TRYTHONUS br. 16, 2010. by Marija Plentaj

trythonus diabolus in musica

ISSN 1333-0527 2010.

br. 16

!ASOPIS GLAZBENE "KOLE VATROSLAVA LISINSKOG BJELOVAR

S.ave O.ur S.chools (umjesto uvodnika)

Ovih se dana Bjelovar u medijima pojavljuje u nimalo lijepom kontekstu. Video koji prikazuje zlostavljanje i obi#ao je cijelu Hrvatsku izmamio mi je suze na o$i. Na%alost, nije prvi put da se upravo u nekoj bjelovarskoj #koli dogodio jedan od gorih primjera nasilja me&u vr#njacima. Konstantno i brutalno maltretiranje 13-godi#njeg dje$aka koji se sa svojom obitelji prije 2 godine doselio iz Bapske kraj Iloka, snimanje tog zlostavljanja i postavljanje istog na dru#tvenu mre%u Facebook nai#lo je na kritiku javnosti i pokazalo da je, usprkos promicanju borbe protiv nasilja i provo&enju brojnih programa za za#titu djece, nasilje sveprisutno u na#im #kolama te se protiv njega treba o#tro boriti. Kako je cijeli slu$aj pokrenuo lavinu doga&aja, pokrenuo je i mnoga pitanja. Je li slu$ajnost da se ovako ne#to dogodilo upravo u #koli koja provodi UNICEF-ov program “Stop nasilju nad djecom”? Te#ko je i povjerovati da bi netko bio sposoban sakriti slu$aj dvogodi#njeg maltretiranja kako #kola ne bi izgubila na ugledu, ali u javnosti ipak postoje brojna naga&anja koja bi, u najmanju ruku, trebala biti pomno preispitana. Pretpostavimo da za cijeli pri$u nije znao nitko izvan doti$nog razreda. "estero u$enika dobilo je ukore i to nakon reakcije medija. No, #to je s drugim u$enicima koji ve' dvije godine ne

poduzimaju ni#ta kako bi upozorili na zlostavljanje razrednog kolege? Je li njihova #utnja doprinjela razvoju nasilja? Je li ukor primjerena kazna nasilnicima koji su nesretnom dje$aku priu#tili cijelo%ivotne traume, a isti taj ukor smatraju vi#e statusnim simbolom nego kaznom? Treba li kazniti i one koji su cijelu situaciju podupirali#utnjom i neobaziranjem? Sve su to pitanja na koje je jako te#ko dati odgovor jer se, unato$ svemu, radi o djeci. Bojim se, ipak, da ovaj slu$aj nije usamljen i da tisu'e djece u hrvatskim #kolama pati zbog lo#e ili nikakve reakcije okoline. Otvara se i pitanje o pona#anju nadolaze'ih generacija jer su ovakva pona#anja bila rijetkost u pro#losti. Zanima me ho'e li roditelji zlostavlja$a ikako kazniti svoju djecu? Majka napadnutog dje$aka za sve krivi upravo ostale roditelje i mogu re'i da se u potpunosti sla%em s njom. Mo%da zvu$i kli#ejizirano i naivno, ali uglavnom je istina da odgoj djece dolazi iz obitelji. Opravdavaju li ti roditelji svoju djecu i njihove postupke ili ih mo%da $ak i zanemaruju? Ono #to me najvi#e zaintrigiralo u cijeloj pri$i je podatak da je od 6 zlostavlja$a $ak 5 djevoj$ica. Ne bih %eljela generalizirati, ali $injenica je da je do unazad nekoliko godina ve'ina fizi$kih zlostavljanja dolazila upravo od strane dje$aka, a u zadnjih par godina djevoj$ice itekako po$inju “konkurirati” dje$acima. Bilo bi vrlo zanimljivo istra%iti za#to je to tako. Osobno smatram da je u ovom slu$aju cijeli sustav zakazao.

