Spektar broj 9

PRIMJERI: KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

Broj 9

Sedmični internet magazin l Izlazi petkom l Sarajevo, 08. 08. 2014.

PRAVDA NA STRANPUTICI

KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEM METEOROPATIJA: KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE

BH AIRLINES JOŠ LETI, ALI SE NE ZNA - DO KADA?

Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnule kompanije, u većinskom vlasništvu Federalne vlade, još se vodi, iako su partnerstvo s njom odbili svi poznatiji Str. 16 avio-prevoznici kojim je to nuđeno

PRAVDA NA STRANPUTICI

KUKAVI^LUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSU\EM

Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovne oligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano, uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita, Str. 6 ako je i samo zahvaćeno tom bolešću

KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

OBLA^NO NA NEBU, OBLA^NO I U NAŠOJ PSIHI

Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo vrijeme, koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim i nervoznim, da izaziva tzv. sezonske depresije. Kako pokazuje jedno njemačko istraživanje, svi ne moraju da budu Str. 32 tome podložni

KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

TRI UZORNA GRADA

Uz pomoć njemačke organizacije GIZ,općine Teslić, Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko da su od strane čuvenog londonskog lista Financial Times uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih za Str. 10 svjetske investitore

Nedjeljni internet magazin l Izlazi svakog petka l Izdavač: Poenta d.o.o. Sarajevo Glavni urednik: Vlastimir Mijović l Uređuje redakcijski kolegij l DTP: Bekir Tvrtković l Kontakt: magazinspektar@gmail.com l Prenošenje tekstova u drugim medijima, uz naznaku izvora, potpuno je slobodno

BRAVO! Bosna i Hercegovina uskoro će dobiti prvu fabriku za preradu životinjskog otpada, koja će biti izgrađena u Kaknju. U projekt vrijedan 30 miliona KM investira hrvatska kompanija Agroproteinka iz Zagreba, a njen vlasnik i direktor Ivica Grlić obećao je i novih 70 radnih mjesta.

Zemljište za izgradnju fabrike je kupljeno, registrirano je i posve novo privredno društvo Bioorganika Kakanj, a u proceduri je izdavanje okolišnih dozvola.

Bosna i Hercegovina trenutno ima velike probleme kada je u pitanju zbrinjavanje i prerada otpada animalnog porijekala. Tokom katastrofalnih poplava, koje su BiH zahvatile u maju ove godine, kada je stradao i veliki broj životinja, tijela uginulih životinja iz BiH slata su u Srbiju i Hrvatsku na neškodljivo uklanjanje odnosno preradu.

Grlić je kazao kako će se fabrika u Kaknju baviti zbrinjavanjem i toplinskom obradom nusproizvoda životinjskog porijekla po najmodernijim evropskim standardima, a proizvodi koji se dobiju nakon prerade tog otpada izvozit će se dalje na svjetsko tržište.

Uz ovu lijepu vijest, međutim, treba nam konačno i odgovor na pitanje šta se dosad dešavalo sa ovom vrstom otpada? Znamo da se životinje, u komercijalne svrhe, svuda kolju, a da nemamo spalionica otpada koji nakon toga ostaje.

Inspekcije na tom planu ne rade ništa, osim u Sarajevskom kantonu, gdje je dugo na snazi odluka o zabrani klanja životinja, sve dok se ne riješi problem sa njihovim neupotrebljivim ostacima.

Ti ostaci vjerovatno se u drugim dijelovima zemlje negdje tajno zakopavaju, bez propisane procedure i zaštite, zbog čega još niko nije kažnjen.

4 Spektar, broj 9 8. august 2014.

SJENA BANKROTA

Britanski magazin „Euromoney” izračunao je kako naša zemlja ima najveće šanse da bankrotira u skorije vrijeme.

Prema njihovim kalkulacijama, BiH ima najalarmantniju situaciju i šanse od 27,4 posto da bi mogla bankrotirati u narednih godinu dana.

Prema navodima magazina "Euromoney", razlozi za mogući bankrot su majske poplave zbog kojih se zemlja dodatno zadužila, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i kontinuirana politička nestabilnost.

Komentarišući pisanje "Euromoneya" o mogućem bankrotu naše zemlje, ministar finansija BiH Nikola Špirić je da se “ričom o bankrotu želi poslati poruka da jedino promjene na izborima mogu donijeti stabilnost", dodavši da je svoje prste u to uplela međunarodna zajednica. On je rekao kako će BiH prije nestati nego bankrotirati.

Ovo je rekao Špirić, ali autorstvo, bez sumnje, pripada negovom šefu Dodiku.

POPLAVA DONOSI NOVE PROTESTE

Mještani Željeznog Polja u Općini Žepče blokirali su u četvrtak magistralni put M17 na putu Zenica - Doboj, kako bi izrazili

nezadovoljstvo što tri mjeseca nakon poplava njihova egzistencijalna pitanja nisu riješena.

Vozila i predstavnici civilne zaštite pokušavali su odčepiti ispusne kanale, a na putu je bilo i nekoliko specijalnih vozila, kojima upravlja britanska vojska, onaj interventi bataljon koji je nedavno došao u BiH. Govori se kako su ovi vojnici došli da bi kontrolirali moguće nerede u našoj zemlji. Ako ih bude, sudeći po ovom događaju, oni bi mogli biti izazvani upravo dezorganizacijom državnih službi koje ne znaju šta će ni sa majskim, a kamoli sa ovim potopom.

KROKODILSKE SUZE

Ćutanje je zlato, kaže naša stara narodna poslovica. Kao i mnoge očigledne činjenice, naši političari ignorišu i ovu izreku. Kad bi morali da ćute, jer govorom samo dalje nerviraju ionako uznemirene građane, oni pričaju. Štaviše, očekuju da građani više vjeruju njima nego svojim očima!

Zlatko Lagumdžija jedan je od takvih. On nikako da razumije kako propaganda ne može ništa loše da popravi. A tako nešto pokušao je ponovo na svom internet blogu, tobože se saosjećajno obraćajući javnosti.

“Sila nebeska kao da nam ponovo šalje poruku: prestanite podijeljeni pametovati - počnite ujedinjeni raditi”, poručuje Lagumdžija.

Naravno, riječ je o novom talasu poplava i novim problemima koji

ponovo pokazuju kako vlast ne zna uspješno s njima da se nosi.

“Odgovornost, hitnost, efikasnost, transparentnost i solidarnost, ali iznad svega ujedinjenost, nikada nam nije bila potrebnija nego sada”, naglašava Lagumdžija.

Može to šef SDP-a ponoviti još hiljadu puta, ali niko ga neće ozbiljno shvatiti. Jer, prazne riječi nikome neće pomoći. A on je majstor samo u tome.

Doduše, nije jedini. Krokodilske suze lije i Bakir Izetbegović. On je juče, na primjer, u Doboju izjavio da na poplavljenim područjima “država treba brže da reaguje”. Dodaje da bi se svi u organima i organizacija koje mogu da pomognu trebali odreći godišnjih odmora.

Izetbegović govori isto što govore i obični građani. No, on nije obični građanin, kao ni Lagumdžija. Od njih se ne očekuje da kažu šta “treba da se radi”: oni treba da organizuju da se to radi. Ili da nam bar objasne zašto država loše reaguje, koje su slabe tačke u pružanju pomoći poplavljenim područjima. I još nešto: da prstom pokažu bar u jednog funkcionera ili državnu instituciju i organizaciju koja nije na visini zadatka.

No, od njih to nikad nećemo čuti, jer bi tada, kritikovanjem svojih saradnika, ustvar kritikovali same sebe.

TRE]I ENTITET

Kada bi se njih pitalo, većina Hrvata izabrala bi treći entitet kao način teritorijalne reorganizacije naše države. Potvrdilo je to i istraživanje američkog NDI-ja rađeno u drugoj polovini juna na ukupnom uzorku od 2040 ispitanika s cijelog teritorija BiH. Ukupno 51 posto ispitanika hrvatske nacionalnosti smatra uspostavu trećeg entiteta najboljim

FUJ!!!

rješenjem za teritorijalni preustroj BiH. Međutim, ovakvo rješenje ima vrlo malu potporu među pripadnicima druga dva naroda u državi. Samo jedan posto Bošnjaka i šest posto Srba to vidi kao najbolju opciju. Ukupno gledano, osam posto ispitanika u BiH je za uspostavu trećeg entiteta kao najpoželjnije rješenje.

NESAVJESNI LJEKARI

Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), u posljednjih pet godina tužilaštvima BiH su prijavljene 154 osobe za teška krivična djela protiv zdravlja ljudi, nesavjesnog liječenja i nepružanja medicinske pomoći.

Podignuto je 15 optužnica, šest ljekara je oslobođeno optužbi, a četiri su pravosnažno osuđena.

Samo je jedan ljekar dobio zatvorsku kaznu.

Iako zbog njihovih grešaka neki pacijenti nisu preživjeli, a drugi su postali invalidi, nijednom od osuđenih ljekara nije oduzeta dozvola za rad. Prema saznanjima novinara CIN-a, dvoje još rade na mjestima gdje su i počinili krivična djela, a da pacijenti koji im se obraćaju za pomoć to ne znaju.

U Bosni i Hercegovini neprestano se vode političke kampanje pod nazivom: Kupujte domaće!

Finansira ih vlast, koja pojedinim medijima plaća krupne račune za reklamiranje te svoje “patriotske” misije.

No, građani se na to ne osvrću. Oni vlasti vjeruju toliko da efekat može biti samo obrnut, da se domaći proizvodi kupuju što manje. Ta je vlast, bez iznimke, u dvadesetak poratnih godina pokazala da sa svojom zemljom i njenim ljudima trguje kao sa vrećom krompira.

Ona pri tome sarađuje sa raznim političko-poslovnim i trgovačkim lobijima iz inostranstva, uglavnom iz neposrednog susjedstva. Njima se daju sve privilegije, a ništa se ne preduzima da bi se pospješio plasman naše robe u te zemlje.

Ovih dana javnost je, na prijer, doznala da, godinu dana od ulaska Hrvatske u EU, Bosna i Hercegovina nije uradila gotovo ništa da ispuni uslove za nastavak izvoza proizvoda životinjskog porijekla u tu zemlju.

Gubitak po tom osnovu iznosi oko 50 miliona eura.

Upravo u sprezi naše vlasti i pomenutih lobija, u pravoj poslovnoj izdaji svoje države, domaći analitičari vide razlog zbog kojeg se ne radi na procedurama koje bi našu robu približile Hrvatskoj. Zbog toga je nedavno smijenjen i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Ne zato što ništa nije radio, nego obratno: jer je za tri mjeseca uspio sa svojim timom omogućiti da barem proizvođači meda dobiju dozvolu za izvoz. A u planu je imao još niz poteza toliko potrebnih konkretnim poticajima za kojim vapi naša ekonomija. No, to ga je, umjesto nagrade, košta gubitka političke glave.

8. august 2014. Spektar, broj 9 5

PRAVDA NA STRANPUTICI

KUKAVIČLUK I KORUPCIJA HARAJU NAŠIM PRAVOSUĐEM Sve dok ovom državom vladaju političko-poslovne oligarhije, naše pravosuđe će biti korumpirano, uplašeno i nepravedno. Kako će se boriti protiv mita, ako je i samo zahvaćeno tom bolešću

Č

udno je da jedna država opstaje, kao naša, iako nije čvrst nijedan od njenih stubova vlasti - ni zakonodavna ni izvršna ni sudska. A možda je bolje zaključiti da to što opstaje, ustvari, i nije država, da je to neka imitacija koja počiva na političkooj (sve)volji i oligarhijskim klanovima. Oni, zbog svoje koristi, ne dopuštaju da se državno-pravni razvitak zajednice dovede do potrebnog nivoa.

Kad bi se pokušavalo odgonetnuti koji od tri pomenuta stuba vlasti je kod nas najviše klimav, odgovor bi bio nemoguć! Naime, sva tri su kod nas izrazito nestabilni.

U javnosti se uglavnom izriču primjedbe na račun zakonodavne i izvršne vlasti. Na pravosuđe se rijetko osvrćemo. A i zašto bi kad znamo da ono nije kovač svoje sudbine: ono je talac političkih centara moći.

Razočarani tužilac: Na ovu temu potakla me odluka o ukidanju prvostepene presude u predmetu Zijad Turković, ali i upravo publikovano istraživanje nevladine organizacije Transparency International (TiBiH).

Dugo smo svjedočili pompeznom suđenju tzv. zločinačkoj organizaciji, 6 Spektar, broj 9 8. august 2014.

na čijem završetku je petorici optuženih izrečena ukupna kazna od 100 godina zatvora. Ovom presudom mahalo se u javnosti kao dokazom dobrog rada našeg pravosuđa.

No, šta sad, kad je uvažena žalba odbrane? Je li to, kako je odmah razočarano prokomentarisao Goran Salihović, glavni državni tužilac - “katastrofa za pravosuđe”?

U načelu, ukidanje prvostepene presude ne mora biti nikakva

Na pravosuđe se rijetko osvrćemo. A i zašto bi kad ono nije kovač svoje sudbine: ono je talac političkih centara moći, stranačko-poslovne oligarhije koja stoji iznad svega toga... sramota ni katastrofa. Nije rijedak slučaj da se nešto slično dogodi i u najuglednijim pravosudnim sistemima u svijetu. Jednostavno, uoče se neki propusti iz prvostepenog postupka, pa je sasvim normalno da se to pokuša popraviti.

To čak može biti i ponos pravosuđa, kojim ono pokazuje da je spremno da prizna i eventualne vlastite greške.

U čemu se one eventualno očituju,

Piše: Vlastimir Mijović saznaćemo nakon što se Turkoviću i njegovoj družini obnovi suđenje.

Bespotrebno je licitirati sa težinom te pravosudne greške, koja može biti izražena u pretjerano rigoroznoj kazni, premda se ne isključuje i mogućnost da “zločinci” odjednom postanu “nevini” ljudi.

I to je u današnjoj BiH i njenom pravosuđu moguće. Već se to dešavalo, a da javnosti nikad nije bilo jasno kako su neke krivice u drugostepenom sudskom postupku preinačene u oslobađajuće presude.

Oči posebno bodu imena ljudi kojim se to posrećilo: Bičakčić, Čović, Lijanović... sve odreda visoki funkcioneri iz raznih perioda.

Stalni pad: Što se tiče istraživanja Transparency Internationala, ono je pokazalo da su u prošloj godini tužilaštva i sudovi pokazali najmanju efikasnost u procesuiranju korupcije u posljednjih pet godina, pri čemu je broj presuda i istraga za krivična djela korupcije višestruko opao.

