Ljetu ususret!

Lipanj je kod većine ljudi mjesec kad su najbolje raspoloženi. Mjesec hortenzija, početka školskih praznika, dugačkih dana, lijepog vremena i najbolji trenutak za pripremu Pavlove torte.

Pavlova je jedinstveni desert koji se ističe svojim karakterističnim sastojcima i prepoznatljivim izgledom. Iako se može smatrati vrstom torte, razlikuje se od klasičnih torti koje se obično peku u kalupima i sastoje od biskvitnih kora i kreme. Pavlova se sastoji od smjese tučenih bjelanjaka i šećera, poznate kao meringa, oblikovane u kružnu ploču. Izvana je hrskava, a iznutra meka i lagana poput oblaka. Obično se ukrašava šlagom i svježim voćem poput jagoda, malina, borovnica, kivija ili manga, koji joj daju svježinu i dodatno naglašavaju okus. Iako Pavlova ima prepoznatljiv izgled i karakteristične sastojke, njezina priprema može biti izazovna zbog brojnih čimbenika koji mogu uzrokovati da se uruši, popuca ili postane mekana, mokra i ljepljiva. U nastavku ćemo pružiti neke korisne savjete za njihovo izbjegavanje.

Porijeklo

Unatoč brojnim istraživanjima, porijeklo te torte ostaje predmetom žustre rasprave između Australije i Novog Zelanda te ne postoji odlučujući dokaz koji bi jednu stranu postavio u prednost. Rana povijest ove slastice može se pratiti u Australiji, gdje su pronađeni vrlo slični recepti, od kojih najraniji potječe iz 1906. godine. Prve verzije nisu nosile današnji naziv, već su bile poznate samo kao ”torta s kremom”. Naziv pavlova se pojavio mnogo kasnije, nakon što je torta postala popularna u Novom Zelandu. Ime je dobila po Ani Pavlovoj, poznatoj balerini koja je u ove dvije zemlje gostovala tijekom turneja ruskog baletnog ansambla 1926. i 1929. godine. Smatra se kako je torta nazvana po njoj zbog lakoće pokreta po kojima je ova balerina bila poznata, što se odražava i u teksturi samog deserta. Postoje i mišljenja koja ukazuju na to da se podrijetlo ove torte ne može vezati uz samo jednu zemlju. Neki istraživači tvrde da su slični recepti u Engleskoj i Njemačkoj postojali još u 19. stoljeću, dok drugi ističu kako su se slične slastice u istom razdoblju pojavile i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Priprema

Pavlova se priprema tako da se bjelanjci zajedno s prstohvatom soli istuku u vrlo čvrsti snijeg. Postupno se dodaje šećer u prahu, prije nego što se umiješaju ocat ili limunov sok i gustin. Smjesa se zatim premješta na papir za pečenje i oblikuje u krug promjera od oko 20 cm s blago udubljenom sredinom. Pavlova se peče u pećnici na relativno niskoj temperaturi od 120 do 150 °C tijekom 45-60 minuta, a zatim ostavlja u pećnici kako bi se ohladila i osušila.

Dok se torta hladi, potrebno je pripremiti nadjev. Vrhnje se izmiksa u šlag kojem se može dodati malo arome vanilije. Voće se opere, očisti i po potrebi nareže na manje komadiće. Kada se torta potpuno ohladi, premješta se na pladanj za serviranje, premazuje šlagom i ukrašava voćem.

savjeta za savršenu Pavlovu

1. Koristite šećer u prahu umjesto običnog šećera kako biste smanjili vrijeme miješanja i izbjegli velike mjehuriće zraka koji uzrokuju pucanje kore tijekom pečenja.

2. Miješajte bjelanjke na niskoj brzini prije dodavanja šećera kako biste spriječili stvaranje velikih mjehurića zraka koji također mogu uzrokovati pucanje tijekom pečenja.

3. Pazite na oblikovanje kore kako biste izbjegli stvaranje velikih mjehurića zraka koji mogu puknuti tijekom pečenja. Potrebno je ravnomjerno rasporediti smjesu i stvoriti glatku površinu bez zračnih džepova.

4. Postupak postupnog hlađenja u pećnici je vrlo važan kako bi se izbjeglo pucanje. Pećnica se treba isključiti i ostaviti zatvorenom sve dok se pavlova potpuno ne ohladi, što može potrajati nekoliko sati. Otvaranje pećnice prerano može uzrokovati naglu promjenu temperature koja može uzrokovati pucanje.

Uspjeh ludbreških srednjoškolaca na državnom natjecanju WorldSkills Croatia

Izvrsne rezultate postigli su učenici iz Varaždinske županije na Državnom natjecanju učenika strukovnih škola “WorldSkills Croatia 2023.” – čak 20 medalja osvojilo je 26 učenika: osam zlata, osam srebrnih medalja i četiri bronce.

Državno natjecanje je u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih održano u Zagrebu od 10. do 12. svibnja. Riječ je o najvećem događaju u obrazovanju u Hrvatskoj i najvećem natjecanju u ovom dijelu Europe koje je ove godine okupilo više od 400 najboljih učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske, koji su se natjecali u 46 disciplina.

Među državne prvake upisala se i Nina Kraus Jagić, učenica 3. E razreda Srednje škole Ludbreg. Pod vodstvom mentorice Maje Prebegović, na najbolji je način pokazala svoje znanje i vještine i potpuno zasluženo osvojila prvo mjesto u kategoriji Prodajne vještine.

Srebrom su se okitili Martin Petric, Marija Kokolek i Viktorija Kraus, također učenici Srednje škole Ludbreg koji su se natjecali u Međusektorskoj smotri učeničkoga stvaralaštva – Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Pod mentorstvom prof. Željka Posavca izradili su Nožni miš za osobe s oduzetim ili oštećenim gornjim ekstremitetima.