Kako je mogu'e da za ne#to ovako grozno zlostavlja$i dobiju samo ukor? Malog Ivana opisuju kao izrazito dobro i mirno dijete koje je, nakon

doseljenja u Bjelovar, do%ivjelo te#ku prometnu nesre'u poslije koje i #epa. S obitelji %ivi u maloj ku'ici u vrlo te#kim uvjetima, a nakon dvije godine patnje razvio je i strah od samog odlaska u #kolu. Za takav fizi$ki i psihi$ki teror nad razrednim kolegom, ovi 'e u$enici dobiti tek ukor. Je li to odgovaraju'a kazna? Trebalo bi nov$ano kazniti roditelje nasilnika u korist malog Ivana, a njihovu djecu uputiti u ustanove predvi&ene za rje#avanje takvih slu$ajeva.

Za kraj bih %eljela naglasiti kako se Facebook pokazao va%nom karikom u lancu pomo'i dje$aku. Naime, administratorica grupe na Facebook-u, koja je osnovana kao grupa mr%nje usmjerene protiv Ivana, nesmotreno je objavila sporni video kojim je zabilje%eno nasilje te time dala i dokaze koji su pokrenuli reakciju ljudi. Nedugo zatim osnovana je i grupa podr#ke dje$aku te time pokrenuta inicijativa za psihi$ku pomo' Ivanu, ali i financijsku pomo' njegovoj obitelji. Eto primjera kako Facebook, kad se pametno koristi, mo%e potaknuti i dobre stvari. Smatram da se iz cijelog slu$aja mogu izvu'i jako dobre pouke. Nasilje je sveprisutno. Ima ga izme&u profesora i u$enika, me&u vr#njacima, u obitelji i na poslu, na ulici, u Crkvi, na dje$jim igrali#tima… Kako bismo ga iskorijenili #to temeljitije, treba nau$iti biti glasan. Nasilje nije sramota za%rtvu ve' za nasilnika i u tom smislu treba obrazovati dana#nju mlade%. Vrlo je bitno da se o nasilnicima govori, da se njihove slike objavljuju, da se o njima pi#e i da im se sudi. Jedino tako se mo%emo uspje#no boriti protiv svih vrsta nasilja i jedino tako bismo trebali mo'i i mirno spavati. MARTINA (UR(EVI)

eduard munch: krik 1

PREDSTAVLJAMO VAM...

VIOLINSKI NIND!A Pi!e: Ivana Zeli"

bok uz bok s najve!im

Kad sam na!ula da !e veliki Stefan Milenkovich gostovati 21. studenoga 2009. u na"em malom gradu Bjelovaru, ponadala sam se da !e biti posla i za mene. Sre!om, moja #elja se i ostvarila! Nekoliko sati prije najavljenog koncerta, nakon "to sam detaljno prou!ila sve "to sam o njemu mogla prona!i na internetu, razgovarala sam s jednim od najboljih svjetskih violinista. Istina, da bi se uop!e do"lo do Milenkovicha potrebno je biti uporan, brz i snala#ljiv, ali sve to sam uspjela specijalizirati tijekom mojeg dosada"njeg srednjo"kolskog obrazovanja, osobito sprint s preponama! Tridesetdvogodi"nji Stefan Milenkovich svojom vrhunskom svirkom ve! vi"e od !etvrt stolje!a privla!i svjetsku pozornost. Jo" kao dje!ak nastupao je pred mnogim svjetskim dr#avnicima te Papom Ivanom Pavlom II. Osvojio je brojne nagrade na me"unarodnim glazbenim natjecanjima i nastupao s najboljim svjetskim orkestrima. Trenuta!no radi kao predava! violine u SAD-u.

S obzirom da ste imali druk!ije djetinjstvo od ostale djece, biste li ne!to mijenjali? Sve je u mom #ivotu na neki na!in bilo onako kako je moralo da bude. To nije neki moj fatalisti!ki pogled na #ivot. Mo#da, da mi je jedan od roditelja bio druga!iji, da sam bio u nekom drugom gradu ili zemlji, tko zna da l' bi bio sad ovde i da l' bi bio violinista…

Otkad znam za sebe ja sviram violinu i ne mogu da se setim nekog trenutka kad sam, kao, odlu!io da budem violinista. Samim tim ne mogu da zamislim da sam danas ne"to drugo, ma da bih to u su"tini mogao biti jer me mnoge stvari interesuju.