Na primjer, Sud BiH je u 2013. donio tri presude za korupcijska krivična djela, od čega je samo jedna bila osuđujuća. Sudovi u Federaciji BiH bilježe takođe pad u

Učinci pravosuđa, umjesto da se povećavaju, iz godine u godinu se smanjuju

odnosu na prethodne četiri godine.

Tokom 2013. doneseno je ukupno 78 presuda za korupcijska krivična djela, u poređenju sa 124 presude u 2012., 113 presuda u 2011.

Poražavajući podaci vidljivi su i u Republici Srpskoj. Tamo su u 2013. donijeli ukupno 60 sudskih presuda za krivična djela korupcije, što predstavlja smanjenje od skoro 50 posto, u poređenju sa 2012. godinom.

Svi navedeni podaci ukazuju na neefikasnost pravosuđa u procesuiranju korupcije, koja se ogleda već godinama, a u prethodnoj je doživjelo vrhunac.

Puka marioneta: U nedostatku jasnih objašnjenja ovakvog stanja, daju se krila pretpostavkama. A sve one temelje se na uvjerenju da naše pravosuđe nije nezavisno, da je ono obična marioneta u rukama vlasti, odnosno oligarhije koja vlada.

Svaka stranka i njen klan imaju u svom društvu i nekog tužioca i

sudiju, preko koga mogu i nevinog da osude i krivca da amnestiraju. I to već 20 godina intenzivno rade.

Najlakše je za ovakvo stanje

Gotovo je svejedno da li je naše pravosuđe loše zato što je korumpirano ili uplašeno. Tih stega moguće ga je osloboditi isključivo uništavanjem oligarhijskog sistema vlasti koji danas imamo... optužiti službenike pravosudnog sistema i objašnjenje pronaći u njihovoj korumpiranosti. Dio istine sigurno je u tome: neke sudije i tužioci sami se nude centrima moći, nastojeći da iz svog položaja u pravosudnom sistemu materijalno profitiraju. Pri tome je nevažno što su im, još prije desetak godina, značajno uvećane njihove plate.

Mogu se one još udvostručiti, ali to je opet sitan novac za ono što se, za ovakvu ili onakvu presudu, može dobiti “ispod stola”.

No, postoji još jedan važan momenat: pritisak na ljude u pravosuđu.

Znam i vjerujem da su neki od njih, koje dobro poznajem, pošteni i stručni ljudi. Sumnjam da bi “koverte” kod njih krojile presude.

Ali sam takođe siguran da oni nisu nimalo imuni na prijetnje i ucjene.

Kad znaju od koga dolaze, znaju i da se s tim nije šaliti. Zato ponekad i zažmire na jasne dokaze i stroge zakonske paragrafe.

Naše pravosuđe jako je loše. Pri tome je gotovo svejedno da li zato što je korumpirano ili zato što je možda uplašeno. U svakom slučaju, treba ga osloboditi tih stega. A to je moguće isključivo na jedan način: uništavanjem oligarhijskog sistema vlasti koji danas imamo.

Tom cilju, nažalost, još nismo ni blizu. Na svoj način su to (u utorak) pokazali i protesti pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, kojim je prisustvovalo svega dvadesetak ljudi!

8. august 2014. Spektar, broj 9 7

IZBORI POD KONTROLOM GRA\ANA

NISMO GLASAČI NEGO - BIRAČI!

Uz uobičajene strane posmatrače, nevladine organizacije sa područja Bosne i Hercegovine, u koaliciji simboličnog naziva „Pod lupom“, nadgledaće sve faze izbornog procesa koji će biti finiširan u oktobru

J

edna od novina na predstojećim opštim izborima u BiH, zakazanim za 12. oktobar ove godine, biće njihovo građansko, nestranačko posmatranje. Organizuje ga sedam nevladinih organizacija udruženih u koaliciju „Pod lupom“, sa sloganom „Za slobodne i poštene izbore“. To je dio aktivnosti civilnog sektora kako bi građane pripremili za izbore za koje se političke partije, tradicionalno, ozbiljno pripremaju.

Nevladine organizacije sa područja Bosne i Hercegovine u koaliciji simboličnog naziva „Pod lupom“, nadgledaće sve faze izbornog procesa. Tako će i građani imati svoje „kontrolore , uz već tradicionalne, međunarodne i posmatrače političkih stranaka, ističe Vehid Šehić iz „Foruma 8 Spektar, broj 9 8. august 2014.

građana“ Tuzla. „Građansko posmatranje od strane domaćih ljudi je daleko bitnije – zato što će nas biti daleko više, zato što ćemo moći pratiti ponašanje izborne administracije, pa i onih simpatizera političkih stranaka koji se nalaze oko biračkih mjesta.

Nažalost, to je naša neminovnost.

Prošlost nas uči da moramo biti jako ozbiljni i odgovorni prema

Nekoliko hiljada tzv. kratkoročnih posmatrača će nadgledati glasanje na dan izbora, ali će aktivisti djelovati više mjeseci, prateći sve faze od predizborne kampanje do objavljivanja r ezultata izbora

poslu koji ćemo raditi. Izborni ciklusi koji mi imamo svake dvije godine pokazivali su da ima mnogo nepravilnosti i zloupotreba", konstatuje Šehić.

Sve faze: Koalicija je najavila da će imati nekoliko hiljada tzv. kratkoročnih posmatrača koji će nadgledati glasanje na dan izbora, ali i aktiviste koji će djelovati više mjeseci, prateći sve faze - od predizborne kampanje do objavljivanja rezultata izbora. „Zašto to radimo? Pa svjedoci smo da političke partije imaju sve veći uticaj na izborni proces, kako na sve, tako i na izborni proces u Bosni i Hercegovini. Utiču na izbor članova Centralne izborne komisije, na izbor članova opštih i gradskih izbornih komisija,

Svaki izborni ciklus obilovao je nepravilnostima

biračkih odbora, svega onoga što bi ustvari trebalo da bude neutralno i gdje bi građani trebali da budu zastupljeni, i na taj način utiču na izborni proces. Većina političkih partija također koristi javna sredstva, odnosno sredstva građana, novac svih nas, za svoje političke kampanje. To ne bi bio problem da postoje neke sankcije, da se nešto dešava i povodom tog pitanja, da se prozivaju imenom i prezimenom ljudi i političke partije koje to rade i da se sankcionišu. Nažalost, mi te sankcije ili nemamo ili su veoma nevidljive“, navodi Bojana Trninić iz Instituta „Perpetuum mobile“, Banjaluka.

i zapaljiva retorika. Priča o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa će biti u fokusu. Pitamo građane: šta su vaši vitalni interesi? Jeste li ih vi definirali ili vam ih neko nameće, namećući i sebe kao zaštitnika tih 'vaših' interesa? S druge strane, vidimo strašnu zloupotrebu javnih sredstava, sredstava koje građani daju državi na upravljanje i povjerenje. Pitamo se može li neko ko

Gola retorika: Politička inicijativa “M1 Prava za mlade” kreirala je Predizborni rokovnik, kojim želi postići da građani od glasača pređu u birače. Predsjednik Rusmir Pobrić naglašava da je ovaj Rokovnik zapravo podsjetnik šta građani treba da očekuju od političara ili stranke kojoj daju svoj glas na izborima. „Već smo na pragu predizbornih kampanja, sve više i više će se intenzivirati isprazna retorika, vrlo često

vam zavlači ruku u džep braniti vaše vitalne nacionalne interese.

Dakle, Predizborni rokovnik je jedan alat za pravu procjenu, sa mjerljivim kriterijima kandidata na izborima“, pojašnjava Pobrić.

U tome će im od pomoći svakako biti aktivnost koalicije nevladinih organizacija „Pod lupom“.

Pitamo građane: šta su vaši vitalni interesi? Jeste li ih vi definirali ili vam ih neko nameće, namećući i sebe kao zaštitnika tih “vaših” interesa...

Pomno praćenje: Prijavljivanje za nestranačko posmatranje izbora počelo je 15. jula putem besplatne

telefonske linije, o čemu je javnost obavještena putem zanimljivih audio i video spotova.

Može li građanski aktivizam nevladinih organizacija pomoći građanima da na predstojećim parlamentarnim izborima biraju prema vlastitoj volji ili na osnovu propagande i obećanja za koja se najčešće utvrdi da su bez pokrića? „Teško mi je zamisliti kako bi bilo bez građanskih inicijativa koje ukazuju na izborni ineženjering i koje koliko-toliko prate proces i trude se osigurati kakvu-takvu kontrolu. Pored koalicije nevladinih organizacija koje će pratiti izborni tok, tu je još mnogo dobrih alata i elemenata na osnovu kojih se mogu procijeniti kandidati na izborima“, kaže Rusmir Pobrić.

Koaliciju za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" čine Centri civilnih inicijativa (CCI), Omladinska agencija Sarajevo, „Forum građana“ Tuzla, Centar za građansku suradnju Livno, Udruženje građana "Don" iz Prijedora, "Perpetuum mobile" iz Banje Luke i "Infohouse" iz Sarajeva.

Gordana SandićHadžihasanović/RFE 8. august 2014. Spektar, broj 9 9

KAD SE OPŠTINA I BIZNIS SLOŽE

TRI UZORNA GRADA

Uz pomoć njemačke organizacije GIZ, općine Teslić, Tešanj i Žepče su se ekonomski preporodile, toliko da su od strane čuvenog londonskog lista Financial Times uvrštene u 10 destinacija najzanimljivijih za svjetske investitore

S

amo 24 sata. Toliko je poduzetniku u Žepču u pravilu potrebno da dobije sve potrebne dozvole za pokretanje firme.

Slično stanje je i u Tesliću i Tešnju.

“Kada privrednici dođu kod nas i žele da otvore firmu, mi već imamo pripremljene sve formulare. Imamo i brošure-vodiče za strane investitore, prevedene na njemački, engleski i italijanski jezik”, kaže Dragan Mišić iz Razvojnog odjela u Tesliću.

papira u raznim odjelima.

I više od toga. Opštine pružaju podršku privrednicima i kod dobijanja dozvola na višim nivoima

GIZ-ov poticaj: Njegova kolegica po funkciji u Žepču, Branka Janko, navodi kako stoje na raspolaganju poduzetnicima 24 sata dnevno. Oboje ističu da stvari u ovim opštinama funkcionišu po principu “one stop shop”. To znači da privrednici tu dolaze u jedan ured gdje podnose zahtjev, a opštinska administracija preuzima na sebe prikupljanje svih potrebnih

Edgar Schröder iz GIZ-a

10 Spektar, broj 9 8. august 2014.

Privrednici dolaze u jedan ured, gdje podnose zahtjev za pokretanje firme, a opštinska administracija preuzima na sebe prikupljanje svih potrebnih papira u raznim odjelima

vlasti, prate ih i nakon što firme počnu sa radom i brzo rješavaju sve probleme s kojima se privrednici suočavaju.

Ovaj angažman nedavno je nagrađen i na međunarodnom nivou. Teslić, Tešanj i Žepče su od strane lista Financial Times uvršteni u Top 10 destinacija od interesa za investitore.

Napredak ovih opština na ljestvici “poželjnih” za investicije bitno je ubrzan prije godinu i po dana pokretanjem saradnje sa njemačkom organizacijom GIZ. Ova organizacija je pružila pomoć u definisanju privrednih grana u kojima ove opštine imaju potencijale.

Riječ je o tekstilnoj, drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji.

“Mi smo pružili podršku i u uspostavi strukturalnog dijaloga između privrednika i opštinskih vlasti”, navodi Edgar Schröder iz organizacije GIZ. On kaže da se

danas u sve tri ove opštine održavaju redovni sastanci na kojima privrednici iznose svoje probleme vlastima.

Pogodan ambijent: Bez obzira na to što su i viši nivoi vlasti odgovorni za oživljavanje privrede, u organizaciji GIZ ističu da ovo iskustvo pokazuje da se i na lokalnom nivou može podržati razvoj.

“Ove tri opštine stvaraju okruženje pogodno za investicije i to na jednostavan način. Na primjer, postoji jedna zajednička internet stranica na kojoj se i na njemačkom i engleskom jeziku mogu pronaći kontakt podaci osoba koje su odgovorne za direktnu saradnju sa investitorima”, kaže Schröder. On dodaje da je spomenuta nagrada lista Financial Times dodatno skrenula pažnju investitora u Evropi na ovaj region. „Tešanj, Teslić i Žepče su jedva poznati izvan BiH. Sada već postoje upiti investitora koji su na osnovu nagrade čuli za taj kraj.”

Brojne prednosti: Sve tri opštine su kroz saradnju sa organizacijom GIZ, ali i kroz direktnu međusobnu saradnju i razmjenu iskustava razvile sličan koncept. Smanjene su takse, skraćene administrativne procedure. Razvijen je “one stop shop”, ali i “after care” proces – privrednicima se pomaže i nakon što počnu proizvodnju.

Uspostavljene su industrijske zone.

U njima investitori jeftino mogu da kupe zemljište koje se nalazi blizu puteva i pruge, odmah dobijaju priključke na strujnu, telefonsku i vodovodnu mrežu. Branka Janko navodi još jednu prednost industrijske zone u Žepču: “Tu raspolažemo i sa pogonom za prečišćavanje otpadnih voda, što je posebno interesantno za pojedine firme u kojima se odvija proizvodn-

Sastanak njemačkih stručnjaka sa opštinarima Žepča, Tešnja i Teslića

ja, a koje moraju da ispune određene ekološke standarde.”

Ona kaže da se u saradnji sa privrednicima vrši i dokvalifikacija i prekvalifikacija potrebne radne snage: “Ako mi nemamo određeni kadar koji je potreban privredi, onda se raspitujemo u Tešnju ili Tesliću – i obrnuto.”

Ulažu se i napori da se obrazovni sistem prilagodi potrebama privrednika. U Tesliću je nedavno otvoren i informatički kabinet u jednoj školi u kojem se na savremenoj opremi školuju budući dizajneri namještaja.

Novčani podsticaj: Ove opštine osim toga imaju i razne podsticaje za privrednike.

“Mi za svako novootvoreno radno mjesto dajemo podsticaj od 5.000 KM”, kaže Dragan Mišić. Teslić ima jednostavnu računicu. Ovaj novac se u budžet vraća kroz uplatu dopriPostoji jedna zajednička internet stranica na kojoj se i na njemačkom i engleskom jeziku mogu pronaći kontakt podaci osoba koje su odgovorne za direktnu saradnju sa investitorima

nosa na plate u roku od dvije godine. “Što je najvažnije, na taj način pružamo ljudima priliku da rade i zarade hljeb za svoju porodicu. Želimo da Teslić bude mjesto gdje ljudi hoće da dođu da žive i rade, a ne da razmišljaju o emigraciji”, ističe Mišić.

