50 godina dolaska sestara Milosrdnica u župu Ludbreg

Posljednjeg svibanjskog vikenda u Ludbregu se obilježava proslava jubileja 50 godina dolaska sestara Milosrdnica u župu Ludbreg.

Povijest hrvatskih milosrdnica započinje 5. rujna 1845. godine, kada je na poziv zagrebačkog biskupa Jurja Haulika iz austrijskog Tirola stiglo u Zagreb šest sestara, da bi kao učiteljice preuzele rad u zagrebačkim katoličkim školama i kao bolničarke u bolnicama koje se planiralo osnovati. Biskup Haulik dao je prethodno za sestre sagraditi crkvu i samostan u kojemu i iz kojega su mogle vršiti svoj apostolat služenja bližnjemu u duhu kršćanske ljubavi sv. Vinka Paulskog i sv. Lujze de Marillac.

Kroz svoju dugu povijest sestre su u Hrvatskoj i diljem svijeta razvile plodnu socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost. U tu svrhu podizale su bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, te dječje vrtiće, pučke i razne druge škole za odgoj djece i mladih. S vremenom proširuju svoju osnovnu djelatnost radom u raznim crkvenim ustanovama, posebno na župama, gdje katehiziraju djecu i mlade, te brinu o ljepoti liturgijskih slavlja. Danas one i na razne druge načine izlaze u susret potrebama Crkve i suvremenog čovjeka, uvijek osjetljive na potrebe onih koji su najsiromašniji.

Prema zadnjoj statistici (31. 12. 2020.) Družba ima šest provincija i jednu delegaturu, u kojima djeluje 621 sestra, u 85 zajednica, u 12 zemalja svijeta (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Bugarska, Italija, Njemačka, Austrija, Kanada, Argentina, Paragvaj i Salomonski Otoci).

U Ludbreg su prve sestre, s. Helma Cvetnić, s. Nikostrata Županić i s. Luminoza Križan stigle 14. svibnja 1973. godine.

- Mnogi još pamte sestre u ovoj župi i više od 50 godina.

To je zato što je ova župa imala duhovnih zvanja i prije nego su prve sestre stigle milosrdnice stigle u župu – kaže nam s. Kristina, jedna od sestara koje djeluju u Ludbregu.

Proslava jubileja u Ludbregu traje četiri dana. Sve je započelo u četvrtak 25. svibnja kada je misno slavlje predvodio vlč. Tihomir Kosec. Na dan izlaženja

Ludbreških novina, u petak 26. svibnja misu u 18:30 predvodi vlč. Mislav Mikac uz pratnju zbora mladih Trinitas. U subotu 27. svibnja misno slavlje u 18:30 predvodi mons. Josip Đurkan uz pratnju župnog zbora župe Legrad. Središnja proslava održava se u nedjelju 28. svibnja u 18 sati kada misno slavlje predvodi mons. Bože Radoš, biskup varaždinski uz sudjelovanje župnog mješovitog zbora. Važan jubilej naravno od ve- likog je značaja za časne sestre koje su trenutno u službi u Ludbregu. Redovnički život podrazumijeva život u zajednici utemeljen na ljubavi prema Bogu i ljudima.

- Naš dan sastoji se od svakodnevne jutarnje molitve nakon čega slijedi odlazak na svetu misu te kasnije na doručak. Dalje nas čekaju naše dnevne obaveze – rad u školi koji obavlja s. M. Karla, rad na župi sakristanke, sviračice, uređenja i ukrašavanja crkve koje obavljam ja, te kuhanje za nas sestre. Taj dio obavlja s. Gordana. Dan također završavamo molitvom i zahvalom za sve. Naše sestre obavljaju i razne druge službe po župama. Volimo ovaj naš poziv koji smo odabrale po utemeljitelju SV. Vinku Paulskom i karizmi koja se sastoji od rada sa siromasima, bolesnima, djecom, mladima i starima – kaže nam s. Kristina. Ona je u svoj poziv bila sigurna još od najranijeg djetinjstva i već nakon završenog četvrtog razreda osnovne škole otišla je na daljnje školovanje u Požegu.

- U to vrijeme bilo je moguće već u toj dobi krenuti u samostan i tamo nastaviti obrazovni put. Bila sam mlada kada sam odlazila od doma i hrabro sam se držala. Mama je išla sa mnom, prespavala tamo također, pitala me idući dan jesam li se predomislila, a ja sam odlučno rekla ne. - prisjeća se s. Kristina, koja je rodom iz Molva.

- Roditeljima nije lako kad dijete odlazi od kuće, posebno u toj dobi, ali kad su se uvjerili da mi je dobro i da sam zadovoljna i njima je bilo lakše – kaže s. Kristina.

Sveti Vinko Paulski (1581.1660.), veliki apostol kršćanske ljubavi, osnovao je u Parizu godine 1633. zajedno s Lujzom de Marillac, družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za ljude s ruba društva – za napuštenu djecu, siromahe, bolesne, stare, zatočene. Tim su Vinkovim djelom redovnice po prvi puta bile uključene u aktivni apostolat jer je osnivanje Kćeri kršćanske ljubavi bio početak života i djelovanja redovnica izvan klauzure. Kako se njihov broj neprestano povećavao, njihova se djelatnost počela širiti i izvan granica Francuske – po Europi i svijetu. Danas je stablo Vinkovih milosrdnica najbrojnija redovnička zajednica na svijetu, s mnogo svojih ogranaka, od kojih jedan zasađen i u Hrvatskoj.

Volimo ovaj naš poziv koji smo odabrale po utemeljitelju SV. Vinku Paulskom i karizmi koja se sastoji od rada sa siromasima, bolesnima, djecom, mladima i starima.