"to, na primjer? Kao mali, kad sam svoje nave#bao, video lete!i igre i igra!ke nind#e bile nind"a su mi najva#nije na svetu. Stvarno, nind#a je bila najbolja stvar! Nind#e su bili najopasniji borci i ja sam hteo da budem nind#a i gotovo! Danas, pored violine, radim razne stvari. Bavim se jogom za kondiciju. Ve! dve i po godine u slobodno vreme ska!em padobranom. Volim to!

Kao dje!ak nastupili ste pred tada!njim predsjednicima Sovjetskog Saveza, Amerike i pred papom. Kako vas se to dojmilo? #injenica je da mi tada te osobe nisu bile toliko va#ne i da nisam bio opsednut time da mi je susret s njima najve!i dan u #ivotu. S 13 godina sam !uo da je Reagan

predsednik Amerike, video sam ga tu i tamo na televiziji, Gorba!ova i papu isto. S jedne strane sam shvatao da je to "to sviram pred njima nekako neobi!no, s druge strane, to je bio jo" samo jedan koncert. Tako je i moj otac to meni „servirao“, da ne bi bilo neke traume i pritiska na mene. Kako god okrene", oko nas su uvek politi!ari, i pape isto. Tako da se oni smenjuju, a ja, evo, i dalje sviram violinu!

Sa 16 godina odr!ali ste tisu"iti koncert, u Meksiku. Znate li koji vam je dana#nji koncert po redu? Ustvari, ne znam. Prestao sam da brojim, do danas ih je bilo mo!da i duplo vi"e. To ne zna!i da su mi koncerti manje bitni. U po!aru je izgoreo dnevnik u koji smo zapisivali te podatke i nekako se posle toga „izgubila nit“, na!alost.

Koliko znam, trenuta!no se nalazite na maloj turneji po Hrvatskoj. Koje jo# gradove namjeravate posjetiti? Sutra sviram u Celju, Slovenija, i onda u Rijeci, i to je kraj. Prvi koncert je bio u Beogradu, onda u Slavonskom Brodu, Osijeku, Sarajevu, Karlovcu i Zapre"i#u i sad ovde. Kao mala balkanska turneja.

U listopadu ove godine nastupili ste na Zagreba!kom me"unarodnom festivalu komorne glazbe. Je li istina da taj Festival ne u!iva potporu kakvu zaslu!uje i da su se probe odr!avale !ak i u stanu gospo"e Susanne Yoko Henkel, ravnateljice Festivala? To je Festival koji apsolutno vredi i ne mogu da razumem one koji nisu zainteresovani ili, jo" gore, one koji povuku sredstva dve nedelje pre po!etka Festivala. I oni ostanu, onako, sa sedam koncerata i ne znam koliko ljudi, dvadeset i dvoje, recimo, 4

dve nedelje pre! Na ovim prostorima se, na!alost, to de"ava, pa !ak i tu i tamo po svetu. Svaki normalan !ovek bi trebao da podr!i taj Festival, odli!an je i po ideji i po kvalitetu. U su"tini, njima ne treba veliki prostor, samo neka soba. Konkretno, ja sam s njima probao u jednoj maloj hotelskoj sobi. Ali znam da su imali probe dua i trija u Susanninoj ku#i.

glavi i razmi"lja" o koncertu, jednostavno nema nikakvu svrhu. Naravno, svako na#e svoj sistem. Neki gledaju televiziju ceo dan pred koncert, neki ve!baju ceo dan, neki spavaju, neki me"aju te stvari. Neki ljudi ne mogu da jedu ni"ta, a neki samo jedu. Mislim, sve je to individualno.

Imate li tremu prije nastupa?

Neko vreme sam bio samo u New Yorku, onda i u New Yorku i u Illinoisu dve godine, putovao sam. I sad sam samo u Illinoisu.