Branka Janko kaže da je teško u ovom trenutku dati tačne podatke o ukupnom broju novootvorenih radnih mjesta. Opštine su nadležne za rad obrta, a za rad velikih firmi to je kanton.

“Samo kroz dolazak njemačke firme Car3 ove godine je već otvoreno 400 radnih mjesta, a do kraja 2014. biće zaposleno još toliko radnika.”

Vlasti Tešnja, Teslića i Žepča su u stalnom kontaktu, razmjenjuju inskustva, nastupaju zajednički u prikupljanju sredstava kroz razne projekte. Opštinske i međuentitetske granice nisu prepreka.

Edgar Schröder napominje da se za podršku njegove organizacije sada prijavljuju i druge opštine u BiH. Početkom septembra GIZ organizuje konferenciju u Sarajevu na kojoj će investitorima biti predstavljeni privredni potencijali tri pomenuta grada.

Azer Slanjankić/DW 8. august 2014. Spektar, broj 9 11

OJ MLADOSTI, OJ MLADOSTI...

ZNANJE NE PADA S NEBA Ni u Londonu, Njujorku, Pekingu... stručnjaci ne rastu na grani; oni ih "uzgajaju", obrazuju svoju djecu i upućuju ih na konkretna znanja od kojih se, kasnije, prosperira i lično i kolektivno

Zbog loše ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini jako puno mladih želi ići van domovine, pa naši stručnjaci stalno upozoravaju na "odliv mozgova" i na starenje društva, odnosno bijelu kugu.

Posmatram mlade ljude, žalim nad njihovom sudbinom i ponuđenim im izborima. Svakim danom upoređujem sopstvenu mladost sa njihovom i ne mogu a da se ne rastužim zbog načina na koji žive.

“Skidanje” lektire: Prestrašna je doza nekreativnosti koja kola među našom djecom, a iz nje proizilazi ista takva "doza" neznanja i iskrivljenih svjetonazora. U školama, na primjer, književnost “uče” tako da "skidaju" lektiru sa interneta, odnosno nikada i ne pročitaju "Anu Karenjinu”, “Zločin i kazna", "Starac i more" itd.

Nisu ni slikari bolje prošli, pa Rembrandt, Dali, Picasso i ostali nepogledani čuče u nekim knjigama.

Bitni su ovoj generaciji tableti, Iphoni i slični "androidi"; Facebook, Tweeter, razne aplikacije, programi... čitav jedan digitalni svijet koji im je servirao ono što bi trebali naučiti, čemu trebaju stremiti, kako se trebaju oblikovati, u kom pravcu razmišljati.

Na času biologije, hemije, fizike ili neke druge prirodne nauke, suhoparno iz knjiga pročitaju tekst, 12 Spektar, broj 9 8. august 2014.

nauče štivo, možda odu u laboratoriju (ako je imaju) napraviti kakav jednostavni eksperiment i to je sve. Ni približnu sliku nemaju kako u stvarnosti izgledaju neki prirodni procesi.

Ma kako dobrog profesora da imaju, ovaj nema mogućnosti da našoj djeci pokaže kako uistinu izgleda, recimo, teleskopom promatrati dio neba!

Ma kako dobrog profesora da imaju, ovaj nema mogućnosti da našoj djeci pokaže kako uistinu izgleda, recimo, teleskopom promatrati dio neba...

Našem društvu uopće nije bitno kako će se naša djeca isprofilirati.

Zapravo se sistematski ruši, već 20 godina, svaki pokušaj da se u obrazovanju napravi nešto pozitivno, da se prate svjetski tokovi, da se ta silna tehnologija koju imamo koristi za napredak djece.

Valjda je ovim vladajućim oligarhijama takvo stanje i potrebno, trebaju im budući poslušnici koji neće razmišljati svojom glavom, istraživati i pronalaziti bolja rješenja.

Svjetska praksa: Ostavljeno je našoj djecima i mladima mnogo ružnih mogućnosti, poput maloljetničke delikvencije, zapravo

Piše: Aida Hrnjić sve osim onog šta im treba. A treba im da uče i da sutra budu stručnjaci na svjetskom tržištu rada.

Da bismo popravili tako lošu sliku trebalo bi nešto i učiniti. Izgraditi, recimo, naučno-istraživački centar za djecu gdje bi učenici mogli usvajati konkretna znanja. Jedan teleskop ne može koštati basnoslovno, djeca bi mogla uzgajati, recimo, određene biljke, imati cijeli proces pred očima, učiti i usađivati ljubav za hortikulturu, za životinje takođe.

Zar je tako teško pratiti primjere Londona, Njujorka, Pekinga... Pa ne rastu ni njima stručnjaci na grani. Oni ih "uzgajaju", obrazuju svoju djecu i upućuju ih na konkretne stvari.

Prazna obećanja: Ne može biti da se milijarde maraka slijevaju u bužete raznih nivoa, a da se roditelji ne upitaju: kome ja i za šta plaćam porez? Šta će raditi naša djeca sutra?

Jedino u predizbornim kampanjama našim "stručnjacima" su puna usta mladih: nude programe, vizije i kojekakva papirnata rješenja. A čim kampanja zamre, izbori prođu, zapošljavaju se tetići, dajdžići i ostali “ići”.

Ako na mladima svijet ostaje, pa i svaka država pojedinačno, čeka nas možda još tmurnija budućnost. Oj mladosti, oj mladosti...

U POTRAZI ZA KATARZOM

NEGDJE MORA DA OTČEPI Većina onih koji su ubijeni u proteklom ratu ubijeni su dva puta, prvo u medijima. I sve češće mi se čini da ponovo gledamo istu stvar

Pratim, koliko mi strpljenje dozvoljava, pisanje nekih, čitanja vrijednih, autora i, po mojoj skromnoj ocjeni, svi skupa su, sa svojim komentarima, uvijek korak iza svih onih koji su uzrok naše nesreće, tragedije ili propasti. Uvijek analitičari njihovih pogrešnih i pogubnih poteza. Nikad korak ispred.

Rijetki se usuđuju otvoreno reći da nas ovo vodi samo ružnom kraju. I, osim što za trenutak natjeraju ljude da se zamisle, ne uspijevaju pokrenuti bilo šta što bar liči na otpor ili, zašto ne, otvorenu pobunu.

Vjetrenjače: Prolazimo, i oni koji pišu i oni koji čitaju, kroz neku vrstu katarze u kojoj provjeravamo jesmo li sami ludi ili ima još neko s nama u stalnoj borbi s vjetrenjačama.

Tragično je što, nesvjesno, svi skupa učestvujemo u vješto režiranoj predstavi u kojoj, bez ikakvog razloga, dokazujemo sebi sebe, učestvujemo u predstavi tzv. demokratizacije društva, stvaramo privid da i mediji prolaze kroz svoju katarzu. A to onima koji predstavu režiraju, a prvi moraju proći katarzu, doduše na nekom drugom, manje raskošnom mjestu, ide naruku jer ovdje i katarza prolazi katarzu.

Sramnu i sramotnu ulogu su imali, služeći zlom gospodaru, mediji za

posljednjih dvadesetak godina.

Većina onih koji su ubijeni u proteklom ratu ubijeni su dva puta, prvo u medijima. I sve češće mi se čini da ponovo gledamo istu stvar.

(Ne)važne vijesti: Bez vlastitog stava, bez poštivanja elementarnih profesionalnih i moralnih načela, ponekad i sa nedostatkom elementarne pismenosti, javno Da nije bilo prljavih medija, mnogi od ovih koji su danas gospodari naših života, koji su danas neko i nešto, ostali bi zauvijek niko i ništa... služeći istom zlom gospodaru, potkazuju, stavljaju pred nišan one koji hoće i žele pomoći. Koji hoće i znaju bolje.

Moguće je da je danas precijenjena moć medija, s obzirom da je kapital (ukradeni) taj koji ima apsolutnu moć i da i bez njihove pomoći gospodari naših života mogu biti „birani“ i „izabrani“.

Razlog više da i oni krenu putem vlastite katarze.

Da bar jedan dan, za početak, svi ti „nezavisni“ i zavisni mediji istovremeno objave samo jednu istu vijest kao npr: Revizorski izvještaj o trošenju raznih državnih, paradržavnih, entitetskih i drugih organa. Vijest koja se tiče onoga zbog čega ljudi loše ili očajno žive,

Piše: R adomir Lazić vijest koja će ljudima, sama po sebi, sugerisati zaključak kako će sve ovo završiti.

Hoćemo vijest da političar duguje 600.000,00 KM za neplaćenu struju, umjesto vijesti da Ekrem Jevrić ljubi noge nekoj kurveštini. Treba nam vijest da vozač ministra ima vlastiti fond za reprezentaciju, umjesto vijesti da Džeko sjedi na klupi.

Niko i ništa: Treba prikazivati, bez teksta, ovdašnje raskošne kuće, dvorce. Svaki put drugu, što veću, to bolje.

Trebamo vijesti koja će razbuktavati strasti, ali za istinom i pravdom, poštenjem i moralom. Ne može biti na istoj stranici vijest o jami Tomašica i savjet kako povečati obim grudi i još nečega.

Zamislite svu ogromnu moć te mahale zvane Facebook na kojem bi samo jedna vijest, objavljena u svim medijima, skupila tih famoznih milion, dva, komentara „ne sviđa mi se“.

Sa milion „ne sviđa mi se„ neko bi se morao zapitati šta „nam se sviđa“. I ne samo zapitati.

Katarza mora početi od nekoga.

Ako je iko pozvan da krene prvi, onda su to mediji. Da nije njih bilo, mnogi od ovih koji su danas gospodari naših života, koji su danas neko i nešto, ostali bi zauvijek niko i ništa.

8. august 2014. Spektar, broj 9 13

Škoda Chevrolet Renault Citroen Kia Toyota Mercedes

Sarajevo H. Kreševljakovića 18 Tel./fax: 033 481 088 Mobitel: 063 393 180 063 399 648 063 393 181

www.kapitals.ba

Dnevni najam već od 50 KM!

KAD JE MAJKA PREMIJERKA

Sinu Se lako zapoSliti

Izvještaj o proceduri zapošljavanja pokazuje da je sin Željke Cvijanović dobio najveći broj bodova za posao u u Elektroprijenosu BiH, iako je imao najmanji prosjek ocjena

S

in Željke Cvijanović, premijerke Republike Srpske, dobio je posao pripravnika u „Elektroprijenosu BiH“ iako je imao najmanji prosjek ocjena u odnosu na ostalih 12 kandidata koji su se prijavili na to radno mjesto.

Ovo je otkrila nevladina organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), na osnovu informacija o provedenom konkursu i kandidatima koji su zaposleni u ovom preduzeću.

Iz dokumentacije je vidljivo da je Filip Cvijanović izabran kao prvi na listi kandidata, sa najvećim brojem bodova, iako je imao manji prosjek ocjena od ostalih kandidata, kao i manji protok vremena provedenog u evidenciji nezaposlenih. Za izbor kandidata presudili su bodovi dobijeni na intervjuu sa kandidatima, odnosno subjektivna procjena komisije o kvalifikacijama i sposobnostima kandidata.

Najkraće čekanje: Kako se navodi u priopćenju TI BiH, iz dokumentacije je jasno da su svi kandidati dobili jednak broj bodova za vrijeme provedeno na birou za zapošljavanje, bez obzira na broj mjeseci provedenih u čekanju na prvo zaposlenje. Pretvaranje prosjeka ocjena u bodove u ovom slučaju je također sporno, jer je posljednji kandidat sa prosjekom 3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5) imao manji broj bodova, iako je ovaj prosjek kada bi se uradila ekvivalencija, bio veći od prosjeka prvorangiranog, te onda postaje

Očigledna zloupotreba funkcije koju Cvijanovićeva obavlja u RS

jasno da je Cvijanović zapravo imao najlošiji prosjek.

Ovakav način izbora kandidata je u startu omogućen usljed nepostojanja jasnih kriterija u Odluci Vijeća ministara o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije BiH, zbog čega su primijenjeni interni kriteriji i time omogućeno favorizovanje kandidata.

Primjera radi, na nivou FBiH pravilnici o zapošljavanju pripravnika propisuju bodovanje samo na osnovu prosjeka ocjena i vremena provedenog u evidenciji nezaposlenih, te se smanjuje mogućnost subjektivne procjene kod izbora pripravnika.

Nakaradni kriteriji: S druge strane, u RS pravilnici propisuju kriterije pretvaranja vremena provedenog vremena na birou na način da se, na primjer, na četiri mjeseca u evidenciji dodjeljuje jedan bod.

U slučaju „Elektroprijenosa“, prosjek i vrijeme provedeno u evidenciji nezaposlenih, imaju najmanji uticaj na ukupan zbir bodova, što je vidljivo i u slučaju odabira kandidata i za druge pozicije.

TI BiH će tražiti očitovanje „Elektroprijenosa“ u vezi sa internim kriterijima i, u skladu s tim. obratiti se nadležnim institucijama ukoliko se utvrde nepravilnosti.

Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo 8. august 2014. Spektar, broj 9 15

PROPAST DOMAĆE AVIO-KOMPANIJE

BH AIRLINES JOŠ LETI, ALI SE NE ZNA - DO KADA?

Višegodišnja borba za goli opstanak ove posrnule kompanije, u većinskom vlasništvu Federalne vlade, još se vodi, iako su partnerstvo s njom odbili svi poznatiji avio-prevoznici kojim je to nuđeno

N

akon što je turska avio kompanija „Turkish Airlines“ još prije dvije godine raskinula partnerstvo sa kompanijom „BH Airlines“, koja je inače u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, započela je sada već višegodišnja borba za goli opstanak posrnule kompanije, u kojoj je glavni cilj bio naći novog strateškog partnera.

Međutim, otkako je raskinuto partnerstvo sa „Turkish Airlinesom“, Vlada FBiH je pregovarala sa više poznatih svjetskih avio kompanija, no ni nakon dvije godine nema nikakvih rezultata.

Bez partnera: Vlada FBiH u „BH Airlinesu“ posjeduje kontrolni paket dionica (51%) i svake godine subvencionira ovu kompaniju sa blizu 7 miliona KM, no i pored subvencija bilježeni su konstantni gubici. Nakon povlačenja aviona Airbus A319, koji je bio u posjedu 16 Spektar, broj 9 8. august 2014.

Nakon pregovora s izaslanstvom iz Ujedinjenih arapskih emirata, ministar Bijedić je kazao da su u opciji dvije kompanije koje bi mogle preuzeti “BH Airlines”: “Etihad” ili “Fly Emirates” „Turkish Airlinesa“, kompanija je ostala u posjedu samo dva manja aviona tipa ATR. Ministar

saobraćaja i komunikacija FBiH, Enver Bijedić, tada je rekao kako je to način da se kompanija “održi u životu” do stvaranja boljih uslova.

