Manager Magazine (05/17)

MEÄ?UNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com

MANAGER studentski poslovni list

96/22 | 05/2017 | ISSN 1331-9280

by

www.tkokaze.hr

SADRŽAJ Dragi naši,

Dragi naši vjerni čitatelji i svi koji možda po prvi put u životu držite Manager u rukama, pred vama se nalazi 96. tiskano izdanje Studentskog poslovnog lista Manager! Još jedan tiskani broj plod je marljivog i upornog rada ove male, ali vesele i složne redakcije koja je u naumu da vam u pisanom obliku pruži nešto #VišeOdStudiranja zasigurno i uspjela.

Pred vama se već tradicionalno nalaze tri rubrike – Business, University i Lounge koje smo, i ovoga puta, pokušali obogatiti novitetima i u njima obuhvatiti sve aktualnosti iz poslovnog, akademskog, ali i zabavnog života u prethodnom semestru, ali i nadolazećim ljetnim mjesecima. Marketing, turizam i startup samo su neke od ključnih riječi na koje ćete naići prelistavajući Business, još jedan uvid u uspješno organizirane projekte Hrvatske studentske asocijacije (HSA), ali i ostalih studentskih udruga omogućit će vam University, dok će vas Lounge natjerati da na trenutak odlutate u neke opuštenije misli jer malo lakog štiva dobro dođe nakon zamorne fakultetske literature.

U ime rekacije, uredništva, ali i svoje osobno ime htjela bih ovim putem zahvaliti našim partnerima Zagrebačkoj banci d.d., Potomcu d.o.o., Platinum Caffeu/Clubu i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu bez čije potpore realizacija još jednog broja Managera ne bi bila moguća, ali i čitateljima, profesorima, studentima, suradnicima i prijateljima koji svojim savjetima obogaćuju svaki novi broj Managera i potiču njegovu prepoznatljivost u akademskoj, poslovnoj, ali i široj zajednici.

drugu godinu zaredom iz uredničke pozicije mogu reći samo jedno - entuzijazam pri izdavanju svakog novog Managera ne jenjava!

I za 96. broj smo se potrudili pisati o aktualnim, inovativnim temama, zanimljivim svima, a posebno našoj ciljanoj publici - studentima. Ako ste propustili prisustvovati studentskim konferencijama koje su do sad organizirane pripremili smo za vas nekoliko inspirativnih priča mladih i perspektivnih poduzetnika koji su se odvažili na rizičan, ali za njih, pokazalo se, pravi put. Istaknuli smo i neke od najuspješnijih startupova, a nismo zaobišli ni budućnost koja nam donosi još brži razvoj tehnologije i pojavu nekih potpuno novih segmenata u businessu. Da ne otkrijem sve, ostavljam vas s pozivom da sami prolistate Manager - još jednom potvrdom uloženog truda vrijedne redakcije i pozdravljam do sljedećeg broja!

Mia Musulin Urednica rubrike „Business“

Odbrojavanje do ljeta proći će nam brže i lakše uz dobro štivo za čitanje, novo izdanje Studentskog poslovnog lista Manager. S obzirom na to da nas od ljeta dijele i, svima jako dragi, ljetni ispitni rokovi vezani smo uz Sveučilište još neko vrijeme.

Upravo rubrika „University“ u 96. izdanju donosi najnovije vijesti sa Sveučilišta, predstavlja Katedru za marketing kroz intervju s jednim od profesora Katedre, kolumnu Više od studiranja dovodi u tiskano izdanje, donosi izvještaje s izuzetno uspješnih projekata Hrvatske studentske asocijacije, drugih studentskih udruga te provodi istraživanje o kvaliteti menzi i ostalim pogodnostima koje možemo povezati uz studentska prava i status. Nadamo se da ćete uživati čitajući Manager isto kao što je i naša mala redakcija stvarajući ga.

Dea Derjanović Urednica rubrike „University“

Do sljedećeg broja, Nika Crnek Glavna urednica

Glavna urednica Nika Crnek nika.crnek@manager-magazine.com glavni.manager@gmail.com Urednice rubrika Business Mia Musulin mia.musulin@manager-magazine.com University Dea Derjanović dea.derjanovic@manager-magazine.com Lounge Lucija Markić lucija.markic@manager-magazine.com Novinari Karlo Babić Katarina Belić Patricia Bingula Lara Boljanović Katarina Čutura Patricia Jarmek Lea Medica Mislav Petošić Domagoj Škender Suradnici Sven Bulava Helena Tomić Partneri Zagrebačka banka d.d.

Potomac d.o.o.

Platinum Caffe/Club Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Sustav javnih bicikala d.o.o.

Ekonomska klinika Debatni klub EFZG Udruga studenata turizma Ekonomskog fakulteta (USTEF) Veslački klub Ekonomist

BUSINESS str. 4 str. 6 str. 7 str. 8 str. 9 str. 10 str. 11 str. 12 str. 13 str. 14 str. 15 str. 16 str. 17 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22

Business news Koje su tvrtke u RH ostvarile znatan izvoz?

Zdravstveni i vinski turizam Intervju: Ivan Filipčić Hologramski marketing Društvena odgovornost kao sve prihvaćeniji koncept Tko se krije iza ideje “voda s porukom”?

Intervju: Magdalena Bešker Što sve nudi Zagrebačka banka?

Intervju: Ranko Vučinić Sve što trebate znati o etičnoj banci Concept storesu Hrvatskoj 3D printanje Padel - hit sport napokon u Hrvatskoj Zaprešić - grad mladih Psihologija u businessu Intervju: Jana Radeljak Startup kolumna

str. 24 str. 25 str. 26 str. 28 str. 29 str. 30 str. 31 str. 32 str. 34 str. 35 str. 36 str. 37 str. 38

Vijesti sa Sveučilišta Više od studiranja: Dalia Suša Vugec Intervju: Vatroslav Škare BUS konferencija Marketing Madness 2017.

Peti rođendan DriveINKina Zagreb International Week Zagreb Studentske udruge Studentske konferencije Intervju: Andrej Hanzir Recenzije menzi Druga strana indeksa Treba li izvanrednim studentima omogućiti rad preko studentskog ugovora?

str. 40 str. 41 str. 42 str. 43 str. 44 str. 45 str. 46 str. 47 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51

Aplikacije za lakšu organizaciju života / Design Dstrict Zagreb EXIT / Prirodne marke za kosu i lice Društvene mreže Kašnjenje i kako ga izbjeći Kravata na razgovoru za posao – da ili ne?

Muška strana priče sLOVEnia Intervju: Dean Kotiga Volontiranje u skloništima za napuštene životinje Platinum Caffe/Club Horoskop Osobni razvoj

Web dizajn Andro Anić Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac

Svima vam želim uspjeh na ljetnim ispitnim rokovima, a nakon toga dugo i toplo ljeto.

P.S. Uvijek imajte Manager sa sobom, nakon što ga pročitate odlično će poslužiti i kao lepeza u ove sparne dane!

IMPRESSUM

Kako se uvijek družimo za vrijeme druge runde kolokvija i za vrijeme ispitnih rokova, tako ću vam i ovaj put na samom početku zaželjeti sreću. U novom izdanju MANAGERA s vama ćemo još jednom podijeliti članke u kojima su već dobro poznati novinari naše male redakcije ponovo iskazali svoju ljubav prema pisanju, ali i predstaviti vam neka nova magazinska lica. Uz pregršt zanimljivih tema iz svakodnevnog života, donosimo vam i zanimljive suradnje, pokušavamo približiti nove studentske i volonterske prilike, ali i nagrađujemo vrijednim nagradama. Ako je i vas već uhvatila ljetna groznica, tu smo da vam pokušamo dočarati barem tračak ljeta, dok još uvijek sjedite u predavaonicama. Za to smo se pobrinuli odabirom šarolike ljetne naslovnice, ali i mnoštva priloga koji će vas barem na trenutak odvesti na plažu.

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6 Telefon: 01/2335633 ( s naznakom “za Manager” ) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/ Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.

Lucija Markić Urednica rubrike „Lounge“ - www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

3

BUSINESS

BUSINESS Piše: Karlo Babić Kontakt: karlo.babic@hsa.hr

Business news Ove godine više od pet milijardi korisnika mobitela Broj korisnika mobilnih telefona u svijetu premašit će do sredine godine pet milijardi, pokazuje istraživanje udruge mobilnih operatera GSMA. Lani je mobitele koristilo 4,8 milijardi ljudi diljem svijeta, a s obzirom na rast broja stanovnika u azijskim zemljama, posebice u Indiji prema procjenama njihov bi broj do 2020. godine mogao dosegnuti čak 5,7 milijardi, odnosno tri četvrtine svjetske populacije. Oko polovine procijenjenog ukupnog rasta odnosit će se na Aziju, a primjerice u Indiji njihov će broj u sljedeće tri godine porasti za 310 milijuna. Uz to, utvrđen je trend pojačane upotrebe mobilnih mreža koje omogućuju širokopojasni pristup internetu i pametni telefoni.

Huawei zauzeo poziciju trećeg najvećeg proizvođača pametnih telefona na svijetu U prošloj godini, kineski Huawei Technologies isporučio je više od 140 milijuna pametnih telefona. Time je zauzeo poziciju trećeg najvećeg proizvođača pametnih telefona na svijetu, odmah iza Applea i Samsunga, uz povećanje tržišnog udjela za 10 posto. Telekomunikacijska kompanija iz Shenzena procjenjuje da će lanjski prihodi dosegnuti 74,8 milijardi dolara. Inače, Huawei je još 2014. zacrtao da do 2018. ostvari ukupne prihode od 70 milijardi dolara.

Ako se ostvare prošlogodišnje procjene, taj će se cilj dosegnuti dvije godine ranije. Važno je napomenuti kako je kompanija ovime postala i prvi kineski proizvođač koji je prodao više od 100 milijuna pametnih telefona u 2016. godini. Samim time, ostvaren je skok prodaje od 44 posto, unatoč usporavanju cijelog tržišta mobilnih telefona.

U 2016. godini Huawei je također značajno povećao i ugled i vrijednost svog brenda širom svijeta što je rezultat predstavljanja i uspješnih prodajnih rezultata niza vrhunskih uređaja, kao i provođenja globalnih marketinških kampanja. Zahvaljujući inovativnim uređajima iz obitelji P9 i Mate 9, koji u ovom trenutku predstavljaju sam vrh u ponudi pametnih telefona, vrijednost Huaweijevog brenda značajno je porasla.

Croatia Airlines izlazi iz krize i širi flotu Croatia Airlines je zbog širenja mreže odredišta za ovogodišnju sezonu unajmila dva mlažnjaka sa 100 sjedala tipa CRJ1000, a zrakoplovi toga kapaciteta u skladu su s planovima razvoja tvrtke i trebali bi upotpuniti postojeću flotu. Zrakoplovi takvog kapaciteta planiraju se uvesti u flotu kao dodatak postojećoj floti Airbusa i Dash 8- Q400, odnosno kao treći tip zrakoplova u floti. Također, Croatia Airlines u svibnju uvodi letove na četiri nove destinacije, iz Zagreba za Bukurešt, Helsinki, Stockholm i Oslo.

Uspješnim završetkom programa restrukturiranja iz 2015. godine omogućeno je uspješno poslovanje i širenje mreže odredišta. Pored toga, od sredine travnja ponovno se uvode brojne sezonske linije iz najvažnijih europskih odredišta prema Hrvatskoj, kao što su letovi iz Atene, Barcelone, Nice, Venecije, Düsseldorfa, Lyona i drugih europskih tržišta važnih za hrvatski turizam. Tijekom ove sezone zrakoplovi tvrtke letjet će u 39 odredišta na 24 tržišta.

Ove godine u Hrvatskoj se otvara 50 novih hotela!

U ovom trenutku cijela Hrvatska je pravo veliko gradilište. Ovogodišnji investicijski ciklus od 800 milijuna eura Hrvatskom će turizmu donijeti puno novih i uređenih plaža, šetnica, biciklističkih staza i pedesetak novih ili potpuno rekonstruiranih hotela najviše kategorije, ali i nova radna mjesta. Luksuz se traži jer su hoteli visoke kategorije u

4

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

prosjeku 20 posto dulje popunjeniji od onih s nižim kategorijama. Porast investicija s godinama dokazuje kako je Hrvatska atraktivna zemlja i za turističke dolaske te ulaganja. Izgradnja je usmjerena ponajviše na hotelske kapacitete više i srednje kategorije te na obogaćivanje ponude u kampovima.

Gradi se i preuređuje duž obale, od Istre do Dubrovnika, u čemu očekivano prednjače najveći hotelijeri poput Valamara, Maistre i Dogus grupe. Zanimljivo je spomenuti kako je jedna od većih investicija veliki poslovno-turistički kompleks na splitskom području. U kompleksu nazvanom Westgate, počela je izgradnja drugog nebodera od 27 katova i stotinu metara visine, koji će nakon dovršetka službeno biti najviša građevina u Hrvatskoj. Važno je spomenuti i najveći projekt Dogus grupe u Hrvatskoj u 2017. godini, izgradnju hotela Hyatt Regency Zadar Maraska, prvog hotela s pet zvjezdica u centru Zadra. Uz postojeći hotel Dalmatia u Šibeniku ovo će biti njihov drugi hotel u Hrvatskoj. Dogus će time dobiti novih 115 luksuznih soba te komercijalni dio s ekskluzivnim trgovinama, restoranima i kafićima. Porečka Valamar Riviera započela je sa svojom najvećom investicijom koja će destinaciju Rabac pretvoriti u odmorišnu destinaciju visoke kategorije te će otvoriti više od 400 novih radnih mjesta. Riječ je o rekonstrukciji i gradnji dvaju novih luksuznih ljetovališta – Family Life Bellevue Resort i Valamar Girandella Resort, investicije vrijedne pola milijarde kuna.

Proradio korisničko-inovacijski IBM-a u Zagrebu

centar

Korisničko-inovacijski centar IBM-a počeo je s radom, potvrđeno je iz IBM-a. Centar je smješten u bivšem zagrebačkom Hypo centru, sadašnjoj City Plazi. IBM Client Innovation Center je korisničko-inovacijski centar i njegova primarna uloga jest davanje tehnološke podrške korisnicima diljem svijeta. Pod tim se podrazumijevaju infrastrukturna rješenja, kao i softverska. Drugi dio centra bit će inovacijski gdje će se programirati, nadograđivati i slagati nova rješenja iz postojećih IBM-ovih proizvoda s dodatnom vrijednošću. Centar će zapošljavati studente i IT stručnjake koji posjeduju znanja iz područja informacijskih znanosti, jezika, matematike i srodnih škola i fakulteta.

Online revolucija - Amazon u Britaniji 2017. godine otvara više od 5.000 radnih mjesta Online trgovinska platforma Amazon planira ove godine otvoriti više od 5.000 radnih mjesta u Velikoj Britaniji, nastavivši tako povećavati svoja ulaganja u toj zemlji unatoč Brexitu. Amazon, kao i ostale tehnološke kompanije poput Googlea, Facebooka i Applea povećale su svoju prisutnost u Britaniji u posljednjih godinu dana. To je samo jedan od dokaza kako prošlogodišnja odluka Britanaca o izlasku iz EU nije utjecala na investicijske planove velikih kompanija. Amazonov plan o povećanju broja radnih mjesta za više od 5.000 u 2017. godini predstavlja rekordno zapošljavanje te kompanije u Britaniji. Tim će se potezom broj stalno zaposlenih u britanskom Amazonu porasti na 24.000.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

5

BUSINESS

BUSINESS

DOBRE VIJESTI ZA LIJEPU NAŠU

Vinski turizam Istre

Tvrtke u Hrvatskoj koje su ostvarile znatan izvoz

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Zahvaljujući stopi rasta od 6,9 posto, Hrvatska je 2016. godine bila među tri članice EU koje su u prošloj godini najviše povećale vrijednost svog izvoza, a rast se ostvario i u prvom tromjesečju 2017. godine.

Piše: Patricia Bingula Kontakt: patricia.bingula@hsa.hr

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prva dva mjeseca 2017. godine Hrvatska izvela robu u vrijednosti 15,4 milijarde kuna, što je 19,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Za tako značajan skok izvoza najzaslužnija su dva sektora – naftni derivati i proizvodnja farmaceutskih proizvoda.

Snažan rast ukupnog robnog izvoza u prva dva mjeseca ove godine prvenstveno je posljedica skoka izvoza u zemlje koje nisu članice Europske unije, za čak 31,12 posto, na 5,45 milijardi kuna. No, značajno je (za 13,45 posto) rastao i hrvatski robni izvoz u ostale članice EU, na gotovo 10 milijardi kuna.

Izvoz je jedan od najvažnijih pokretačkih sila kada govorimo o kreiranju radnih mjesta te iako samo oko 15 posto poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ta poduzeća zapošljavaju 52 posto ljudi u svim poduzećima, ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak oko 79 posto sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj.

Većem broju hrvatskih izvoznika na putu kao prepreke ponekad stoje nedostatak hrabrosti i iskustva, ali i cijena poslovanja na stranim tržištima. Zahvaljujući brojnim trgovinskim sporazumima koje Europska unija razvija s drugim zemljama ta se vrata ipak nešto lakše otvaraju nego proteklih godina, u čemu na nacionalnim razinama pomažu udruženja obrtnika, poslodavaca, različite komore i ministarstva.

Uz plin i naftu, najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi su lijekovi, kožne navlake za automobilska sjedala, umjetna gnojiva, hrana, telekomunikacijska oprema i transformatori.

Među najistaknutijim izvoznicima već je tradicionalno INA, koja u hrvatskom BDP-u sudjeluje s oko dva posto, a slijede ju Pliva, Boxmark Leather, Petrokemija, Croatia Airlines – kao kompanije koje ostvaruju preko bilijun kuna izvoza. Najveći izvoz u kategoriji većih privatnih kompanija ostvaruju Agrokor, Atlantic Grupa, Podravka, Vindija, Kraš i Končar, dok 2008. od tvrtki u vlasništvu države najviše se ističu Hrvatske 2009. šume, Hrvatske vode, 2010.

Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske željeznice, 2011.

Jadranski naftovod, Hrvatska 2012. radiotelevizija, Hrvatske ceste, Jadrolinija i Hrvatske 2013. autoceste.

2014.

Hrvatska u brojkama Promatra li se prema 2015. djelatnostima, među onima 2016. sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu,

najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 56,4 posto, na 895.3 milijuna eura, a znatno je, za 29,2 posto, narastao i izvoz industrije motornih vozila, prikolica i poluprikolica, na 452,9 milijuna eura, kao i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, kojih je izvezeno za 21,25 posto više, odnosno u vrijednosti od 936,4 milijuna eura. Najznačajniji pad izvoda iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 39,8 posto, na 293,2 milijuna eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i prošle su godine bile članice Europske unije, na koje se odnosi 66,4 posto lanjskog robnog izvoza, ali i više od 77,2 posto uvoza.

Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju prošle godine 8,2 milijarde eura ili 6,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz povećan za 5,4 posto, na 15,2 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

Tako je u Njemačku u 2016. godine hrvatsko gospodarstvo izvezlo roba za 1,45 milijarde eura, uz godišnji rast od 11,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao za 11,1 posto, na 3,2 milijarde eura.

U Italiju je izvoz roba iznosio 1,68 milijardi eura ili 9,3 posto više nego prethodne godine, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 1,6 posto, na gotovo 2,5 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju povećan je istovremeno 8,8 posto, na 1,54 milijarde eura, uz rast uvoz iz te zemlje za 9,1 posto, na 2,15 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, prošle godine bio na razini dvije milijarde eura te je smanjen za 2,1 posto, dok je uvoz iz tih zemalja povećan 15 posto, na 1,16 milijardi eura.

Nakon donje Austrije, Montsanta i Priorata u Španjolskoj, Nape i Sonome u SAD-u upravo je Istra proglašena vinskom regijom 2017. godine od strane jedna od najvećih, neprofitnih, vinskih udruga na svijetu, Munskänkarna.

Osim prestižne nagrade vinske udruge Munskänkarna, najveći hrvatski poluotok možemo pronaći na brojnim popisima najboljih vinskih destinacije što daje dodatan vjetar u leđa razvijanju vinskog turizma u Istri. Vinske ceste Istre projekt su Turističke zajednice Istarske županije u suradnji sa županijskim Odjelom za turizam i Odjelom za poljoprivredu, s ciljem promocije istarskih vina i revitalizacije unutrašnjosti poluotoka. U osvajanju vinskih cesta, držite se utabanih cesta Bujštine, Poreštine, Buzeštine i Pazinštine, Rovinjštine i Vodnjanštine te Labinštine no sigurno možete otkriti i neku novu ako malo skrenete s puta. Osim vinske karte koju predvode tri vrste vina: malvazija i muškat od bijelih te teran kao predstavnik crnih vina, nećete ostati ravnodušni ni prema prirodnim ljepotama i krajolicima koji očaravaju svojim pričama i starim građevinama. Istarska malvazija duge tradicije bojom varira od slamnato-žute do zlatnožute, a mirisom je nalik bagremovom cvijetu. Teran koji hvali Casanova, protuteža je malvaziji, rubinsko crven, punog voćnog mirisa i okusa dok je treće,a po mnogima i najkvalitetnije vino istarske karte - muškat ili pravilnije

Zdravstveni turizam Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Vrijednost robnog izvoza Hrvatske

6

Manager 05/2017 | 96/22

izvoz 9585,1 7529,4 8905,2 9582,2 9628,5 9589,4 10.368,8 11.527,9 12.320,6

- www.tkokaze.hr -

stopa rasta (%) -21,4 18,3 7,6 4,8 -4,8 8,1 11,2 6,9 izvor: DSZ u milijunima eura

moškat, zlatne boje, cvjetnog mirisa i osobite suho-slatke arome.

Dolazak do podruma svakog vinara uvest će vas u svijet osebujne tekućine popraćen zanimljivim pričama, degustacijama i pripadajućim gastronomskim specijalitetima koji pojačavaju čaroliju okusa u okruženju zelenih vinograda.

Kako biste se i sami uvjerili u bogatstvo vina kao i prirodnih ljepota koja Istri ne nedostaju već u svibnju posjetite međunarodnu izložbu vina i vinske opreme Vinistra ili sami uživajte u svjetski priznatom kvalitetom istarskom vinom pustolovinom na Danima vina koja se simbolično održavaju na Svjetski dan vina. Nemojte zaboraviti kako je u vinu istina i uživajte u otkrivanju cesta, okusa, istarskog krajolika, ali sigurni smo i zanimljivih ljudi. In vino veritas!

Zdravstveni turizam postaje sve više jedan od glavnih motiva turističkih putovanja zbog ubrzanog i stresnog načina života, neuravnotežene i nezdrave prehrane te raznih ekoloških onečišćenja. Preduvjeti razvoja zdravstvenog turizma su povoljna klima, termalni izvori ljekovitih voda i drugi prirodni ljekoviti činitelji koji mogu pozitivno djelovati na zdravlje, dok su prednosti razvoja zdravstvenog turizma produženje sezone, diverzifikacija ponude, obogaćivanje ponude, kreiranje novog imidža, povećanje zaposlenosti, poticanje poduzetništva, veća turistička potražnja te poticanje očuvanja okoliša.

U Hrvatskoj je turizam jedna od najvažnijih ekonomskih i gospodarskih grana, a segment zdravstvenog turizma postaje sve više iskorišten u turističkim destinacijama diljem

Hrvatske. Zdravstveni turizam obuhvaća sve vrste turističkih aranžmana u kojima su motivi medicinske ili zdravstvene usluge. Osnovne grane zdravstvenog turizma odnose se na medicinski, preventivni i wellness turizam. Medicinski turizam odnosi se na liječenje bolesti, operativne zahvate te lijekove. Preventivni turizam vezan je uz odgovornost svakog pojedinca za brigu o vlastitom zdravlju pa podrazumijeva djelovanje protiv loših zdravstvenih navika te postizanje preventivnih ciljeva. Wellness turizam odnosi se na kombinaciju putovanja wellness i spa ponude uz kozmetičke tretmane kako bi se osjećali dobro i opušteno u svom tijelu, umu i duhu.

Hrvatska je sa svojim prirodnim resursima i ljekovitim činiteljima te visoko obrazovanim medicinskim kadrom jedna od zemalja koja nudi sve vrste usluga medicinskog i zdravstvenog turizma, a od zdravstvenog turizma zarađuje preko 300 milijuna eura te ima potencijala i za više od milijardu eura godišnjeg turističkog prometa. Od susjednih zemalja, Mađarska je najrazvijenija zemlja s konceptom zasnovanim na termalnim izvorima i stomatološkom turizmu, a Slovenija od zdravstvenog turizma ostvaruje i više od tri milijuna noćenja godišnje.

Potražnja za zdravstvenim turizmom kontinuirano raste, a zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima puno prostora za napredak i razvitak te velik, iako nedovoljno iskorišten, potencijal.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

7

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Ivan Filipčić

HOLOGRAMSKI MARKETING

Diplomirani ekonomist, Ivan Filipčić, odlučio se na korak kojeg je svih najviše strah napraviti, onaj prvi. S bratom Matejem otvorio je digitalnu agenciju i sada uživa u onom što radi, ugodnoj radnoj atmosferi te izazovima koji posao u digitalnim agencijama donosi.

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Sadašnjost i budućnost oglašavanja Ubrzani tehnološki napredak i razvoj svakim danom promiče nove mogućnosti u raznim djelatnostima. Nekada smo levitaciju i holograme smatrali znanstvenom fantastikom i dalekom budućnosti, no ta je budućnost bliža nego što mislimo, ona postaje stvarnost Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Manager: Kako bismo vas što bolje upoznali, opišite nam ukratko tko ste, odakle dolazite i kako je tekao vaš obrazovni put?

Moje ime je Ivan, završio sam preddiplomski, a zatim i diplomski studij Marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Još u osnovnoj školi zanimala me ekonomija, htio sam ići u ekonomsku srednju školu i studirati ekonomiju, a ljubav prema marketingu razvila se na drugoj godini studija kada sam odslušao prvi kolegij s Katedre za marketing.

Samim slušanjem tog kolegija počeo sam istraživati, učiti i interesirati se za njega dok nisam shvatio kako je upravo marketing smjer na kojem želim diplomirati..