Pfff... prvo treba shvatiti da je trema normalna stvar, da neka briga uvek postoji. "ovek na strah reagira fizi!ki i mentalno. Odnosno, reakcija tela na situaciju opasnosti, ona se , recimo, nije promenila ve# milenijumima; ubrzava se srce, ste!u se mi"i#i, kre#e adrenalin, refleksi i tako dalje. To je ono primitivno; ili be!i", ili se bori" ili se zamrzne". E sad, ka!e se da ta reakcija straha ustvari kreira misao straha…

Kako to vi do!ivljavate na nastupima? Ako i osetim reakcije u telu, ja sam u glavi i dalje neutralan, !ak i pozitivan. Znam, telo #e da odreaguje nekoliko minuta, ali i dalje razmi"ljam zbog !ega sam tamo do"ao. I, pre svega, "to si manje spreman, to se vi"e brine", va!no je iskustvo i karakter !oveka. Mislim, treba da ti je stalo da koncert bude dobar, ali ne treba previ"e brinuti. Prakti!no, ono kad ne"to mulja" po

Gdje trenuta!no predajete violinu u SAD-u?

Je li vam u Illinoisu bolje nego u New Yorku? Pa, nije bolje nego u New Yorku. Mislim, New York je poseban grad, bilo gde da ode" to nije New York. "ak i da ode" u Rim, Milano, Pariz ili London - to nije New York! Tako da sam se trebao malo adaptirati. Ali !ivot u manjem gradu ima svoje prednosti, mirnije je i mogu da se bolje organizujem, mada ove godine imam dosta #aka, njih 16, "to je mnogo. Sad, kad dve nedelje nisam uop#e tamo, to je malo dugo. I onda kad se vratim posao me zatrpa k'o... lavina, tsunami, da.

I na kraju, sje!ate li se razgovora koji su prije sedam godina vodile s vama dvije u!enice bjelovarske Glazbene "kole, u zagreba!koj dvorani Lisinski? Uspjele su se probiti do vas pokraj poznatih novinara i zbog njih je koncert kasnio? Ne se!am se. Nisam to bio ja! Hahaha…"

Uglavnom, znamo da su nenajavljene banule u va"u garderobu i da ste rado porazgovarali s njima. To mi zvu!i ba# !udno. Jao, nemam pojma. Ono, moj se $ivot u me"uvremenu promenio... stvarno ne znam! Jer ja prakti!no ili dajem intervju svima ili nikome. A ovo je nekako uspelo, ko zna... ne znam, stvarno nemam pojma.

To je to! Hvala vam! Super, dobro ste se vi pripremili! Tu i tamo se de#ava do do"e neki novinar ili novinarka, kao profesionalni (pokazuje navodnike, op.) i ka$e: „Znate #ta, ba# se nisam pripremio, ne znam ni#ta o vama. Ajde, recite ne#to!“ Onda ja ka$em: „Zovem se Stefan Milenkovich i sviram violinu!“ Hahahahaha…

I tako, jo! uvijek pomalo razo"arana !to su "lanovi umjetnikove pratnje prekinuli moj razgovor sa simpati"nim i zanimljivim glazbenikom, poslu!ala sam s mamom njegov ve"ernji koncert. Iskreno, Milenkovicheva svirka me odu!evila od samog po"etka, a vjerujem i sve ostale prisutne u bjelovarskom Domu kulture. Osim !to smo "uli atraktivan glazbeni kola# sastavljen od poznatih virtuoznih skladbi Paganinija, Sarasatea, $ajkovskog i Ravela, mladi nas je umjetnik iznenadio svojom neposredno!%u i duhovito!%u, komentiraju%i "ak i skladbe koje je izvodio te #ivotopise skladatelja. Jedan koncert klasi"ne glazbe pretvorio se u le#eran glazbeni doga&aj, ne tako "est na doma%im pozornicama.

STEFAN

PREDSTAVLJAMO VAM...

VOLIO BIH DA OSTANETE U HRVATSKOJ!

Pi!e: Ana Sudarevi"