Iz resornog ministarstva su stizale najave mogućeg sklapanja strateškog partnerstva sa kompanijama “Tarhan & Tower Airlines” iz Istanbula te malezijskom firmom “AirAsia”, a kao potencijalni partneri spominjani su još i libijski Buraq Air, te turski Atlas Jet. Razgovori sa “Tarhan & Tower Airlines” vođeni su krajem oktobra 2012. godine, ali nije došlo do postizanja saradnje, pa je Vlada FBiH nastavila tražiti novog partnera koji bi pristao na preuzimanje 49% kompanije.

Kreditna gimnastika: U Vladi

Ministar Bijedić priznaje nemoć

FBiH je već nastupila panika zbog nepovoljne finansijske situacije u kojoj se našao BH Airlines, a ministar Bijedić je razgovarao i sa

Ogromni kreditni repovi BH Airlinesa

predsjednikom uprave HYPO ALPE ADRIA Banke kako bi se dogovorilo reprogramiranje duga ove državne kompanije i spriječila blokada računa.

Prema sporazumu koji je sa ovom bankom postigla Vlada FBiH u martu 2013. godine, obaveze Društva danas iznose 5.031.477 KM, dok je plaćen iznos od 531.477 KM. Tako je ukupan dug do sredine ove godine sveden na 4.500.000 KM, koliko je iznosio namjenski dugoročni depozit.

Ogromni troškovi: Nakon pregovora u Vladi FBiH s izaslanstvom iz Ujedinjenih arapskih emirata, ministar Bijedić je kazao da su u opciji dvije kompanije koje bi mogle preuzeti “BH Airlines”: “Etihad” ili “Fly Emirates”: ”Ništa još konkretno nismo dobili, tako da Vlada FBiH i dalje traži partnera za “BH Airlines”.

Vjerujem da je jedino rješenje za ovu kompaniju da je neko kupi.

No, vidjet ćemo ko će se sve javiti.

Spremni smo za sve pregovore”, rekao je tada Bijedić.

Krajem prošle godine, nada je izgleda napustila i vodećeg čovjeka

resornog ministarstva, koji je u decembru izjavio da je finansijsko izdržavanje BH Airlinesa gotovo nemoguće: „Ako želimo imati nacionalnu aviokompaniju, onda moramo znati da je to je vrlo skupa igračka.

Na godišnjem nivo FBiH to košta sedam miliona KM. Samo servis jednog aviona plaćamo milion KM, plus ostali troškovi za dobivanje

Imovina ove firme je beznačajna, dok gubitak u poslovanju samo za prošlu godinu iznosi 4.485.667 KM certifikata koji su potrebni za dobivanje međunarodnih dozvola.

Vlada u budžetu više nema para za ove svrhe“, rekao je Bijedić.

Slabi izgledi: Ni u ovoj godini ništa spektakularno se nije dogodilo, osim što su federalni revizori utvrdili brojne nezakonitosti u poslovanju i dali negativno mišljenje na finansijski izvještaj BH Airlinesa.

Kako se navodi u izvještaju, imovina ove firme je beznačajna, a poslovanje je, uz stalno prisutnu

nelikvidnost, opterećeno i velikim dospjelim kreditnim obavezama u visini od oko 30 miliona maraka, dok gubitak u poslovanju za prošlu godinu iznosi 4.485.667 KM. Revizori su utvrdili i da Uprava nije platila ni obaveze za doprinose za PIO/MIO od aprila 2012. do decembra 2013., u ukupnom iznosu od 1.197.748 KM. Također, nije bilo moguće potvrditi ni stanje obaveza prema stranim dobavljačima u iznosu od 2.757.475 KM. Ukupni prihodi u 2013. iznose 17.386.038 KM i manji su u odnosu na prethodnu godinu za 38,39 posto.

Dodatno opterećenje u poslovanju “BH Airlinesa” predstavljaju i sudski sporovi kojih protiv Društva ima 14, i to u ukupnoj vrijednosti od 4.064.582 KM. Jedno od rješenja koje se nakon ovog izvještaja revizora nametnulo kompaniji je i prodaja već zastarjelih aviona ATR. Kako sada stvari stoje, teško je očekivati da će se do predstojećih izbora išta dogoditi u pogledu spasa ove firme, a problem dugovanja i poslovanja „BH Airlinesa“ će vjerovatno čekati neku novu federalnu vladu.

Istinomjer.ba 8. august 2014. Spektar, broj 9 17

NA VRH JEZIKA

KOLEKTIVNA ZAVALJOTKA

Ovdje u Bosni je potrebno kolektivno liječenje. Ovdje se grupe moraju liječiti, ne pojedinci. Stanje kolektivne svijesti o bilo čemu je kritično, sasu nam Frojd istinu u lice Montirali veliki cirkuski šator ispred sarajevske Katedrale. Svijet se gura i svađa u redovima ko će prvi ući. Dolazi i do tuče među pojedincima. Govore, meni je potrebnije nego tebi da uđem.

Mora intervenirati i policija. Neko u masi kaže: Ovdje niko nije normalan, a drugi odgovara: Zato i jesmo ovdje! A ništa se ne mora platiti. Besplatno je!

Ta čarobna riječ privuče još više ljudi. Na šatoru piše: Samo danas u vašem gradu, seansa na kauču kod dr. Sigmunda Freuda (Frojda), poznatog bečkog liječnika, tvorca psihoanalize.

Malo mi je sumnjivo i perverzno što moram ležati na tom kauču, a da mi stari doktor sjedi iznad glave.

Ja ga ne vidim, a ko zna šta on tada radi? Poslije skužim da je to sasvim normalna i uobičajena situacija kod nas, jer mi ionako ne znamo šta nam rade i ko nam radi o glavama.

A ipak, svaki dan nas zabole glave i svi drugi organi, ovisno o pojedincima, zbog različitih stvari.

Freud je liječnik pa mu valjda trebam vjerovati. Ali, sva ta situacija mi je veoma sumnjiva. Malo je „prostitutki“ u redovima (što pojačava moju sumnju), sve običan narod, a doktor je poznat po svom čuvenom nagonu, libidu i uvijek džabnom seksu ako si totalno u histeriji, jer ti nešto nedostaje. A nama stalno nešto nedostaje. Najčešće lova, a i ljubav, samo što je 18 Spektar, broj 9 8. august 2014.

nedostatak love nekako vidljiviji.

Teže se sakrije. Primjećujem i poneke, malo kamuflirane političare, ministre, parlmentarce, jer se “zbiva“ narod, ali vidim da je za njih predviđen poseban ulaz, vjerojatno i tretman, te mi odmah bi lakše.

Iznenada se iz šatora pojavi najčuvenija Freud pacijentica, Ana

Neuroze u jedan, psihoze u drugi red. Zatim, panični poremećaji u posebnu vrstu, anksiozni u drugu, depresivni u treću, sumanuti u četvrtu, megalomani u petu, fobičari u šestu itd...

O. Izgleda kao naša svaka dobrostojeća turbo folk pjevaljka koja ima dobrog „kita“ da je finansira. Sigurna u sebe, bez histerije reče: neuroze u jedan red, psihoze

Piše: Sanja Ljubičić u drugi. Zatim, panični poremećaji u posebnu vrstu, anksiozni u drugu, depresivni u treću, sumanuti u četvrtu, megalomani u petu, fobičari u šestu itd...

Nabroja ona sve moguće poremećaje i stanja ljudskih duša.

Ljudi u čudu stadoše i ne znaju u koje će redove stati. Jedan pametnjaković u masi upita možemo li se grupisati po količini lijekova koje pijemo? Ana O. kaže ne može, svi nešto uzimate.

Probajte po vrstama: lexaurin, lexilium, bromazepan, lekotam na jednu stranu, jer ga svi hapate bar povremeno, a ostali: ziprexi, risetaši itd... na drugu.

A šta će biti s nama koji ništa ne uzimamo? E, vi ste posebni slučajevi, vi imate prioritet. I ne znate da niste dobro, vama se čini

da je sve u redu i s vama i oko vas.

Vi ste „najuznemireniji“ i najopasniji. Tempirane bombe koje samo čekaju priliku da eksplodiraju.To je najopasnije stanje duše. Progurah se ja među te opasne i uđoh u šator.

Izdvojiše nas šest i uvedoše u centralni dio šatora. Dragi Freud donio šest kauča i poredao ih ukrug i reče: Biće ovo malo neuobičajena seansa, grupna terapija, iako to ne radim, ali ovdje u Bosni je potrebno kolektivno liječenje. Ovdje se grupe moraju liječiti, ne pojedinci, stanje kolektivne svijesti o bilo čemu je kritično.

Pita me Frojd, koji je vaš problem?

Kažem ja novac. Nema plate sedam mjeseci, imam doživotni kredit, nemam stan, imam psa i mačka, majka mi još živa i hoće da jede svaki dan. iako je u penziji.

Freud skuži da je to mnogo problema. Smota onaj duhan što su mu dali, jer je jeftiniji, pritisnu onu mašinicu za punjenje cigara, a sredovječni gospodin

pored mene vrisnu i reče: Ne mašinicu, ne škljocaj, ne mogu više podnijeti zvuk siromaštva! Želim, kao nekad, kutiju najskupljih cigareta i da pušim do mile volje, kad ja hoću i šta hoću i kome hoću.

Ukoči se Freud na te posljednje riječi, pogleda u drugu ženu, a ona

Pita me Frojd, koji je vaš problem? Kažem ja novac.

Nema plate sedam mjeseci, imam doživotni kredit, nemam stan, imam psa i mačka, majka mi još živa i hoće da jede svaki dan. iako je u penziji... nastavi govoriti da nema posla već dvedeset godina, na birou je, ima troje djece, ni muž joj ne radi, došla joj ovrha iz banke.

Kaže Freud: lijepo je što imate supruga, treba ga imati, budite sretni što vas je neko htio! Četvrti među nama reče: Ja sve imam, bogat sam i moćan sam i

imam i ženu i ljubavnicu i psihijatricu i djecu u inozemstvu i milione maraka na računima, ali moj prethodnik na funkciji ima više od mene i ja sam nesretan i to ne mogu podnijeti. Peti tiho reče: Ja sam iz poplavljenih područja.

Sve je to stvar vašeg libida, malo je zatajio kod sviju vas, trebate ga pustiti vani, kaže doktor. Generalni problem je taj što je vaša država bez libida, nedostaje joj „odgovarajući falus“ - reče Freud. Šesti, koji je svo vrijeme šutio, utom skoči na Frojda, uhvati za ga vrat i urliknu: Ne dam državu!

Frojd se jedva iskoprca i stenjući reče: Samozadovoljavajte svoj libido, to bar možete, biće vam svima lakše. A psihoanaliza? Njena suština je ko će kome, kada i na koji način taj libido zavaliti, reče mi Frojd.

Izađosmo mi svi zavaljeni iz šatora.

Jedino što nam nije objasnio to je kad se ta „kolektivna zavaljotka“ dogodila.

8. august 2014. Spektar, broj 9 19

RE^ENO

UPAM]ENO

Čuvajte da vam starost ne ostavi više bora na duši nego na licu.

Louis de Montesquieu

UKRADENE LOZINKE

Država koja tone spašava se primjenom pravnih načela, a ne rukama kao kada se čovjeka utapa.

Mencius

KO TO HODA PO MJESECU?

Evolucija je utrka s preprekama, a ne autocesta.

Stephen Jay Gould Mnoge nevolje u životu uče nas da šutimo.

Lucius Annaeus Seneca Pošten sam prema poštenima, pošten sam i prema nepoštenima.

Tako se dolazi do poštenja.

Tao Te Ching Najsigurniji način da postanete dosadni je da sve kažete.

Voltaire Drama je život s izbačenim dosadnim dijelovima.

Alfred Hitchcock Kad spominjem govornika, to je gotovo isto kao da spominjem glumca.

Ciceron Baš se u sitnicama pokazuje ljudski karakter, jer tu čovjek ne pazi na svoje držanje.

Arthur Schopenhauer Sudbinu uglavnom stvaraju naši postupci.

Sophia Loren Najbolje sredstvo za sigurno vožnju je policajac u retrovizoru.

Dudley Moore Tko se ne protegne prema pokrivaču, tome ozebu noge.

Johann W. von Goethe 20 Spektar, broj 9 8. august 2014.

Grupa ruskih hakera prikupila je više od milijardu internet-lozinki.

To bi moglo da znači da je gotovo polovina svih internet korisnika bila izložena napadu. Ako se od te brojke odbiju lozinke koje se dupliraju ili ponavljaju ostaje 1,2 milijarde podataka.

Krađa se obavlja prilikom slanja upita bazama podataka, kada su sajtovi najranjiviji. Podaci se sastoje od korisničkog imena i lozinke, a na meti je bilo više od 500 miliona različitih e-mail adresa širom svijeta.

Kako mnogi internet korisnici posjeduju nekoliko šifri, teško je reći koliko je tačno ljudi pogođeno pljačkom podataka. Ova lista možda uključuje i neke stare ili spam naloge. Podaci su ukradeni sa 420.000 sajtova koji još uvijek nisu imenovani, ali su mnogi od njih i dalje ranjivi. Među njima se ne nalaze samo velike kompanije, već i mali sajtovi, odnosno svi sajtovi koje su žrtve posjećivale.

Hakere je otkrila Bezbjednosna kompanija Hold Sikjuriti koja ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihovi eksperti tvrde da su ukradene podatake otkrili u podzemnim kanalima na internetu i da su komunicirali s pripadnicima kriminalnog kruga koji je učestvovao u krađi.

Na YouTubeu je objavljen video misterioznog lika za kojeg niko sigurno ne može potvrditi ko je ili što je. Korisnik Google Mapsa uočio je bizarni oblik na Mjesecu.

Tajanstveni lik koji izgleda kao da zuri u daljinu iza sebe ima i odgovarajuću sjenu. Njegovu snimku na YouTubeu je prvi objavio korisnik Wowforreeel i za sada je pregledana više od 600 hiljada puta.

Zbunjeni komentatori nisu sigurni o čemu je riječ. Jedan je napisao da lik izgleda poput lešinara dok drugom nalikuje na čovjeka koji hoda. O čemu se stvarno radi niko sa sigurnošću ne može reći.

Najbolje da sami pogledate video i donesete vlastitu odluku.