Manager: Kada ste se odlučili pokrenuti vlastitu agenciju? Čija je ideja bila te na koje ste izazove pritom naišli?

Na trećoj godini studija, kada smo počeli birati izborne kolegije, upisivao sam kolegije samo s Katedre za marketing gdje sam se upoznao s digitalnim marketingom i gdje se razvila ljubav i želja za onim čime se bavimo danas, vođenje digitalne agencije. Na kolegiju Internetski marketing upoznao sam pojmove Google, Google AdWords, social media i načina na koji oni funkcioniraju. Stalno sam ponavljao kako se time želim baviti u životu dok jedan dan Matej i ja nismo sjeli s roditeljima za stol i rekli da želimo otvoriti agenciju. Na kraju moje četvrte godine studija, u šestom mjesecu smo je i otvorili, a u devetom mjesecu iste godine službeno započeli s radom. Početak je bio težak, klijenti te ne poznaju, jako puno smo se tražili, sve do faze u kojoj se stvari poslože, dolaze prvi klijenti i počinjemo raditi.

Manager: Koja je primarna djelatnost vaše agencije, planirate li proširiti spektar djelatnosti te koje još poslovne planove imate za budućnost svoje agencije?

Danas naše usluge dijelimo na glavne sekcije: Web dizajn i izrada Web stranice (custom stranice), grafički dizajn (izrada vizualnih identiteta poduzeća, njihovo brendiranje), oglašavanje (Google AdWords) i community management - vođenje društvenih mreža s naglaskom na Facebook i Instagram kao najpopularnije i najaktualnije društvene 8

Manager 05/2017 | 96/22

mreže. Teško je odrediti primarnu djelatnost, prodajemo sve četiri usluge i smatramo da su jednako bitne.

Manager: Kako se mislite istaknuti među ostalim agencijama? Što smatrate svojom konkurentskom prednošću?

Ono što bismo htjeli i čemu težimo je da imamo klijente kojima radimo sve, potpunu digitalnu strategiju, od izrade vizualnih identiteta do serverske podrške, konfiguriranja servera, izrade Weba, vizualnog identiteta, oglašavanja, pa sve do upravljanja communityjem. Voljeli bismo to obogatiti i s kreativom, raditi reklamne kampanje, što je još u začecima, te organizirati evente (što radimo sve češće u zadnje vrijeme). Želimo pokazati da znamo što radimo, da to radimo kvalitetno, dobro, ali i da cijenom ispod određenih razina usluga privlačimo nove klijente. Naša je konkurentska prednost stoga baš taj holistički pristup, želimo sve usluge koje nudimo pojedinačno znati jako dobro integrirati zajedno kako bismo ih kao takve mogli dobro spakirati i prilagoditi svakom klijentu.

Manager: Kao braća, kako funkcionirate na poslovnoj razini? Što mislite tko se više vodi razumom, a tko srcem?

Funkcioniramo dobro. U startu se svi skupa tražimo, što ćemo i kako ćemo, međutim ti naši interni procesi dobro su se podijelili. Ja sam zadužen za jedan dio poslova, ponajviše za komunikaciju s klijentima, prodaju i održavanje odnosa, Matej također ima određenu bazu klijenata s kojima komunicira, a uz to je zadužen za dio oko društvenih mreža (moj dio više naginje prema Google-u). Tko se više vodi srcem, tko razumom? Ne znam, moram priznati da ovisi o situaciji. Rekao bih da se Matej vodi srcem, a ja razumom, ali u trenutku dok si to govorim u glavi vrtim situacije u kojima je bilo obrnuto tako da iskreno, ovisi o situaciji u kojoj se nalazimo.

- www.tkokaze.hr -

Tehnologija je, između ostalog uzdrmala i svijet marketinga i oglašavanja. Činjenica je da su potrošači postali sve zahtjevniji i da ih više ne zadovoljava klasični oblik promocije, stoga su brendovi primorani tražiti nova kreativna rješenja kako bi zadovoljili svoje potrošače te se bolje istaknuli na visoko konkurentskom tržištu. Tu na scenu stupaju upravo nove tehnologije i inovacije, a jedna od njih je i hologramski marketing.

Kako hologramski display i tehnologija funkcionira i kako se pomoću nje može drastično dići prodaja tijekom određene promotivne kampanje?

Hologramski display uređaj je koji projicira prethodno pripremljenu video animaciju, stvarajući 3D iluziju oko stvarnog proizvoda te tako nudi novo iskustvo i privlači pažnju publike. Brendovi, dakle, imaju priliku udahnuti život svome proizvodu i tako se poigrati maštom kupaca.

Hologramski displayevi usko su povezani s iskustvenim marketingom koji se bazira na doživljaju potrošača, omogućuje drugačije, neviđeno iskustvo te „postavlja brend u glave potrošača“. Zahvaljujući drugačijem pristupu, korisnik ima priliku doživjeti proizvod na potpuno nov način, a često ulazi u interakciju sa samim sadržajem. Takva vrsta promocije stvara znatiželju kod ljudi pa u kratkom vremenu može izazvati gužvu. Brendovi koji koriste holograme kao vrstu promocije primijetili su da su potencijalni kupci koji dožive takvo iskustvo skloniji impulsivnijem donošenju odluka o kupnji. Razlog tome je pozitivno iskustvo, odnosno iskustvo zadivljenosti, gdje se kupcu povećava pozornost i općenito ga čini da se osjeća sretnijim. U takvom stanju, kupac mnogo lakše prihvaća ideje i prijedloge, a kad odlazi, nosi to pozitivno iskustvo i prosljeđuje ga dalje. Displayjevi se primjenjuju na lokacijama s većom frekvencijom ljudi, poput shopping centara, izložbenih prostora i dućana kako bi digli prodaju te ostali urezani u pamćenje potrošača odnosno Korisnika.

i animacija sa stvarnim javnim površinama stvara dojam proširene stvarnosti te samim time iskrivljuje percepcija publike odnosno potencijalnih kupaca. Idealan je za visoko posjećene evente te promociju novih proizvoda jer stvara „wow“ efekt kod ljudi. Projekcija je moguća na zgradama, zidovima, igralištima, automobilima, gdje god može doći do spoja stvarnog i virtualnog. Sve se više velikih brendova okreće ovom vidu promocije jer mogućnost transformiranja okoliša u audio- vizualno iskustvo uistinu privlači pozornost publike. U Hrvatskoj smo imali priliku to doživjeti kada je startao radio Enter te je raznim projekcijama na zgradama stvorio interes kod građana. „WOW“ efekt, osim ova dva navedena primjera, stvara i interaktivna, transparentna LCD tehnologija koja predstavlja kombinaciju animacije i multi-touch tehnologije, omogućujući prikaz interaktivnog promotivnog sadržaja na digitalni zaslona, dok je proizvod, s druge strane, vidljiv.

Ovakva vrsta promocije trenutno je najrazvijenija na zapadu.

Kad govorimo oglašavanju, danas je brendovima imperativ zadobiti pažnju kupaca i publike. Upravo je hologram rješenje koje garantira pažnju kupaca. Hologram je sadašnjost i budućnost, a trend koji će još duže vrijeme biti prisutan u tehnološkom svijetu je integracija tehnologije na svakodnevan život.

Vrste hologramskog marketinga Iako je relativno nov način promocije, u hologramskom marketingu već se razvilo nekoliko primjera promocije te nevjerojatnom brzinom osvajaju svijet. Pretpostavlja se da bi do 2021. godine tržište hologramskih displayeva moglo doseći vrijednost od 1,8 milijardi dolara.

Levitirajući display jedan je od primjera hologramskog marketinga, a to je uređaj koji koristi najrazvijeniju elektromagnetsku tehnologiju te omogućuje proizvodu da lebdi po zraku. Također, nudi i rotaciju proiciranog proizvoda za 360 stupnjeva, što publici onogućuje da taj proizvod sagleda iz svih kuteva, a najčešće se koristi za prezentaciju novog proizvoda. Levitacija je ljudima uvijek bila daleki pojam, stoga danas kada vide takvu promociju proizvoda, ne mogu se ne zaustaviti pogledati o čemu je riječ.

Projection mapping je posebna tehnika projekcije, kojom se projiciranjem i integracijom složenih 3D struktura, modela - www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

9

BUSINESS

BUSINESS

Ljubav otvara sva vrata *

DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Sve prihvaćeniji marketinški koncept Da je marketing najvažnije, a često i jedino sredstvo komunikacije proizvoda od poduzeća prema potrošačima znaju već i ptice na grani, a upravo se zbog toga često nalazi na meti brojnih kritičara.

Komuniciranje potpuno krive vrijednosti proizvoda, nametanje previsokih cijena, obmanjivanje, ali i namjerno zastarijevanje proizvoda i usluga, samo su neka od uporišta često negativnog stava javnosti prema marketingu i marketinškim stručnjacima.

Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

*Doista se možemo složiti s ovim citatom Louise Hay, a da je tomu tako dokazali su svojim radom i djelatnici Jane.

Bočice domaćeg branda već duže vrijeme krase inspirativni citati o životu i ljubavi. Kroz poznatu kampanju #samoljubav svoje kupce Jana želi usrećiti lijepim i pozitivnim citatima.

a sve dok je profit jedan od najvažnijih ciljeva, poduzeća će češće pribjegavati opcijama koje na što jeftiniji i brži način generiraju što veći profit, a to društveno odgovorno poslovanje svakako nije.

Kao odgovor na sve češće i brojnije kritike, ali i postepen gubitak potrošača uslijed njihove osviještenosti o možda i ne tako odgovornom poslovanju i ne tako iskrenoj komunikaciji s potrošačima, poduzeća počinju razvijati koncept društveno odgovornog poslovanja (DOP) koji uskoro iznjedruje novi oblik marketinga, simbolično nazvan društveno odgovornim marketingom. Ovaj oblik marketinga nije više orijentiran isključivo na ostvarivanje profita, već poduzeća usmjerava ka potrošačima i konkurenciji, ali i društvu i okolišu u cjelini.

Zašto ga volimo?

Društveno odgovorni marketing više nije samo dodana vrijednost poslovanju poduzeća, već se postepeno ugradio u temeljne odrednice tržišnog natjecanja i osvojio titulu jedne od najznačajnijih konkurentskih prednosti. Ubrzano širenje ovog poslovnog koncepta uvelike je potpomognuto sve većom uključenosti potrošača u poslovanje poduzeća, njihovom svjesnosti o postojanju supstituta, ali i svjesnosti o stvarnoj vrijednosti proizvoda čija se vrijednost komunicira. Iako svoje početke nalazi još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a Kotler kao jedan od njegovih prvih pobornika smatra ga plodom kapitalizma, društveno je odgovoran marketing globalno prepoznavanje doživio zapravo nastupom recesije i velikih ekonomskih kriza diljem svijeta. Velika je većina potrošača sklonija kupovanju proizvoda poduzeća za koja vjeruju da primjenjuju koncept društveno odgovornog poslovanja, odnosno za koja smatraju da svojim djelovanjem ne ugrožavaju prirodu i okoliš, štite interese određene zajednice ili pak djeluju za opće dobro na nekoj široj razini, a neminovno je i da društveno odgovorno poslovanje poduzeću donosi lojalne potrošače, a samim time pokazuje se i dugoročno isplativo. U teoriji cijela priča o društveno odgovornom marketingu zvuči idilično i vjerojatno ste se zapitali zašto ga brojna poduzeća onda ipak ne primjenjuju ili kako je moguće da će se mnoga poduzeća radije odlučiti za oglas na nekom internetskom portalu, nego primjerice za donaciju sredstava projektu koji potiče ekološku osviještenost neke lokalne zajednice. Razlog tome upravo je u, i dalje neadekvatnom, poimanju preferencija kupaca, ali i postavljenim strateškim ciljevima poduzeća, 10

Manager 05/2017 | 96/22

Dobra poslovna praksa u Hrvatskoj Kao i u mnogim drugim poslovnim trendovima, hrvatska poduzeća uvelike kaskaju za Europom i svijetom kada je riječ o primjeni društveno odgovornog marketinga.

Je li razlog tome zastarjelo i pogrešno poimanje tržišta i potrošača ili pak ograničeni budžeti i želja za što bržim profitom ostat će jedno od gorućih pitanja, ali vjerojatno bez točnog, ili barem natpolovično točnog odgovora. Umjesto da se pitamo zašto većina hrvatskih poduzeća i dalje nije usvojila ovaj koncept, okrenimo se onima koja ga primjenjuju svakodnevno u svom poslovanju i kojih iako brojčano manje, ipak ima. Iako se društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj najčešće vezuje uz privatni sektor, a najistaknutije kompanije često su Ericsson Nikola Tesla, Coca – Cola Hrvatska, Cemex Hrvatska, Hrvatski telekom, Atlantic Grupa te Vivera, neka se javna poduzeća također mogu pohvaliti društveno odgovornim poslovanjem. Tako je primjerice poduzeću Plovput dodijeljena nagrada Indeks DOP-a u kategoriji javnih poduzeća, a Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji sa Zagrebačkom pivovarom krije se iza jednostavnog, ali pamtljivog i veoma uspješnog slogana „Kad piješ, ne vozi“.

- www.tkokaze.hr -

svi mogli ostaviti svoj citat, a najbolji su bili i objavljeni na bočicama.

Od početka do danas, Jana je promijenila nekoliko svojih ruha, a među zapamćenijima su definitivno bili citati poznatog brazilskog književnika Paula Coelha kao i edicija s anđeoskim porukama u sklopu kampanje „dobro se dobrim vraća“. Poznate rode, Malena i Klepetan nedavno su svoje mjesto pronašle i na bočicama uz divne citate Ingrid Divković o životu, prijateljstvu i snazi ljudskog duha.

Važnost i kvalitetu domaćeg proizvoda prepoznali su i u svijetu. Tako je prošle godine upravo ova kampanja s Malenom i Klepetanom osvojila ne samo srca, već i brojne prestižne nagrade. Među njima su srebro na međunarodnom natjecanju oglašavanja i komunikacija Epic Awards u Amsterdamu te Brončani lav u Cannesu, koji slovi kao najbitnija nagrada u polju komunikacija. Ništa manje vrijedan nije Grand Prix na Golden Drumu u Ljubljani, međunarodnom festivalu kreativnog oglašavanja.

Osim putem bočica, službena stranica Jane obiluje pozitivnim tekstovima, citatima, ali i video uradcima nastalim u suradnji s domaćim autorom popularne psihologije, Brunom Šimlešom.

Cijela ideja s porukama na bocama izvorske vode Jane započela je 2013. godine kako bi se potakle pozitivne promjene. Usredotočeni na svakodnevne životne situacije kao pokretače dobrih djela, putem brojnih dobrotvornih akcija vezanih uz temu bočica, iz Jane su tijekom godina donacijama pomogli brojnim dječjim, zdravstvenim i ostalim ustanovama. Humanitarne akcije svih ovih godina podržale su brojne slavne osobe, a i javnost se odmah uključila u ovaj jedinstveni projekt. Kako su rasli i širili svoju pozitivu, ubrzo otvaraju natječaj na službenoj stranici Jane gdje su

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

11

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Magdalena Bešker

KAKO TI m-zaba MOŽE SPASITI DAN, ŽIVCE PA I TULUM

Magdalena Bešker uspješna je mlada poduzetnica koja je svoj studentski put započela na Pravnom, a završila (s diplomom u rukama) na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Već šest godina uspješno vodi firmu Ulica snova iza koje se kao najpoznatiji proizvod krije personalizirani Moj planer u raznim bojama i izrađen od posebnog mekanog materijala.

Za Manager otkriva koje su je to slučajnosti, ali izvrsne prilike dovele do uspješne poslovne priče i savjetuje studente što da nikako ne propuste napraviti dok još mogu uživati u blagodatima tog divnog životnog razdoblja.

Što će ti novčanik kad je mobitel ionako stalno uz tebe?

M-zaba je mobilno bankarstvo Zagrebačke banke koje ti može olakšati život, studiranje, ali i zabavu. Ne vjeruješ? Evo barem pet razloga…

IBAN QR KOD Ovo je upravo najbolja stvar m-zabe! Kad već radiš tu žurku, ne želiš da ti ekipa ostane žedna. A s ovom uslugom možeš jednostavno prebaciti novce na račun drugih korisnika m-zabe. Ili još bolje – oni tebi. U sekundi generiraj svoj IBAN QR kod, pošalješ ga svim prijateljima (da, čak i onima koji imaju samo WhatsApp, Facebook ili mail) i mogu uplatiti novce na tvoj račun prije nego li izgovoriš polaviskipolakola.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Manager: Otvorila si svoju firmu u vremenu kad su se već mogle vidjeti naznake ekonomske krize. Kako si se odlučila na pokretanje vlastitog biznisa i kako su izgledali tvoje počeci? Čim sam počela studirati krenula sam raditi, radila sam zaista puno poslova. Nakon nekog vremena shvatila sam da mi je narav takva da nikad neću moći raditi za nekoga, naravno treba poštivati autoritet, ali često bih na dogovore s nadležnima kimala glavom i napravila po svome. U ono čime se danas bavim krenula sam više iz zabave nego samog posla i na početku nisam očekivala da ću na koncu otvoriti firmu. Tek sam bila završila fakultet i vrlo brzo se, igrom slučaja, zaposlila u jednoj pivovari gdje sam im organizirala evente za cijelu Hrvatsku. Tamo sam imala enormnu količinu posla i morala sam voditi dnevnu evidenciju, koja je morala biti dobra i točna da bi se mogla snalaziti u tome. Kako sam uvijek voljela to imati fizički zapisano, tražila sam ima li negdje za kupiti lijepih planera za mene i kada mi se pri toj kupnji niti jedan nije svidio odlučila sam nešto sama smisliti. I dok sam studirala sam se angažirala oko organizacije događaja kada sam odlučivala o izradi plakata ili pozivnica, bilo mi je izuzetno zabavno vidjeti nešto realizirano na papiru, a dizajnirano s računala. Imala sam početni kapital s obzirom na zarađeno u pivovari, našla sam odličnu dizajnericu i objasnila joj što želim jer tada još nisam znala sama dizajnirati. Cijeli proces trajao je mjesecima, koliko god to trenutno jednostavno zvučalo. Trebalo je smisliti kako će rubrike izgledati i posložiti ih nekim logičnim redoslijedom, naći format, bilo mi je bitno da stane u svaku torbicu te da ju rubovi ne oštećuju, s koricama sam tada imala puno sreće jer sam našla materijal koji je bio dovoljno mekan, a da ga ima u raznim bojama. Šlag na torti bila je personalizacija – nešto mi je u svemu tome falilo, a to je bio pun pogodak jer korisnici danas mogu napisati što god hoće i na to jako dobro reagiraju.

Manager: Danas se unatoč teškim počecima možeš pohvaliti vrlo razvijenim i sad već svima znanim proizvodima. Gdje ih sve možemo pronaći, koji su distribucijski kanali koje koristiš?

Prvom godinom poslovanja se ne mogu baš pohvaliti. Planeri su izašli u siječnju, a trebali su u prosincu, Facebook prije šest godina kad sam počinjala nije bio toliko popularan pa je za promociju ipak trebalo malo više vremena. Kad sam dobila planere imala sam ogromnu količinu toga i nisam bila sigurna što s njom raditi.

Tada se još nisam htjela toliko medijski eksponirati, sa svim tim sam krenula tek prije dvije godine, dugo sam se opirala, ali kada sam vidjela kakve rezultate imaju oni koji to rade, morala sam početi. Na početku sam planere poklanjala prijateljicama, one su širile dalje, a reakcije su bile odlične.

Danas odgovaram na sve mailove, stalno sam na mobitelu jer sam shvatila tijekom godina da što prije odgovorim potencijalnim kupcima na poruku, to će cijeli proces prodaje ići brže. Privatni mail, poslovni mail, Facebook, Instagram i web shop – to su distribucijski kanali preko kojih djelujem. Planeri su se prve godine prodavali i u knjižari, a sklopila sam bila posao i s jednom drogerijom. Smislila sam bila dobru priču – potpuno hrvatski proizvod, tiska se u Hrvatskoj, korice su također odavde, a posao 12

Manager 05/2017 | 96/22

sklapam s hrvatskom knjižarom i hrvatskom drogerija.

Međutim, u oba slučaja pojavilo se puno problema. U knjižari sam usmeno dogovorila s jednom djelatnicom dobar plan, ali ništa od očekivanog nisam dobila. Ostatak robe su mi vratili, jako su loše promovirali proizvod, rekli su mi da ću imati svoju policu koje nije bilo, ništa nije bilo poštivano, htjeli su mi i vratiti oštećene planere, a hrpa ih je bila uništena. S drogerijom je bio princip da se kupovalo i skupljalo bodove zbog kojih se za jednu kunu mogao dobiti planer, distribucija nije tad bila na meni nego na drogeriji, što je bilo odlično, ali pojavio se problem s naplatom zbog kojeg je suradnja završila čak i gore nego s knjižarom.

Danas distribucija ide online, laser kojim se gravira je ogroman i s njime se progori materijal pa je nemoguće personalizirane stvari drugačije prodavati, čak i da pogodim ime možda ne bih boju, ali mogu se ipak naći i u određenim suvenirnicama.

Manager: Proizvodi tvrtke Ulica snova ne prodaju se samo u Hrvatskoj, već i u susjednim državama poput BiH, Srbije i Crne Gore. Koji su daljnji planovi, razmišljaš li o suradnji i s drugim državama u Europi i svijetu?

Planeri su dostupni u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, a radimo planere i na srpskom jeziku, u taj sam pothvat krenula jer sam godinu prije tamo prodavala planere na hrvatskom, međutim problem je bio naziv mjeseca pa sam ga odlučila prevesti na srpski. Da živim tamo posao bi sigurna sam bolje išao, ali i ovako dobro ide, imam suradnicu u Beogradu koja mi pomaže. Ove godine u planu imam napraviti planer na engleskom i njemačkom jeziku, takvih ambicija imala sam i prije, ali mislim da sam tek sad stasala da mogu kročiti u neki ozbiljniji biznis.

Manager: Iz perspektive nekog još uvijek mladog, ali već duže vrijeme ozbiljno zaposlenog, koja je tvoja poruka studentima koji se jednog dana planiraju odlučiti na put sličan tvome?

Kroz studentske poslove stjecala sam kontakte, upoznavala ljude, nikad se nikome nisam zamjerila i tad mi se otvorila fantastična prilika na poslu u pivovari. Savjet broj jedan je da ne propuštate prilike koje vam se nude jer nikad ne znate što će se ukazati i gdje će vas to nešto dovesti. Članstvo u udrugama, studentski poslovi, sve je to nešto korisno što vas, sigurna sam, lako može dovesti do budućeg uspjeha. Jedino zbog čeka žalim jest činjenica da dok sam imala priliku nisam otišla na program Work and Travel, mislim da je to neponovljivo iskustvo koje se pruža samo u tim bezbrižnim studentskim danima, poslije toliko godišnjeg odmora neće biti. Mene kada nema tjedan dana imam osjećaj kao da se sve raspada jer su ljudi naviknuli da je sve dostupno i brzo, zato, još uvijek bezbrižni studenti, uživajte u prilikama koje vam se nude samo u tom divnom životnom razdoblju.

- www.tkokaze.hr -

Akademska godina ne predstavlja samo fantastične prilike za sate i sate učenje i slušanja novih kolegija, već i praktično brušenje svojih socijalnih vještina. Najbolja stvar kod stjecanja takvih vrsta iskustava je u tome što nisu nužno vezane uz učionice, katedre, pa čak ni uz tvoj fakultet. Zato hajde, organiziraj taj tulum još večeras i pokaži svima svoje managerske sposobnosti.

Prije nego se pitaš – kod koga ćemo, znamo što te muči.

Koliko još para imaš na računu. Tko bi se sjećao stanja?

Tko bi šetao do bankomata ili banke? Slušaj nas – ne moraš! Pogotovo ako imaš mobitel blizu sebe.

STANJE RAČUNA Aplikacija m-zaba sadržava hrpu funkcionalnosti. Stanje računa ćeš sigurno često koristiti jer ćeš u klik-dva saznati koliko još paprike ima u tvojoj smočnici. Nedovoljno za poštenu zabavu? Bar je otkriveno na vrijeme. Ali, nemoj još ništa otkazivati, već čitaj dalje.

E-BONOVI Da, i to se ponekad mora dogoditi. Svi imaju onog kompliciranog frenda ili frendicu kojoj je upravo iscurio bon za mobitel i baš je, k’o za peh, zadnju kunu potrošio prije 27 sekundi. Nije bed, uz m-zabu možeš kupiti prepaid bonove svih teleoperatera. Komplicirani putuje Hrvatskim autocestama? Možeš mu i ENC bonove kupiti, samo nek’ vozi i dođe na vrijeme.

M-FOTO PLATI Dakle, dok novci polako kapaju na tvoj račun, spremaš se na spremanje za van. Sve je super, kolokviji su miljama daleko i život je baš lije… opa, kakav je ovo račun na podu? Struja, voda, plin, nebitno, nije ti drag. No, glavu gore dragi studentu. Uz m-foto plati svoje račune plaćaš onoliko brzo koliko brzo fotografiraš. Bilo gdje, bilo kada, pa čak i prije tuluma, ako baš treba.

Zaključimo.

Mnogo je usluga i funkcionalnosti na m-zabi. I dobro dođu!

Zato i je najkorištenija bankarska aplikacija u Hrvatskoj.

Ali, o tome neki drugi put. Ti se sad samo dobro zabavi!

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

13

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Ranko Vučinić

KLJUČNI PROJEKT ZADRUGE ZA ETIČNO FINANCIRANJE (ZEF)

Ranko Vučinić kao član PRiredbina komunikacijskog tima zaduženog za sport stvorio je nevjerojatnu hrvatsku sportsku priču na ledu – zagrebačke Medvjede, u zemlji u kojoj postoje tri ledene površine.

Uz Medvjede organizirao je i regionalni košarkaški spektakl ABA FINAL 4, niz MMA borbi pod pokroviteljstvom borilačke legende Bob Sappa, surađivao na organizaciji finala Davis Cup susreta Hrvatske i Argentine te zajedno sa svojim timom iz PRiredbe brine o medijskom i javnom imidžu brojnih vrhunskih sportaša poput boksača Filipa Hrgovića i atletičarke Andree Ivančević. Sa svojim timom „doveslao“ je i do Olimpijskog zlata s braćom Sinković čiji (komunikacijski) imidž uspješno vodi posljednjih nekoliko godina.