s predsjednikom na korzu

Iako mi, usmjereni u!enici, redovito poha"amo nastavu i glazbenih i op#eobrazovnih predmeta, tog nas je petka jutarnja kavica nakon nastave u Ekonomskoj $koli toliko zaokupila da nismo ni primijetili kako kasnimo na povijest glazbe. Tr!e#i u glazbenu, prolazili smo pored plakata predsjedni!kih kandidata. Oni s Draganom Primorcem, koji nam je nametnuo dr%avnu maturu i tako zagor!ao %ivot, nisu nas se ba$ dojmili, ali oni drugi bili su zanimljiviji. Radilo se o na$em sada$njem predsjedniku i skladatelju, Ivi Josipovi#u, pa je mojim kolegama, Ivanu i Renatu, odmah sinulo: intervju s Ivom Josipovi#em bio bi izvrstan razlog za ispriku. Odmah sam se sjetila njegove Harlekinske etide koja me se jako dojmila dok sam ju svirala na klaviru. Profesorici se svidio na$ prijedlog iskupljenja pa nam je pomogla sastaviti pitanja, a poslu$ali smo i Josipovi#ev „Dernek“. Puni volje i entuzijazma, oti$li smo potra%iti na$eg budu#eg predsjednika, a ispratile su nas rije!i: „Ne vra#ajte se bez intervjua!“

Profesore Josipovi!u, kako ste uspjeli istovremeno zavr"iti Muzi!ku akademiju i Pravni fakultet?

Akademiji se mora stalno raditi pa sam tamo !e"!e poha"ao predavanja.

Mi smo usmjereni u!enici i op!e predmete Jako sam puno radio, vjerovao da mogu slu"amo u Ekonomskoj "koli u upravnom usmjerenju, pa vidimo kako je te"ko biti na i uspio. dvije strane... Je li bilo naporno? Vi to mo#ete, siguran sam.

Bilo je naporno, ali i lijepo. Sre!om, zgrade Pravnog fakulteta i Muzi!ke akademije su blizu. Pravo je puno liberalnije "to se ti!e predavanja i u!enja, a na

Radite li trenutno na Akademiji?

Postoji li razlika izme"u dana"njih i prija"njih studenata? Dana"nji studenti dolaze s manjim entuzijazmom. Instrumentalisti misle da im gradivo harmonije ne treba. Dolaze iz srednje "kole s lo"ijim predznanjem nego nekada. Ne mo#e" biti dobar violinist i klavirist ako ne zna" "to svira". Treba biti svestran glazbenik i razumjeti "to se svira jer sve proizlazi iz fakture.

Radio sam do prije dvije godine i dugo predavao harmoniju. 7

Kako to da ste se odlu!ili kandidirati za predsjednika? 2003. godine sam ozbiljno u!ao u politiku. Razgovarali smo u dru!tvu i kolege su mi to predlo"ili, a motivacija mi je bila nepravda i korupcija u hrvatskom dru!tvu. Postoji li veza izme"u politike i glazbe? Kasno sam se po!eo ozbiljno baviti politikom. Malo glazbenika se bavi njom, no ona je kroz povijest utjecala na glazbu i diktirala je. Taj se odnos o!ituje u Haydnu koji je skladao na dvoru Esterhazyja, pa sve do #o!takovi$a u Rusiji koji je morao skladati djela kojima se ne bi zamjerio tada!njoj diktatorskoj politici. Opet, postoji i simbol u Marseljezi, glazbi koja ru!i politiku.

Primijetili smo folklorne elemente u va!im skladbama, npr. u „Derneku“. Nazivaju me i postmodernistom jer spajam razli!ite tehnike. U toj skladbi spojio sam folklorne motive s baroknim suvremenim izrazom. Ipak, najve$a uspje!nica je „Samba“ za guda!ki orkestar. Izvo"ena je po cijelom svijetu i u njoj sam spojio suvremeni izraz s ju"noameri!kim folklornim elementima.

Treba li vam puno vremena za skladanje? Skladanje je vrlo ozbiljan rad kojemu se treba u potpunosti posvetiti. Ja nemam dovoljno vremena kako bih se posvetio samo tome, ali ako je koncert za 3 dana radim brzo i ozbiljno. (Tada mu je ponovo po!eo zvoniti mobitel, no ugasio ga je istog trena i nastavio intervju, !to je izazvalo kome!anje i neugodne komentare ostalih novinara upu$ene nama.)