[EIK U ZAgREbU

Svaki korak saudijskog princa Waleeda bin Talald bin AbdulAziza Al Sauda tokom njegove ovodnevne posjete Hr vatskoj mediji prate u stopu. Tako im nije promaknulo da je princ sa svojom svitom dio jednog dana proveo na Medvedgradu. Koliko je princ za djelimičan zakup

tvrđave izdvojio, iz Parka prirode Medvednica, zbog diskrecije, ne žele otkriti, no pojedine dijelove medvedgradskog kompleksa moguće je unajmiti za iznos od dvije do 15 hiljada kuna (oko 4.000 KM). Šta je princ radio na Medvedgradu, također zasad nije moguće doznati.

PRODUŽENI DAN

Kada je Zemlja bila mlađa, prije 500 miliona godina, njena rotacija oko svoje ose je trajala oko 20.6 sati, što znači da je toliko bilo trajanje jednog dana. Danas je poznato da se Zemljina, a i rotacija ostalih planeta u sunčevom sistemu usporavaju tokom svog života.

Zemlja gubi kinetičku energiju usled efekta plime i oseke, kao i same gravitacije Meseca, solarnih oluja, svemirske prašine i sl. pa tako usporava i njena rotacija. Na svakih sto godina, dan je duži za oko 1.4 milisekunde.

Inače, tačno trajanje dana nije 24h, već 23 časa 56 minuta 4 sekunde, i to je razlog zašto imamo prestupne godine, jer se na taj način nadoknadi „manjak” od jednog dana koji se stvori za četiri godine.

A prema podacima koje sada imamo o usporavanju zemlje, znamo da će za oko 140 miliona godina dan na Zemlji da traje - 25 sati. Sigurno je da to nećemo doživjeti, ali je podatak svakako zanimljiv.

DREVNI KOSTUR RE^ENO

UPAM]ENO

Pobjeda je toliko velika koliko je velik rat.

Charles de Gaulle Obuzdaj gnjev, on zapovijeda, ako se ne pokorava.

Horacije Oko 6.500 godina star kostur Noah' pronađen je u podrumu muzeja u Filadelfiji! Živio je nakon velike poplave za koju arheološka istraživanja kažu da se dogodila u sumerskom gradu Ur, na području današnjeg Iraka, gdje je taj kostur pronađen.

Stajao je u podrumu punih 85 godina, nalazio se u drvenoj kutiji, bez broja, bez identifikacije. Kosti su pronađene između 1929. i 1930. godine na području današnjeg Iraka. Pronašao ih je arheolog Leonard Woolley.

Riječ je o kosturu pedesetogodišnjaka, visokog 173 do 178 centimetara.

KORISNI OPUŠCI

Opušci se uglavnom sastoje od vlakana celuloznog acetata, pa ih se smatra toksičnima i štetnima za okoliš. Južnokorejski znanstvenici objavili su da su otkrili nov način prenamjene opušaka u materijal koji može pohraniti energiju za punjenje svega, od mobitela do električnih automobila.

U časopisu Nanotechnology objavljena je studija istraživača sa seulskog državnog sveučilišta.

"Naša je studija pokazala da se iskorišteni opušci mogu preraditi u vrijedan karbonski materijal i to veoma jednostavnim postupkom koji istovremeno pruža i zeleno rješenje energetskih potreba današnjice", rekao je profesor i suautor studije Jongheop Yi.

Oči i uši loši su svjedoci ako ti duh nije školovan.

Heraklit Mi smo realisti i ne vjerujemo u prirodnu ljudsku dobrotu, nego prije u praktično provođenje zakona koje je donijela neophodna vlast.

Han Zi Mudrost se sa starošću stječe.

Ovidije Ovo smatram osnovnom funkcijom humora: izmijeniti karakter misli.

Lin Yutang Uvijek ćete dobiti dobre vijesti; važno je kako će brzo do vas stići loše vijesti.

Har vey Mackay Tko oko svega diže buku, ne uspijeva.

Lao Tse Teško je boriti se s požudom jer što hoće – kupuje na štetu duše.

Hilon Bolje je malo razumjeti nego razumjeti krivo.

Anatole France Najbolji način da cijenite posao je da se zamislite bez njega.

Anthony Hopkins Vjetar i valovi uvijek su na strani najboljih pomoraca.

Edward Gibbon 8. august 2014. Spektar, broj 9 21

OMILJENI BIZNISMEN MILORADA DODIKA

RUSKI MILIJARDER DOBIJA SVE ŠTO MU SRCE POŽELI Rašid Sardarov planira proizvoditi struju u Ugljeviku i Rudom. Poslove je dobio direktnim dogovorom sa predstavnicima vlasti, a propisani javni pozivi su objavljivani naknadno, pri čemu nije ispunjavan nijedan od ključnih uvjeta

H

elikopter sa tri putnika je nadletio rijeku Lim, devet kilometara nizvodno od mjesta Rudo na istoku Bosne i Hercegovine (BiH). Predsjednik Republike Srpske je pokazao ruskom milijarderu kanjon rijeke, pitajući ga hoće li tu da investira.

Tako su prije dvije godine predsjednik RS-a Milorad Dodik i ruski investitor Rašid Sardarov dogovorili izgradnju Hidroelektrane (HE) „Mrsovo“. Dio njihovog razgovora je novinaru Centra za istraživačko 22 Spektar, broj 9 8. august 2014.

novinarstvo (CIN) prepričao Duško Perović, treći putnik iz helikoptera i Sardarova desna ruka u BiH.

“Čudna” procedura: Nakon leta Dodik je za medije izjavio da će HE „Mrsovo“ graditi Sardarov.

Tokom narednih pet mjeseci obavljena je formalna procedura raspisivanja javnog poziva za dodjelu koncesije, izbora Sardarove firme kao jedinog ponuđača te potpisivanje ugovora.

Idejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“ staro je trideset godina i Elektroprivreda RS je na osnovu njega napravila plan izgradnje hidroelektrane vlastitim novcem.

No, Dodik je nakon pomenutog helikopterskog leta izjavio da će Sardarov graditi hidroelektranu „Mrsovo“, a četrdesetak dana kasnije je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a raspisalo javni poziv za izgradnju hidroelektrane.

Pozivom je tražen koncesionar koji

će graditi HE „Mrsovo“ i njome upravljati narednih 30 godina. Tri mjeseca poslije, u novembru, nadležno ministarstvo je potpisalo ugovor o koncesiji sa Sardarovom firmom „Comsar Energy Trading“.

Koncesionar je platio 123.750 KM jednokratne koncesione naknade i plaćat će 2,6 posto godišnjih prihoda od prodaje struje kada je hidroelektrana počne proizvoditi.

Ukoliko struju bude prodavao Italijanima, kako planira, Sardarov će godišnje zarađivati 42,5 miliona KM, a Republika Srpska će dobivati oko milion KM na osnovu koncesione naknade.

“Poklon” opštini: 23. juna ove godine, kada su Dodik i Sardarov polagali kamen temeljac za gradnju hidroelektrane, u Rudom je vladala prava praznična atmosfera. „Ovo je poklon opštini koji se čeka nekoliko desetina godina“, rekao je Dodik o HE „Mrsovo“, a ruski milijarder mu se zahvalio na podršci. „Ovako otvorenog predsjednika ne možeš da sretneš često. Bez obzira šta ja kažem, on uvijek traži što više da ulažemo, i gradimo, i radnih mjesta da otvorimo i to, naravno, stimuliše“, rekao je Sardarov.

HE „Mrsovo“ je drugi energetski objekat čija gradnja je dodijeljena Sardarovu direktnom pogodbom sa vlastima RS-a i prije raspisivanja javnog poziva za dodjelu koncesije.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu CIN-a, Sardarov je u proljeće 2011. godine uputio Vladi RS-a pismo namjere u kojem je zatražio koncesiju za eksploataciju uglja te koncesiju za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku koja bi bila nadovezana na infrastrukturu postojeće državne termoelektrane.

Vlada RS-a, na čijem je čelu tada bio Aleksandar Džombić iz SNSDa, prihvatila je ponudu Sardarova u

Rašid Sardarov: Dok radim, živ sam

Dodik je lično nabacio prvu lopatu na budući pogon kod Rudog

roku od devet dana. Skoro dvije i po godine poslije Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS-a raspisalo je javni poziv za dodjelu koncesije.

Kiparska veza: Bilo je izvjesno da će Sardarov dobiti ovaj posao, jer su ga najviši zvaničnici RS-a duže od dvije godine predstavljali kao novog partnera koji će graditi terIdejno rješenje za izgradnju HE „Mrsovo“ staro je trideset godina i Elektroprivreda RS je na osnovu njega napravila plan izgradnje hidroelektrane vlastitim novcem...

moelektranu. Uz to, na prijedlog Sardarova izražen u pismu namjere Vlasti RS-a su odobrile osnivanje preduzeće „Comsar Energy RS“ (CERS), dvije godine prije nego je poziv objavljen.

CERS je osnovan u partnerstvu sa Javnim preduzećem „Rudnik i termoelektrana Ugljevik“ (RiTE), a više od 98% suvlasništva pripada firmi Rašida Sardarova „Comsar Energy Group“ LTD. Ova firma je registrovana na Kipru, ostrvskoj državi i jednoj od brojnih svjetskih offshore zona koje nude potpunu anonimnost vlasnicima firmi i bankovnih računa, što se često koristi za utaju poreza i pranje novca.

CERS je najprije dobio koncesiju za eksploataciju uglja na većem 8. august 2014. Spektar, broj 9 23

Perović, Dodik, Sardarov: Sve u tri para očiju

I krečnjak u okolini Rudog didijeljen je Rusu

dijelu ležišta Ugljevik – istok.

Posjedovanje vlastitog uglja je naknadno postavljen kao jedan od uvjeta za učestvovanje u javnom pozivu za izgradnju termoelektrane Ugljevik.

Poziv je bio otvoren 45 dana. Među obimnom dokumentacijom tražena je i studija ekonomske opravdanosti, urađena u skladu sa propisima o dodjeli koncesije nakon samoinicijativne ponude. To nije bilo moguće uraditi u tako kratkom roku.

Lokalni problemi: U Zakonu o koncesijama RS-a propisano je da se koncesija može dati na osnovu 24 Spektar, broj 9 8. august 2014.

samoinicijativne ponude samo ako Vlada RS-a utvrdi da postoji javni interes za to. Javni interes podrazumijeva da se radi o hitnom poslu ili da jedino ponuđač ima pravo na određenu metodologiju poslovanja, stoji u Uputstvu za procjenju javnog interesa.

HE „Mrsovo“ je drugi energetski objekat čija gradnja je dodijeljena Sardarovu direktnom pogodbom sa vlastima RS-a i prije raspisivanja javnog poziva za dodjelu koncesije...

U slučaju dodjele poslova Sardarovu nije bio ispunjen nijedan uvjet za utvrđivanje javnog interesa.

Predsjedavajući Komisije za koncesije RS-a Predrag Aškrabić kaže da Vlada RS-a određuje ko će dobiti koncesiju, a institucija na čijem je on čelu samo prati procedure. „Ako hoćeš da neko stoji iza tebe, normalno da hoćeš da privučeš njegov kapital“, kaže Aškrabić.

CERS će, prema ugovoru o koncesiji iz oktobra 2013. godine, graditi termoelektranu od 600 megavati (MW) i koristiti je tokom narednih 30 godina. Za njen rad će godišnje trošiti više od četiri miliona tona uglja iz tri ležišta koja su dodijeljena CERS-u i u kojima je ukupno 118 miliona tona.

Izgradnja termoelektrane još nije počela, a prema riječima Dodika i Sardarova razlog su problemi na lokalnom nivou te dokumentacija neophodna za usaglašavanje projekta sa evropskim standardima.

Uz dva velika energetska projekta firme Sardarova istražuju ležišta krečnjaka u općinama Ugljevik i Zvornik. Krečnjak je potreben za odsumporavanje dima iz termoelektrane te za izgradnju hidroelektrane.

Uz to, on posjeduje i hotele u Rudom i Ugljeviku, mada hotelijerstvo nije biznis u kojem Sardarov zarađuje, kazao je novinarima CIN-a Duško Perović, direktor firme „Comsar Energy Trading“.

Hoteli će mu poslužiti i za smještaj radnika koji će graditi elektrane.

Nafta i plin: Sardarov je u razgovoru za CIN rekao da od države nije uzeo „nijedan ekser“, da je sve izgradio na praznom mjestu te da će posao rado prepustiti drugoj kompaniji, ako dokaže da to može izvesti za tri i po do četiri godine.

“Veliki” dan za Rudo

Rašid Sardarov je rođen 27. jula 1955. godine u ruskoj republici Dagestan. Geologiju je diplomirao sa 23 godine, a zatim sa terenskim timovima proveo 12 godina, istražujući za državni geološki institut naftu i gas širom Azije.

Perović je rekao novinarima CIN-a da je njegov poslodavac svoje prve milione zaradio u Orenburgu, ruskoj oblasti na granici sa Kazahstanom. Tu je dobio koncesiju za eksploataciju gasnog kondenzata koji se može prerađivati u naftni plin za pogon vozila te benzin i lako loživo ulje.

Sirovine je prerađivao u rafineriji državne kompanije „Gazprom“ sve dok nije izgradio vlastitu rafineriju te u Moskvi 2003. godine osnovao firmu „Južno-uralska industrijska kompanija“, koja se bavi vađenjem i preradom nafte i gasa. Suvlasnica firme je supruga Mariana Ljubim Bogatirjevna.

„Južno-uralska industrijska kompanija“ ima oko 1.500 zaposlenih i godišnji prihod od oko 1,5 milijardi maraka.

Sporedni poslovi: 2005. godine Sardarov je poslovanje proširio na evropski kontinent, osnivajući niz

Svoje prve milione Rus je zaradio u Orenburgu.

Tu je dobio koncesiju za eksploataciju gasnog kondenzata koji se može prerađivati u naftni plin za pogon vozila te benzin i lako loživo ulje... kompanija od kojih je neke u međuvremenu i likvidirao. U Luksemburgu je sa tada dvadesetdvogodišnjim sinom Timurom osnovao kompaniju „Ocean Group International“ i ušao u posao prijevoza luksuznim mlaznim avionima.

Ali, sve su to sporedni poslovi jer,

kako je Sardarov rekao za CIN: „Moj primarni posao je u vezi sa preradom nafte i gasa“.

U BiH je prisutan od 2011. godine, a do danas je u Banjoj Luci osnovao pet firmi: CERS, „Comsar Energy Trading“, „Comsar Energy Hydro“, „Energy Group Limited“ i „Comsar Energy Agro“. Svih pet su u potpunom ili većinskom vlasništvu njegove offshore kompanije „Comsar Energy“ LTD sa Kipra.