Pišu: Nika Crnek, Katarina Belić Kontakt: nika.crnek@hsa.hr, katarina.belic@hsa.hr

Manager: Voditelj ste sportskih komunikacijskih projekata u agenciji PRiredba Studio i surađujete s brojnim sportašima, klubovima i sportskim događajima.

Zašto sport i koliko se razlikuje komunikacija kod sportskih projekata od onih korporativnih, kulturnih ili modnih?

Vjerujem da se sve u životu događa s razlogom, i poslovno i privatno. Ponuda da pređem u sportske komunikacije, iako nisam imao iskustva u sferi sporta, za mene je u danom trenutku bila izazov koji nisam želio propustiti. Vrlo brzo se pokazalo kako je prethodno iskustvo koje sam stekao na poslovima, projektima, radu s klijentima koji nisu iz sfere sporta i više nego dobrodošlo i primjenjivo u sportskom menadžmentu i komunikacijama. Moj stav je vrlo jasan – sport je biznis i, na žalost mnogih koji ne prihvaćaju da su došla nova vremena i način rada, sport više nisu isključivo sportski rezultati.

Nitko ne umanjuje sportske rezultate, treninge, odricanja jer to je osnova sportskih uspjeha no tu postoji niz drugih segmenata koji utječu direktno ili indirektno na rezultate i uspjehe. Za uspjeh je danas potrebno mnogo više – komunikacija, navijači, pratitelji na društvenim mrežama, sponzori, sređen ili barem naizgled sređen privatni život, društvene aktivnosti, humanitarni rad. Niti na sportske događaje više ne idete isključivo zbog sporta. Pobjeda vaše momčadi ili sportaša kojeg bodrite primarna je no jednako su važni i što jednostavniji način da dođete do ulaznice kao i njezina cijena, udobnost, dobro dizajnirana majica s nazivom ili logotipom kluba, zabava u pauzama događaja kao i parking. Sportske komunikacije stoga su jednake onim korporativnim, cilj je stvoriti i održati pozitivan imidž na duži period, zadržati pažnju i interes javnosti, a samim time i interes i pažnju sponzora kroz priče i informacije koje osmišljavate i plasirate javnosti.

Manager: Niti jedan Vaš intervju ili predavanje ne može proći bez pitanja o tajnoj formuli uspjeha na projektima na kojima radite osobito na temu Medveščaka i populariziranju hokeja među Hrvatima. Što smatrate težim i izazovnijim, početak rada na projektu i osmišljavanje strategije ili „održavanje“ i rast već poznatog komunikacijskog projekta?

Izazov je jednak u svakom segmentu. Da bi projekt zaživio, a zatim ostao na životu potrebno je svakodnevno davati maksimum, kontrolirati situacije s kojima se susrećete i usmjeravati ih za svoje dobro, svakodnevno ponuditi nešto novo što se odlično nadovezuje i uspješno nadograđuje ono što ste prethodno ponudili. Formula uspjeha je profesionalan pristup i odgovoran rad projektu, a najveći izazov prihvatiti, ali i znati u svoju korist staviti situacije s 14

Manager 05/2017 | 96/22

kojima se susrećete.

Kao osoba zadužena za komunikacije ne mogu i najčešće nemam pravo utjecati na odluku sportskog tima ako želi dovesti u momčad ili isključiti iz momčadi nekog igrača, a koji možda komunikacijski jest ili nije najsretnije rješenje.

Moj je posao da svoj posao odradim u najboljoj mjeri i svaku situaciju, povoljnu ili nepovoljnu, učinim najboljom za svoj klub ili projekt. Emocija u ovom poslu jest važna, ali na prvom mjestu su profesionalnost i odgovornost prema onome što radiš i za koga radiš.

Manager: Kako ste se našli u PR svijetu, što Vas je zadržalo u tom poslu? Koliko je bila važna uloga mentora u Vašem razvojnom putu i uživate li danas u tome?

Mnogi će moj profesionalni put ocijeniti neobičnim, a to bih prije svega pripisao sredini u kojoj odrastamo. Sredina nam postavlja određena pravila za koja očekuje da ih svi slijedimo – odrastanje, škola, fakultet, posao, brak, stan na kredit – i kada netko odstupi od toga društvo je pomalo šokirano a vas nerijetko smatraju „čudakom“. . Škola i ja smo oduvijek bili na Vi, jednostavno nije išlo u dijelovima kada je za uspjeh bilo potrebno napamet naučiti definicije ili formule. I očito smo svi shvatili kako to nije put kojim bih ja trebao ići prema uspjehu.

Nisam se bojao izazova i nisam se bojao pogrešaka i neuspjeha. Najveća mana našeg društva jest bojati se pogreške. Zašto? Pa na pogreškama se najbolje uči, a najveća kvaliteta čovjeka i svakog profesionalca jest upravo sposobnost da prepozna, a zatim odgovorno ispravi svoju pogrešku te iz nje nauči ono najbolje. Cijeli svoj život učim iz vizija, iskustava, rada, pogrešaka ljudi s kojima surađujem bez obzira jesmo li ravnopravni članovi tima, imamo li odnos klijenta i osobe koja radi za klijenta, poslodavca i zaposlenika. Danas mentoriranje kolegama smatram najodgovornijim, ponekad i najstresnijim dijelom svog profesionalnog života jer je na meni odgovornost da od ljudi s kojima radim napravim profesionalce koji vole raditi, koji ne bježe od izazova i koji će biti ponosni na svoj rad.

- www.tkokaze.hr -

Prva hrvatska etična banka u završnoj fazi osnivanja Početak rada banke ovisi o prikupljanju dovoljne količine temeljnog kapitala i dobivanju licence od HNB-a, a to pak ovisi o brzini širenja mreže članova Zadruge za etično financiranje jer – što je više članova, to je veći temeljni kapital. Trenutak stjecanja preduvjeta za početak operativnog rada procjenjuje se za drugu polovicu 2017. godine.

Piše: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@hsa.hr

Zadruga za etično financiranje (ZEF) osnovana je 2014. godine s ciljem osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj koja će biti u stopostotnom vlasništvu Zadruge, odnosno njezinih članova. Uz pojedince, članove ZEF-a čine poduzeća, zadruge, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, sindikati, LAG-ovi, jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije. Članovi Zadruge ujedno su i suvlasnici njezine imovine koji demokratskim putem, po principu „jedan član – jedan glas“, odlučuju o svim važnim pitanjima vezanima uz rad ZEF-a te biraju i razrješuju članove tijela Zadruge.

Osnivači ZEF-a smatraju da trenutno dominantno prisutni bankarski model ne zadovoljava potrebe velikog dijela poduzeća i građana.

Vjeruju i da će osnivanje etične banke u Hrvatskoj znatno doprinijeti razvoju hrvatskog bankarskog sektora i otvaranju nekih novih modela bankarstva koji svakako imaju svoju tržišnu poziciju, ali kod nas još nisu prisutni.

Poslovni model etične banke Etična banka se od komercijalnih banaka razlikuje po tome što zadovoljava niz kriterija etičnog bankarstva od kojih su najvažniji transparentnost, solidarnost, participacija korisnika i zaposlenika banke u upravljanju bankom, reinvestiranje profita natrag u zajednicu, fleksibilniji odnos prema instrumentima osiguranja kredita te usmjerenost na financiranje projekata realne ekonomije. Nemoguće je unaprijed sa sigurnošću prognozirati uspjeh bilo kojeg poslovnog projekta, ali profitabilnost će svakako biti jedan od ključnih pokazatelja uspjeha etične banke.

Istraživanje organizacije Global Alliance for Banking on Values iz 2013. godine pokazuje da su na svjetskom nivou etične banke i prije financijske krize bile podjednako profitabilne i ostvarivale podjednake stope povrata na imovinu (ROA 0,56 posto kod etičnih banaka nasuprot 0,57 posto kod komercijalnih). U godinama svjetske ekonomske krize i nakon nje, etične banke postaju i profitabilnije od komercijalnih (ROA 0,53 posto kod etičnih banaka nasuprot 0,37 posto kod komercijalnih).

Primarna svrha korištenja profita kod etičnih banaka njegovo je usmjeravanje u dobrobit zajednice – etična banka će svu svoju dobit, direktno ili posredovanjem svog

vlasnika ZEF-a reinvestirati u nove projekte koji će ponovno stvoriti novu vrijednost. Kako bi smanjila rizike pojedinih projekata, etična banka će, uz korištenje konvencionalnih metoda, mnogo pažnje posvećivati upoznavanju projekata koje financira i njihovu praćenju u svim fazama razvoja.

Jedan od primarnih motiva za pokretanje etične banke upravo je pružanje podrške projektima poduzetnikapočetnika (startup tvrtke) te projektima iskusnih poduzetnika koji apliciraju za sredstva koja višestruko nadilaze imovinu i dobit tvrtke pa ne mogu pružiti sredstva osiguranja kredita nužna za odobrenje kredita kod drugih banaka. Kako bi smanjila rizik, etična banka će takvim poduzetnicima osigurati podršku u pristupu bespovratnim (nacionalnim i EU) sredstvima te uvjetovati izdavanje kredita time da se projekt vodi u skladu s najboljim svjetskim praksama.

Neprofitnim organizacijama etična banka će pristupati na neprofitan način, bez pritiska na stvaranje maksimalne dobiti. Kvalitetnim projektima za koje procijeni da su izvedivi i financijski održivi, etična banka će, uz razumijevanja rada organizacije i određene socijalne garancije, biti spremna izdati kredit bez upisivanja uobičajenih instrumenata osiguranja.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

15

BUSINESS

BUSINESS

CONCEPT STORES

BUDUĆNOST 3D PRINTANJA

Sve na jednom mjestu - od modnih artikala do dobrog zalogaja

Postupak danas prisutan u gotovo svim industrijama

Zamislite da na jednom mjestu možete pronaći predivnu haljinu, nakit i poneki artikl za domaćinstvo ili svog ljubimca. Uz pojavu concept storesa to više nije nemoguće. Zahvaljujući ovakvom konceptu, uvijek ćete biti in s potpisom domaćih dizajnera, ali i pošteđeni višesatnih lutanja gradom ili trgovačkim centrom.

3D printanje i nije neka novost u današnjem svijetu, no posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo sve boljih i kvalitetnijih uradaka koji izlaze ispod sve jačih 3D printera. Primjena postupaka za izradu 3D modela raste iz dana u dan i u svijetu je prisutna u većini industrijskih grana.

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

Idejnim začetnikom ovakvog koncepta smatra se talijanski dizajner Elio Fiorucci, koji je 1974. godine u Milanu otvorio Via Torino. Inovativni dizajner na jednom je mjestu kupcima i posjetiteljima ponudio najbolje odjevne komade, modne dodatke, ali i namještaj, knjige i glazbu. Uz sve to, imao je i prostor za kulturna događanja i restoran. Nakon uspjeha u Milanu i Londonu, isti koncept pokreće i u New Yorku, gdje su nezaobilazni kupci bili Madonna, Elizabeth Taylor, Jackie O. i brojni drugi. Nakon velike prepoznatljivosti na modnoj i poslovnoj sceni, Fiorucci počinje promovirati nove, mlade dizajnere otvarajući im vrata modnog svijeta. Jedan od takvih, koji su „proizašli“ iz njegovog concept storea je i Marc Jacobs.

U Hrvatskoj se ovaj način poslovanja pojavio tek prije nekoliko godina.

Koncept naših trgovina uglavnom je orijentiran na modne komade i to isključivo domaćih dizajnera. U nekadašnjoj Gundulićevoj palači iz 15. stoljeća u Dubrovniku, danas se smjestio Concept Store & Bistro Portrait. Nekada omiljeno mjesto okupljanja plemića i intelektualaca, sada je nezaobilazna stanica svih koji vole kreativni i osebujni modni stil s potpisom domaćeg dizajnera Matije Čopa. Povijesni interijer s originalnim portretima dubrovačkog plemstva koje je oslikao Vlaho Bukovac i dodatno je uređen kombinacijom urbanih dodataka. Točku na i dodaje vrhunski Bistro pod palicom vodećih chefova Jeffry Vella.

Idući na listi je showroom Tiramol u Zadru. U ugodnom ambijentu malog dućana kriju se kreacije nekolicine hrvatskih dizajnera poput Ivana Alduka, Ivančice Hrustić, Adsigna, Nives Trive, Kešidova, Dajane Vuksan, Petre Lasić i Elene Čonjar, kao i brendovi Lolatees, Kerefeke, Splash of Fash te BiteMyStyle. Vlasnica ovog butika ističe kako je htjela na jednom mjestu ponuditi raznolikost odjevnih kombinacija i modnih dodataka, za djevojke i žene koje se ne boje eksperimentirati.

Prošlog ljeta Istra je dobila svoj prvi concept store Plato u Puli koji je doveo brojne poznate domaće dizajnere.

Među njima posebno se ističu majice Mustra, koje su po prvi puta došle u dućane. Osim njih, na policama Platoa mogu se pronaći odjevni predmeti i 16

Manager 05/2017 | 96/22

modni dodaci s potpisom Fashion Disordera, Carol by Klara Ivanović , Lukabu by Marina Jerant, Clox, Mura Pehnec, cipele Shuz i brojni drugi. Šarmantni Plato neupadljivim dizajnom u prvi plan stavlja proizvode domaćih dizajnera.

Posljednji concept store kojeg izdvajamo smješten je u Zagrebu. Koncept Marketa najbliži je prvotnom jer osim dizajnerskih odjevnih komada, nudi pregršt ostalih artikala. U jednostavnom, minimalističkom stilu, Market nudi doslovno sve - od maskica za mobitel do satova, dječjih igračaka pa sve do lampi i odjeće za malene kućne ljubimce.

- www.tkokaze.hr -

Zadnjih par godina kvaliteta 3D printera uvelike je porasla, a cijena se snizila. No, da bi se moglo konkretnije konkurirati na tržištu, potrebno je smanjiti vrijeme izrade 3D modela, tj. proces od same ideje do krajnjeg proizvoda, što bi također reduciralo i troškove. Neke od prednosti 3D printanja su kvalitetne izrade prototipova i zamjenskih funkcionalnih dijelova, visoka preciznost izrade, povećani životni vijek proizvoda, mogućnost izrade vrlo tankih dijelova i detalja, a nedostaci su uglavnom ograničenja brzine izrade, broja primjenjivih materijala, dimenzije modela i slično.

Nitko ne može znati kako će izgledati budućnost, ali neke je stvari moguće predvidjeti. 3D printanje budućnost je mnogih zanimanja i industrija- automobilske, modne, vojne industrije, arhitekture, medicine. Medicina se već po tom pitanju dovoljno razvila, printanjem dijelova tijela, pa čak i organa uz korištenje „bio tinte“. Organi će se, osim u svrhu transplatacije, printati i za testiranje lijekova i vakcina. Zvuči nevjerojatno, ali ljudsku kožu će se također moći isprintati.

Na tome trenutno rade istraživači na North Carolina Wake Forest School of Medicine. Osim organa i kože, u planu je i printanje kostiju i proteza.

Osim u medicini, 3D printanje zahvatilo je i automobilsku i vojnu indsutriju. Smatra se da bi 3D printeri mogli postati rješenje za rezervne dijelove koji se više ne proizvode ili ih je teško nabaviti. Što se pak arhitekture tiče, možda još nismo navikli da nam, umjesto zidara i građevinara, dolazi printer na gradilište, ali uskoro će to postati realnost. Kinezi su već isprinitali deset malih kućica u nizu, u manje od 24 sata. Kod arhitekture dolazi do ograničenja dimenzije modela i brzine izrade, no to će se s vremenom izgubiti.

Industrija u kojoj bi 3D printanje moglo iz korijena promijeniti neke stvari je moda. 2013. godine smo prvi put mogli vidjeti „izlet“ 3D printera u modu, točnije kada je Dita Von Teese prošetala u haljini kreatora Francisa Bitontia. Ono što je zanimljivo je da je haljina rađena za njen oblik tijela, odnosno po mjeri. Bitonti tvrdi da razlika između onoga što možete simulirati i fizički oblikovati više ne postoji. Također, ulaskom 3D printa na modno tržište mijenja se odnos kupca i proizvođača. Kupac sam postaje dizajner, dakle sam određuje kako i na koji način će biti izrađen određeni tip odjeće. Proces stvaranja nove majice izgledao bi ovako: kupac kupi osnovni kod za majicu, kako ju je dizajner zamislio, modificira ga prema potrebi, i nakon toga stavi u print. Drugačije rečeno, izgubit će se koncept konfekcijskih brojeva.

Sve industrije prolaze kroz promjene, ali samo će vrijeme pokazati hoće li se one ustaliti, u ovom slučaju, hoćemo li živjeti u printanoj kući sa printanim namještajem, voziti isprintani auto i ići na posao u printanoj odjeći. Kako bilo, 3D printanje je budućnost i to vrlo bliska.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

17

BUSINESS

BUSINESS ZAPREŠIĆ

Padel – hit sport napokon u Hrvatskoj

Mali grad velikih prilika

Svakim danom ovaj atraktivan sport izaziva sve veće zanimanje među zagrebačkim zaljubljenicima u sport i rekreaciju. Padel je sport koji su u Zagreb dovela dvojica bivših hrvatskih nogometaša – Janko Janković i Robert Prosinečki.

Svega pola sata automobilske vožnje od Zagreba nalazi se Zaprešić - treći najveći grad Zagrebačke županije. Uz svoju blizinu rijekama te čak tri prirodna rezervata, na ukupnoj površini dvanaest puta manjoj od ukupne površine Zagreba, Zaprešić se ističe i kao pravi grad mladih.

Piše: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

Grad mladih Naime, Zaprešić je u posljednjih 20 godina uspio udvostručiti svoju početnu populaciju te ona sada iznosi 30 tisuća stanovnika. Ne samo da je ova činjenica impresivna s obzirom na sve veće iseljavanje mladih kako iz manjih sredina unutar države, tako i same Hrvatske, već je potrebno napomenuti i da je prosječna starost stanovnika u Zaprešiću 35 godina.

Naime, padel je sport koji je ustvari spoj tenisa i squasha jer se igra u parovima (dva protiv dva) i brojanje je isto kao u tenisu, a poveznica sa squashom je ta što ste okruženi staklom koje vam služi da od njega možete vratiti lopticu u protivničko polje. Iako je namijenjen svim generacijama, padel je najpopularniji kod mladih ljudi. Padel centar smješten je u desetom paviljonu Zagrebačkog velesajma u kojem se nalazi osam terena koji nude mogućnost za zabavu, rekreaciju i prije svega zanimljivo sportsko nadmetanje. Iako je Zagreb i do sada nudio puno sportskih sadržaja, sada je svoju ponudu upotpunio s ovim iznimno zanimljivim sportom. Dolaskom padela u Zagreb najviše su profitirali studenti koji su odmah prepoznali zanimljivost i potencijal ovog sporta, kao društvene rekreacije kojom se mogu zabavljati kao odmak od ispitnih rokova i ostalih svakodnevnih studentskih obaveza. Padel centar svima nudi pristupačne cijene, a upravo su studenti ti koji to najviše mogu koristiti budući su od 10 do 16 sati povoljnije cijene, a mogu se okušati uz 20 kn po osobi. Mnogi misle kako je padel ustvari „mini tenis“, no to nije tako. U odnosu na tenis, padel je puno lakši za naučiti igrati, a samim time i puno zanimljiviji jer već nakon što jednom odigrate, svladate i tehniku i pravila.

Ako ste se zasitili trenutne sportske ponude u Zagrebu ili biste se željeli iskušati u nečem novom i zanimljivom, okušajte se u padelu – najbrže rastućem sportu na svijetu - vjerujte i vi ćete se zaraziti. Osim toga, organiziraju se i humanitarni turniri te kvizovi, kako za starije tako i za studentske uzraste, a sve informacije možete pratiti na službenoj stranici www.padel.hr.

18

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

Grad za rad Uz velik broj mladih koji obitavaju na tom prostoru, Zaprešić se može pohvaliti i sa stopom nezaposlenosti od samo 4,6 posto, što je puno manje od nacionalne stope nezaposlenosti koja po podacima iz 2015. godine iznosi 17,5 posto. U Zaprešiću trenutačno posluju 1.622 poslovna subjekta, od kojih ih je 603 ili 37,2 posto predalo godišnje financijsko izvješće u 2015. godini. U toj istoj godini spomenuta poduzeća ostvarila su kumulativni prihod od 1,72 milijarde kuna, a kumulativna neto dobit iznosila je 44,9 milijuna kuna. Ta su poduzeća iste godine zapošljavala ukupno 2.830 osoba, njihov izvoz je iznosio 293,1 milijun kuna, a ukupna vrijednost investiranih sredstava ovih poduzeća iznosila je 86,3 milijuna kuna. Takav trend poslovanja u Zaprešiću ne samo da je važan za trenutno zapošljavanje stanovništva, nego i za budući rast i razvoj čitavog grada. U prigradskim naseljima grada Zagreba oduvijek je bila dnevna migracija radnika prema njemu pa tako i danas svaki drugi stanovnik Zaprešića, odnosno njih čak 40 posto i dalje radi u Zagrebu. Uz blizinu Zagreba i Zaprešića,

razlog tome je i odlična prometna povezanost ova dva grada. To se u zadnjih nekoliko godina mijenja, a razlog promjene upravo je jačanje poslovanja lokalnih poduzeća. „Gospodarski razvoj Zaprešića se, prije svega, temelji na dugoročnom i žilavom razvoju malog poduzetništva i obrta, ali isto tako i na restrukturiranoj velikoj industriji“, istaknuo je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk za Poslovni dnevnik, a već spomenuta prometna povezanost s glavnim gradom također ima pozitivan utjecaj na razvoj malih poduzetnika.

Grad za shopping Uz mala lokalna poduzeća kao veliki poticaj gospodarstvu cijele Zagrebačke županije – pa tako i Zaprešića, mnogi navode izgradnju i otvaranje WESTGATE Shopping Cityja.

Riječ je o najvećem trgovačkom centru u Hrvatskoj, koji se prostire na 226.000 metara kvadratnih bruto površine i 100.000 metara kvadratnih prodajnih prostora, otvorenom 2009. godine. WESTGATE je sedam kilometara udaljen od centra Zaprešića, izravan priključak na autocestu A2, a predstavlja pravo modno središte u kojemu je smješteno oko 240 trgovina i 18 ugostiteljskih objekata. Izgradnja ovakvog trgovačkog diva ne samo da je otvorila dodatna radna mjesta za lokalno stanovništvo Zaprešića, već je prouzročila i „vikend migraciju“ stanovnika iz Zagreba i drugih obližnjih mjesta u Zaprešić. Ovaj fenomen dodatno je pridonio infrastrukturnoj i prometnoj povezanosti Zaprešića sa Zagrebom otvaranjem novih javnih autobusnih linija.

Uspon i razvoj grada utemeljen najviše na mladoj radnoj snazi i ulaganjem u vlastita srednja i mala poduzeća, primjer je koji bi trebao slijediti svaki grad. Zaprešić je dokaz da je i u gospodarski nezahvalnom razdoblju moguće natjerati „vodu na svoj mlin“, odnosno dokaz toga koliko je nekad malo potrebno za ostvarenje nečeg naizgled nemogućeg.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

19

BUSINESS

BUSINESS

KAKO MOTIVIRATI RADNIKE

Motiviranje radnika – vještina bez koje današnji menadžer ne može Iako je često, barem u malim poduzećima, menadžer ujedno i najsposobniji djelatnik, nitko ne može sve sam. Zato je motiviranje radnika i izvlačenje najviše iz njih esencijalni soft skill svakoga u poziciji autoriteta.

Piše: Domagoj Škender Kontakt: domagoj.skender@hsa.hr

Na jednoj konferenciji, ne tako davno, živuća legenda Ćiro Blažević pokazao se, dijeleći okupljenim studentima 82 godine životne mudrosti kao i više nego solidna zamjena za Tonyja Robbinsa.

Održao je jedan od boljih govora koje sam ikada čuo i ostavio me s dovoljno materijala za tri članka, malu novelu i otprilike 11 bočica vode s citatima sijedih mudraca. Ipak, jedna njegova anegdota malo direktnije tangira temu baš ovog članka.

Bila je 1998. godina, polufinale Svjetskog prvenstva. Ćiro je probdio noć slažući taktike, živčan, pod pritiskom očekivanja jedne mlade nacije. Palio je jednu za drugom, smišljajući kako postaviti Igora Štimca da zaustavi Bierhoffa, po mogućnosti bez crvenog kartona.

Ujutro se, vlastitim riječima, uhvatio s bojom lica kakva je krasila njegovog pokojnog oca, koji je umro od alkohola. Muka se isplatila jer jutro je dočekao s priređenim analizama, algoritmima kako riješiti svaku, najsitniju situaciju i sedmominutnim govorom kojim će sve to približiti igračima. A ipak, kada ih je okupio, vidjevši koliko su nabrijani i prepuni energije donio je jednu impulzivnu odluku: odbaciti čitavu noć rada, dizati dodatno atmosferu i samo im reći „pregazite ih“! I pregazili ih jesu, s glatkih 3:0 Hrvatska je prošla u polufinale.

Fast forward 19 godina. Lokacija: jedan zagrebački servis za obračun plaća i HR usluge. Nakon tjedna gdje je samo invazija vanzemaljaca-nacista nedostajala da bi se moglo reći kako je baš sve pošlo po zlu, tjedna u kojem su stres i prekovremeni bili name of the game, šef je proglasio petak danom za McDonald’s. Dva sata provedenih u konzumiranju dnevnih kalorijskih potreba manje afričke države, s jasnim fokusom na mast i sočnost te gledanju komičnih videa s mačkama, uz intermezzo za videe gdje se glupi ljudi ozljeđuju. Promjena u kolektivnom raspoloženju bila je čista magija: iz homicidalno-suicidalnog u zen budizam kakvog se niti Njegova Svetost, Dalai Lama ne bi posramio.

Od nepoderivog Ćire Blaževića i njegovih fanatika do mojeg šefa i njegovih vreća iz McDonald’sa, svatko tko dođe u nekakvu poziciju autoriteta prije ili poslije suočava se s izazovom motiviranja radnika.