Kakva je perspektiva glazbenika u Hrvatskoj? "to biste vi poduzeli da na!a uspje!na budu#nost u Hrvatskoj bude osigurana, jer ve#ina uspje!nih glazbenika odlazi na studij u Be! ili Graz? U tri generacije samo jedan glazbenik mo$i $e imati karijeru kao solist van Hrvatske. To je takav prosjek godinama jer je na!e dru!tvo siroma!no za kulturu. Malo se investira i ima mnogo nedostataka. Jedan od njih je taj !to se sve doga"a u Zagrebu. U Hrvatskoj nije razvijena potreba gra"ana za koncertnim "ivotom, a posebno mi se ne svi"a !to nema dovoljno komornih sastava. U !kolstvu je sve usmjereno na bubanje !injenica iz hrvatskog, matematike, fizike, !to je lo!e, jer $e nam znanje iz kulture u budu$nosti trebati vi!e nego formule. Ja sam integrale u!io k'o lud, a sad

nemam pojma. Volio bih da ostanete u Hrvatskoj, svirate u orkestrima, radite u !kolama, svirate u radijskim orkestrima, filharmoniji... Sve ovisi o vama, ali i politici dr"ave.

Zna!i li to da #ete, kao budu#i predsjednik, podupirati takvu politiku? Naravno!

U STAVU MIRNO S NOVIM DIRIGENTOM HRVATSKE Tako je zavr!io na! intervju i jedno veliko iskustvo za sve nas. Predsjednik nas je lijepo primio i ohrabrivao nas kad su se ostali novinari po"eli ljutiti zbog duljine na!eg razgovora. Nakon !to smo se s njim fotografirali, vratili smo se u !kolu puni dojmova, gdje su nas umjesto neopravdanih satova do"ekale "iste petice.

PREDSTAVLJAMO VAM...

BITNA JE PROVOKACIJA!

Razgovarao: Ivan Reni!

Ako ne!eg trenutno u Hrvatskoj imamo i na bacanje, to su definitivno zvijezde. Celebrityji, elita, krema – zovite ih kako ho!ete. Zapravo, ne morate ih zvati, sami !e do!i. Pojavljuju se na TV-u, radiju, novinama, !asopisima, internetu, majicama, kapama, WC papirima, a odnedavno - iska!u i iz pa"tete. Naravno, vi u #ivotu imate pametnijeg posla pa ne pratite takve stvari, a opet znate da je Sinona Gotorac (HA, zvijezda o kojoj pri!am zapravo se tako ne zove, ali ne #elim joj raditi besplatnu reklamu) u ponedjeljak jela sladoled (jedna kuglica vanilije i jedna "umskog vo!a) u *umetni svjetski poznatu dizajnersku marku* cipelama koje je kupila pro"le godine, i sve to nakon "to je u kinu (tre!e sjedalo u E redu) gledala novog Betmena. $alim se, gospo"a o kojoj pri!am ne gleda intelektualne art filmove. Da. Vratimo se mi na temu. Tko bi rekao da me"u takvom ekipom postoji i netko tko na naslovnicama zavr"ava zbog sasvim drugih razloga? Dame i gospodo, Let 3. Kupite njihov novi CD, koji dolazi u dva izdanja – normalno (trajanja 63 minute) i cenzurirano (trajanja 3 minute)! %estoki rije!ki rokeri poznati po javnim ispadima ne prestaju s iznena"enjima. Jedno jako ugodno iznena"enje bila je svirka u Bjelovaru 30. travnja 2009. Da, davno je to bilo, no tek sad objavljujemo intervju i to 10

iz dva razloga. Prvo, intervju je bio jednostavno previ"e provokativan za ono vrijeme. A drugo, htio sam imati barem jedan !lanak i u ovom Trythonusu kako bih dobio pla!u i po"tu obo#avateljica. Ukratko, de!ki iz benda su shvatili da im je nakon dva live i "est studijskih albuma jedini neosvojeni vrh svirka u Bjelovaru, pa su se hrabro bacili na taj posljednji test i polo#ili ga s !istom peticom. Razgovarali smo sa Zoranom Prodanovi!em „Prljom“ i Damirom Martinovi!em „Mrletom“, a vi nastavite !itati i saznajte ono "to mi znamo ve! godinu dana.

Evo, odma na po!etku, dakle, kakav je bio koncert? Odli!an koncert!

Je l' bila dobra publika? Da, ba! prava!

Sve, i jedno i drugo mora! vje"bat' jer je to jedna, ovaj, jedna kompletna situacija.

