U Ludbregu gostovao Mario Raguž

’Posliednji tabu’, roman hrvatskoga književnika, publicista i novinara Marija Raguža s tematikom romansirane ljubavne priče koju je smjestio u alternativni povijesni okvir, predstavljen je u Gradskoj knjižnici i čitaonici ’Mladen Kerstner. Radnja romana događa se u Hrvatskoj 2000-tih godina. No, to nije današnja Hrvatska, nego hipotetska Hrvatska u kojoj je uspio ’puč Lorković-Vokić’ 1944. pa je tadašnja NDH prešla na stranu saveznika, a hrvatski partizani i ustaše su sačuvali hrvatsku Državu koja je nakon rata krenula demokratskim putem.

Ta činjenica da se Raguž ’drznuo’ govoriti o jednom od najvećih tabua našega društva, priskrbio mu je na početku neočekivane probleme oko izdavanje knjige. Planirao je, kaže, tekst izdati uz dnevne novine kako bi priča doprla do što većeg broja čitatelja. Priču je ponudio jednom našem dnevnom listu. Urednik se oduševio, prihvatio ponudu i onda mu se više nije javljao. Tek nakon mjesec dana ponovo ga je primio i rekao mu da se to boji objaviti. Nije bolje sreće bio ni s uredništvom drugog dnevnoga lista. Odbili su ga i u jednoj velikoj izdavačkoj kući s obrazloženjem da se oni ne bave tom tematikom. Ni to ga odbijanje nije obeshrabrilo, jer je i velikog Paula Coelha odbilo čak 50 izdavača!

Četvrti pokušaj je ipak uspio i knjigu je tiskao nakladnik ’Despot Infinitus’.

Zašto su se izdavači uplašili jedne ljubavne priče u kojoj se glavni lik romana, mladi novinar Hrvoje želi oženiti svojom djevojkom Anom. Za brak mu treba stalan posao i djevojčin pristanak. Konačno je uspio dobiti stalan posao pa kreće u prosidbu. No, to ne ide bez problema. Dobio je posao, ali i tešku novinarsku zadaću. Njegov glavni urednik, inače iskusni novinar, daje mu zadatak da istraži istinu o logoru Jasenovac. To je osjetljiva tema koja će mu donijeti dosta problema. Još više problema ima sa ženidbom jer roditelji nisu iste političke orijentacije, a vjerski i nacio- nalno nije sve kako bi željeli Hrvojevi roditelji. To je roman koji oslikava naše podijeljeno društvo na ’naše’ i ’vaše’. Ta je podjela kao prokletstvo nametnuta u našem društvu radi nečijih interesa, a može je pobijediti istina, ljubav i praštanje. Uz autora, o romanu je govorio književnik i književni kritičar Ivan Babić, a ulomke iz romana čitao je Aleksandar Horvat.