O temi su napisane knjige i knjige, razvijene čitave teorije i u konačnici, sagrađene čitave karijere. Ipak, postoji jedna neizbježna polazišna točka poznata svakome tko je barem jednom u ruci držao poneku skriptu za neke obrazovne institucije usmjerene ekonomiji ili menadžmentu. Guru menadžmenta i ljudske motivacije, profesor s MIT-a Douglas McGregor razvio je dvije oprečne teorije još 60-ih, i sve što današnji menadžer poduzima kako bi izvukao što više od svojih podređenih danas, derivacija je te dvije osnovne teorije.

Teorija X obuhvaća pomalo pesimističan pogled na prosječnog radnika.

Gleda ga se kao lijenog i nemotiviranog izbjegavatelja odgovornosti, kojeg menadžer, kao inteligentniji i motiviraniji od ostatka radne snage mora nadzirati što bliže fizički moguće, uz direktne kazne i nagrade kojima se potiču željena ponašanja, a obeshrabruju neželjena. Sistem mrkve i batine, nešto slično klasičnom Pavlovljevom uvjetovanju.

Radnik je, prema ovom pogledu, prije svega orijentiran maksimiziranju svojeg omjera uloženog i dobivenog, u ovom slučaju truda i dobivene kompenzacije. Teorija X dolazi u dvije varijante, mekšoj i tvrđoj, ovisno o tome je li managerov fokus više na „mrkvi“ ili na „batini“. Mekši pristup, sa svojim fokusom na nagrađivanju, zapravo stvara ugodnu radnu atmosferu, iako zadržava pomalo animalistički pogled na ljudske motivacije. Ovo je čak poželjniji menadžerski stil na poslovima s niskom ili nikakvom mogućnošću napredovanja i potrebom za ostvarivanjem jednostavnog i konzistentnog rezultata. Bitno je samo 20

Manager 05/2017 | 96/22

preuzimanja zasluga.

• Poštivanje balansa profesionalnog i privatnog života. Fleksibilnost oko puštanja s posla ranije zbog obiteljskih obveza, odlazaka doktoru i tomu slično. Izbjegavanje pretjeranih poziva i mailova van radnog vremena. Male geste se uvelike cijene.

Za kraj, citirat ću jednog prekaljenog, možda pomalo ciničnog zagrebačkog poduzetnika kojeg sam pitao što mi može reći o

motiviranju radnika: “Motivira ih novac i zabava. Pazi na sweet spot plaće, s premalo ti se neće truditi, a s previše će samo gledati kak’ ranije pobjeć’ s posla i potrošiti to. Ako mu daš 15 hiljada kuna, za četiri mjeseca će imat’ pola toga ušteđeno i gledat’ kak’ da spoji petak s vikendom i pobjegne u Amsterdam. Organiziraj tu i tamo neki teambuilding, ujutro neka aktivnost, rafting ili nekaj, navečer cuganje. Jednostavno je i to vole”.

Intervju: Jana Radeljak

ne otići predaleko jer ćete umjesto primanja nagrade za menadžera godine završiti u crnoj kronici kao „upravitelj one kineske tvornice mobitela s mrežama protiv samoubojstva“, a malo tko želi taj atribut uz svoje ime.

Teorija Y je sušta suprotnost teoriji X. menadžer o ovakvim pogledima promatrat će svoje ljude ne kao sirovine željne ostvarivanja najbazičnijih potreba, već kao interno motivirane individue s inherentnom željom za napredovanjem (kako osobnim tako i kolektivnim) i samoaktualizacijom. Ti ljudi ponosni su na svoj rad i svaka kompanija najbrže će napredovati upravo puštajući im prostor za kreativnost i izražavanje, a to se postiže stvaranjem demokratičnijeg radnog mjesta s malo direktnog nadzora, na menadžeru je samo da razgovara s ljudima i postavlja jasne ciljeve i neke općenite smjernice.

Iako se ova teorija čini optimalnom, ponovo se vraćamo na našu kinesku tvornicu mobitela. Jak fokus na individualizam nedvojbeno stvara zdraviju i ugodniju radnu atmosferu, ali nekad dovodi do problema s konzistentnošću i uniformnošću proizvoda i usluga - u nekim industrijama potpuno neprihvatljivo. Kupac će teško prihvatiti objašnjenje da je Pengov iPhone tri centimetra kraći od Xijevog zbog njihovih kreativnih neslaganja.

Riskirajući zvučanje poput neimenovanog bivšeg predsjednika jedne srednjoeuropske demokracije, poznatog po svojoj snažnoj neutralnosti u svim pitanjima, bitno je reći da istina stvarno jest negdje na pola puta i varira od slučaja do slučaja. Neke djelatnosti su jednostavno prirodna domena teorije X, dok su akademski i kreativni pothvati mnogo prilagođeniji teoriji Y. Svaki menadžer mora, promatrajući okolinu, radnike i sebe samoga u krajnjoj liniji, pronaći pravu kombinaciju to dvoje.

Kako bi malo sišli s akademskog bjelokosnog tornja i puke teorije, pružit ćemo kratki pregled provjerenih i praktičnih metoda podizanja razine motivacije u glavama zaposlenih: • Usklađivanje ciljeva pojedinca i kolektiva. Pristupa mu se na dva načina, ako je ikako moguće odjednom. Prvi je psihološke prirode, a svodi se na dijeljenje vizije poduzeća sa zaposlenima i stvaranjem osjećaja važnosti njihovog doprinosa. Jasno, ovo nije moguće u svim industrijama, tko god tvrdi suprotno je ili slijepi akademik s ozbiljnim raskorakom od realnosti ili majstor psihologije i hipnoze.

Drugi način usklađivanja ciljeva je mnogo jednostavniji: financijska incentivizacija, bilo kroz bonuse ili kroz vlasničke udjele. „Ako poduzeću ide dobro, ići će i vama“. Važno je samo nagrađivati na svim hijerarhijskim razinama jer suprotan pristup proizvest će toksične efekte.

• Lijepa riječ i pohvala. Stvarno je iznenađujuće koliko ljudima znači priznanje dobroga rada. I još ništa ne košta. Neprocjenjiv alat u motivacijskom arsenalu svakog dobrog menadžera.

• Slušanje. Građenje odnosa s radnicima, pokazivanje interesa za njihovim osobnim životom, brigama, dramama, frustracijama.

I naravno, slušanje prijedloga kako unaprijediti poslovanje, bez

- www.tkokaze.hr -

Jana Radeljak cijeli se život bavila odbojkom, a dolazi iz sedmeročlane sportske obitelji iz koje je najpoznatiji brat Fran Peterlin, odbojkaški reprezentativac Hrvatske. Iako, kako sama kaže, za vrijeme njezinih studentskih dana nije postojalo toliko kvalitetnih i zanimljivih konferencija kao danas, trudila se što je moguće više aktivirati na raznim sportskim projektima. Diplomirala je 2013. godine Komunikologiju na Hrvatskim studijima na temu „Promicanje društvenih vrijednosti kroz sport“, a to joj je bila misao vodilja kroz razne projekte i sportska sponzorstva. Sa samo 25 godina pokreće tvrtku za odnose s javnošću i marketing – Bagadodo. U intervjuu otkriva na koje je prepreke naišla pri otvaranju tvrtke, kako ona danas posluje te koja joj je najveća motivacija u svemu što radi.

Pišu: Nika Crnek i Katarina Belić Kontakt: nika.crnek@hsa.hr, katarina.belic@hsa.hr

Manager: Sport je zasigurno obilježio Vaš život na razne načine. Dolazite iz sportske obitelji, cijeli ste se život bavili odbojkom, tijekom studija sudjelovali ste u organizaciji brojnih sportskih projekata, a 2013. godine diplomirali ste komunikologiju na temu Promicanje društvenih vrijednosti kroz sport, što Vam je i dalje misao vodilja u poslu. Kako to da svoju karijeru niste gradili u smjeru profesionalne sportašice već ste se odlučili za poslovnu karijeru?

Kada ste već spomenuli vrijednosti krenut ću s njima i kako mi kažemo u Bagadodu – isPRičati Priču. Društveno poželjne vrijednosti, koje sam tijekom odrastanja i bavljenja aktivno sportom inkorporirala u svoj način življenja, u trenutku kada je s 15 godina trebalo odlučiti u kojem smjeru krenuti – sportsko profesionalnom ili akademskom, uvidjela sam da ih mogu bolje živjeti na polju obrazovanja i akademskog usavršavanja. Tako sam vrijednosti poput marljivosti, discipline i odricanja naučenog kroz sport usmjerila na savladavanje akademskih izazova i nakon završene gimnazije, usmjerila se na akademski put komunikologije i odnosa s javnostima. Danas je sport zastupljen u mojim svakodnevnim poslovnim obavezama, ali i u onima za vrijeme slobodnog vremena koje provodim na planinarenju, vožnji biciklom, snowboardom, a po novom i uz padel.

Manager: Rad na brojnim sportskim projektima tijekom studija nastavili ste i po njegovom završetku, osnovavši tvrtku za odnose s javnošću i marketing Bagadodo. Između ostalog, usmjereni ste na marketing sporta i sportskih aktivnosti. Koji su Vaši najveći klijenti iz svijeta sporta i koliko se marketing sportskih aktivnosti razlikuje od općeprihvaćene definicije marketinga?

Kako ste i spomenuli, tijekom studija sam imala prilike sudjelovati u organizaciji i provedbi sportskih projekata koji su se temeljili na spoju sporta i društvenih vrijednosti poput promotivnog sportsko-socijalnog događanja „Imaš pravo – igraj tenis“ udruge Pragma, koji je nastojao podići svijest o tome kako je tenis sport za sve. Nekako su uvijek i preko samog diplomskog rada koji je bio napravljen za primjer školskog sporta, sportske vrijednosti i potencijal koji sport ima u promicanju istih bili neka dodatna stvar društvenoj odgovornosti u koju spadaju sponzorstva i marketinške suradnje koje vežemo uz sport.

Neki od klijenata Bagadoda tako su Hanžekovićev memorijal, Erste Plava liga – atletski projekt natjecanja za djecu, ali i sa

sportašima i zdravljem povezana Privatna praksa fizikalne terapije Jadranka Brozd. Naša specifičnost i uspješna formula marketinga Bagadoda pokazala se u sinergiji strateških odnosa s javnostima, društvene vrijednosti i marketinških strategija – jer kako Kotler i Keller kažu „Marketing se zapravo bavi identificiranjem i pronalaženjem društvenih potreba”.

Nastojimo uvijek pronaći zajedničke društvene vrijednosti i potrebe te uspostaviti kvalitetnu komunikaciju „jedne i druge strane“. Ta integracija odnosa s javnostima, strateškog planiranja, marketinga, a temeljena na vrijednostima pokazala se uspješna formula rada, ali i ljubavi prema poslu kojim se bavimo.

Manager: Kako ste se odlučili na vlastiti poduzetnički pothvat i s kojim ste se preprekama i poteškoćama susretali na početku poslovanja? Koja je bila, a koja je danas, Vaša najveća motivacija u svemu što radite?

Već početkom fakulteta rodila se želja za osnivanjem svoje tvrtke kako bi projekte i ideje, koje sam (ponekad i pod predavanjima) zapisivala po planerima, imala u okviru čega provoditi i kako bi mi se pružila mogućnost da ih na svoj način provodim. S druge strane u sport su, kako je već rečeno, bili uključeni i moje četvero braće, roditelji kao i dečko (današnji suprug) te smo u stvaranju Bagadoda nekako svi zajedno sudjelovali što idejama, potporom, informacijama, povezivanjima. Vizija nam je biti obiteljska tvrtka u kojoj svatko svojim vrijednostima i kvalitetama sudjeluje i obogaćuje ponudu usluga, u čemu već danas polako uspijevamo uklapanjem braće studenata – komunikologije, sportskog menadžmenta i politologije.

Iako smo se na početku susreli s odbijanjem (tada smo mislili) kreativnih imena tvrtke, ograničenim osnivačkim budžetom, time što smo bili novi na tržištu, ali i s predrasudama jer sam kao mlada, sa samo 25 godina predstavljala tvrtku. Unatoč tome podrška koju sam imala od strane obitelji i prijatelja kao i prvih klijenata koji su prepoznali entuzijazam te uz količinu strpljivosti vrata su se počela otvarati. Najveća motivacija danas mi je ljubav prema onome što radim kao i obitelj i moja uloga u njoj, koja je uvijek prije posla.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

21

BUSINESS

Startup kolumna Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Startupovi u sebi sadrže sve ključne elemente potrebne za razvoj ekonomije - zadržavaju i privlače najtalentiranije i najinovativnije ljude, temelje se na znanju i visokim tehnologijama te imaju potencijal osvajanja svjetskog tržišta. U ovoj kolumni upoznat ćemo vas s najuspješnijim hrvatskim startupovima koji osvajaju globalno tržište.

Farmeron Jedan od najpoznatijih domaćih startupova je Farmeron, a ove godine ga je preuzeo američki Virtus Nutrition, tehnološki lider u nutritivnim rješenjima za stoku. Vrijednost transakcije nije objavljena, no Farmeronov osnivač Matija Kopić ostaje direktor, a Farmeron će nastaviti poslovati kao zasebna tvrtka.

Farmeron je sustav big data u oblaku za upravljanje farmama muznih krava koji većinu prihoda ostvaruje u SAD-u, no i nakon akvizicije u Hrvatskoj ostaje glavni razvojni centar. Plan je širiti se agresivnije tržištem supervelikih farmi i eventualno iskoračiti na tržišta drugih životinjskih vrsta.

tko kaže da ne mogu

BUSINESS

lakše studirati.

Bellabeat Za Bellabeat su sigurno mnogi od vas čuli. Njegova vrijednost mjeri se u stotinama milijuna dolara i ima dugačak popis poznatih svjetskih investitora. Bellabeat se na tržištu našao u pravi trenutak i osigurao milijunske investicije te postao predvodnica revolucije u tehnologiji za preventivno zdravstvo.

Također je jedan od rijetkih domaćih startupova koji proizvode hardver – Leaf, pametni privjesak koji prati zdravstveno stanje.

Zapošljava više od stotinu ljudi, od kojih većina radi u Hrvatskoj, gdje će i ostati razvoj. Profitabilan je i mjesečni prihod premašio je pet milijuna dolara i raste više od 20 posto na mjesec.

Photomath Globalno popularni Photomath je aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka s pomoću kamere pametnog telefona, a odnedavno uz tiskani tekst čita i rukopis u čemu je prva u svijetu.

Stalno raste i danas ima oko 6,5 milijuna mjesečnih korisnika.

Nedavno je osigurana investicija koja omogućava preduvjete za daljnji razvoj i strateške iskorake. Damir Sabol je osnivač, a njegov drugi projekt MicroBlink proglašen je najboljim domaćim fintech startupom. Razvija tehnologiju strojnog vida koja se primjenjuje u Photomathu, ali i na raznim drugim područjima, ponajviše bankarstvu. Ulaže u razvoj koji se temelji na najnovijim trendovima u neuronskim mrežama i dubokom učenju. U 2016.

MicroBlink je rastao blizu sto posto u prihodima i više od 450 tvrtki licencira njegove softverske module u 43 zemlje. Njihova aplikacija je korištena čak i na predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. godine. U 2017. godini očekuje se puštanje na tržište nekoliko novih softverskih proizvoda, povećanje broja zaposlenih i rast prihoda od 50 posto.

Agrivi

Nanobit Početkom 2016. godine otvoren je ured u Bukureštu, gdje je zaposleno od 15 do 25 stručnjaka s iskustvom iz gaming industrije. Nanobit je dobitnik nagrade za najboljeg malog izvoznika, a 2016. godinu zaključuje s rastom prihoda od 20 posto i 50 milijuna preuzimanja mobilnih igara. Od 2008. i dva zaposlenika narastao je na sto zaposlenika u uredima u Zagrebu, Budimpešti i Bukureštu i 75 naslova mobilnih igara.

Najveće tržište za plasman videoigara i dalje su mu engleska govorna područja, a sve brže raste i u Aziji. Budući da 2016. godine nije izbacivao nove proizvode, već ih planira plasirati u 2017. godini, očekuje priliku za još snažniji rast.

22

Manager 05/2017 | 96/22

Najboljim hrvatskim startupom u 2016. godini proglašen je Agrivi kojeg je osnovao Matija Žulj. Riječ je o najmlađem od uspješnih hrvatskih startupova koji proizvodi softversko rješenje u oblaku koje poljoprivrednicima diljem svijeta pomaže u postizanju djelotvorne, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje.

Fond South Central Ventures (SCV) uložio je milijun eura u Agrivi.

Tim će ga ulaganjem SCV poduprijeti u daljnjemu globalnom širenju, uvođenju ključnih promjena u industriju proizvodnje hrane i pozitivnom utjecaju na više od milijardu ljudi. Zasad više od 15 tisuća poljoprivrednih proizvođača iz 150 zemalja upotrebljava njegov softver za unaprjeđivanje proizvodnje.

- www.tkokaze.hr -

SA ZABOM MOGU

Studentski krediti Dođi i razgovarajmo što Zaba može učiniti za tebe. Želiš li bolje uvjete tijekom školovanja? Bilo da si redovan ili izvanredan student, možeš uzeti studentski kredit i: • otplatiti glavnicu nakon završetka studija • dobiti odgodu plaćanja prve rate.

Ugovoriš li Paket za mlade za 0 kn, ne plaćaš naknadu za obradu zahtjeva za studentski kredit.

www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

23

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Više od studiranja: Dalia Suša Vugec

Vijesti sa Sveučilišta

Kolumna Više od studiranja s ponosom predstavlja našu bivšu urednicu, osobu s istinski impresivnim stažem i dubokim tragom u HSA, Daliju Suša Vugec. Kako izbalansirati popriličan broj ekstrakurikularnih aktivnosti i zašto su studentske udruge odlična podloga budućoj karijeri najbolje je pitati samu Daliju.

Web aplikacija Forum stipendija

Piše: Domagoj Škender Kontakt: domagoj.skender@hsa.hr

U petak 17. veljače 2017. godine, u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, predstavljena je web aplikacija Forum stipendija. Ideja o aplikaciji kao jedinstvenom mjestu predstavljanja mogućnosti stipendiranja studenata javnih hrvatskih sveučilišta i veleučilišta, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, inicirana je na jednoj od sjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Aplikacija obuhvaća cjelokupnu ponudu stipendija i sadržaje specifične za pojedino sveučilište ili veleučilište. Prilagođena je modernim tehnologijama, pametnim uređajima i tabletima, a korisnicima omogućuje i jednostavno pretraživanje. Uz svaku objavljenu stipendiju nalaze se detaljnije informacije o samoj stipendiji i poveznica na natječaj ili stranicu na kojoj je informacija o dodjeljivanju stipendije objavljena.

Ekonomskom fakultetu dodijeljena EPAS akreditacija na pet godina za BDiB program Nakon uspješno provedene reakreditacije, akreditacijski odbor Europske zaklade za razvoj menadžmenta donio je pozitivan izvještaj o provedbi preddiplomskog studija poslovne ekonomije na engleskom jeziku - Bachelor Degree in Business (BDiB) te je Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za navedeni program dodijelio prestižnu EPAS akreditaciju na pet godina. Posebno su pohvaljeni pozitivni pomaci u svim ključnim kriterijima, osobito internacionalizaciji, strateškoj orijentaciji fakulteta u međunarodnoj izvrsnosti i načinu poučavanja. Ekonomski fakultet EPAS akreditaciju ima od 2011. godine i jedini je u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ovom akreditacijom.

4. PsihoFest - festival popularne psihologije U nedjelju 9. travnja 2017. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan je 4. PsihoFest. Riječ je o festivalu psihologije na kojem se kroz brojne radionice, predavanja, prezentacije i eksperimente demonstrira dio tog znanstvenog područja. Prošlogodišnji PsihoFest dobitnik je Državne nagrade za popularizaciju znanosti.

Medalje za fakultete Sveučilišta u Zagrebu na 45. Sajmu inovacija u Ženevi Na 45. Salonu inovacija u Ženevi, koji se ove godine održavao od 29. ožujka do 2. travnja 2017. godine, sudjelovali su inovatori iz 40 zemalja svijeta koji su predstavili više od 1000 inovacija. Hrvatska je sudjelovala 23. put, a predstavila se s 13 inovacija koje su izazvale veliko zanimanje poslovne zajednice. Sve inovacije su nagrađene nagradama u svojim kategorijama, a osvojene su dvije brončane, šest srebrnih i pet zlatnih medalja – od kojih su tri s posebnim pohvalama i priznanjima. Sa Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su Grafički fakultet, Fakultet prometnih znanosti i Šumarski fakultet.

Studentska sekcija Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i tehnologa izdala prvi broj časopisa Reaktor ideja Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa nedavno je osnovalo Studentsku sekciju s ciljem poticanja studenata na aktivno sudjelovanje i kreiranje budućnosti.

Za prvoga predsjednika Sekcije odabran je student Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Džalto, koji je u suradnji s ostalim kolegama studentima osmislio i predložio niz novih inicijativa, među kojima je i časopis Reaktor ideja. Prvi broj izdan je u elektroničkom obliku početkom travnja, a pisalo ga je, grafički oblikovalo i uređivalo dvadesetak studenata Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Časopis se sastoji od četiri dijela, a to su: Kemijska posla (vijesti i najave događanja), Znanstvenik (znanstveno-popularni članci), Boje inženjerstva (sport) i Stand-up kemičar (šale, križaljke i drugi zabavni sadržaj). Izdavanje se planira svaki mjesec kroz akademsku godinu, za svaki je dio zadužen jedan urednik, a glavna urednica časopisa je Ines Topalović, studentica treće godine Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

24

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

Manager: Prije svega hvala Vam na izdvajanju svog dragocjenog vremena za svoju nekadašnju udrugu.

Pokušajte nam opisati splet okolnosti koji Vas je doveo u Hrvatsku studentsku asocijaciju, zašto ste se odlučili učlaniti baš u nju?

Hvala vama na pozivu! U HSA sam se učlanila na početku drugog semestra na nagovor prijateljice koja je u udrugu ušla nešto ranije. Uvijek sam bila proaktivna i uključena u dosta izvannastavnih aktivnosti kroz srednju školu pa je bilo prirodno nastaviti takav trend i na fakultetu. Od svih udruga koje su u tom trenutku bile aktivne, HSA se činio kao najbolji izbor zbog atmosfere koja je vladala u udruzi.

Umjesto natjecateljskog i konkurentskog okružja koje se moglo primijetiti kod drugih udruga, HSA se činila kao jedna velika obitelj i svi članovi su zaista međusobno bili dobri prijatelji pa je to bio jedan od glavnih razloga koji je prevagnuo u njenu korist.

Manager: Kako je izgledao Vaš staž u HSA? Jeste li se susretali s problemima u balansiranju tog, novog seta obveza, fakulteta i svih ostalih obveza?

U HSA sam ušla kao član tima Stručno usavršavanje i prvi projekt na kojem sam radila bili su Dani Europske unije. Odmah nakon toga sam počela i pisati za rubriku Fakultet u Studentskom poslovnom listu Manager čija sam kasnije neko vrijeme bila i urednica. Nakon SUa, vrijeme u HSA sam provela kao voditeljica tima Međunarodna suradnja nakon čega sam izabrana za Predsjednicu pa člana Nadzornog odbora. Na kraju svog aktivnog članstva sam bila u timu Ljudski potencijali te sam se vratila na početak, u tim Stručno usavršavanje.

Problema u balansiranju obaveza nikada nije bilo, HSA sam zavoljela odmah u prvim danima članstva, a gdje ima volje ima i načina, tako da, iako nije uvijek bilo lako, uvijek sam uspjela pronaći vremena za sve što mi je bilo bitno.

Manager: Kao bivšu članicu Managera, posebno nas zanima vrijeme provedeno u tom, tada još projektnom timu? Pamtite li rad na nekom od tiskanih brojeva, neku anegdotu koju biste voljeli podijeliti s čitateljima Managera?

Možda najbolja anegdota vezana uz Manager je zapravo moj prvi doticaj s njim odnosno način na koji sam zapravo postala novinarka. Tad sam bila svježi član HSA i slučajno se našla na jednom sastanku Managera. Čim sam ušla u prostoriju, jedna čudno ošišana, luckasta djevojka me doslovno zaskočila riječima: “Ej ti, dođi vamo, oš mi pisati članak, Sajam stipendija?”, ispostavilo se da je to tadašnja urednica rubrike Fakultet i tako je započela moja priča u Manageru, da se nisam stigla ni okrenuti niti zapravo razmisliti o tome, ali to je zapravo bio početak jednog divnog, bliskog prijateljstva koje traje i dan danas. Moje vrijeme u Manageru je, osim lijepim anegdotama, nažalost bilo obilježeno financijskim

problemima, konstantnom borbom za sponzorima, ali sve je ostalo u lijepom sjećanju zbog divnih ljudi koji su se trudili dati svoj maksimum za svaki izdani broj.

Manager: Stignete li i dalje pratiti rad HSA i Managera, jeste li ponosni na nove generacije kao i zadovoljni novim projektima udruge?

S obzirom na to da sam i dalje vezana uz Ekonomski fakultet u Zagrebu, zapravo svakodnevno pratim napredak udruge. Divno je vidjeti da se one šačice odlučnih ljudi na kojima je HSA ostao u vrijeme mojih početaka rada u udruzi razvila snažna i priznata udruga koju gledam danas. Zaista se jako puno toga promijenilo, od strukture i načina funkcioniranja udruge do projekata na kojima HSA danas radi, ali uvijek me razveseli vidjeti da su se neke ideje koje su se rađale za vrijeme mog rada tamo zadržale i do danas, to me čini ponosnom na sve što smo mi radili tada, ali i na sve što udruga radi danas.

Manager: Smatrate li da Vam je iskustvo u HSA pomoglo u današnjoj karijeri te jeste li još uvijek u kontaktu (prijateljskom ili poslovnom) s nekadašnjim kolegama iz udruge?

HSA definitivno pruža više od studiranja. Uvijek naglašavam kako sam zahvalna za vrijeme provedeno u HSA i Manageru jer su me sva pozitivna i negativna iskustva izgradila kao osobu. Rad u HSA mi je pružio ono što fakultet nije mogao i smatram da je bio savršena nadopuna fakultetskom iskustvu u smislu ostvarivanja mnogih kontakata i suradnja sa stvarnim poslovnim svijetom, a istovremeno su se i stvorila neka divna prijateljstva.