Odlukom Vijeća ministara BiH od 21. 12. 2011. godine Sardarov je kao značajan investitor dobio bh. državljanstvo. U izjavi za CIN kaže da je godinama bogat. „Mnogo godina sam milijarder i ne stidim se to reći“. Na pitanje pomisli li ikada da je dovoljno bogat i da mu je dosta novca, rekao je: „Imam dovoljno za život, ali dok radim, živ sam“.

Centar za istraživačko novinarstvo /CIN/ Sarajevo 8. august 2014. Spektar, broj 9 25

DNEVNIK OSTARJELE FRAJLE

ŠTA ĆE ČOVJEKU RAZUM?

Je li čovjeku dat razum da privede igru kraju, da počne novu partiju, ili da neko od nas, negdje sa svojih pet minuta, da poseban smisao svemu?

V

rzmamo se po kuhinji, ja oko ručka, mlađi sin pravi kafu.

Okreće se prema meni i pita: „Jedno ne razumijem, zašto je čovjeku dodijeljen razum kada od njega dolaze sve patnje?“.

Stala sam, zateknuta pitanjem, iako nije više dijete, htjela bih da si još ne postavlja takva pitanja, da još ne razmišlja o sivoj strani života. Što kasnije misliti o tome, ili još bolje, nikada, to bolje. Na žalbu da je život dosadan, odgovarala sam sinovima da je prazan list papira, ako na njega ništa ne stavimo ostaje prazan. Potrudite se da nije dosadan, znala sam se nasmijati i okrenuti leđa sinovima pa nastaviti raditi nešto svoje. Ali sada sam uhvaćena, ne mogu izbjeći razgovor, gleda me i čeka odgovor, možda i nadu, ljepšu tračnicu kojom može krenuti u mislima.

Skoro sam prestala disati, sklanjam u stranu majku u sebi, koja uvijek skače na opasnost za svoje čedo, tražim šta reći da zajedno ne potonemo u beznađe. Bio je rat našoj djeci, bilo je već toliko smrti i bolnih odlazaka, rastanaka, napuštanja. „Možda, jer je čovjek posljednja stvorena vrsta pa mu je razum dat da bi sam sebi regulisao populaciju? “, polako govorim razmišljajući, a on me i dalje gleda očekujući odgovor, ne mogu pobjeći.

Ali kako svom djetetu reći da je sivilo sve češća boja koju vidim, da,

26 Spektar, broj 9 8. august 2014.

što sam starija, sve su upornije misli o smislu ljudskog bolnog bitka? Uz napor da nađem put na koji skrenuti, nastavljam: “Ne vidim da čovjek stvara novo, vidim da je svo stvaralaštvo otkrivanje nečega što je već pravljeno, čovjek imitira ili spoznaje prirodu, dakle to nije cilj razuma.

Kako svom djetetu reći da je sivilo sve češća boja koju vidim, da, što sam starija, sve su upornije misli o smislu ljudskog bolnog bitka...

Veliki Tesla je uvijek tvrdio da je sve što je dao svijetu vidio, kao da su mu se otvarala vrata i on je samo prenosio ono što vidi. Na zidu u Muzeju Matisa je njegov zapis da je za vrijeme kreacije Kapele u Venceu postao svjestan da je tek posrednik, medij preko koga je ljudima otkrivana ljepota ovoga

Piše: Nermana Begagić svijeta. Ako je sva čovjekova kreacija ponavljanje ili prenos onoga što več postoji, onda mu razum nije dat zbog toga.“ Oboje šutimo, onda sin kaže: “Vidiš, i ja svoju igricu koju pravim vidim u svim detaljima, ljudi se kreću, događaji, sve je ispred mene, ja sam taj koji ne stiže sve nacrtati i animirati. Kao da otkrivam, a ne pravim taj svijet. “ (Sinu mi je izrada računarskih igrica životna strast od koje ne može da se odmakne). „ I u igrici koju praviš, kao i u svim drugim, uporno se bori, bježi, traže se prolazi, traži da se preživi, i u njoj su smrt i ubijanje. Šta ako je i to tek otkrivanje, a ti medij, možda čovjekov život zaista jeste tek nečija igrica?“, blagim osmijehom dodajem.

Pošutimo, osjećam da smo zajedno pomaknuti u prostor sa tvrđim tlom

i oboma je sada bolje u njemu. „ Život zaista liči na igricu, zar ne...

Uprkos razumu, čovjek kroz vijekove ne postaje bolji, on svoju vrstu uporno ubija, i to je konstanta. Ako je to svrha razuma, onda je bol koji on donosi možda tek nus pojava?“ Osjetila sam da sam pogodila tračnicu na koju je trebalo skrenuti mislima ... Mali osmijeh, razvedrio se, uzima šolju sa kafom i izlazi na balkon da zapali cigaretu. Malo potom se vraća i kaže da izlazi.

Opet smo svako u svome vremenu, nestala je sumaglica koja nas je načas ujedinila. Ja nastavljam pravljenje ručka i, konstatujući kako je zaborav odlična alatka data

čovjeku kao pomoć da se živi.

U pola šest naveče, istog dana, na periferiji grada sam u kinu „Majestic“. Kupujem ulaznicu za film „New York melodie“, u originalu „Begin Again“ (ponovo početi) John Carneya. Priča je o propalom muzičkom agentu i ostavljenoj od momka, muzički talentovanoj ženskoj koji se sreću i snimaju po Njujorku njene pjesme.

Čovjek kroz vijekove ne postaje bolji, on svoju vrstu uporno ubija. Ako je to svrha razuma, onda je bol koji on donosi možda tek nus pojava...

Keira Knightly igra pjevačicu i kompozitora, vrlo mi je neuvjerljiva u ulozi. Propalog muzičkog agenta glumi solidno Marc Buffalo.

Pjesme su krasnih tekstova, priče skoro da i nema: Obraćam pozornost više na grad kao kulise za priču nego na filmsku radnju.

Bivšu suprugu genta glumi izvanredna Catherine Keener, ona zrači energijom i doslovno sa svojih pet minuta kraljevskog ulaska u scenu postaje glavna rola koja briše utiske o svim drugim, nju vrijedi vidjeti!

Film je završen, odjavna špica defiluje ekranom, u salu ulazi službenik koji čisti pod, izlazim posljednja. Ono pitanje, čemu razum kod čovjeka, je još tu, čeka me, možda da bi mi pokvarilo veče?

Ne mogu da se izmaknem. Kada se gleda sa dovoljne daljine na čovjeka, nema tu mnogo razlika, zaista izgleda sav život kao igrica, nekad ležeran, nekad težak film, kulise, borba, iznenađenja, odustajanja, odlasci, novi dolasci...

Koliko samo nas prođe i prošlo je život-igricu-film bez priče, bez tragova? I toliko je bilo mnogo, u suštini, ponavljanja, kao da isti glumci svaki put učestvuju u novoj predstavi istog komada! Je li čovjeku dat razum da privede igru kraju, da počne novu partiju, ili da neko od nas, negdje sa svojih pet minuta, kao Keenerova, da poseban smisao svemu?

Prolazim ulicom u kojoj je muzej grada, bivši samostan, uređen od čovjeka da se u njemu odlažu tragovi onih koji su nekada tu bili.

Pomislim da, srećom, i ja znam da zaboravljam. Doduše, treba mi sve više vremena da sistem počne djelovati.

Konačno, otključavajući kućna vrata, ovo pitanje, koje ničemu ne vodi, nekako mi pobježe iz misli.

8. august 2014. Spektar, broj 9 27

VELIKA “BRUKA” NJEMAČKOG PRAVOSU\A

BOGATI KUPUJU SLOBODU

Bogataši mogu da izbjegnu pravdu i kupe slobodu. Slučaj šefa popularne Formule 1, Bernija Eklstona, koji treba da plati rekordni iznos od sto miliona dolara, izazvao je žučne polemike u Njemačkoj, čiji sud je donio “spornu” odluku

Z

emaljski sud u Minhenu odlučio je da obustavi proces protiv Bernija Eklstona kada ovaj uplati sto miliona dolara.

Odluka da se milionska, korupcionaška afera kojom je Eklston osigurao svoje šefovsko mjesto u Formuli 1 jednostavno zaboravi, već nailazi na oštre kritike u Njemačkoj.

Kakav je praktični smisao zakona ili filozofski smisao pravde, ukoliko neko može da otkupi slobodu? To se pita i bivša njemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger. Ona je rekla da se zbog odluke u “slučaju Eklston” osjeća „veoma nelagodno“.

Legendarni Britanac, koji je Formulu 1 komercijalizovao i promijenio iz korijena, prije osam godina je tajno dao 44 miliona dolara Gerhardu Gribkovskom, bivšem šefu odjeljenja za procjenu

28 Spektar, broj 9 8. august 2014.

rizika i bivšem članu Upravnog odbora (odgovornog za finansije) bavarske Landesbanke. Ta banka je upravljala odlučujućim paketom akcija Formule 1 i mogla je da poljulja stolicu doživotnom šefu Eklstonu.

Čista pogodba: Gribkovski je navodno uzeo milionski mito kako bi prodao akcije britanskoj investi-

Bivša njemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger rekla je da se zbog odluke u “slučaju Eklston” osjeća veoma nelagodno. cionoj firmi CVC, koja Eklstonovu poziciju više nije dovela u pitanje i koja mu je omogućila da do danas vodi poslove oko Formule 1. Berni Eklston je pred sudom priznao da je platio Gribkovskom, ali je tvrdio

da mu je novac zapravo iznuđen prijetnjama.

U Minhenu su održane 22 parnice i Eklston je uvijek dolazio: „To je za mene izazov“, rekao je nedavno novinarki sedmičnika Zeit. Koliki je to izazov bio, pokazuje i suma vansudskog poravnanja – toliki novac do sada nikada nije isplaćen.

Lojthojzer-Šnarenberger tvrdi da upravo vrtoglavi, devetocifreni iznos pokazuje da se radi o „teškoj krivici koja bi mogla da se kazni i zatvorskom kaznom do deset godina“. Kada su dimenzije krivičnog djela takve, onda pregovora ne bi smjelo da bude, smatra ona. Sud je, međutim, mislio drugačije.

Gerson Trig, njemački advokat, stručnjak za ekonomsko pravo, ukazuje da se ovdje ne radi o klasičnom dilu, kakvi se viđaju po holivudskim filmovima. Dil bi

Gribkovski i Eklston: Prvom zatvor, drugom novčana kazna

omogućio optuženom da prizna krivicu, da sarađuje sa tužilaštvom, a da mu zauzvrat kazna bude smanjena. „Ovdje se, međutim, radi o odbacivanju vođenja čitavog procesa u zamjenu za određeni iznos. U privrednom pravu tako nešto se dešava svakodnevno i nije ništa posebno“, kaže Trig.

Pravnu osnovu u Nemačkoj čini paragraf 153A krivičnog zakonika.

Po tom osnovu se godišnje u Nemačkoj okonča 100.000 procesa.

I među njima često ima slučajeva gdje su delikti i poravnanja u milionskim iznosima.

Međumjere: Gerhard Gribkovski, bivši član Uprave bavarske Landesbanke, odležava kaznu od osam godina zatvora jer je primio mito od Eklstona, dok je Eklston oslobođen optužbi - iako mora da plati 100 miliona dolara U Njemačkoj se stoga govori o utvrđivanju dvoklasnog društva, u kojem bogati mogu da kupe svoju slobodu.

Ipak, pravnik Trig podsjeća da

tokom procesa glavni svjedok Gribkovski nije mogao jasno da optuži svog nekadašnjeg kompanjona pa je sud procijenio da je poravnanje moguće. „Uvijek možete reći da je to kupovina slobode, ali nijedan zapadni pravosudni sistem ne odriče se ove

Ovo ne ostavlja samo gorak ukus u ustima, ovo je čisti bezobrazluk. Zakon mora da bude precizniji kada se radi o teškim deliktima, kakav je očigledno bio Eklstonov međumjere kojom se sudovi oslobađaju procesa zbog privrednih delikata.“ Računica Bernija Eklstona je jasna – platiće sto miliona dolara, zato njegov dosije ostaje čist. Tako guru Formule 1 i dalje može da ostane na svojoj poziciji i zarađuje nove milione.

Bivši svjetski šampion Niki Lauda, koji je nekada vozio u Eklstonovom timu, pozdravlja takav rasplet: „Prestaće sve spekulacije oko

Bernija i Formule 1. Kontinuitet na čelu F1 veoma je važan.“

Teški delikt: Većina njemačkih medija prenosi da je obustavljanje procesa pravi skandal. „Posljedica mora da bude drastična reforma zakona“, piše ugledni dnevnik Frankfurter rundšau. I bivša ministarka Lojthojzer-Šnarenberger jasno kaže: „Ovo ne ostavlja samo gorak ukus u ustima, ovo je čisti bezobrazluk.“ Dodaje da zakon mora da bude precizniji kada se radi o teškim deliktima, kakav je očigledno bio Eklstonov.

Advokat Gerson Trig ne prihvata ovakve osude: „Ja ne vidim skandal.

Siguran sam da je sud u Minhenu dobro razmotrio opcije prije nego što je odlučio da ponudi poravnanje.“ Na kraju krajeva, podmićeni – Gerhard Gribkovski – osuđen je na osam i po godina robije. Uprkos pravnim objašnjenima i začkoljicama, mnogima će ostati nejasno kako u jednom slučaju korupcije postoji podmićeni, dok onog ko podmićuje zvanično nema.

Christian Ignatzi/DW 8. august 2014. Spektar, broj 9 29

I DRŽAVA BANKROTIRA, ZAR NE?

ARGENTINA MORA DA PONOVI STARU LEKCIJU

B

Mnogobrojne države su kroz povijest morale objaviti stečaj.

Razlozi tome su bili raznorazni, a isto tako i posljedice.

Donosimo pregled deset najvećih bankrota u dosadašnjoj istoriji

ankrot pred kojim se nalazi Argentina nije ni prvi ni posljednji kojem svjedočimo.

Nije nemoguće da ova sudbina zadesi i Bosnu i Hercegovinu, ali svi uslovi za to još se nisu stekli.

No, nastavimo li ovom putanjom, i taj scenarij nas očekuje.

1918. RUSIJA Prvi veliki bankrot doživio je, 1918. godine, Sovjetski Savez, država koja je revolucijom nastala na razvalinama carske Rusije.

Ubrzo nakon komunističke Oktobarske revolucije, ova zemlja je objavila stečaj. Razlog je bio taj što je

Nijemci su 1923. godine u kupovinu živežnih namirnica sa sobom morali nositi čitave košare pune novca.