Koliki je promjer baroknog !epa? E, imamo i taj sve!ani barokni, on je jako te"ak i velik, jo! nismo do!li do tog nivoa. Treba malo ve#i podtlak napravit pa to vje"bamo i dalje. On nam vi!e slu"i za ukrasne svrhe.

Evo, moram odmah pitat', budu!i da ste sad izveli kod nas ovaj show s !epovima, koji !epovi najbolje lete? Zna!i, ako ga ispucate, to !e biti nekim posebnim povodom? Koji !epovi najbolje lete? Da, ima li nekih posebnih? Ima! Najbolji su vara"dinski!

Vara"dinski? Da. Vara"dinski najbolje lete.

"uo sam za tu pri!u. To smo ve# usavr!ili, ne? Svaki put kada do"emo u neki grad tamo nas do!ekaju !epovi. Tako je bilo i u bjelovarskom restoranu u kojem smo danas bili. Kad smo do!li na ve!eru na tanjurima su nas do!ekali !epovi, ne? I onda smo upravo te !epove koristili. Nisu ni ti va!i lo!i, ali vara"dinski su daleko najbolji. Oni najbolje dihtaju, to smo ve# provjerili.

Jel’ vi#e vje"bate sviranje ili taj performance?

Pali uvijek!

Ho!ete li ga patentirat', da ga mo"emo i mi kupit? Nije problem, samo se nemoj oprat. $to se vi!e dana ne pere!, to si privla!niji. Ku"i!?

Aaaa, da, da. Super! Mnogi ka"u da nakon svih ovih godina nemate !ime iznenadit', nemate vi#e !ime #okirat' publiku. Je l' to istina?

Da. Bila bi !teta da se razbije jer je od Ne znam, mi se pona!amo prirodno. stakla. Ba! ima ukrasnu funkciju; to je Da l' to nekoga !okira ili ne, to ne znam. staklena kugla, unutra je voda i pada snijeg.

Da, bilo bi #teta da se razbije. Vjerujem da sve mu#karce zanima koji parfem koristi profesor Jakov. Koji parfem? Upravo parfem koji iza"e iz unutra!njosti tijela, to je ubojiti parfem… parfem koji "ene najvi!e vole. Radili su jedan pokus gdje su uzeti najbolji svjetski parfemi, i, ovaj, ispalo je da je "enama najprivla!niji takav miris i miris znoja ispod pazuha, da ih to najvi!e pali (napravite sljede#i put istra"ivanje o normalnim "enama, op.).

Je l' vi koristite taj parfem? Apsolutno!

Jel pali?

Pa, mislim, je l' se trudite? Ne!

Predstavite nam ukratko novoga !lana, pjeva!a s kojim ste danas nastupili. A, to nam je Orkan! Ina!e je iz rije!kog benda koji se zove Hrvati i $ve"ani. Oni #e uskoro objavit' plo!u. Njihova muzika sastavljena je od raznih elemenata u jedan dosta interesantan spoj. Njihov veliki hit, koji sam ja ve!eras pjevao, je pjesma Pokazi mi "ube.

Aha, to je zna!i ta pjesma. Ho!ete li sura#ivati s njima? Pa stalno sa njima sura"ujemo, to su divni de!ki iz Rijeke i ono, stvarno, stvarno ih je milina !ut'. 11

Kak' nastaju va!e pjesme, je l' to spontano ili ka"ete „idemo napravit pjesmu“…

izazvat' neku reakciju, u svemu tome bitna je provokacija.

Ovisi. Ovo zadnje !to smo radili, Bombardiranje Srbije i !a"ka, zadali smo si zadatak i krenuli smo ga radit'. Ustvari, normalno je da u svakom projektu ima spontanosti, ali ovo je bio jedan konceptualni album, ba! smo si zadali smjernice i radili smo studiozno na projektu na odre#en na"in.

Tko vam bira outfit?

Je l' se mo"e u Hrvatskoj pre"ivjet' samo od takve glazbe? Mo"e, da.

#to je potrebno, dobre pjesme, dobar nastup ili kombinacija? Ne znam, sve je potrebno. Ne znam !to bi ti rek'o. Je znam !to je meni potrebno i !to je meni dobro, a ono !to je meni dobro to mi radimo. Zna"i, nema kompromisa, "ilavljenja, drbljenja, nema preseravanja.