Manager: Kada ste diplomirali? Kako danas izgleda vaša karijera, čime se bavite ovih godina?

Diplomirala sam u rujnu 2012. godine na smjeru Menadžerska informatika. Nedugo nakon toga sam počela raditi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za informatiku kao asistentica, gdje i danas radim. Trenutno sam u procesu izrade doktorske disertacije, sudjelujem u raznim istraživanjima i nastavnom procesu. Iznimno sam sretna što svoje dane i dalje provodim na EFZG-u radeći zaista divan posao u studentskom okruženju.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

25

UPOZNAJMO EFZG

Katedra za marketing Od katedre do katedre, došlo je vrijeme da se upoznate i s Katedrom za marketing, kroz intervju s docentom dr. sc. Vatroslavom Škare. Zašto se odlučio baš za taj smjer, je li mu posao profesora ispunio očekivanja, kakve novosti za iduću akademsku godinu pripremaju i još mnogo toga pročitajte u nastavku.

Pišu: Mislav Petošić, Patricia Jarmek Kontakt:mislav.petosic@hsa.hr, patricia.jarmek@hsa.hr

radio sam i prve poslove te naučio što znači brinuti se za sve aspekte svoga života.

Manager: Koje kolegije predajete te kakav je interes studenata za Vaše kolegije?

Manager: Predstavite nam se ukratko, zašto ste se odlučili tijekom studija upravo za marketing kao Vaše područje interesa i kakvi su bili Vaši studentski dani?

Docent sam na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a područja mojeg znanstvenog i nastavnog interesa su upravljanje proizvodom, marketing usluga i digitalni marketing. Pri upisu na studij nisam imao viziju u kojem području poslovne ekonomije želim raditi u budućnosti. Smjer Marketing sam odabrao zbog dvoje profesora s Katedre za marketing: prof. dr. sc. Đurđane Ozretić Došen i prof. dr. sc. Joze Previšića (danas professor emeritus u mirovini). Njihova izvrsna predavanja mi je preporučila djevojka s kojom sam hodao za vrijeme studija i nakon toga sam shvatio koliko je marketing važan za uspjeh bilo kojeg biznisa te sam vidio veliku prednost u stjecanju marketinške perspektive u poslovanju.

Studentske dane pamtim kao najsvestranije vrijeme u životu. Došao sam u novi grad, upoznavao nove prijatelje, učio za svoj budući poziv, imao puno hobija te imao izvrsnu ekipu za tulumarenje. Studij marketinga posebno pamtim po brojnim projektima koje smo moje kolege i ja zajedno radili za gotovo sve kolegije, a jedan od kolega s kojim sam bio u timu danas mi je najbolji prijatelj. Za vrijeme studija 26

Manager 05/2017 | 96/22

Na preddiplomskom studiju držim predavanja i seminare na kolegijima “Osnove marketinga” i “Internetski marketing” (od sljedeće godine kolegij će imati naziv “Digitalni marketing”) te seminarsku nastavu na kolegiju “Upravljanje proizvodom”. Interes studenata za kolegij “Internetski marketing” je u porastu jer omogućuje stjecanje znanja i vještina bez kojih danas nije moguće biti uspješan marketinški stručnjak. Slično je i s kolegijem “Upravljanje proizvodom”, koji se bavi temeljnim elementom marketinga i kojeg nositeljica prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen i ja kontinuirano inoviramo. Tako smo prije dvije godine, uz potporu Uprave Ekonomskog fakulteta, uveli korištenje računalne marketinške simulacije MixPRO kojom studenti praktično primjenjuju svoje znanje iz kolegija. Radi se o najnaprednijoj metodi podučavanja u poslovnoj ekonomiji koja se primjenjuje na najboljim ekonomskim fakultetima i poslovnim školama. Na diplomskom studiju uključen sam u dio nastave na kolegijima “Marketing usluga” i “Upravljanje markama”, koji su među najpopularnijim izbornim kolegijima diplomskog studija “Marketing”. Na poslijediplomskom studiju “Marketinški menadžment” držim kolegije “Elektronički marketing” i “Simulacije u marketingu”, gdje radim s marketinškim stručnjacima iz prakse koji žele dodatno usavršiti svoja znanje i vještine iz područja upravljanja marketingom.

iznenada, tada nisam imao jasno formirana očekivanja.

Nakon gotovo 14 godina rada na fakultetu mogu reći da je posao na sveučilištu jedna od najljepših karijera koje netko može odabrati. Posao je dinamičan tijekom cijele godine, uključuje različite poslove i rad u međunarodnom okruženju. Najviše uživam u predavanjima, kada vidim kako imam priliku omogućiti mladim ljudima pripremu za njihove karijere. S druge strane, istraživačkim radom učim i razvijam svoja znanja i vještine, što me čini vječnim studentom u onom pozitivnom smislu. I konačno, sjajno je biti dio tako dobrog tima kolegica i kolega, s kojima svakodnevno surađujem. Sretan sam što su okolnosti omogućile da se moja karijera razvije u tom smjeru jer sam imao drugačiju viziju svoje budućnosti odnosno kao student nisam razmišljao o radu na fakultetu.

Manager: Imate li neku zanimljivu anegdotu vezanu uz Vaše studente?

Bilo ih je nekoliko. Jednom je nestalo struje tijekom večernjeg termina predavanja iz “Internetskog marketinga”, ali sam u dogovoru sa studentima nastavio predavanje pod svjetlima zaslona smartphoneova. Atmosfera je bila kao na koncertu. :) Manager: Što se promijenilo na fakultetu u odnosu na vrijeme kada ste Vi studirali?

S obzirom na to da sam u vrijeme studija fakultet gledao prvenstveno očima studenta, mogu reći da vidim dosta veliku razliku u pristupu studenata studiranju. Puno je manje znatiželje studenata za struku koju su odabrali.

Studiranje se previše svodi na prečace, umjesto da bude intenzivno iskustvo učenja i formiranja ličnosti.

Paradoksalno, mogućnosti su danas puno veće: od

dostupnosti svih oblika resursa za učenje i kreativnost, odlazaka na studentsku razmjenu u inozemstvo, projekata koji se rade u sklopu kolegija i sl.

Manager: Priča se da se na stručnom studiju uvodi smjer Digitalni marketing. Možete li nam reći nešto više o tome?

Katedra za marketing pokrenula je inicijativu uvođenja novog smjera stručnog diplomskog studija “Digitalni marketing”. Prijedlog programa je u proceduri i vjerujemo u pozitivan ishod. Okupili smo stručnjake za digitalni marketing s fakulteta i iz prakse te zajedno oblikovali program koji omogućuje stručno obrazovanje za najtraženije poslove u marketingu danas. Program ima snažnu praktičnu komponentu, dogovaramo suradnju s vodećim stručnjacima i agencijama za digitalni marketing te planiramo niz pratećih aktivnosti za studente.

Manager: I za kraj, imate li savjet za studente kako one buduće tako i sadašnje?

Imam dva savjeta. Iskoristite vrijeme studija da se što bolje pripremite za posao koji želite raditi. To se ne radi tako što se biraju kolegiji prema broju ECTS-a, količini stranica koje treba naučiti za ispit ili je li obvezno dolaziti na nastavu.

Birajte kolegije prema onome što na njima možete naučiti.

Drugi savjet je da tijekom studija barem jednom otiđete na studentsku razmjenu u sklopu Erasmus, CEEPUS ili nekog trećeg programa razmjene. I tada birajte sveučilišta prema kvaliteti programa. Iskustvo učenja u međunarodnom okruženju otvorit će vam vidike, shvatit ćete kako kotirate u odnosu prema vašim kolegama iz drugih zemalja te da živite i studirate na jednom jako lijepom i dobrom mjestu na svijetu.

Manager: Kada ste se i zašto odlučili postati profesor?

Je li posao na fakultetu ispunio Vaša očekivanja? Koji aspekt Vašeg zanimanja Vam je najdraži?

Tijekom studija, prof. dr. sc. Đurđana Ozretić Došen mi je ponudila mjesto demonstratora na marketinškim kolegijima koje je predavala. Biti demonstrator izvrstan je uvid kako izgleda posao profesora na fakultetu u punom smislu.

Studenti profesore uglavnom vide kroz predavanja, ali posao obuhvaća i brojne druge aktivnosti. Kao demonstrator imao sam prilike vidjeti kako izgleda istraživački rad profesora, pripreme za predavanja i unapređenja kolegija, organizacijske aktivnosti te mentorski rad sa studentima.

Bio sam oduševljen kako su sve te poslove radili prof. dr. sc. Ozretić Došen i prof. dr. sc. Previšić, a i svi drugi članovi Katedre za marketing koje sam bolje upoznao dok sam bio demonstrator. Iako sam cijelo vrijeme mislio da ću nakon fakulteta završiti u praksi, pred kraj studija prof. dr. sc. Ozretić Došen i prof. dr. sc. Previšić obavijestili su me kako će uskoro biti raspisan natječaj za asistenta te kako bih se zbog svojih rezultata i načina rada trebao javiti. I tako sam došao na Katedru za marketing i njezin sam ponosan član do danas. S obzirom na to da je prilika došla

- www.tkokaze.hr -

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

27

Održana BUS konferencija- Business u sportu Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održana je 11. ožujka BUS konferencija u organizaciji najstarije udruge na Sveučilištu, Hrvatske studentske asocijacije, koja je okupila tridesetak sadašnjih i bivših sportaša, novinara, marketinških stručnjaka i sportskih mladih nada sa Sveučilišta.

Konferenciju su uvodnim govorima otvorili doc. dr. sc.

Božidar Jaković, prodekan za nastavu Ekonomskog fakulteta i organizator konferencije, Antonio Hlupić, dugogodišnji član Hrvatske studentske asocijacije (HSA). Čast otvaranja predavačkog dijela konferencije, imao je hrvatski vaterpolist, danas brand manager tvrtke BorovoDubravko Šimenc koji je bazen zamijenio menadžerskim poslom te sudionike osvijestio o važnosti domaće proizvodnje. Nakon njega, pozornicu je preuzeo glavni direktor Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb, Tomislav Svetina, koji je pažljivo odgovarao na svako pitanje publike vezano uz financiranje kluba i planova za budućnost. Svoje predavanje održao je i Miroslav Ćiro Blažević. Legendarni trener ostavio je sudionike bez daha svojim motivacijskim govorom i tajnama uspjeha. Nakon uspješnih sportskih karijera, Nika Fleiss i Ivana Brkljačić svoja su znanja i vještine usmjerile prema marketingu i PR-u. Svim prisutnima objasnile su koji su izazovi pri organizaciji velikih sportskih događaja te su podijelile svoja iskustva bavljenja tim poslom. Svoje predavanje održao je prof. dr. sc. Mato Bartoluci na temu povezanosti sporta i turizma. Kao i ostalim govornicima za uspomenu na BUS konferenciju, uručena mu je posebna medalja. Na konferenciji su, osim predavanja, održana i tri panela. Prvi panel govorio je o medijskoj i marketinškoj strani sporta na kojoj su proslavljeni sportski novinari i marketinški stručnjaci raspravljali o toj dimenziji sporta. Drugi panel

28

Manager 05/2017 | 96/22

nosi naziv „Marketinške aktivnosti u neprofitabilnim sportovima“. Na panelu su predstavnici „manjih sportova“ i marketinški stručnjaci pokazali svoje viđenje te situacije.

Između ostalih, Ranko Vučinić je predstavio svoj put brendiranja hokejaškog kluba Medveščak te aktivnosti koje je trebalo poduzeti da bi se hokej predstavio hrvatskoj javnosti. Posljednji panel, koji govori o izazovima i prilikama bavljenja sportom nekada i sada, okupio je neka od najznačajnijih sportskim imena hrvatske prošlosti, ali i sadašnjosti. Moderatorsku palicu preuzeo je poznati hrvatski sportski novinar RTL-a, Filip Brkić. Na tribini su između ostalih gostovali i Gordan Kožulj te Franjo Arapović koji se na simpatičan način osvrnuo na razlike u bavljenju košarkom u njegovo vrijeme te u sadašnjosti kada se košarkom bavi njegov sin. Uz bivše sportaše, u panelu su sudjelovali i studenti Ekonomskog fakulteta koji uspješno grade i sportsku karijeru, Antun Brzak, Paola Borović, Gabrijela Gaiser i Matea Stojaković. Gosti su upoznali mlade o izazovima i prilikama bavljenja tim poslom, ali i motivirali da ne odustaju od svojih snova. Konferencija je bila izuzetno uspješna te su dojmovi sudionika, ali i predavača pozitivni. Trajala je od 10 do 18:30 sati uz 400 znatiželjnih sudionika koji su tijekom trajanja predavanja mogli poslati svoja pitanja u inbox službene Facebook stranice konferencije koja bi na kraju bila postavljena govornicima. Nadamo se da ovo neće biti posljednja konferencija te tematike i da se vidimo i iduće godine!

- www.tkokaze.hr -

Marketing Madness okupio je krajem ožujka istaknute marketinške stručnjake na Ekonomskom fakultetu Marketing Madness, marketinška konferencija interaktivnog karaktera, održana je od 29. do 31. ožujka 2017. u organizaciji studentske udruge Hrvatska studentska asocijacija u Kongresnoj dvorani na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Održana su predavanja, panel diskusije i know-how radionice koje je povezivala zajednička tema marketinga, a svaki dan je obrađena zasebna tematska cjelina posebnog naziva.

Prvog dana konferencije pod nazivom MarketIT razgovaralo se o važnosti digitalnog marketinga u svijetu brzih i značajnih promjena, a svoja bogata iskustva vezana uz područje digitalnog marketinga, podijelili su Vice Božić, direktor i osnivač digitalne agencije GoAds, Miroslav Varga, SEO tvrtke Escape i jedan od prvih certificiranih GoogleAdWords i Analytics trenera u Google Adriatics regiji, zatim Iva Glavinić, voditeljica marketinga u Mediatoolkitu i Nikola Stolnik, direktor marketinga u hrvatskoj mobile gaming tvrtki Nanobit. Svoja iskustva i razmišljanja na temu „Kreativnost u 21. stoljeću“, tijekom zanimljivog i dinamičnog panela, sa studentima su podijelili predstavnici uglednih agencija - Nikola Vrdoljak, direktor agencije 404, Boris Zatezalo, Senior Account Manager iz Degordiana te Igor Mladinović, glavni kreativni direktor agencije Imago&Ogilvy. Prvi dan završen je radionicom za koju se tražilo mjesto više, naziva „Community Management Strategy“ koju je održala Dijana Dretar iz agencije Degordian.

MarketINC, odnosno drugi dan konferencije, bavio se korporacijskim marketingom, njegovom primjenom na stranom i domaćem tržištu te ključnim elementima za uspješno provođenje marketinških aktivnosti u velikim korporacijama. Svoja iskustva u korporativnom marketingu, okupljenima su predstavili: predstavnica Coca Cole Adria, Vesna Vlahović Dašić, direktorica marketinga za Adria regiju koja se osvrnula na brojne uspješne kampanje kojima je Coca Cola „protresla“ svoj marketing, Irena Šarić Dombaj, direktorica korporativnih komunikacija u L’Oreal Adriji, Petar Ninić, brand manager iz Cedevite te Miroslav Zrnčević koji je, kao predstavnik tvrtke Rimac Automobili, govorio o specifičnim marketinškim aktivnostima korporacije koja djeluje u automobilskoj industriji. Drugi dan obilježio je i panel na kojem su okupljeni predstavnici vodećih telekomunikacijskih poduzeća u Republici Hrvatskoj; Lordan Kondić, generalni direktor marketinga Vipneta, Sanja Milinović, direktorica odjela za direktan nastup na tržištu u Hrvatskom Telekomu te Ivana Boban, specijalistica za promociju i CBM komunikaciju u Tele2, govorili o sličnostima i različitostima u marketinškim pristupima ova tri telekomunikacijska diva. Program MarketINC-a završio je radionicom „Google Data Studio Wow Effect“ agencije 404

na kojoj su sudionici, okupljeni u velikom broju, saznali sve o novom, top marketinškom alatu iz Googlea.

Zadnjeg dana konferencije, MarkeTHINK-a, sudionici su se upoznali s evolucijom marketinga, odnosno, neuromarketinga i potrošačkom psihologijom. Treći dan započeo je vrlo zanimljivim predavanjem Denisa Tomića iz Spana, IT tvrtke koja je sukreator aplikacije Emily, hrvatskog IoT rješenja za analizu offline kupovine, nakon čega je uslijedilo predavanje o kvalitetnom praćenju i analitici velikih web stranica koje je održao Robert Petković. Zadnjeg dana sudionici su imali priliku saznati više o marketinškom pristupu Ubera o kojem je govorio Filip Šturman, marketing manager iz Ubera Hrvatska, dok su predstavnice vodeće agencije za posredovanje pri zapošljavanju, Adecco Hrvatska, Marija Prolić i Andrea Kuvač održale zanimljivo i vrlo korisno predavanje naziva „Personal branding“, nakon kojeg su uslijedila brojna pitanja okupljenih studenata. Predzadnje predavanje ovogodišnjeg Marketing Madnessa održao je Igor Vihnanek iz Mediacora (Viberov partner u Hrvatskoj) u kojem je govorio o utjecaju emotikona u svakodnevnoj online komunikaciji na primjeru Viberovih stickera, a zadnje predavanje, kao gost iznenađenja, održala je Lana Jurčević koja je uz naziv predavanja „Brand yourself“, govorila o brendiranju u glazbenoj industriji, a kasnije i poslovnom svijetu te objasnila kako je uspjela postati jedan od najjačih hrvatskih influencera na društvenim mrežama.

Konferencija Marketing Madness ove godine je, kroz tri dana održavanja, okupila oko 800 sudionika na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te je, unatoč činjenici da je konferencija bila vezana za područje marketinga, odnosno ekonomije, privukla je velik broj studenata s drugih društveno humanističkih fakulteta te studente privatnih fakulteta. Također, uz velik broj studenata, sudionici Marketing Madnessa bili su i mladi profesionalci iz brojnih uglednih agencija i tvrtki te nekoliko sveučilišnih profesora. Na taj način, ovogodišnja konferencija postigla je svoj cilj te na jednom mjestu okupila velik broj mladih, proaktivnih ljudi, studenata, marketinške profesionalce i stručnjake koji su, kroz tri, tematski zasebna dana, podijelili svoja iskustva i razmišljanja s okupljenima.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

29

POSLJEDNJA DVA TRAVANJSKA VIKENDA U ZNAKU DRIVEINKINA

Peta godina za pamćenje!

Hrvatska studentska asocijacija petu godinu zaredom organizirala je svoj najveći projekt – DriveINkino Zagreb i, po svemu sudeći, oborila rekord u broju posjetitelja.

Poseban koncept prikazivanja filmova na Airscreen filmskom platnu i ovoga puta prepoznao je veliki broj ljudi jer je poligon Kockica oba vikenda bio dupkom pun. Organizacijski tim potrudio se opravdati reputaciju inovativnog studentskog projekta pa tako i ove godine pripremio posjetiteljima nezaboravno iskustvo gledanja filmova iz udobnosti automobila ili s dekice uz nasip, ali i vrlo bogat dodatni sadržaj prije projekcija.

Službeno otvorenje projekta, 22. travnja, upotpunjeno je puštanjem lampiona u znak ljubavi na poligonu Kockica, koja traje već punih pet godina. Večer se nastavila uz gledanje filma Passengers, romantičnu science fiction priču s Jennifer Lawrence i Chris Prattom u glavnim ulogama. Drugog dana projekta pažnja je bila posvećena djeci i njihovim roditeljima, a na rasporedu je bio Oscarom nagrađeni animirani film Zootopia. Na poligonu su se mogle vidjeti obitelji s malom djecom, kao i one malo starije parove koji su odlučili nedjelju navečer provesti na neuobičajeni način. Hrabri mališani prije projekcije filma imali su priliku sudjelovati u utrci na mini Nextbike biciklima. Oni najbolji (a u ovom slučaju najsporiji) bili su nagrađeni. Posljednja dva dana poligon Kockica prvo

se vratio u osamdesete, a zatim i u tridesete godine prošlog stoljeća. Subota je bila rezervirana za projekciju domaćeg filma ZG80, svojevrsnog prednastavka filma Metastaze. Prije filma brojni posjetitelji svoje su znanje okušali u kvizu općeg znanja, KOZa te kući ponijeli vrijedne nagrade. Oni manje uspješni također su se dobro zabavili uz moderatora kviza, stand-up komičara Gorana Vugrineca Goca. Nedjelja, 30. travnja, ujedno i posljednji dan ovogodišnjeg projekta studenata HSA, rasplesala je cijeli poligon zahvaljujući zaljubljenicima u swing iz udruge Back to Swing Zagreb. Posjetitelji su tako mogli naučiti osnovne korake swinga te uživati u odličnoj glazbi iz filma koji je kasnije uslijedio. Riječ je o Café Societyju, redatelja Woddyja Allena, priča o mladiću Bobbyju koji dolazi u Hollywood pronaći mjesto pod suncem. Međutim, kako to inače biva u Allenovim filmovima, žene igraju glavne uloge i pomute mu sve planove.

Nakon uspješno provedenog projekta kod članova organizacijskog tima izmjenjivali su se umor i zadovoljstvo.

Još jedno DriveINkino privedeno je kraju i ne preostaje ništa drugo nego pregledavati uspomene i s nestrpljenjem iščekivati sljedeću, nadamo se još uspješniju godinu!

International week Zagreb International week Zagreb već je dvadeset i jednu godinu ponosan član svjetske organizacije International week coordinating organization. IWCO sastoji se od 26 članica koje čine studentske organizacije diljem Europe i Azije.

Uz velike gradove kao što su Barcelona, Istanbul, Tokyo, Zürich, Budimpešta, Tel Aviv i drugi, Zagreb predstavlja izuzetno atraktivnu destinaciju za studente diljem Europe i svijeta. Generalna ideja International weeka je okupljanje stranih studenata s dvadesetak stranih sveučilišta kojima se uz pomoć organizacijskog tima matičnog grada prikazuje gospodarska, politička, kulturološka i studentska slika domaćina projekta u cilju promocije ne samo grada, već i cijele zemlje domaćina.

Organizacijski tim International weeka Zagreb sastoji se od članova Hrvatske studentske asocijacije koji se pažljivo brinu da stranim studentima organiziraju tjedan prepun zanimljivih i svestranih aktivnosti te da sudionicima prikažu Hrvatsku kroz kulturološko, gospodarski, akademski i politički aspekt.

30

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

Jedan od obaveznih dijelova svakog Međunarodnog tjedna je International dinner na kojem svaki sudionik priprema svoje nacionalno jelo i piće. U pripremi jela sudionika svoju ulogu imaju i članovi organizacijskog tima koji pomažu i tako imaju priliku bolje upoznati različite običaje u stranim zemljama. S druge strane, jedan od nezaobilaznih dijelova International weeka su izleti. Svrha izleta veže se uz upoznavanje stranih studenata s Republikom Hrvatskom, njezinom kulturom, poviješću, tradicijom i običajima. Tako želimo prikazati prirodne i kulturološke ljepote naše zemlje te promovirati Hrvatsku kao nezaobilaznu turističku destinaciju.

Sudionike želimo upoznati i s poslovnom slikom Hrvatske pa ih vodimo u posjete istaknutim hrvatskim poduzećima.

Tijekom Company visita studenti se imaju prilike upoznati s načinom rada jednih od najjačih hrvatskih tvrtki poput poduzeća Rimac Automobili, Plive, marketinške agencije Bruketa&Žinić te mnogih drugih.

Za strane studente organiziran je i posjet fakultetu koji podrazumijeva pozdravni govor prodekana/ice ili profesora po dogovoru, obilaska samog fakulteta i kabineta Hrvatske studentske asocijacije te predavanja profesora EFZG-a.

Ipak, ne smije se zaboraviti da Međunarodni tjedan ima i svoju opuštenu stranu, koja osim što nas promovira kao susretljiv i zabavan narod, također dokazuje da posao i zadovoljstvo često idu zajedno.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

31

Debatni klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Debatni klub Ekonomskog fakulteta u Zagrebu neprofitna je, apolitična i nevladina udruga koja organizira projekte, seminare i konferencije za studente i mlade s naglaskom na argumentiranu raspravu i dijalog. Krajem 2016. godine Klub je organizirao debatu u sklopu eventa „Hrvatska pamet Hrvatskoj“ Poslovnog dnevnika. Tema debate bila je ‘’Uspješno odrađivanje prakse trebalo bi biti preduvjet za diplomiranje’’ koja se održala u Branimir centru. Projekt „Uhvati me za riječ“ ide već drugu godinu zaredom, a cilj joj je uspješne i renomirane pojedince iz našeg društva približiti mladima i studentima te prikazati njihov životni put.

Prvi gost ove godine bio je Mirko Cro Cop Filipović koji je napunio Kongresnu dvoranu. Potom su uslijedili komunikolog Kristijan Sedak, izvršni direktor Tankerske Next Generation John Karavanić, frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sučić, ekonomski analitičar Milan Račić te glazbenik Petar Grašo.

Ciklus predavanja još je u tijeku, a sljedeća gošća je glumica i voditeljica Doris Pinčić Rogoznica. U ožujku ove godine članovi Kluba sudjelovali su u debati povodom svjetskog Tjedna novca , teza debate bila je: ”Treba li Hrvatska uvesti euro kao službenu valutu?”, a zanimljivoj raspravi pridonijela je činjenica da su uz članove Debatnog kluba EFZG debatirali i članovi drugih studentskih udruga koje djeluju na fakultetu, tako upotpunjujući sliku zajedništva i argumentirane rasprave i dijaloga.

