rožama.

I to je v glavnom bilo se kaj se moglo videti. A ona duha i zvuki koja su se mešali po kuhnji, e to je bila simfonija. Zadišalo bi kokodakanje čuče i šuškanje krme z gumna dok bi se ganjčana vrata otprla, naribane jabuke za štrukle i cimet su pripadali struganju žlice po vajdlinu, malo dima bi zdehnulo od suhe gacije kaj je krckala v peči, zacvilila bi vrata spram ganjku, a za tim bi zazvonila ručka po vedrici i zažalaburila friška zdenčana voda, skrekal bi pod, dudnjal bi dimnjak, zazvonilo bi polne na kapelici, baka bi nekaj zmolila na brzinu, i na kraju bi se škripanje vraci od rola poklopilo z duhom reš pečenih štrukli z jabukama i cikom dece koja dohajaju na obed. Na to bi se baka samo nasmejala i njezina kuhinja bi toga časa bila kompletna.

(A. Horvat, 5/2023)

Piše: Aleksandar Horvat

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. lipnja 2023.