Ovakav pad vrijednosti novca bio je jedan od najekstremnijih sunovrata neke industrijske nacije... nova vlada, pod Lenjinom, odbijala platiti dugove koje su joj ostavili ruski carevi i njihova svita, koji su se nakon revolucije razbježali po inozemstvu. Stečajem Rusije su prvenstveno bili pogođeni vjerovnici u Francuskoj. Rusija će ove dugove vratiti tek 90-ih godina 20. stoljeća, nakon sloma sovjetskog režima.

1923. NJEMAČKA

Cijenu bankrota u Argentini plaća srednji stalež 30 Spektar, broj 9 8. august 2014.

200 milijardi maraka te godine se davalo za jedan kilogram hljeba.

Tokom 1923. godine Nijemci su u kupovinu živežnih namirnica sa sobom morali nositi čitave košare

pune novca. Ovakav pad vrijednosti novca bio je jedan od najekstremnijih sunovrata neke industrijske nacije.

Vrijednost novca je opadala gotovo iz sata u sat. Ova hiperinflacija bila je posljedice Prvog svjetskog rata i ekstremnog zaduženje. Ovo iskustvo i šok utjecat će i na kasnije generacije Nijemaca.

1933. NEWFOUNDLAND Newfoundland je jedan od malobrojnih primjera koji pokazuju da stečaj neke države ujedno može značiti i njezin kraj. Naime, današnja kanadska provincija Newfoundland nekoć je bila samostalna država, koja se nalazila u sklopu Britanskog kraljevstva.

Nakon bankrota 1933. ova je zemlja izgubila svoju neovisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade.

1945. NJEMAČKA Nakon Drugog svjetskog rata više ništa nije kako je bilo – Njemačka je u potpunosti bankrotirala. Tri godine nakon rata, vrijednost valute je nastavila opadati budući da industrija kao i zemljoradnja nisu uopće poslovale.

No, istodobno je u optjecaju bilo sve više novca. Gospodarski uspon počinje 1948. s reformom valute i uvođenjem triju zona u zemlji – ruske, američke i britanske.

1971. SAD Ono što se tijekom 70-ih godina dogodilo u SAD-u, danas je poznato pod nazivom „Niksonov šok“.

Ondašnji predsjednik zemlje, Richard Nixon, takoreći preko noći je odustao od tzv. „zlatnog standarda“, odnosno, donio odluku da dolar više ne mora imati polog u zlatu.

Time je američki predsjednik zapravo proglasio stečaj svoje zemlje.

1998. RUSIJA Usljed pada cijene nafte, 1998. je pala i vrijednost ruske rublje.

Grčki financijski sistem potpuno se urušio

Gospodarski gledano, ovoj zemlji nije išlo baš sjajno još od raspada Sovjetskog Saveza. Rusija se istodobno sve više zaduživala – sveukupno je njezin dug iznosio 140 milijardi dolara. To je bilo previše i Rusija više nije bila u stanju otplaćivati svoje dugove i objavila je stečaj.

Ova kriza rublje bila je, inače, peti po redu stečaj najveće zemlje na svijetu.

2002. ARGENTINA Aktuelna kriza mogla bi kod mnogih Argentinaca probuditi neugodna sjećanja na 2002. Tada je kolabirao financijski sustav nakon što je država postala platežno nesposobna.

Posljedica je bila haos: generalni štrajkovi, sukobi s policijom, pljačke supermarketa, provale u banke.

Najveći dio svojih ušteđevina tada je izgubio prvenstveno srednji sloj društva.

On će vjerovatno i sada podnijeti najveći teret državnog bankrota.

Današnja kanadska provincija Newfoundland nekoć je bila samostalna država, koja se nalazila u sklopu Britanskog kraljevstva. Nakon bankrota 1933. ova je zemlja izgubila svoju neovisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade...

2008. ISLAND Tokom finansijske krize 2008. vlada Islanda je pokušala spasiti zemlju time što su banke prešle u ruke države. No, ovaj korak je učinjen prekasno. Island više nije mogao otplaćivati svoje dugove i de facto odlazi pod stečaj.

No, službeno gledano, ova zemlja ipak nije bankrotirala, između ostalog i zato što joj je pomoć pružio Međunarodni monetarni fond.

2010. GRČKA Dužnička kriza u Grčkoj godinama je bila na stalnom dnevnom redu u Everopske unije. Uvijek iznova je ova zemlja, tek u posljednji trenutak, nakon niza noćnih sjednica u Briselu, mogla izbjeći stečaj. No, kriza u Grčkoj je ipak mnoge duboko pogodila; gotovo svaki četvrti stanovnik je nezaposlen, a u grupi mlađih od 25. godine – čak svaki drugi.

2012. BELIZE 23 milijuna dolara su Belize ipak odveli u bankrot. Ova mala država u Srednjoj Americi imala je prevelike devizne dugove. Vi nije bila u stanju SAD-u isplatiti kamate – i prijavljuje stečaj.

Vera Kern - Željka Telišman/DW 8. august 2014. Spektar, broj 9 31

KAKO VRIJEME UTIČE NA NAS

OBLAČNO NA NEBU, OBLAČNO I U NAŠOJ PSIHI Uglavnom se smatra da tmurno i promjenjivo vrijeme, koje nas već dugo prati, ljude čini tmurnim i nervoznim, da izaziva tzv. sezonske depresije.

Kako pokazuje jedno njemačko istraživanje, svi ne moraju da budu tome podložni

Č

esto se pitate, u danima kakvi su ovoljetni, a bogme su nestabilni već godinama, zašto se osjećate grozno umorno, tromo, pospano, depresivno ili melanhonično. Kad pada kiša, kao da se i u vama sve ruši. Ili kada je dan siv i tmuran, i u vama je nekako oblačno?

I kad promjenu ne osjećate dramatično, u ovakvim danima najradije biste izbjegli sve obaveze.

Voljeli bi da ljenčarite, da vas svi puste na miru.

osjećaj blagostanja, energije i dobrog raspoloženja. Kada je nivo serotonina nizak, veće su šanse da ćemo se osećati pospanim, umornim i, generalno, lošije raspoloženim.

Melatonin je, s druge strane, hemikalija koja nam pruža osećaj pospanosti. Kada naše oči detektu-

Sezonska depresija: Ukoliko kišni dani i sivi oblaci utiču na vaše raspoloženje – vjerujte da niste jedini. Upitate li one oko sebe, vidjećete da su u sličnom stanju i mlađi i stariji. U svima je to “nešto”. Zapravo, “nešto” je u tom vremenu koje vas pomjera iz korijena.

Loše raspoloženje izazvano lošim vremenom je uobičajena pojava.

Postoji i medicinski naziv za njega, poznat kao Sezonska depresija (ili Seasonal affective disorder).

Prema nekim studijama, za loše raspoloženje u toku kišnih dana odgovorna su dva hormona: serotonin i melatonin. Serotonin je hemikalija koja nam pruža opšti 32 Spektar, broj 9 8. august 2014.

Meteo prognoze mogu da pomognu

ju tamu, one šalju signal do mozga koji zatim otpušta hormone melatonina, koji inače služi u tijelu i za uspostavljanje ciklusa spavanja.

Loše raspoloženje izazvano lošim vremenom je uobičajena pojava.

Postoji i medicinski naziv za njega, poznat kao Sezonska depresija (ili Seasonal affective disorder)...

Piše: Šefik Avdagić

Dnevnik spavanja: Stručnjaci napominju da se veza između ovih hormona i lošeg raspoloženja tokom ”sivih i tmurnih” dana još uvijek proučava, iako se generalno vjeruje da su dokazi poprilično očigledni. Poznato nam je da mozak otpušta serotonin, koji nam podiže nivo raspoloženja, kada oči detektuju svjetlo, a melatonin, koji nas uspava kada detektuju tamu.

Iako nam se može učiniti da spavamo bolje i duže kada je oblačno, kišovito ili generalno tmurno vrijeme, naučnici tvrde da, ipak, spavamo bolje kada je nebo vedro.

Istraživači sa Univerziteta u Ročesteru, Njujork, proveli su studiju koja je uključivala 43 učesnika koji su vodili ”dnevnike spavanja” 105 dana. Istraživači su zatim uporedili rezultate dnevnika spavanja sa bazom podataka o vremenskim prilikama. Otkrili su da su učesnici spavali mnogo bolje i duže kada je bilo vedro nebo.

Stara boljka: Još su stari Grci znali da postoji povezanost vremenskih prilika i zdravlja ljudi.

Hipokrat, otac moderne medicine, posebno je isticao važnost sagledavanja vremenskih prilika kod procjene zdravstvenog stanja nekog

čovjeka i određivanja terapije.

Danas, kada su vremenska kolebanja jako izražena, interesovanje za uticaj vremena na zdravlje sve više raste pa je shodno tome i razvijena nova grana meteorologije, biometeorologija.

Sve više psihologa, psihijatara i drugih medicinskih stručnjaka uzima ove okolnosti u obzir. Jasmina Jović Novaković, psihijatar iz Beograda, smatra da ljudski organizam kao dio prirode, ali i njen produkt, prati spoljašnje uticaje i adekvatno reaguje. To se manifestuje pojavom različitih tegoba.

Kod mladih i zdravih ljudi ove tegobe su blage i skoro neprimjetne dok kod starijih i hroničnih bolesnika mogu biti toliko izražene da zahtijevaju poseban tretman.

Gotovo sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske prilike. No, najosjetljivije su one koje pripadaju grupi meteoropata. To su ljudi kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti redovno povezani sa određenim vremenskim prilikama.

Meteoropatske reakcije nisu rezervisane samo za bolesne ljude već se javljaju i kod inače potpuno zdravih osoba. Statistički, meteoropate su najčešće žene srednjih godina, hronični bolesnici, starije osobe.

Umor i tegobe: Dr. Angelico Brugnoli, sa Instituta klimatološke medicine „Centra za istraživanja medicinske bioklimatologije, biotehnologije i medicine prirode”, Univerziteta u Milanu, meteoropatiju definiše kao grupu simptoma i reakcija koje se manifestuju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških faktora. Pod meteorološkim faktorima podrazumijeva: temperaturu i vlažnost vazduha, vjetar, atmosferski pritisak, kišu i grmljavinu, kao i efekat jonizacije.

U zavisnosti od starosti, pola i opšteg zdravstvenog stanja i tegobe koje su

Različiti ljudi, različito reaguju na vremenske prilike

Pospanost je jedan od najčešćih simptoma

uzrokovane vremenskim oscilacijama se razlikuju. Kod zdravih i mladih ljudi one su slabije izražene. Najčešće su to: umor, promjene raspoloženja, smanjena koncentracija, apatija, poremećaj spavanja.

Mogu se javiti i glavobolje, reumatski bolovi, bolovi na području starih povreda i ožiljaka, nesvjestica, vrtoglavica, kao i srčane tegobe (lupanje srca, porast krvnog pritiska).

Prag bola: Određena vremenska stanja, pri dužem zadržavanju Hipokrat, otac moderne medicine, posebno je isticao važnost sagledavanja vremenskih prilika kod procjene zdravstvenog stanja nekog čovjeka i određivanja terapije...

iznad jednog područja, uslovljavaju određeno adaptiranje organizma. Međutim, ukoliko oganizam nije u mogućnosti da se brzo prilagodi na naglu vremensku promjenu, reaguje tako što hipofiza povećava lučenje ACTH ili hormona stresa. Kod meteoropata se, kako objašnjava mr. ph. Jasmina Jović Novaković, javlja osjećaj tjeskobe i razdražljivosti. Istovremeno se smanjuje lučenje endorfina, koji je inače prirodno sredstvo protiv bola pa se prag bola smanjuje, a subjektivni osjećaj bola se pojačava.

Drugi razlog pojačanja bola objašnjava se zakonima fizike.

Usljed pada atmosferskog pritiska dolazi do širenja tečnosti i gasova, što može da uzrokuje pritisak na tkivo koje je pod upalom ili povredom pa se bol pojačava. Na 8. august 2014. Spektar, broj 9 33

isti način se pojačavaju i sinusne glavobolje itd.

Moć prognoze: Dolazak hladnog zračnog fronta povećava učestalost srčanih i moždanih udara. Na hladnoću organizam reaguje tako što se krvni sudovi kontrahuju kako bi se smanjilo odavanje toplote. Ovo za posljedicu ima povećanje otpora u kardiovaskularnom sistemu, srce se dodatno opterećuje i krvni pritisak raste.

Nasuprot niskim temperaturama, visoke djeluju tako što se krvni sudovi šire i krvni pritisak pada. Da bi se tijelo rashladilo, pojačano je znojenje pa samim tim i gubitak tečnosti. Ukoliko se tečnost ne nadoknađuje, dolazi do dehidratacije, mozak se slabije snabdijeva krvlju pa se javljaju nesvjestice i vrtoglavice.

Da biste ublažili negativan uticaj vremenskih prilika na zdravlje može vam pomoći biometeorološka prognoza. Ona sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu

Neki ljudi padaju u dramatične depresije

negativno da utiču na zdravlje ljudi.

Na osnovu ove prognoze osjetljivim osobama se daju i savjeti o ponašanju, npr. izbjegavanje fizičke aktivnosti, poseban oprez itd. Cilj prognoze je da se osjetljive osobe blagovremeno upozore kako bi se vremenski uticaji na njihovo zdravlje sveli na minimum.

Njemačka negacija: Mnoge razvijene zemlje osnovale su specijalizovane ustanove i centre kao što je „Centar za istraživanja medicinske bioklimatologije, biotehnologije i medicine prirode” Univerziteta u Milanu, koji proučava ove uticaje i shodno tome priprema specifične prognoze vremena.

Zanimljiva je za ovu temu i studija koju su sproveli naučnici Humboldt Univerziteta u Nemačkoj. U istraživanje je uključeno 1233 ispitanika iz različitih dijelova te države.

Ispitanici su u toku mjesec dana svakog dana ispunjavali upitnik o svojim pozitivnim i negativnim emocijama koje su bile vezane za taj dan. ena na Brojne knjige govore o uticaju vrem Ti izvještaji su upoređivani sa ljude izvještajima Njemačkog insti34 Spektar, broj 9 8. august 2014.

tuta za vrijeme, koji su sadržali srednju temperaturu, jačinu vjetra i trajanje dana. Došlo se do iznenađujućih rezultata.

Kod najvećeg broja ljudi, vrijeme nije imalo uticaja na raspoloženje

Kod najvećeg broja ljudi, u jednom njemačkom istraživanju, vrijeme nije imalo uticaja na raspoloženje ili, bolje rečeno, više sunca i manje vjetra nisu činili da se ljudi osjećaju srećnijim... ili, bolje rečeno, više sunca, manje vjetra kao i više srednje temperature nisu učinili da se ljudi osjećaju srećnijim. Ova studija je utvrdila i da tmurno vrijeme može da bude jedan od faktora neraspoloženja, ali da jasna povezanost ipak ne postoji.