„Radionicu javnog nastupa i debate“ u suradnji s MEUZ -Model European Union Zagreb, udrugom uz čiju smo pomoć svima zainteresiranima kroz simulaciju rada institucija Europske unije približili komponente dobrog javnog nastupa, govora i debate, događaj je održan u Kući Europe. Najnoviji projekt „Tjedan društvene osviještenosti“ održavao se početkom svibnja. TDO za cilj ima osvijestiti mlade i studente o društveno osjetljivim i gorućim temama i pitanjima koja se tiču našega društva. Budući planovi su organizacija treće Govorničke škole 2017, koja bi se trebala održati krajem listopada ove godine. Također Klub se raduje novim, mladim članovima tijekom svoje regrutacije na početku iduće akademske godine koji će imati priliku poboljšati svoj javni nastup putem edukacije na debatnim sastancima te steći iskustvo rada na projektima Debatnog kluba EFZG.

Udruga studenata turizma Ekonomskog fakulteta

Krajem travnja Debatni klub EFZG organizirao je jednodnevnu

Udruga studenata turizma Ekonomskog fakulteta prvi je put organizirala četverodnevnu konferenciju kojoj je cilj bio upoznati mlade sa svim čarima domaćeg i svjetskog turizma.

Konferencija se održala od 6. do 9. prosinca 2016. godine u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Program je bio bogat i raznolik. Prva tri dana konferencije održala su se predavanja iz različitih područja vezanih za turizam.

Nakon pozdravnih govora prodekana za nastavu, studente i upravljanje kvalitetom doc.dr.sc. Božidara Jakovića i pročelnika katedre za turizam doc.dr.sc. Josipa Mikulića, prvo predavanje održao je Zoran Klarić, predstavnik Instituta za turizam koji je na zanimljiv način ukazao na važnost očuvanja arheoloških nalazišta, ali i na različitim primjerima pokazao dobre i loše načine iskorištavanja istih u turističke svrhe.

Zatim nas je Nevena Rendeli, novinarka i urednica na HRT-u, provela kroz ljepote Lijepe naše. Kao voditeljice emisije „Boje turizma“ Hrvatsku je prošla uzduž i poprijeko te je kako slikama, ali i ulomcima iz svoje knjige “Vodič jedne plavuše: putujte s Nevenom Rendeli kroz Hrvatsku“ željela naglasiti koliko je još malih hrvatskih krajeva koji su manje poznati, ali ništa manje prekrasni i osebujni. Iduće predavanje nastavilo se na engleskom jeziku gdje je Yavuz Aytis iz Međunarodne zračne luke Zagreb predstavio novu zagrebačku zračnu luku “Franjo Tuđman“. Prvi dan je zaključila Anja Kostanjšak, diplomirana inženjerka arhitekture i članica Društva arhitekata Zagreb koja je o turizmu govorila iz perspektive hotelijerstva i turističkih atrakcija. Predstavnici Turističke zajednice grada Zagreba

Ekonomska klinika

Veslački klub Ekonomist

Akademija za OPG jedan je od projekata Ekonomske klinike proveden ove akademske godine godine s ciljem pružanja osnovnog znanja o mogućnostima pribavljanja sredstava iz EU fondova kao i osnovna marketinška i menadžerska znanja za uspješnije vođenje obiteljskih gospodarstava. Sudionici radionica su postojeći, ali i budući OPG-ovi koji kroz interaktivna predavanja dolaze do odgovora na pitanja vezana uz svakodnevno poslovanje. Do sada su održane tri radionice na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, no u planu je širenje ove edukacijske platforme i na druge gradove u Hrvatskoj, od kojih je prvi na redu Osijek. Nadalje, financijska pismenost za osnovnoškolce jedan od najnovijih projekata Ekonomske klinike. “Financijska pismenost osnovnoškolaca” potaknut je zabrinjavajuće niskom razinom financijske pismenosti učenika u Hrvatskoj. Cilj ovog projekta je pomoći najmanjima u njihovom obrazovanju o novcu, financijama i potrošnji, zasad je proveden u deset zagrebačkih škola, a plan je obići i gradove u ostatku Hrvatske. „Poduzetnik budućnosti“ projekt 32

Manager 05/2017 | 96/22

je Ekonomske klinike u suradnji s “Udrugom srednjoškolaca Hrvatske” čiji je cilj približiti mladim srednjoškolcima važnost poduzetničke aktivnosti kao osnovnog pokretača gospodarstv dok je „MeetUp“ pomalo drugačiji od ostalih projekata.

Zamišljen je kao ležerno poslovno druženje koje uključuje panel-diskusiju, interaktivnu raspravu u kojoj, uz paneliste, sudjeluju i posjetitelji, te networking s ciljem zajedničkog povezivanja, dijeljenja znanja, iskustva i razmjene kontakata kroz neformalno druženje. Ove godine održan je MeetUp na temu reklamnih kampanja dok se početkom nadolazeće akademske godine očekuju još dva, jedan na temu turizma dok drugi nosi naziv “Poslovi budućnosti”. S ciljem stvaranja financijski odgovornih i pismenih ljudi, koji racionalno upravljaju svojim osobnim financijama, Ekonomska klinika pokrenula je projekt „Osobne financije“. Polaznici ovoga projekta slušaju predavanja te sudjeluju na radionicama stručnjaka iz područja osobnih financija i financijskih institucija. “Facilitate NOW!” je internacionalni trening koji je Ekonomska klinika organizirala u suradnji s Erasmums+ programom od 28. ožujka do 5. travnja 2017. u Zagrebu, sa 32 sudionika iz deset europskih zemalja.

Cilj je poboljšati kvalitetu mladih lidera pružajući im priliku za vježbu i treniranje u sigurnom “x-PEERiment” okruženju kako bi razvili i poboljšali svoje kompetencije. Poduzetnički sprint jedan je od najinovativnijih i najdinamičnijih projekata Ekonomske klinike. Baziran je na design thinkingu te ubrzanom generiranju ideja s ciljem razvoja startupa.

Sudionike se u trodnevnom razdoblju upoznaje s navedenom metodologijom, odnosno njezinim alatima i tehnikama, kako bi na kreativan način došli do inovativnih ideja, a u suradnji s mentorima do razvoja samog proizvod, startupa.

- www.tkokaze.hr -

Zlatan Jaganjac poduzetnik je i kreativac koji nakon osam godina stjecanja iskustva u jednoj PR agenciji u kojoj se, kako sam kaže, redovito susretao s različitim, ne samo PR aktivnostima, procjenjuje da bi ‘ispravniji’ naziv njegovog projekta bio onaj koji objedinjuje različite alate i tehnike komuniciranja. Njegov najveći izazov svakako je bio dovođenje Disney On Ice u Hrvatsku, točnije Arenu Zagreb, a to je 2009. godine bio najveći ikada realiziran projekt u

započeli su drugi dan konferencije s prezentacijom Adventa u Zagrebu. Potom je bivši student EFZG-a predstavio svoju aplikaciju RENTLIO – aplikaciju koja pomaže iznajmljivačima smještaja. Na interaktivan način pokazao je kako funkcionira aplikacija, ali je također na svom vlastitom primjeru pokušao ohrabriti mlade za svoje buduće pothvate. Sljedeća je bila agencija Papaya travel s utjecajem festivalskog turizma na razvoj destinacije gdje se fokusirala na Novalju na otoku Pagu i najpoznatiju party plažu Zrće – na koje je načine pomogla razvoju Novalje, o negativnoj predodžbi Zrća u Hrvatskoj i pozitivnoj u inozemstvu.. Naša bivša manekenka Dvina Meler podijelila je svoja iskustva s mnogih putovanja kroz svoje interaktivno putopisno predavanje kojim je završio drugi dan konferencije.

jednoj dvorani. Tada se po prvi put realiziralo postavljanje klizališta u Areni, sagradila najveća pozornica i upriličilo sedam predstava u tri dana. „Do tada nitko u Hrvatskoj nije napravio tako nešto pa ja bilo vrlo izazovno. Uz taj projekt izdvojio bih i organizaciju Yammato bubnjara iz Japana čiji nastup sam 2011. godine ostvario na Trgu bana Josipa Jelačića. Sjećam se da su mnogi kolege otvoreno govorili da nisam normalan što išta pokušavam napraviti 31. srpnja kada u Zagrebu nema stanovnika, a niti nešto više turista“, ističe naš sugovornik. Dodaje i kako je teško definirati osobu koja se može baviti njegovom profesijom. Kod nekoga je više izražena kreativnost, a netko drugi je bolji realizator.

Jedna i druga osobina su važne, a tu svakako dodaje odgovornost, proaktivnost, otpornost na stres i želju da se stalno usvajaju nova teorijska i praktična znanja korisna za posao. „U mojem imeniku postoje brojevi telefona od vozača viljuškara i čistača ulica pa do najtraženijih umjetnika i visokih državnih dužnosnika. Upravo zato uvijek kažem da je komunikacija sve što radimo i što nas okružuje, a mi tu moramo biti generatori“, zaključuje Jaganjac.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

33

Događaji koji motiviraju, povezuju i dijele iskustva – studentske konferencije Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Intervju: Andrej Hanzir Istaknuti bivši student Ekonomskom fakulteta u Zagrebu i član Manager redakcije dugi niz godina, razgovarao je s nama o organizaciji drugog LEAP Summita i važnosti posjećivanja međunarodnih konferencija.

Pišu: Nika Crnek, Katarina Belić Kontakt: nika.crnek@hsa.hr, katarina.belic@hsa.hr

Inspire Me Inspire Me konferencija predstavlja jedinstven događaj na kojem uspješni pojedinci dijele svoje ideje, znanja te životna i poslovna iskustva. Pod sloganom „Inspire.

Learn. Network.“ i „Be inspired, stay motivated.“ idejni začetnici naglasak stavljaju na motivirajućim govorima uspješnih poduzetnika čije priče su najčešće upravo korak koji pokreće mlade studente koji svoje područje interesa možda još uvijek pronalaze. Cilj konferencije jest da kroz uspješne karijerne i poduzetničke priče, radionice iz različitih područja, networking i primjere dobre prakse sudionici steknu motivaciju, nova znanja i vještine, ostvare poslovne kontakte te se upoznaju s novim trendovima u tehnologiji i poslovanju i tako pozitivno utječu na osobnu karijeru i društvo u cjelini. Konferencija se osim u metropoli održava u Osijeku, Rijeci, Zadru i Puli.

LEAP Summit Prvi po redu LEAP Summit okupio je oko 1.000 sudionika iz 30 zemalja i time postao globalan događaj koji konstantno raste. Ova trodnevna konferencija okuplja najbolje govornike, a samo neka od ovogodišnjih imena bila su Lars Silberbauer Andersen, glavni promotor LEGO kompanije na društvenim mrežama, Ivana Grbavac, marketinški stručnjak u Googleu, Claudius Mitter iz Telecom Austria Groupa te brojni drugi. Novost koja je ove godine uvedena jest da su za vrijeme LEAP-a organizirane kave i susreti s predavačima, a konferencija se i prostorno proširila na čak tri različite pozornice u Studentskom centru. Osim toga, pokrenut je i niz jednodnevnih konferencija LEAPin koje su se održale u 33 grada u različitim državama.

Manager: Prije nekoliko godina bio si i član naše redakcije. Koja je tvoja vizija Managera i pratiš li nas i dalje?

Manager predstavlja veoma važan dio moga života i još uvijek sam vjerni čitatelj. Smatram da Manager ima veliki značaj za studente budući da pokriva niz veoma zanimljivih tema. Vidim Manager kao glavni i najutjecajniji časopis u Hrvatskoj za teme vezane uz moderno poslovanje i poduzetništvo.

Manager: Na koje svjetske konferencije mladi poduzetnik ili student koji tek ulazi u startup svijet treba obratiti pozornost? Što si dobio sudjelovanjem na mnogim međunarodnim konferencijama?

Manager: Kao suosnivač dviju udruga, Ekonomske klinike i Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI), radio si na mnogim proaktivnim projektima posvećenim poduzetništvu, edukacijama i promjenama u društvu. Na čemu trenutno radiš?

CEO CEO (Career and Entrepreneurship Opportunities) konferencija je na kojoj se mogu čuti uspješne poduzetničke i životne priče ispunjene snažnim emocijama, to je vrlo jednostavno rečeno - najpozitivnija regionalna priča za mlade. Kroz povezivanje s uspješnim ljudima, cilj je motivirati prije svega studente na proaktivan pristup poduzetništvu i razvoju karijere. Konferencija se osim u Zagrebu održava i u Sarajevu, Beogradu te Podgorici, na kojima se okupljaju razni stručnjaci i dijele svoja životna i poslovna iskustva, uspone i padove, ideje i znanje u kontekstu različitih disciplina, a to su u ovom slučaju prije svega razvoj karijere, preduzetništvo, tehnologija i motivacija.

34

Manager 05/2017 | 96/22

Sholud I stay or should I go?

Događaj na kojem kroz inspirativna predavanja uspješni poduzetnici i istaknuti gosti kao što su Degordian, Agrivi, STEMI, RNB Confusion daju odgovor na pitanje „Should I stay or should I go?“. Ovo je dvodnevna konferencija portala Studentski.hr namijenjena studentima i mladima na temu samozapošljavanja, razvijanja poslovnih vještina i traženja posla. Konferenciju ne karakterizira isprazno stvaranje pritiska na mlade i nezainteresirano priča je o važnosti ostanka. Ovo je događaj na kojem mladi poduzetnici, osnivači tvrtki i uspješnih startupova, zajedno s drugim stručnjacima inspiriraju studente pričama o svojim počecima i uspješnoj karijeri.

- www.tkokaze.hr -

Drago mi je reći da se više od 20 projekata koje sam pokrenuo u udrugama i dalje uspješno odvijaju svake godine. Neki od projekata su narasli, a zajedno projekti su utjecali na više od 20.000 ljudi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Trenutno sam posvećen projektima u Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije. Najvažniji projekti u toj udruzi su LEAP Summit, Innovation Academy, Fintech Adria Conference i projekt Mapiranja poduzeća. U narednom periodu priprema se još 6 velikih internacionalnih projekata koje s veseljem očekujem.

Manager: Prvi po redu LEAP Summit okupio je oko 1000 sudionika iz 30 zemalja i time postao globalna konferencija o inovacijama, IT-u, poduzetništvu i karijerama. Koliko se razlikovala organizacija prvog i drugog LEAP Summita?

Međunarodne konferencije su veoma bitne i smatram da mladi ljudi trebaju nastojati ići na što više konferencija.

Na takvim konferencijama stekne se mnoštvo novih kontakata i poznanstva. Mnogi od tih ljudi postanu vaši poslovni partneri ili prijatelji. Veoma često konferencije inspiriraju poduzetnike na neki novi poduzetnički pothvat, a i u današnje doba moderne ekonomije temeljene na znanju veoma je bitno konstantno ulagati u sebe i svoje znanje kako bi bili konkurentni na tržištu, a konferencije su definitivno najbolja investicija u znanje. Danas Europa nudi mnoge zanimljive konferencije, uz LEAP Summit naravno tu su i konferencije Web Summit, Engage Prague, Spark konferencija i još niz drugih zanimljivih konferencija. Svaka konferencija nudi nešto unikatno pa je na mladoj osobi da se odluči na akciju i pokuša posjetiti što više zanimljivih stvari.

Manager: Za kraj, koja je tvoja poruka našim mlađim čitateljima? Kako mogu i oni potaknuti svoju okolinu na promjene?

Bitno je krenuti u realizaciju ideje, ma koliko ona luda bila. Kao društvo još uvijek smo veoma pasivni i često osuđujemo svakoga tko nešto pokuša promijeniti. Uvijek je najteže napraviti prvi korak. Također, bitno je biti svjestan da se promjene ne događaju odmah i da put do uspjeha sadrži mnoštvo neuspjeha i učenja iz pogrešaka.

Ipak, uz veliku ustrajnost i predan rad moguće je napraviti velike promjene. Prvi korak je promjena u nama samima.

LEAP Summit konstantno raste. Nakon uspješne prve konferencije pokrenut je i niz jednodnevnih konferencija LEAPin koje su se do današnjeg dana održale u 33 grada u različitim državama. Centralni događaj je i dalje u Zagrebu, a ove godine se održao od 11. do 13. svibnja.

Svaki uspjeh i neuspjeh donosi nove izazove te je svakako ove godine puno veći izazov bio na organizacijskom timu, a i trostruko veći opseg posla. Dodatno, ove godine došla su velika svjetska imena iz različitih kompanija poput LEGO, Google, Microsoft, A1 telekom, Deutsche telekom, Techstars, itd. Takvi predavači zahtijevaju organizaciju na visokom nivou. Uz navedeno, ove godine smo imali i Live Stream konferencije te se konferencija streamala u cijelom svijetu što je predstavilo veliku odgovornost.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

35

Recenzija menzi

Druga strana indeksa

Mali stručni tim Managera odlučio je dati svoj doprinos u ocjenjivanju menzi te se uputio u kratku avanturu. Prošavši ih sve, odlučili smo podijeliti svoje dojmove i iskustvo iz njih pet.

Za vrijeme studiranja, svaki je novčić važan pa je zato dobro biti upućen u mogućnosti koje se nude studentima. Često zaboravljamo kako nam status redovnih studenata i predočenje indeksa ili iksice može znatno smanjiti mjesečne rashode. Mi vam otkrivamo na kojim sve mjestima u Zagrebu, ali i šire možete ostvariti kupovinu prilagođenu studentskom budžetu.

Piše: Katarina Čutura Kontakt: katarina.cutura@hsa.hr

Restoran “Ekonomija“ i restoran brze hrane “Kefa“ Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smjestila su se dva restorana – restoran Ekonomija i restoran brze hrane Kefa.

Restoran Ekonomija, koji poslužuje samo ručak, svoja vrata otvara u 11 sati i zatvara u 15 sati. S druge strane, Kefa započinje s radom u 7:30 pa sve do 20:00 sati. Hrana u restoranu Ekonomija je prilično dobra, iako ovisi u koje vrijeme dođete na ručak odnosno koja su još jela ostala u ponudi. Mali prostor s obzirom na broj studenata na fakultetu već je dugo problem, a s tim dolazi i poduže vrijeme čekanja od 10 minuta. Linija za posluživanje hrane je samo jedna, kao i prozor za predaju pladnja, a plaća se tek na kraju kada se pojede. Restoran Kefa poslužuje doručak i ručak. Ponuda je skromna i većinom nezdrava, a također ovisi i o vremenu kada dođete i što je još ostalo u ponudi. Novina od ovog semestra je uvođenje pohanog mesa i paniranog oslića te salate koje možete naručiti iza 15 sati, kada sa svojim radom završava restoran Ekonomija. Kefa ima dvije blagajne za naručivanje, plaća se odmah, a prosječno vrijeme čekanje je 5 minuta.

Restoran “Savska“ i “Express“ restoran Studentski centar u Zagrebu također ima dva restorana – Savska i Express. Restoran Savska nudi ručak i večeru, a radno vrijeme podijeljeno je sa dvije linije. Lijeva linija nudi ručak od 10:30 do 16 sati i večeru u 17:30 do 20:30 sati, a desna linija izdaje samo ručak u periodu od 12 do 15 sati. Restoran je velik, ponuda je bogata, a prosječno vrijeme čekanja je 7 minuta. Restoran Express također nudi raznovrsna jela. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 9 do 21 sat, a subotom od 9 do 17:30 sati. Dvije su linije za narudžbu gdje se odmah i plaća. Restoran Express nema menu, ali ponudom nadmašuje ostale brze restorane.

Prosječno vrijeme čekanja 5 do 7 minuta.

Restoran Cassandra U sklopu restorana Cassandra na adresi Ulica grada Vukovara 39, nalazi se i dio za studente – studentski restoran i restoran

36

Manager 05/2017 | 96/22

brze hrane. Menza je privatna, ali cjenovno prihvatljiva (cijene su nešto malo više od SC-ovih menzi). Puno puta je ova menza bila odlikovana kao najbolja, a vidjeli smo i zašto.

Izbor je velik, nekoliko vrsta sokova, voće, sladoledi, više vrsta kolača i slično. Prostorno nije baš velika što zna izazvati velike gužve, a s obzirom na to da je FER u blizini, o njemu ovisi i prosječno vrijeme čekanja. U puni sat su velike gužve pa se zna čekati i po 40-ak minuta, dok se inače čeka od 5 do 7 minuta. Restoran brze hrane nudi sendviče, peciva, kekse te velik broj priloga.

Restoran u sklopu studentskom doma “Stjepan Radić“ U sklopu popularne „Save“, najvećeg studentskog doma u Zagrebu nalaze se čak dva restorana, pizzeria i slastičarna.

S obzirom da je riječ o domu, restorani nude doručak, ručak i večeru te rade svaki dan do 21, odnosno 21:30 sati, do je slastičarna zatvorena nedjeljom, a pizzeria cijeli vikend.

Ponuda u restoranu je slična kao i u ostalim menzama Studentskog centra. S obzirom na broj ljudi u domu ne čudi nas da su redovi za čekanje duži, čak i oko pola sata, ali naravno to ovisi i o terminu dolaska.

Restoran u ZUK “Borongaj“ Na znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj smjestila se menza koja je prema našem izboru najbolja zagrebačka menza. Radno vrijeme podijeljeno je na doručak i ručak, pa tako od ponedjeljka do četvrtka doručkovati možete od 7:30 do 10:00, a ručati od 10:00 do 16:00 sati. Petkom se ručak poslužuje od 10:00 do 14:30 sati. Dvije su trake za posluživanje, a izbor je zaista velik, svatko će nešto pronaći.

Sve ide relativno brzo, do 5 minuta čekanja, a plaća se odmah po preuzimanju narudžbe. Zamjerka je duže čekanje za predaju pladnja jer je samo jedan prozor za predaju. U sklopu restorana nalazi se i kafić te terasa za pušače.

Puno je menzi, ovdje je izdvojeno samo njih pet, no kakve god da jesu, jedno se svi možemo složiti – bez njih studentski život ne bi bio isti.

- www.tkokaze.hr -

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@manager-magazine.com

Cijene prijevoza nisu baš najjeftinije pa tako za otputovati kući ponekad treba izdvojiti i do nekoliko stotina kuna.

Srećom uz predočenje indeksa na prodajnim mjestima Autotransa, Croatia Busa, Brioni Pula i ostalih lokalnih prijevoznika možete ostvariti i do 25 posto popusta na jednosmjerne i 40 posto na povratne karte. Uz predočenje indeksa na prodajnim mjestima Hrvatskih željeznica moguće je napraviti godišnju karticu za 50 kuna koja vam pri svakoj kupovini putne karte osigurava 50 posto jeftiniju cijenu. Ako želite putovati na neke udaljenije relacije unutar Europe direktnim letovima, Croatia Airlines studentima i mlađima od 26 godina također nudi povoljnije letove. Vozikanje po Zagrebu ponekad može potrajati i nije ugodno, a ni potrebno, „švercati“ se u javnom prijevozu. ZET svim redovnim i nezaposlenim izvanrednim studentima omogućuje mjesečni pokaz za 100 kuna, odnosno godišnji za 960 kuna. Pravo na popust ostvaruje se potvrdom fakulteta i ispunjenjem obrasca u poslovnici ZET-a. Oni koji preferiraju vožnju biciklom, a ne da im se vući svoj bicikl od doma, uz Nextbike mogu predočenjem iksice ostvariti 60 besplatnih minuta dnevno. A ako koristite opciju ZET-a, tada dobivate 60

dodatnih minuta.

Druga važnija stvar od prijevoza studentima je svakako internet, bez kojeg je studentski život nezamisliv. CARNet svim studentima omogućuje brz i povoljan internet uz partnerske operatere poput Vip-a, Tele2, B.neta ili Hrvatskog telekoma. Usluge CARNeta pružaju se isključivo korisnicima koji posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. Iako svaki fakultet ima svoju knjižnicu, ponekad nema dovoljno naslova za svih pa je potrebno otići u neku drugu, u kojoj se plaća članarina. Studenti imaju povlastice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje plaćaju godišnju članarinu 100 kuna, a u Gradskoj knjižnici u Zagrebu godišnja studentska članarina iznosi 50 kuna. Knjižare poput Algoritma i Narodnih novina također studentima s indeksom prilagođavaju cijene uz 10 posto popusta na knjige, računalni i uredski pribor, filmove i igre. Kopiraone također nude opcije za studentska printanja, kopiranja i ostale usluge. Ne smijemo zaboraviti ni škole stranih jezika, među kojima izdvajamo Vodnikovu gdje redoviti studenti uz kopiju indeksa ili potvrdu fakulteta imaju 10 posto popusta. Škola stranih jezika Studentskog centra ipak je najprihvatljivija studentskom džepu jer je najpovoljnija.

Kada ste već tako vrijedni studenti, imate pravo i na zabavni dio trošenja. Brojna kazališta diljem Zagreba omogućuju studentske ulaznice koje su i do 20 posto jeftinije ako posjedujete iksicu ili indeks. CineStar nudi izradu studentske kartice za samo 9 kuna jednokratno, s kojom možete gledati film već za 23 kune, a uz to ostvarujete niz ostalih popusta. U Kino Europi filmove gledajte za 22 kune, ali i birajte pakete od 20 ili 40 projekcija za 250, odnosno 450 kuna. Želite li se kulturno uzdizati posjetom nekih od muzeja, to je vrlo jeftino jer vam ulaznica može biti jeftinija čak 50 posto ako pokažete vaše dvije, sad već omiljene stvari. Iksicu možete iskoristiti i u Karting Areni s kojom ostvarujete 15 posto popusta na vožnju i 50 posto na članstvo, odnosno Driver Licencu. Brojni solariji, frizerski i kozmetički saloni također nude studentima popuste prilikom korištenja njihovih usluga. U zdravom tijelu, zdrav duh možete održavati i za vrijeme studiranja jer brojni fitness centri i teretane imaju posebne članarine za studente koji na isti način omogućuju prihvatljive cijene vježbanja.

Sada kada znate koje sve pogodnosti možete ostvariti samo pokazom indeksa ili iksice, vjerujem kako ćete iste češće nositi sa sobom, a ne samo prije ispita ili upisa ocjene.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

37

Treba li izvanrednim studentima omogućiti rad preko studentskog ugovora?

Piše: Patricia Bingula Kontakt: patricia.bingula@hsa.hr

Pravo rada preko studentskog ugovora zasad je omogućeno samo redovnim studentima hrvatskih sveučilišta, dok izvanredni studenti nemaju tu mogućnost.

Izvanredni studenti koji u Hrvatskoj čine 27 posto studentskog tijela nemaju pravo na stipendije ni druge oblike studentskih potpora (subvencioniranje prehrane, smještaja i prijevoza te zapošljavanje putem studentskih ugovora), a istovremeno plaćaju pune iznose školarina.

Iako je izvanredni studij često imenovan “studij uz rad”, samo je 40 posto izvanrednih studenata izjavilo kako se uzdržavaju vlastitim radom. Izvanredni studenti su stoga izloženi značajnim financijskim preprekama i izražavaju nezadovoljstvo raspoloživim financijskim sredstvima.

Mnogi izvanredni studenti bez studentskog ugovora teško nalaze posao, a ako ga uspiju pronaći ili se snalaze tako da posude tuđi ugovor, ponekad ga teško usklade s obavezama na fakultetu. S obzirom na to da plaćaju punu školarinu, više od 7 000 potpisnika online peticije poručuje da i izvanredni studenti trebaju imati mogućnost raditi preko studentskog ugovora.

Na internetskoj stranici za online peticije pokrenuta je peticija s ciljem da se izvanrednim studentima omogući rad preko student servisa. Kako je navedeno u objašnjenju peticije, razlog iste je činjenica da većina izvanrednih studenata ne radi. Predavanja je teško uskladiti s radom u smjenama, čemu nikako ne pomaže bolonjski sustav obrazovanja na fakultetima. Osnovna koncepcija izvanrednog studija je osmišljena da omogući studentu obrazovanje uz rad, što je većini izvanrednih studenata nemoguće.

Pokretač spomenute peticije je student prve godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Marko Leskovar, koji kaže da je glavni cilj pokretanja peticije nezaposlenost izvanrednih studenata. Marko ističe da je svega 15-20 posto izvanrednih studenata prve godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zaposleno, što je po njegovom mišljenju poražavajuća brojka. “Izvanredni studij se isključivo plaća iz prihoda izvanrednih studenata, ovih 15-20 posto će nekako moći platiti školarinu, no što je s ostalih 80 posto? Smatram kako svakako rješenje ne može biti odustajanje od studija. Ta brojka zaposlenih izvanrednih studenata nije nešto bolja ni na ostalim

38

Manager 05/2017 | 96/22

fakultetima u Hrvatskoj. Stoga smatram kako je nužno odobriti izvanrednim studentima rad posredstvom student-servisa, kako bi lakše dolazili do privremenog zaposlenja, te kako bi mogli platiti školarinu koja se plaća izravno iz naših prihoda”, dodaje Marko.

No mišljenja su podijeljena i teško je naći kompromis želja i potreba redovnih i izvanrednih studenata te pronaći rješenje koje će biti pošteno za sve. Neki studenti redovnog studija ne slažu se s Markovim stajalištem i misle kako bi to dovelo do potencijalnog iskorištavanja sustava.

“Mišljenja sam da mogućnost rada za izvanredne studente preko student servisa ne bi bila dobra iz više aspekata. Budući da izvanredni imaju mogućnost rada preko ugovora o radu, mi redovni imamo pravo rada preko studentskog servisa, a ovaj problem koji oni imaju se ne rješava dobivanjem prava rada preko Student servisa nego s fakultetima i usklađivanju rasporeda.

Primjerice na fakultetu koji ja pohađam, Socijalni rad, izvanredni studiji imaju predavanja prvi tjedan u mjesecu što traje pet dana od 8 do 20 sati. To je sasvim u redu, mišljenja sam da bi se takvo mjesečno opterećenje dalo uskladiti s poslodavcima. Između ostalog, jedan dečko je komentirao, a i slažem se s njim, da bi se to moglo često zloupotrebljavati tako da umjesto radnika uzimaju izvanredne studente kako bi se izbjegla davanja državi”, zaključuje Alojzije.

Hrvatski studentski zbor je raspravljao o peticiji, koju je potpisalo više od 7000 osoba, koja traži da izvanredni studenti ostvare pravo rada posredstvom Student servisa, a zaključeno je da se ne može selektivno davati samo neka prava izvanrednim studentima i da je potrebno provesti cjelovitu raspravu o izvanrednom studiju općenito. HSZ je potvrdio imenovanje svojih predstavnika u povjerenstva za donošenje novih pravilnika koji se tiču subvencioniranog stanovanja i prehrane studenata, te se očekuje donošenje efikasnih odluka u što kraćem roku, za što bolje funkcioniranje sustava.

- www.tkokaze.hr -

tko kaže da ne mogu za 0kn.

SA ZABOM MOGU

Paket za mlade Dođi i razgovarajmo što ZABA može učiniti za tebe.

Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za nula kuna jer dobivaš: • • • • • •

Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiro-račun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card Mastercard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice • Podizanje gotovine na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice • Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita.

www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

39

Aplikacije za lakšu organizaciju života

Exit ljeto ljubavi 2017.

Žurba – jedna riječ koja savršeno opisuje današnja vremena. Sve je ubrzano, a produktivnost i organizacija na vrhu su ljestvice prioriteta. Organizaciju vremena mogu vam olakšati pametni telefoni, tj. aplikacije, a u nastavku pročitajte točno koje.

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Aplikacija za organizaciju vremena ima bezbroj, no mi ćemo izdvojiti najpopularnije. Jedna od najboljih i najpoznatijih aplikacija je Wunderlist. Ova aplikacija omogućuje jednostavno kreiranje i podjelu liste zadataka. Prednost Wunderlista je u tome što svoju listu možete sinkronizirati s bilo kojim uređajem te podijeliti sa svojim kolegama.

Na sličan način radi i aplikacija Todoist -- postavljate svoje zadatke i projekte pod određene datume, dodajete bilješke, itd. Jedna od korisnih značajki Todoista je i mogućnost postavljanja prioriteta. Dodatan plus je sinkronizacija sa Sunrise kalendarom, a minus to što ćete za dodatne opcije morati „zavući ruku u džep“.

Već spomenuti Sunrise kalendar jednostavna je aplikacija za vođenje kalendara, kompatibilna s Google Calendar i iCloud aplikacijama te se može sinkronizirati s Facebookom radi lakšeg praćenja nadolazećih događaja. Što se tiče timske poslovne organizacije, tu prednjače Trello i Slack. Trello je alat namijenjen za upravljanje projektima.

Temelji se na Kanban pristupu organizacije posla, tj. osmišljen je kao virtualna ploča s post-it papirićima sa zadacima, koji su podijeljeni u tri skupine -- TO DO,

DOING i DONE. Slack, s druge strane, alat je za poslovnu komunikaciju. Korisnici mogu komunicirati u kreiranim grupama za razgovor ili privatno. Važna stavka ovog alata integracija je s drugim softverima (npr. Dropboxom), društvenim mrežama, a omogućuje i dijeljenje sadržaja s drugim korisnicima. Jednostavan je i funkcionalan alat, kojeg su restorani brze hrane u Americi prepoznali kao odlično rješenje za korisničko naručivanje hrane.

Design district Zagreb U istočnom dijelu središta glavnog grada, u zoni Martićeve ulice, 2016. godine prvi je puta predstavljen festival dizajna pod nazivom Design District Zagreb. Organizatori ovog festivala su Croatian Design Superstore i Dizajn centar Zagreb, a autorica projekta i kreativna direktorica je Ira Payer.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Točno 50 godine prošlo je od čuvenih okupljanja mladih diljem Amerike s ciljem kulturne i političke pobune. Taj ključan trenutak kada je hippy kontrakultura izašla u javnost 1960-tih godina poznat je pod nazivom Summer of love. Revolucionarni pokret promijenio je svijet stoga ovogodišnji festival nosi upravo ime Exit Summer of love 2017. Uključuje četiri festivala u četiri zemlje na nevjerojatnim lokacijama. Prvi festival ugostit će upravo Lijepa Naša, prvim izdanjem Sea star festivala u Umagu u turističkom kompleksu Stella Maris. Umag će od 26. do 27. svibnja ugostiti neke od najpoznatijih imena glazbene scene te sigurni smo opravdati ulogu domaćina prvog od četiri festivala ljeta ljubavi. The Prodigy, Paul Kalkbrenner, Back to the Future, Fatboy Slim, Dubioza Kolektiv, S.A.R.S., Urban & 4 , a broj se penje sve do 70 izvođača, podizat će atmosferu na čak šest pozornica te sigurni smo, biti odlična uvertira za ono što slijedi u lipnju i srpnju. Sljedeće poglavlje ovog festivalskog ljeta je Revolution festival koji se održava od 1. do 3. lipnja u bajkovitom rumunjskom gradiću Temišvaru.

Samo neki od izvođača su Rudimental DJ Set, Deltδ Heδvy, Dubioza Kolektiv, Eluveitie, Lee Burridge, Bleed Someone Dry, Consecration, Godsleep, Infected Rain i Last Hope koji će podizati temperaturu u Rumunjskoj.

Nakon sjajnih Sea star i Revolution festivala, započet će velika Exit avantura. Avantura kreće iz Novog Sada,

točnije s magične Petrovaradinske tvrđave koja će tijekm četiri dana i noći (6 - 9. srpnja 2017.) ugostiti preko 500 izvođača, a svakako najpoznatiji i najiščekivaniji izvođači ovogodišnjeg festivala su The Killersi koji nastupaju 5. svibnja te Years&Years, Hardwell, Jason Derulo, Liam Gallagher, Robin Schulz, Hot Since 82, Jamie Jones, Duke Dumont i mnogi drugi, nikako manje vrijedni, izvođači. Summer of love završit će Sea dance festivalom od 13. do 15. srpnja na prekrasnoj plaži nedaleko od Budve te tako u tirkiznoj plavoj uvali upotpuniti i privesti kraju ovogodšinje ljeto ljubavi.

Prirodne maske za kosu i lice Većina nas koristi kupovne maske za kosu i lice, no ponekad je dobro zaviriti u kuhinju i napraviti svoju masku.

Sastojke poput meda, jaja, jogurta, limuna i maslinovog ulja svi imamo te ih lako možemo iskoristiti i napraviti masku prilagođenu svojoj koži i kosi.

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Festival je nastao s idejom ujedinjenja postojeće kreativne inicijative tog dijela grada, koji je donedavno bio poznat po trgovinama autodijelova i salonima automobila, a cilj projekta je podići Zagreb na novu kulturnu razinu. Zona koja je omeđena Šubićevom, Zvonimirovom, Račkoga, 40

Manager 05/2017 | 96/22

Draškovićevom i Vlaškom ulicom zapravo doživljava spontanu transformaciju u kojoj sudjeluju brojni arhitekti, dizajneri, ali i ugostitelji. Napušteni prostori u koje se useljavaju kreativni i kulturni sadržaji za vrijeme festivala postaju izložbeni i radni punktovi. Prošle godine oko 30.

000 ljudi obišlo je 78 mikrolokacija, na kojima su im bile ponuđene razne radionice, stručna vodstva arhitektonskim znamenitostima kvarta te mogućnost sudjelovanja na glazbenoj večeri. Uz posjetitelje na festivalu je prošle godine sudjelovalo i 220 izlagača (glazbenika, arhitekata, dizajnera) sa 115 realiziranih projekata.

Ove godine festival traje čak dva dana duže. Iako su prošlogodišnji projekti bili povezani s ekologijom, ove godine svi imaju priliku sudjelovati u Zelenom programu, čiji je cilj doprinijeti kvalitetnom, obazrivom i funkcionalnom korištenju resursa u zagrebačkom Dizajn Distriktu. Uz Zeleni program, imamo se priliku susresti i s programom Mali pomaci, koji je osmišljen radi poboljšanja života i navika stanovnika četvrti.

Svrati u Distrikt od 13. do 18. lipnja i doživi Zagreb na kreativniji način!

- www.tkokaze.hr -

Maske za lice od meda Med je saveznik svakog lica! Zbog antibakterijskih i antiseptičkih svojstava, med je odličan u borbi protiv akni, bora te ostalih kožnih oboljenja, a prisutan je i u velikom broju kupovnih maski za lice.

Za problematičnu kožu: Iscijedite limun i njegov sok pomiješajte s medom i zobenim pahuljicama. Dobivenu smjesu promiješajte i nanesite na lice. Nakon 10 minuta isperite.

Za suhu kožu: Uzmite tri žlice meda i maslinovog ulja te ih pomiješajte sa zgnječenom bananom. Smjesu ostavite na licu 30 minuta.

Za blistavu i mekanu kožu: Pomiješajte žlicu bademova ulja i pola žlice meda te nanesite na lice. Nakon 20 minuta isperite mlakom vodom.

30 minuta isperite i operite kosu.

Maska za sjaj kose Pomiješajte jaje s limunovim sokom, maslinovim uljem, medom, jogurtom, ricinusovim uljem ili ružmarinom.

Nanesite na kosu i masku držite 30 minuta.

Maska za posvjetljivanje kose Prirodnim putem kosu možete i posvijetliti, nanesete li na nju jače pripremljen čaj od kamilice ili sok od svježe iscijeđenog limuna. Učinak će biti još bolji ako pustite kosu da se lagano suši na suncu. Kada je kosa potpuno suha, isperite ju vodom.

Maska za kosu od meda Četiri žlice maslinovog ulja pomiješajte s dvije žlice meda.

Nanesite na kosu i držite masku oko 20 minuta.

Maska protiv masne kose Pomiješajte četiri žlice jogurta, žlicu sode bikarbone i žlicu limunovog soka. Smjesu umasirajte na korijen kose. Nakon - www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

41

BESPUĆIMA DRUŠTVENE ZBILJNOSTI

Koliko smo ovisni o društvenim mrežama?

Jesu li nas društvene mreže pretvorile u ovisnike, zombije i narcise s poremećajem pozornosti i ovisnošću o pažnji i validaciji? Ili Facebook, Twitter i Instagram nose i nešto dobro?

Kašnjenje i kako ga izbjeći Od kad je svijeta, od tada postoji i kašnjenje. Ljudi su uvijek kasnili, kasnit će i uvijek će pronalaziti dobre izlike. Na nama je da to prihvatimo ili promijenimo.

Piše: Katarina Čutura Kontakt: katarina.cutura@hsa.hr

Piše: Domagoj Škender Kontakt: domagoj.skender@hsa.hr

U poslovnici banke, pod budnim okom njene super herojske maskote, pokušavamo dokučiti što točno pritisnuti na touchscreen redomatu. Redomat printa broj, šestero klijenata je ispred nas, tema psovki u bradu je kako ih ne bi ubilo otvoriti još koji šalter. Znaš što još ima touchscreen? Mobitel. Sjedamo u udobni naslonjač i palcem vrtimo Facebookom dok ne dođe naših pet minuta sa službenikom. Scrollamo kroz newsfeedove (jesmo li uopće izumili domaću riječ za newsfeed?) jedne, dvije, možda i četiri različite mreže, na licu nam se očitava sav entuzijazam i fokus zombija iz Romerovog filma. Mi, djeca s Instagrama.

Oni načitani će se podsmjehnuti na referenciranje kultnog njemačkog narko romana, ali neumoljiva znanost kaže da je

Istraživanja Pew Research Centera, glasovite američke institucije posvećene istraživanju društvenih trendova, pokazuju da redoviti korisnici društvenih mreža na skali od 0 do 30 javljaju veću razinu stresa, skloniji su depresiji i lošije spavaju. Nije potreban doktorat iz sociologije da bi se shvatilo zašto lošije spavamo, uz mobitel kraj kreveta, nadohvat ruke, samo najjačima se nije dogodilo kasnonoćno “propadanje” po newsfeedu, uz obvezni “OK, sad definitivno idem spavati”, svakih 5 minuta.

Krenite na vrijeme Kašnjenje uz dobru ispriku ima svoje opravdanje, ali ako to postane rutina, nikako nije za pohvalu. Zapitajte se koliko vam je zapravo stalo do osoba s kojima se nalazite te kako bi vama bilo da vam se takve stvari događaju. Vjerujem da ne bi bilo ugodno.

Zašto depresija i stres? Istraživači su čak iskovali izraz “Facebook depresija” za osjećaj nedostatnosti koji nas spopadne kada krenemo uspoređivati vlastiti život sa životom naših prijatelja na društvenim mrežama. Pritom zaboravljamo da gotovo svi (even you, Dan Bilzerian!), pažljivo “friziraju” svoj život na društvenim mrežama, ciljano pokazuju samo najatraktivnije dijelove i tako postaju zvijezde vlastitih malih sitcoma. Tehnologija nam je omogućila projiciranje avatara u svijet, verzije koja je ljepša i zabavnija od stvarnih nas, verzije koja prikuplja “lajkove”, dok smo mi sklupčani u sobi, neobrijani i nenašminkani, s ekranom kao jedinim izvorom svjetlosti. Depresija se dodatno ukamaćuje nakon što se konačno odlijepimo od tog ekrana i shvatimo da smo upravo potratili nekoliko potencijalno produktivnih sati.

Djetinjasti strah od “propuštanja” i pritisak pravovremenog odgovaranja na poruke dodaje stres u koktel negativnosti koje dolaze iz jednostavne činjenice da naša biologija jednostavno ne može ispratiti razvoj tehnologije.

Budite „ispred vremena“ Kaže se da bi ljudi koji su svjesni svojeg kašnjenja, a ne mogu si pomoći, trebali svoj sat pomaknuti pet do deset minuta unaprijed. S vremenom ćete zaboraviti da je sat pomaknut i počet ćete stizati na vrijeme.

Dopamin je naš urođeni sustav nagrade, neurokemikalija zbog koje osjećamo ugodu nakon što napravimo nešto što naše tijelo percipira kao pozitivno -- stvaranje socijalnih veza, dovršavanje onog teškog zadatka koji odgađamo tjednima, jedenje nutrijentima bogate hrane, bio je tragično evolucijski nespreman na Zuckerbergov izum. Topli osjećaj koji “žetva” „lajkova“ nakon dobrog „selfija“ ili ekstra smiješnog statusa donese plod je želje za pažnjom i validacijom u najboljem slučaju, a znanstvenici su išli korak dalje te usporedili kemijske promjene u mozgu s efektima vrlo male doze kokaina. Instagram ili InstaGRAM?

ponašanje mnogih od nas (i neurokemija koja iza njega stoji) za debljinu jedne prljave igle udaljeno od ponašanja klasičnih ovisnika. Sveučilište u Winchesteru provelo je istraživanje na svakodnevnim korisnicima Facebooka i Twittera, “ovisnicima” prema vlastitim navodima. Istraživanje se sastojalo od četverotjednog, “cold turkey” suzdržavanja, dakle bez ikakvog oblika tranzicijskog razdoblja da malo omekša “udarac”. Ubrzo su počeli javljati simptome klasične apstinencijske krize, s dodatkom osjećaja socijalne izolacije, posljedica društvenog života izgrađenog i organiziranog oko mreža. Riječi jednog od dobrovoljaca možda dočaravaju mnogima poznat osjećaj bolje od ikoje parafraze ili grafa: “Osjećao sam se osamljeno i izolirano od svijeta. Prsti kao da su mi programirani tražiti Facebook aplikaciju svaki put kada uzmem mobitel u ruke.”

42

Manager 05/2017 | 96/22

Planirajte unaprijed Vrlo jednostavno, ako ste tako velike „kasnilice“, organizirajte si korak po korak sve što trebate napraviti, kako bi na vrijeme stigli na dogovoreno mjesto. Od toga što obući do toga što staviti u torbu te kako stići (ako idete gradskim prijevozom, uvijek nadodajte barem 10 minuta).

Kašnjenje – pojam koji svi toliko mrzimo, a opet svi kasnimo.

Tramvaja/busa mi nema, morao/la sam još samo ovo obaviti, čekala sam da se veš opere, zaspao/la sam, gledala sam seriju... Puno je izlika koje danas, unatoč virtualnom svijetu, izmišljamo kao razlog ne dolaska na vrijeme. Je li ono stvarno nužno te je li postalo dio svakodnevice koji ne možemo više izbjeći? Možemo li ipak nešto poduzeti kako bi se kašnjenje smanjili, ili čak u potpunosti izbjegli?

U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da izbjegnete kašnjenje!

Dođite ranije Iznenadite osobe s kojima se nalazite i dođite ranije. Dolazak ranije još se više cijeni kod razgovora za posao, ili pak kod samog dolaska na posao. Odaje dojam odgovorne osobe kojoj je stalo.

Nadamo se da će vas ovi savjeti bar malo potaknuti na razmišljanje i da ćeš nastojati ne kasniti!

Ako ste jedan od 1,80 milijuna aktivnih korisnika društvenih mreža u Lijepoj Našoj, daleko od toga da je totalna apstinencija nužna, ili uopće praktična i poželjna u današnje doba. Društvene mreže nam približavaju prijatelje s kojima se zbog distance i posla ne možemo viđati onoliko koliko bismo htjeli, postale su integrirane u način na koji poslujemo i obrazujemo se, demokratizirale su industriju vijesti i onemogućile cenzuru i skrivanje tajni od građana. Sviđalo se to nama ili ne -- imaju i mnogo pozitivnih strana i ovdje su da ostanu. Ipak, ako ste se prepoznali u previše točaka ovog članka, možda mala detoksikacija nije najgora ideja na svijetu. Baby steps. Odite na taj izlet ili u omiljeni restoran, a pritom nemojte napraviti niti jedan Instagram story (radikalno, znam). Isključite notifikacije na barem nekima od mreža i odredite si vrijeme u danu za provjeravanje, umjesto da čitav dan bude vrijeme za provjeravanje. I maknite mobitel iz spavaće sobe. Više vam neće trebati filter za skrivanje podočnjaka!

- www.tkokaze.hr -

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

43

Kravata - da ili ne?

Razgovori za posao iz godine u godinu postaju sve zahtjevniji. Uz isticanje među konkurencijom, vrlo je bitan i dress code. U svrhu istraživanja dvojici studenta Ekonomskog fakulteta postavili smo nekoliko pitanja o njihovim navikama nošenja kravate na razgovor za posao te usporedili njihove odgovore.

Pišu: Katarina Čutura, Lucija Markić Kontakt: katarina.cutura@hsa.hr, lucija.markic@hsa.hr

ne čini čovjeka“ čisto je zlo. Izgled je izuzetno bitan za prvi dojam, a razgovor za posao je po definiciji vrlo kratka interakcija i treba osvojiti svaki bod koji možeš. Naravno, kravata, odijelo, ispeglana košulja i ulaštene cipele su neki minimum poštovanja, kako prema sebi, tako i prema ustanovi. Odaju dojam uloženog truda, profesionalnosti i kao što sam rekao, minimuma poštovanja. Naravno da nisu jamstvo sposobnosti i ozbiljnosti, ali su nekakav prvi znak potencijalnom poslodavcu“, ističe Domagoj.

On se sa Svenom ne bi složio ni po pitanju različitih dojmova koje na poslodavca ostavljaju kandidati koji nose kravatu i oni koji ju ne nose. „Smatram da je pomalo miopija sve svoditi na kravatu, ali cjelokupan look, držanje, odjeća i body language će u 9/10 slučajeva presuditi između dva kandidata sa sličnom razinom vještina, znanja i edukacije.

Kravata je više „šlag na torti“.

Sven je student četvrte godine Poslovne ekonomije. Uz studij, Sven godinama obavlja različite poslove preko studentskog ugovora pa se više puta našao u poziciji kandidata na razgovoru za posao.

Na upit o nošenju kravate na razgovor za posao odgovorio nam je: „Ne nosim kravatu na razgovor. Još uvijek nisam u stalnom radnom odnosu te do sada nisam smatrao da će to biti presudno za dobivanje studentskog posla“.

Naše sljedeće pitanje glasilo je: „Misliš li da ljudi koje srećeš na razgovorima za posao „znaju“ nositi kravate“?

Domagoj na njega odgovara: „Primjećujem da su kravate mnogim dečkima teret pa čak i u formalnijim prilikama preferiraju sako i košulju s raskopčanim gornjim gumbom.

To je možda i bolje nego nositi kravatu s kojom se vidno ne osjećaš dobro pa više baca na egzekutorovu omču iz 18. stoljeća. Ja ih osobno obožavam, ali „De gustibus non est disputandum“.

U vezanju kravate Domagoj, isto kao i Sven, kao svog najboljeg prijatelja navodi upravo YouTube. Nadodaje da od čvorova preferira Windsor, Half-Windsor i Four-inHand, a „pikira“ naučiti i par egzotičnijih čvorova u bliskoj budućnosti.

Potom smo ga upitali misli li da time iskazuje manjak poštovanja prema ustanovi u koju ide. Svenov odgovor na pitanje bio je: „Ne mislim da je nošenje kravate pokazatelj poštovanja prema ustanovi u koju dolazim na razgovor.

Osobe se ne bi trebale procjenjivati prema odjeći. Možda postoji osoba koja si kravatu ne može priuštiti. Neke druge stvari, kao što je recimo kašnjenje na razgovor, smatram puno bitnijima u procjeni karaktera. Sven nadodaje da ne misli da ga zbog njegove odluke o nenošenju kravate poslodavci drugačije doživljavaju.

Na naše zadnje pitanje, koje je glasilo: „ Je li razlog tvog nenošenja kravate to što ju ne znaš zavezati?“, Sven odgovara: „U današnje doba YouTube-a i dobrih djevojaka koje znaju zavezati kravatu, mislim da to više nije nikakav problem“.

Sa Svenom se ne bi složio Domagoj – dvadesetčetverogodišnji student/radnik iz Zagreba.

Na brojnim razgovorima za posao, uključujući i onaj za njegovo trenutno zaposlenje nosio je kravatu, međutim naglašava da kravatu često nosi i u privatnom životu. „Ovo je izuzetno nepopularno mišljenje, ali izreka „odijelo 44

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

Muška strana priče Limited edition #2 Zdravo, muškarci (i žene). Ali ovo je muška strana priče, tako da - žene, okrenite stranicu. Šalim se, naravno.

Prošli put smo pričali o muškim in stvarima u 2016. godini. Ovaj put pričamo samo o jednoj in stvari, koja nije in samo u 2016., niti u 2017. Ne, ona je bezvremenski in item, a radi se, naravno, o kravati (kao znao si da se radi o kravati).