Obzirom da se studija radila u Njemačkoj, neki naučnici nisu prihvatali ovakve rezultate, pripisujući ih specifičnom mentalitetu Nijemaca. Međutim, slične studije rađene su i na području Amerike i rezultati su bili slični. Iz njih je proisticao zaključak da vremenske prilike imaju minimalan uticaj na raspoloženje čovjeka.

“ENIGMA” ODLUČILA DRUGI SVJETSKI RAT

IZUM POKOPAO TVORCE

Ključna prevaga nastala je kad su Britanci otkrili način šifriranja njemačke mašine zvane Enigma, čime su unaprijed saznavali za mnoge njihove poteze

N

ijedna tehnologija nije imala toliko uticaja na ishod Drugog svjetskog rata kao Enigma – mašina koja se čuvala u strogoj tajnosti čak i 30 godina nakon završetka rata. Zahvaljujući njoj, saveznički pomorski uspjesi u Sredozemnom moru i Atlantskom okeanu uveliko su ubrzali promjenu ravnoteže moći, a takođe su doprinijeli i iskrcavanju na Normandiju. Na sjevernom frontu, Rusi su dobijali obavještajne poslastice od Britanca koje su odavale položaje i planove Nijemaca.

Iako su Enigmu napravili i koristili Nijemci, ona se ipak okrenula protiv njih i počela da radi u korist ljutog neprijatelja, Britanaca. To je ime za mašinu koja se koristila za šifrovanje i dešifrovanje poruka za

vojne i diplomatske svrhe. Izumio ju je nemački inžinjer Artur Šerbius, a rani modeli su se koristili komercijalno još od 1920-ih godina.

Enigma je elektromehanička mašina koja je imala je samo jednu svrhu – da šifruje informaciju, odnosno, da je prikaže na način nerazumljiv neovlašćenim osobama.

Tokom Drugog svjetskog rata, kada su se Nijemci u potpunosti oslanjali na oko 200.000 primjeraka Enigme, britanski matematičari su uspjeli da dešifruju zamršene poruke, te da na taj način da promijene ishode na mnogim frontovima.

Jedan od najpoznatijih bio je boj u afričkoj pustinji.

Predvođeni Ervinom Romelom, poznatim kao “Pustinjska lisica”,

Nijemci nisu ni sanjali da Britanci “čitaju” njihovu mašinu

nacistički tenkovski pohodi su bili gotovo nezaustavljivi – ali i oni su imali Ahilovu petu koju je Enigma otkrila. Tenkovi i posada su zavisili od goriva i vojnih zaliha koje su iz Italije (koja je tada bila dio Osovine) stizali putem brodova, i ukoliko bi se ove zalihe zaustavile, Romel bi se napokon suočio sa porazom.

Britanci su uskoro otkrili koliko je važno da se brodovi zaustave, pa su tako, uz pomoć Enigme, saznali za položaj svakog broda i bez većih poteškoća ih i potopili. Nijemci nisu ni posumnjali da je za ovaj katastrofalan ishod odgovorna “njihova” Enigma, pa su tako izračunali da Britanci imaju flotu od najmanje 400 podmornica koje patroliraju vodama, a koje navodi ogroman broj izviđačkih aviona.

U stvarnosti, ogroman broj izviđačkih aviona svodio se na tek tri aviona, a samo je 25 podmornica pokrivalo površinu od 2,5 miliona km2.

Britanski zapovjednici su samo morali da dešifruju koliko će brodova u kojem trenutku proći kojom lokacijom, te da usmjere mali broj podmornica na njih i potope ih kao mete za vježbanje.

No, ni ovo nije bio toliko jednostavan zadatak, obzirom da bi neopreznost mogla Nijemcima odati da Britanci imaju uvid u njihove tajne poruke. Tako su Britanci uvijek prije napada slali jedan izviđački avion koji bi “slučajno” opazio konvoj i poslao signal za napad, i to signal koji su Nijemci s lakoćom mogli da presretnu, ali ne i da shvate zašto se sve to stvarno i dešava.

8. august 2014. Spektar, broj 9 35

OD ^EGA ŽIVE BESPLATNE NOVINE?

OD REKLAME, NARAVNO!

063 991 643 magazinspektar@gmail.com

PRIČAM TI PRIČU

MAGARE ZA ŠAKU APAURINA

Apaurini su mi najdraže bombone. Meni, recimo, persen isto k'o i peršun dođe. Ma i ne zamiriše.

Valerijan kapi bar zamiruhe. Još na kocku šećera...

Ih! Leksilium isto nije loš, lijepo se spava, al' apaurin mi je oho-ho...

V

ukao je nogu za nogom preko trotoara, polako, bez žurbe, bez hile. Mala montažna zgrada čekala ga je stotinjak metara ispred i nije, zaista, bilo potrebe za hitnjom. On je koračao, a ona je stajala. Dan je tek počeo, a on se za sve pripremio.

Najavio je da će doći, zdravstvena je ovjerena, kafa, doručak, terapija...

Vukao je nogu za nogom preko trotoara... razgledao prozore na okolnim zgradama, lišće u parku, smeće oko kontejnera... Usporeno, polako... Evo, samo što stigao nije. *** Čekaonica je bila poput tramvaja u vrijeme špice, kao i uvijek poslije zimskog vikenda i praznika. U

prostoriji punoj bolesnih zadaha naguravali su se jedno preko drugog ko će prije do kartoteke, pružajući otresitim sestricama ruke sa plavim knjižicama. A one su ih

Čekaonica je bila poput tramvaja u vrijeme špice, kao i uvijek poslije zimskog vikenda i praznika. U prostoriji punoj bolesnih zadaha naguravali su se jedno preko drugog ko će prije do kartoteke, pružajući otresitim sestricama ruke sa plavim knjižicama... već poimenice znale.

- Halida, sjedi, doktor će te prozvati - govorila je riđa djevojka, prevrćući kartone pacijenata na gomile:

Piše: Džana Zimić naručeni, nenaručeni, za pregled, za recept...

A Halida, nana sa šamijom na glavi, u crnom muškom sakou i šarenoj dugoj suknji, ispružila je otečene noge u najkama i poluglasno otpuhivala.

- Sine, dragi, nisam ja ovdje došla što mogu vazdan sjediti... Hasta sam.

Pored nje je neki momak gurao glavu među koljena ne bi li stiskom nogu po sljepoočnicima ublažio zubobolju. Podebeli čikica naslonio se na masni zeleni zid i kunjao, a čitava ih je horda hodala ukrug, cupkala, s noge na nogu se premještala.... Jedna je žena kolutala očima,a jedan je čiča stalno ponavljao: "Jeb'la vas država."

Bilo je kao u pretis-loncu. Osjetio se titraj nervoze pod ručnom. Kao da će svakog časa sve da eksplodira.

U žamoru bi se s vremena na vrijeme začulo: "Nema kodova."

- Jesu l' oni normalni? Ja sam hronični bolesnik, ne mogu bez apaurina! - mrmljala je smračena faca nekog unezvijerenog tipa dok se, koščatih ruku gurnutih duboko u džepove ulojenih farmerica, nervozno vrtio ukrug.

- Budite malo tiši! Vidite da ne pravimo ni pauzu, malo strpljenja glasno je sestrica govorila svima dok je užurbano nosila papire od jednog do drugog doktora...

Polako je odškrinuo velika metalna 8. august 2014. Spektar, broj 9 37

vrata i tromo zakoračio unutra, a onda je nastao tajac. Svi su zamukli ugledavši ga. Nikada ništa slično vidjeli nisu . I oni najhrabriji bi ustuknuli korak-dva, da mu naprave mjesta, prolaz...

- Ko zna, možda je zarazno...

- Ne gledaj u njega...

- Šuti, glavu dole.

- Bože, sačuvaj...

Nino se davno prestao obazirati na to... pa polako prođe i sjede u ćošak, dovoljno daleko i dovoljno blizu znatiželjnih pogleda.

- Sine dragi, šta to tebe snađe? - ne izdrža nana u najkama a da ga ne priupita.

Odmahnu joj on rukom.

Odavno je oguglao na znatiželjne, ponekad i uplašene poglede. Ni podsmijeh mu nije više smetao.

Ispočetka nije skidao kapu s glave nekad vunenu, nekad kačket, nekad francuzicu... Jednom je čak htio da nabije fantomku na glavu, ali kako je nije mogao navući preko dvadeset centimetara dugačkih ušiju, digao je ruke od svih pokrivala za glavu i odlučio hrabro izaći pred javnost takav - izobličen, smiješan, nakaradan, ružan.

Sad bi se još samo ponekad zamislio, odlutao...

- "Kad sam bio mlađan momak jaaaaaaaaaaaaaa, jedna me je djeva voljelaaaaaaaaaaaaa..." A i ja sam volio nju. K'o pas što voljeti zna.

Budila me je pomisao na nju, uspavljivala želja za njom. Bio sam njeno kuče, ljubimac za igrarije, nosio sam joj papuče, kupovao čak i uloške... vodio sam je na sva fensi mjesta, na izlete, u kina i na pozorišne predstave... Donosio sam joj skupe parfeme, gigantske bukete, a ona... ona me šutnula u dupe. Sve što sam želio da sačuvam za čarobne trenutke, sve to, pa i više od toga... mrzila me je, povrijedila me je, izigrala me je. Kučka! Eto to me prvi put snađe. Tad su mi uši 38 Spektar, broj 9 8. august 2014.

narasle za dva centa.

U čekaonici se svijet malo otkravio.

Vidi, ušima maše, šuti, ne ujeda.

Onaj momak šupljeg zuba stigao je na red. Iza zatvorenih vrata začuo

lijevo – desno.

- Evo, me, doktore, evo me...

Debeli čikica prenu se iz sna, a žgoljavi nervozus unese mu se nad lice:

Odavno je oguglao na znatiželjne, ponekad i uplašene poglede. Ni podsmijeh mu nije više smetao. Ispočetka nije skidao kapu s glave nekad vunenu, nekad kačket, nekad francuzicu...

- Imaš ti apaurina?

Debeljko ga tupo pogleda i odgega se u drugu sobu kod ljekara, a on nastavi da kruži po prostoriji i stade pravo ispred Nine.

- A ti, care Trajane?

Nino ga nije gledao. Žmirio je, ignorisao ga.

- Apaurini su mi najdraže bombone. Meni, recimo, persen isto k'o i peršun dođe. Ma i ne zamiriše.

Valerijan kapi bar zamiruhe. Još na kocku šećera... Ih! Leksilium isto nije loš, lijepo se spava, al' apaurin mi je oho-ho... Ja to uzimam svakog dana. Recimo, kad krenem na razgovor. Kad mi kažu da imam maksimum osvojenih bodova, ali da će posao dobiti onaj što ima tetku, ujaka i strica, meni, recimo, tad bude baš svejedno. Ništa se ne nerviram. I ne sekiram. Samo mi uši opet narastu za dva centa.

Svejedno mi je i što ću sad čekati ovdje, a prije sedam dana sam lijepo

se njegov bolan krik pa tišina.

- O, tako sam i ja vrisnuti jednom htio. A i sad bih vrlo rado, al' k'o da imam neki čep-nevadičep - pričao je Nino sam sa sobom, u sebi, za sebe.

Zavaljena u stolici, Halida je puhkala i s vremena na vrijeme svima, a nikome, govorila: - E, moja djeco... Svu noć nisam oka sklopila. Bole stare kosti – pa bi suknju zadigla da svi vide modre vene i opet bi otpuhnula, snažno, glasno, da se zna da nikome nije tako teško.

Sestrica je prozva i ona se zanjiha

najavio da ću biti bolestan, bez lijekova... Čini mi se da mi opet rastu... Ali, ni to mi više ne smeta...

Komešanje se nastavilo. Vrijeme nije prolazilo. Sve kao da je stajalo, samo je nervoza rasla.

- Dobro, ba, mala, znaš li ti otkad ja ovdje stojim - nervozno je uzviknuo sestrici onaj ulojenih farmerica, klateći se preko pulta.

Ispod oka ga je pogledala.

Polako, evo, ti si sljedeći na redu - i brzo je njegov karton gurnula na vrh gomile.

- Nije loše zagalamiti, ha? - cerio se blesavo prema gomili, a Nino u sebi poče da objašnjava: - Slabo pali kad si mali. Jednom sam i ja tako. Budala, rekoh, bit će od toga hajra. Samo ti uši budu još malo veće. Meni za još barem dva centa. I taj vodovod! Zakotrljaju

brojčanik pa ispade da imam akvapark u stanu. Žalio se, ne žalio, sve sam platio.

- Bit će apaurina, bit će apaurina zadovoljno je trljao ruke suhonjavi, a sestrica opet viknu: - Nema kodova.

- Jeb'la vas država - poklopi je onaj čiča.

- Evo opet osjetim dva nova centa češkao se Nino iza uha.

Sestrica zgrabi gomilu kartona i odnese u ordinaciju. Doktor odmah prozva onu mršotinju bez živaca i on odskakuta. Nije se dugo zadržao, izašao je s receptima, bez kodova, ali ipak malo zadovoljniji nakon tolikog čekanja. Sad smiraj barem može kupiti.

- Meni je majka vazda govorila: "Nino, sine, magare moje malo..."

Sigurno je ona za sve kriva. Pa tako

me je odgojila – gledao ga je Nino dok nemirnim korakom grabi prema apoteci prekoputa. *** Dan je bio dug, predug za bolesnog čovjeka, ali čekaonica se skoro ispraznila. Kako bi koji pacijent završio kod doktora, izlazio bi preko vrata. Neki bi se pozdravili - pozdravi onoga i ovoga, poselami ako ko uspita...

Onaj čiča je opsovao još nekoliko puta.

I Nino pokuca doktoru na vrata.

- Dobar dan. Šta je s vama? - reče mu stariji čovjek u bijelom mantilu, a Nino mahnu snažno ušima i k'o iz topa izvali: - IA, IA, IA...

I doktor mu propisa šaku apaurina.

NAJLUKSUZNIJI STAN U SARAJEVU

Renoviran i izuzetno moderan četverosoban stan, površine 145 kvadratnih metara, prvi sprat, u ulici Daniela Ozme l Stan prekoputa zgrade Predsjedništva BiH l Veoma prostran dnevni boravak sa trpezarijom l Tri sobe za spavanje l Veoma prostran ulazni hol l Kuhinja, dva kupatila, dvije terase i servis soba l Klimatizacija i kamin l Izuzetno kvalitetna bijela tehnika...

Kontakt: 061 150 346

8. august 2014. Spektar, broj 9 39

Spektar

www.magazinspektar.blogspot.com SVAKOG PETKA NOVI BROJ