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Kravata je izum Hrvata. Ne, ne idem u smjeru Krpe, ali činjenica je da smo kravatu na svijet donijeli- mi Hrvati. U početku je bila naziv za rubac oko vrata, po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu. Naravno, Francuzi (poznati po modi) odmah su zapazili hrvatske ljepotane te usvojili taj modni detalj, kojega su nazvali a la Croate, iliti „na hrvatski način“. Tad je još „na hrvatski način“ značilo nešto dobro i kvalitetno. No, da opet skoro ne zalutam, kravata je i danas jedan od zaštitnih simbola muškaraca. Od kada znam za sebe opčinjen sam odijelima, kravatama i ostalim modnim dodacima koji idu uz tu vrstu elegancije. Za druge ne znam, ali ja sam imao tu sreću da me „stari“ posjeo jedan dan i pokazao mi kako se veže kravata. Isprva sam imao izraz lica WTF? (znaš onaj meme face od Kevin Harta? Ne znaš? OK.). Uglavnom, naučio sam kako vezati kravatu i to na nekoliko načina pa ću to podijeliti s vama.

3. Windsor čvor

1. Jednostavni čvor Ako tražite brz i jednostavan način vezanja kravate, ovaj čvor ima baš te karakteristike. Kravata se sveže u četiri jednostavna koraka (Four-In-Hand). Ovakav način vezanja stvara prilično mali čvor te se ne iskorištava puno kravate.

Pristaje većini ovratnika, a bitno je da kada je kravata vezana, naličje kravate bude nevidljivo, tj. da bude kraće od prednjeg lica.

Popularan 30-ih godina prošlog stoljeća, kad ga je Eduardo, vojvoda od Windsora „isfurao“. Ovaj čvor je ipak poseban, prigodan za specijalne prilike. Velik je, trokutastog oblika i simetričan. Ima devet koraka (na slici ih je sedam), što ga čini zahtjevnijim načinom vezanja te je za njega potrebno imati dužu kravatu.

4. Half- Windsor čvor

2. Pratt-Shelby čvor Čvor je izmislio Jerry Pratt, a Don Shelby ga je učinio prepoznatljiv u svojim TV emisijama. Naličje kravate preklapa se preko lica. Srednje je veličine, simetričan i ne zahtijeva dugačke kravate. Adekvatan je u svim prilikama.

Ovo je mješanac običnog i Windsor čvora. Po obliku podsjeća na Windsora, ali više asimetričan. Može se „isfurati“ u svakoj prigodi, ali najviše odgovara uz neku svečaniju varijantu.

Postoje još i orijentalni, viktorijanski, Eldredge, trostruki i tako dalje čvor, no, za početnike je sasvim dovoljno ovo gore napisano. Nadam se da ste nešto naučili. Ako ništa, bar ćete, odsad nadalje, elegantnije koračati svijetom.

P.S. Znaš li da postoje i hrvatski načini vezanja ovog hrvatskog proizvoda?

Knez Borna, Kralj Tomislav, Knez Borna Pojačani, Kralj Tomislav Pojačani, Porin i Ero. Ova imena ništa ti ne znače? OK, evo instrukcija. Nemoj otvarati udžbenike iz povijesti. Posjeti poslovnicu Croate i raspitaj se o ovim velikanima vezanja kravate. A usput se raspitaj i o uparivanju kravate s rupčićem za sako. Vjeruj mi, nećeš požaliti.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

45

Slovenija - tako blizu, tako nepoznata!

Istarski lovac

Turistički bogata i idealno smještena u srcu Europe, Slovenija bilježi rekordne brojeve dolazaka turista i noćenja pa je tako u 2016. godini broj turista povećan za 9,4 posto u odnosu na prethodnu. Osim popularnih toplica i obilazaka većih gradova poput Ljubljane i Maribora, Slovenija skriva mnoštvo drugih turističkih atrakcija.

Najpoznatiji Motovunac, često lice na Pub kvizovima, ljubitelj putovanja, dobar lovac, samo su neki od opisa kojima bismo mogli najaviti intervju s Deanom Kotigom. Kako bi se sam opisao, zašto želi posjetiti sva mjesta koja postoje i što je nužno za mentalni opstanak saznajte u intervjuu.

Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

karaokama i slično), ali ovo sad već traje i traje, i nikako ne jenjava nego samo raste i dalje. Dokad će to tako, isto nitko ne zna.

Manager: Zaljubljenik ste u putovanja. Koju biste destinaciju izdvojili kao najljepšu, najzanimljiviju i najveće iznenađenje (možda neočekivano)? Koje biste zemlje ili gradove voljeli posjetiti u budućnosti i zašto?

Manager: Kada biste se morali opisati u jednoj rečenici kako biste se opisali?

Mučki provokator. Zato što još uvijek ne znam što znači „mučki“, ali super zvuči, a provokacija je nužna za mentalni opstanak na ovom i ovakvom svijetu.

Jedan od najvećih tajlandskih wellness centara na svijetu izvan Tajlanda Upravo u Sloveniji, točnije Portorožu, nalazi se tajlandski wellness centar Wai Thai u sklopu LifeClass Hotels & Spa hotela. Zanimljiva je činjenica kako u Wai Thai centru radi osoblje iz Tajlanda koje pruža zaista nezaboravno wellness iskustvo. U centru se postiže opuštanje tijela i duha, a tajlandska masaža udružuje znanja indijske joge, kineske akupresure, kiropraktike i japanskog shiatsua.

Piran - primorski biser Slovenije Predivan grad na obali okružen zidinama u koji nije dopušten ulaz automobilima. Zidine su grad podijelile na četiri ulice, a s kule se pruža pogled na čitav grad. Ipak, ono što Piran čini tako posebnim su uske krivudave uličice koje vode između kamenih kuća s čijih se živopisnih fasada ljušti boja.

Predivni dvorci gotovo na svakih dvadeset kilometara Jedan od najpoznatijih dvoraca je Predjamski dvorac, nedaleko od Postojnske jame, koji se nalazi visoko u stijenama. Dvorac je izgrađen u okomitoj stijeni visokoj 123 metra gdje se nalazi već više od 800 godina. Kao najveći špiljski grad na svijetu Predjamski dvorac upisan je u Guinnessovu knjigu rekorda. Najposjećeniji dvorac je dvorac Bled, utvrda koja se nalazi na strmoj stijeni, 130 metara iznad Bledskog jezera. Osim zbog samog dvorca, isplati ga se posjetiti i radi prekrasnog pogleda koji se pruža na jezero i okolicu.

od samostana, nalazi se poznata manufaktura čokolade Syncerus gdje se ručno proizvode praline, griote, kandirano voće i ostalo čija je proizvodnja započela još u 19. stoljeću.

Gostilna pri Lojzetu U dvorcu Zemono smjestila se Gostilna pri Lojzetu, jedno od omiljenih gastronomskih destinacija u Sloveniji, dvjestotinjak kilometara od Zagreba. Kombinacija lokalne kulinarske tradicije i visoke gastronomije, svrstavaju Gostilnu s kuharom Tomažom Kavčićem u najbolje restorane u Sloveniji.

Glamping - idealan odmor u prirodi Na samoj granici s Hrvatskom, na obali rijeke Kupe u mjestu Metlika u Sloveniji, nalazi se prvi slovenski kamp resort u kojem gosti mogu odsjedati u mobilnim kućicama nove generacije. U Big Berry Resortu ujedinile su prirodne ljepote i smještaj visoke kvalitete kako bi stvorili jedinstveni koncept kampa čija je najzabavnija prednost da se u bilo kojem trenutku može preseliti na neku novu lokaciju i svojim posjetiteljima pružiti dašak svježine. Osim glamping šatora koji su vrlo dobro opremljeni, Garden Village na prekrasnom jezeru Bled ima i kućice na drvetu u koje vraćaju u djetinjstvo, ali i šatore „na vodi“ koji pružaju uzbudljivo iskustvo kampiranja u prirodi za sve avanturiste.

Najljepše europsko selo Selo Olimje, 70-ak kilometara udaljeno od Zagreba, prije nekoliko godina proglašeno je najljepšim europskim selom.

Vjeruje se da u njemu nalazi treća najstarija apoteka u Europi što ovome selu s oko 5.000 stanovnika daje duh starih vremena. Turistička atrakcija su i jeleni koji mirno šeću u blizini franjevačkog samostana. Svega nekoliko metara 46

Manager 05/2017 | 96/22

- www.tkokaze.hr -

Volio bih posjetiti sve što postoji i često ne pravim neke pretjerane vrijednosne razlike između destinacija. Nedavno sam otišao na dvanaestodnevni put po Azerbejdžanu, pa su svi zapitkivali „A zašto? Šta ćeš tamo?“ na što bih ja odgovarao „A zašto ne? Tamo ću isto što i u Zagrebu, Motovunu, Ogulinu, Kotoru, Marseilleu i Kairu – pogledati na što liče gradovi, kušati tamošnja jela, možda čuti neku zanimljivu lokalnu priču itd.“, tako da su mi zaista sve destinacije gotovo pa podjednako zanimljive, jer mislim da se u svakom kutku svijeta možemo pronaći štošta zanimljivog.

Manager: Često spominjete svoju Istru i Motovun.

Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo u malom mjestu poput Motovuna?

Tek odlaskom u velik grad kao što je Zagreb, a onda i putovanjima po ostatku Europe, uviđam koliko je odrastanje u malom mjestu poput Motovuna bilo romantično i lijepo. Naravno da ste za neke stvari zakinuti, kao što su kino, kazalište, koncerti itd., koje vas isto tako formiraju kroz život, ali s druge strane dobijete neke stvari koje odrastanjem u većem gradu nikada ne biste mogli dobiti.

Manager: U televizijskom kvizu oduševljavate svojim znanjem i pošalicama. Jeste li po prirodi društveni, željni zabave, putovanja i novih znanja te razvija li se to još iz najmlađih dana?

Naravno, i znatiželja je jedna od stvari nužnih za mentalni opstanak. Svakako sam društven i uvijek spreman za neku avanturicu i pošalicu, bila ona i na moj račun. S druge strane, putovanja su (uz ljubav) nešto najljepše i najbolje što postoji na svijetu, ako ne i ono jedino što ima smisla, jer upravo kroz njih najviše učimo, o kulturama, o obrascima, o razmišljanjima, o svijetu oko sebe o čijoj šarolikosti rijetko kad i razmišljamo.

Manager: Kvizovi su kroz godine postali sve popularniji.

Od gledanja televizijskih do pub kvizova u kojima svi mogu testirati svoje znanje, ali i zabaviti se sa svojom ekipom. Što mislite zašto je došlo do velike popularizacije kvizova u Hrvatskoj?

To vam zapravo nitko ne zna. Zahvaljujući genijalnosti i sposobnosti Laze Goluže, kvizovi su na našim prostorima popularni već nekoliko desetljeća, ali posljednjih dvije-tri godine nastao je pravi boom kvizova, pri čemu se može reći da Hrvatska ima jednu od najživljih kvizaških scena na cijelome svijetu. To jako nalikuje na različite fenomene koji se samo odjednom pojave i eksplodiraju (poput ludila za

Manager: Imate li moto u životu ili neku inspirativnu poruku koju biste voljeli podijeliti s našim čitateljima?

Nemam neki moto, ali vjerujem da će bilo što s bilo koje boce Jane poslužiti.

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

47

Volontiranje u skloništima za životinje

Platinum caffe/club

Uz to što ih primarno koristimo kao sredstvo komunikacije i ispunjavanja slobodnog vremena, društvene mreže korisne su i za podizanje svijesti o svakodnevnim problemima naše okoline te na njima sve češće pronalazimo i razni sadržaj vezan uz napuštene životinje. Ako ste vi upravo jedan od onih koji će, umjesto beskonačnog pregledavanja sadržaja i scrollanja po zidu, radije zasukati rukave i napraviti nešto korisno, donosimo vam nekoliko različitih volonterskih opcija volontiranja u skloništima za životinje, ali i drugih načina pomoći životinjama u nevolji.

PLATINUM caffe/club uspješno posluje već punih 5 godina u neposrednoj blizini Ekonomskog fakulteta Zagreb, a svake godine ulažemo znatna sredstva i puno truda kako bismo Vaš boravak učinili što ugodnijim i pružili Vam vrhunsku uslugu.

Piše: Lucija Markić Kontakt: lucija.markic@hsa.hr

U ugodnom dnevnom, moderno uređenom ambijentu i prepoznatljivom ljubičastom dekoru, za ljubitelje omiljenog toplog napitka poslužuje se jedna od najboljih kava na tržištu, Franck superiore, koju kao i ostale napitke priprema veselo ali stručno osoblje s puno ljubavi i pažnje.

U svom omiljenom napitku uživati možete uz dnevne novine, besplatan wi-fi i chill out glazbu koja pridonosi opuštenoj atmosferi, a pažnja se posvećuje i najsitnijim detaljima. Čitav prostor opremljen je odličnom ventilacijom, naprednom LED-rasvjetom, s vrhunskim razglasnim sustavom, a velik se naglasak stavlja i na dobro zagrijan prostor u hladne dane, a u tople dane i u noćnom programu ugodno rashlađen. Garantiramo Vam ljubazno, vedro, susretljivo osoblje i prije svega brzu uslugu te vrhunsku kvalitetu naručenog napitka. Za ljubitelje sporta, prenosimo sve sportske događaje preko pet velikih LEDekrana i projektorskog platna, a ako se više zanimljivih događaja odvija u isto vrijeme, prenosimo dva susreta.

Noina Arka Noina Arka je neprofitna udruga, čija je osnovna djelatnost pomoć napuštenim životinjama te pomoć i potpora ljudima koji brinu o većem broju životinja. Ova Udruga volonterima pruža mogućnost rada na dvije lokacije – u prihvatilištu u Dumovcu i u stacionaru na Veterinarskom fakultetu. Dok je raspored za smjena za volontere u samom prihvatilištu fleksibilniji, volonteri koji svoju dužnost obavljaju na Veterinarskom fakultetu moraju se strogo pridržavati rasporeda i uputa, pošto se njihov posao sastoji od rada s ozlijeđenim životinjama. Uz volontiranje, udruga nudi mogućnost pomoći životinjama putem članstva u samoj Udruzi (obuhvaća aktivno sudjelovanje u radu Udruge i pomoć njezinim štićenicima) te putem sponzorstva. Više informacija, kao i prijavnice za volontiranje, članstvo i sponzorstvo možete pronaći na službenoj web stranici Noine arke.

Udruga za zaštitu životinja „Spirit“ Ova neprofitna udruga sa sjedištem u Sesvetama volonterima nudi nekoliko načina uključivanja u svoj rad. Uz rad u samom skloništu, koji obuhvaća hranjenje napuštenih pasa, čišćenje pasa i njihovih nastambi, šetnju, ali i maženje i igru sa životinjama, možete pomoći i pružanjem privremenog doma životinjama koje trebaju poseban tretman (bolesne životinje, friško operirane životinje, vrlo male bebe, itd.) i životinjama za koje trenutno nema mjesta u azilu, pružanjem prijevoza životinja i doniranih predmeta, organiziranjem akcija prikupljanja pomoći, promocijom udruge, itd. Kao i Noina arka, udruga „Spirit“ također pruža mogućnost učlanjenja u samu udrugu te sponzoriranja rada udruge. Ako ste 48

Manager 05/2017 | 96/22

zainteresirani za pomoć životinjama kroz rad s udrugom „Spirit“, to možete učiniti popunjavanjem obrazaca na web stranici Udruge.

Od sredine do kraja tjedna, točnije od srijede pa sve do subote, mirni café u noćnim se satima pretvara u klub uzavrele atmosfere, vrhunskog provoda i kompletno drugačijeg interijera.

Svaka srijeda i četvrtak rezervirani su za ludi provod do jutra uz glazbu uživo i organizaciju na najvišoj razini, a za to je zaslužan band PLATINUM koji za Vas izvodi najbolje i najpopularnije hitove. Petkom i subotom najveće hitove za Vas biraju naši DJ-i.

Tijekom cijelog dana i za vrijeme noćnih programa u raznovrsnoj ponudi izuzetno su povoljne cijene bezalkoholnih i alkoholnih pića po 10 kn kao i specijalne ponude kompleta boca po vrlo prihvatljivim cijenama koje sežu od 99 do 499 kn.

Aktivni smo i na facebook-u, inastagramu i službenom webu platinum.com.hr, a za sve informacije i rezervacije možete se slobodno obratiti na brojeve 098/952 0770 i 091/948 2701.

Ako Vam se svidjelo ono što ste upravo pročitali ne propustite nas već danas posjetiti i sami se uvjerite u našu kvalitetu usluge i vrijednost.

Provjerite zašto se kod nas traži mjesto više!

PLATINUM caffe/club - mjesto gdje zabava počinje... i završava!!!

Udruga Šapica Udruga Šapica je neprofitna nevladina udruga za zaštitu životinja koja je osnovana 2006. godine u Zaprešiću. Neki od ciljeva Šapice, kako navode na svojoj web stranici, su: razvijanje svijesti o odgovornosti prema životinjama i humanom postupanju s njima, humano smanjivanje broja napuštenih životinja, briga za napuštene životinje, sprečavanje zlostavljanja životinja, itd. Svoje djelovanje Udruga može zahvaliti naporima volontera i prijatelja udruge, koji se sastoji od nabave hrane, liječenja bolesnih pasa, nabave lijekova, nabave kućica, oglašavanja pasa, pretkontrole i kontrole prilikom te nakon udomljavanja te posjete i razmjene iskustava s drugim Udrugama.

Dio djelovanja Udruge Šapica, ovisno o financijskim mogućnostima, odnosi se i na pomoć lokalnoj zajednici u vidu savjetovanja oko pitanja kućnih ljubimaca, socijalno ugroženim građanima Udruga nudi besplatno godišnje cijepljenje te besplatnu kastraciju/sterilizaciju pasa.

- www.tkokaze.hr -

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

49

KOLUMNA OSOBNI RAZVOJ

HOROSKOP

#thehappynow

OVAN Vaše nepovjerenje uzrokovalo je mnoge nepoželjne situacije u vašem privatnom životu što vam stvara dodatan stres. Možda biste energiju trebali preusmjeriti u ispunjavanje osobnih, ciljeva, a ne gubiti živce oko sitnica. Dostignite zen u prirodi. Jedan duboki ‘om’, pa izdahnite.

BIK Zbog znatiželje i viška slobodnog vremena okušat ćete se u novim aktivnostima u kojima ćete se pokazati iznimno uspješnima. U privatnom životu bit ćete skloni eksperimentiranju s ljudima i situacijama. Vaše zdravlje neće doživjeti značajnu promjenu, jedite više voća i vlakana.

BLIZANAC Vaša oštra osobnost zapaprit će život vama i drugima oko vas, pa kako dolaze vedriji dani i vi biste se trebali malo razvedriti. Ljubavni život trenutno vam nije u prvom planu, već se posvećujete nekim drugim poljima života.

Neka vas problemi s autom ne obeshrabre!

RAK Vaša želja za promjenom okoline konačno će se ostvariti, a vi ćete postati pravi putoholičar. Upali ste u vedro razdoblje života, ali nemojte zanemariti svoje obaveze.

Buntovnički duh povest će vas na vožnju do ruba zakona, ali pazite da ga ne prijeđete. Dolazi ljeto, pa pazite s nezdravom hranom.

LAV Ne idite glavom kroz zid, radije ju čuvajte za neke ozbiljnije situacije. Uspješno ste ostvarili neke ciljeve, pa ste generalno zadovoljni životom. Vaši nonšalantni odnosi mogli bi eskalirati do vrhunca, pazite da ne povrijedite ili ne budete povrijeđeni. Sa zdravljem nemate većih problema, samo pripazite da vas ona ista glava ne boli previše.

DJEVICA Ljubavni polet koji vas drži već gotovo cijelu godinu počet će jenjavati, a višak energije usmjerit ćete u ostvarivanje poslovnih ciljeva. Nećete dopuštati da vas početne poteškoće obeshrabre te ćete ustrajati u svojim naumima pod svaku cijenu. Stanite na loptu i duboko udahnite, borilački sportovi pokazat će se kao idealno rješenje za vas.

ŠKORPION Osjećate pritisak i teško koordinirate svoje obaveze, previše ste odgovornosti preuzeli na sebe. Naučite vjerovati ljudima i biti timski igrač, olakšat ćete sebi i drugima oko vas. Na ljubavnom planu mnogima sija sunce, nemojte se iznenaditi ako vam u život ušeta zanimljiva osoba. Višak stresa rezultirat će viškom kilograma, razmislite o rolanju.

Manager 05/2017 | 96/22

Piše: Helena Tomić Kontakt: htomic00@gmail.com

negativna stanja? Što kada bismo najradije ljutito vikali na sve oko nas ili plakali na klupi u shopping centru?

STRIJELAC Svoj ste raspored ambiciozno popunili različitim aktivnostima, što vam je zadavalo glavobolje. Zbog toga sve više cijenite slobodno vrijeme koje možete provesti odmarajući se. Vaš ljubavni život nije nešto što će vam stvarati brigu, kao ni vaše zdravlje. U onim najstresnijim trenutcima posegnut ćete za kuhačom.

JARAC Vaša vrckasta osobnost otvorit će vam nove životne prilike. Vaš ljubavni život bit će bogat, međutim ovo nije razdoblje u kojemu ćete se htjeti vezati za jednu osobu. Jednako poletni bit ćete i u svojim akademskim obvezama. Sa zdravljem nećete imati problema, iako volite tu i tamo zaviriti u bocu.

VODENJAK Vaš blag, ali odlučan karakter dovest će vas u lijepo životno razdoblje. Okružit ćete se dobrim prijateljima dragim ljudima.Vrlo ste blizu kraja jednog važnog životnog razdoblja, ali nova razdoblja i aktivnosti kod vas su već u planu. Zbog čestih putovanja mogla bi vas boljeti glava pa pripazite s tabletama. Umjesto čitave doze, radije uzmite 2/3.

RIBE Nadolazeći mjeseci za vas će biti jednako uspješni kao i oni prošli, samo pazite da ne odlutate. Trud koji ste uložili u ispunjavanje obveza rezultirao je gubitkom energije, pa biste mogli biti tankih živaca.Vaš ljubavni život u ljetnim mjesecima bit će buran kao burno more. Nećete se previše opterećivati, pa će vam i zdravlje biti jedna briga manje.

VAGA Nakon veoma stresnog i zamornog razdoblja za vas dolaze vedriji i opušteniji dani. Uživat ćete u dobrom društvu uz čašicu razgovora, a nerijetko ćete posezati i za alkoholnim pićima.

Nećete zanemariti obveze jer i dalje znate posložiti prioritete. Moguće su određene probavne smetnje, probajte jesti što više kuhane hrane.

50

Crveno na semaforu, gužva na blagajni, emotivna scena na filmu. Koliko vas je puta neočekivani podražaj izbacio iz takta? Kontrolirate li svoje emocije, ili one kontroliraju vas?

Bila je zima, prošli su blagdani i shopping centar je bio ispunjen ljudima i Sale natpisima. U svoj vrvi, negdje između polica s kaputima i šalovima, primila sam neočekivani telefonski poziv. „Prodali smo stan, morate iseliti za mjesec dana“, rekla je vlasnica stana u kojem sam živjela. Zakoračila sam prema najbližoj klupi, onoj između polica s torbama i kapama, sjela i zaplakala.

Svjesna sam činjenice da selidba nije teška ili tužna tema.

U tom momentu sam primila informaciju koja me nije smjela dirnuti. Ipak, nespremnost na posljedice primljene informacije je u meni probudila neočekivane emocije. Ljutnja, strah, tuga, sreća, gnušanje, iznenađenost: ovih 6 osnovnih emocija u stvarnosti ima moć izmijeniti naše ustaljene obrasce ponašanja i u potpunosti preuzeti kontrolu. Često je poželjno iskazivati pozitivne emocije, smijati se na sav glas, skakati od sreće i grliti sve oko sebe. No, što kada nas svladaju

Zbog opće prihvaćenosti izražavanja pozitivnih stanja, kontrola emocija se često poistovjećuje s mogućnošću kontrole neugodnih emocija. Ipak, nije potrebno kontrolirati emociju, nego način njezina izražavanja, a to je vještina koja se stječe vježbom i radom na sebi. Metoda dubokog disanja i brojanja do 10 u emotivno nabijenim situacijama može spriječiti burnu reakciju. Riječ je o metodi koja nas može zaustaviti pri impulzivnom postupanju, ali te radnje nisu djelotvorne u dugom roku.

Osim usavršavanja u području kontrole impulzivnosti, potrebno je posvetiti se razumijevanju vlastitih emocija, proučiti njihove okidače i znati ih jasno verbalizirati.

Kontrolirati emocije ne znači samo kratkoročno djelovati na njih i time zavarati sebe i okolinu.

Kontrolirati emocije ne znači ignorirati ih. Njihova prava kontrola je znati razgovarati o njima, predvidjeti ih i djelovati.

Prolazeći kroz različita emotivna stanja „treniramo“ mentalni sklop na pravilno ophođenje s istima te s dovoljno kontrole možemo utjecati na njihovo izražavanje. Emocionalno inteligentne osobe su vješte u navedenim aktivnostima, a znanstvenici tvrde da su takve osobe uspješnije u poslovnom okruženju.

Također, kontrolirati emocije ne znači „gorjeti“ u sebi a javnosti se predstavljati u pozitivnom svjetlu. Nasmiješene Instagram slike su način na koji se volimo prikazivati. Sreća uvijek odiše s tih fotografija, ali gdje su ostale s popisa osnovnih emocija? Znate li biti ponosni na sva svoja emotivna stanja? Na studentskoj razmjeni sam imala priliku upoznati djevojku koju su danima stizala emocionalna preopterećenja: ronila je suze u sobi, na stanici metroa i u trgovini prehrambenih proizvoda, negdje između polica s uljem i brašnom. Cijelo vrijeme je na društvenim mrežama objavljivala nasmiješene fotografije popraćene opisom #thahappynow, a jedino što ju je učinilo sretnim bio je povratak kući nakon samo tjedan dana boravka. Mogla je zavarati followere, ali sebe nikada.

Budući da sam osoba koja je bez razloga plakala u shopping centru, iz prve ruke znam da ne postoji čarobna formula pri ophođenju s vlastitim emocijama. Ipak, znam da ne postoji njihova delete opcija. Znam i da se ne treba se sramiti negativnih osjećaja. Treba naučiti kako ih najuspješnije manifestirati, a ne samo zamaskirati #thehappynow oznakom ili se prepustiti suzama.

- www.tkokaze.hr -

- www.tkokaze.hr -

96/22 | 05/2017

Manager

51