Koliko vam je va"an medijski prostor koji vam se posve$uje? Nama je va"an medijski prostor upravo zato da bismo se na neki na"in kroz njega izra"avali. To je na"in na!eg funkcioniranja. Ono !to radimo na sceni na odre#eni na"in radimo i kroz medijski prostor, to je na!a umjetni"ka akcija, jedna vrsta djelovanja, jedna vrsta teatra, ne samo na pozornici nego i kroz medije. Neke na!e stvari su unaprijed osmi!ljene, neke su spontane. Bitno je uvijek 12

To radimo ili sami, ili tra"imo nekakve, kako se to zove… dizajnere, dizajnerice, sve koji ho#e.

Ovaj nastup s robotom, to je prili!no nova stvar? Robot je do!ao prije mjesec- dva, za Novu godinu! To ti je na! guru Beloguzi! On ti je bio u duhovnom stanju i stalno nam je ne!to !aptao na uho. Mi uvijek imamo neku vezu s njim i slu!amo ga. To nismo mi, to sve on radi. I sad se utjelovio i pri"a svima da ga svi vide. Nau"io je rije" po rije", sad ve# dosta rije"i zna, zadnje !ta je rekao.. jesi ti student?

Evo, uskoro $u bit'. E, i onda ti on do!'o na ideju kako rije!it' ovaj problem s pla#anjem !kolarina. Rekao je kako bi uzeo dosta zemlje u Hrvatskoj i, po!to crkva ima puno novca, mogla bi to platit', to je samo jedan mali promil"i#, ne? I tako bi taj problem mogli rije!it' u idu#ih deset godina.

Jeste li to negdje objavili? Da, on je to pri"'o prekju"er na fakultetu u Rijeci i iza!lo je u novinama.

Bojite li se da $e sljede$i korak tog robota biti potpuno preuzimanje benda?

LET 3

Pa !uj, ako je on pametniji od nas, za!to ne? Nek' preuzme!

Ne biste se bunili? Pa, ne! "to #e!, budu#nost je takva da #e roboti zamjenit' !ovje!anstvo. "to da radimo?!

Je l' na svakom koncertu bacate perje?

Zna!i, ne#ete se "urit'? Nama se nikad ne $uri, nema nikakvog forsiranja. Sve ide prirodnim tokom, kada nam se da - napravimo album, kada nam se ne da - ne napravimo. To je prirodni ciklus.

I za kraj, ho#ete li se vratit' u Bjelovar? Uvijek! #im zovete, mi, eto, dolazimo!

To smo preuzeli od grupe Termiti jer nam se svi"alo. Od njih smo preuzeli i pjesmu Vjeran pas.

Jesu li vas neke pjesme posebno inspirirale za scenske nastupe? Sweet child in time.

I !to je tu? Dijete u vremenu.

Aaa, sory. Jel ima! neku posebnu pjesmu, va!u, koja ti je najdra"a? Meni je najbolja Ciklama. Imam, Stavljam XXXXXXXXXX, ta mi je super. Druga je Gladim se po !elu i tre#a Oma"ijaj me.

Kad #e sljede#i album?

Ilustracija: Ivan Reni!

A bit #e za jedno pet, !est, sedam godina, kad nam se bude dalo napravit'.

Sve je lako kad si mlad

NA!E !KOLE LISTOVI

Kad si virtuoz na gitari, svijet je tvoj: osvaja# natjecanja, publiku, $enska srca...

Eugen Pranji"

Da je istina to !to nam Prljavci ve" dugo tvrde, potvr#uje i na! vrsni gitarist Eugen Pranji". Naime, Eugen je u$enik 7. razreda osnovne !kole i 1. razreda srednje glazbene! Kako je to mogu"e? Roditelji su vrlo rano otkrili njegov talent za glazbu jer je od najranijih dana, kako bi on to rekao, „nabijao po loncima i pjevao pjesme Psihomodopopa“, pa je tako upisao glazbenu s nepunih 6 godina, a u odabiru instrumenta mu je pomogao tata. Kad je bio skroooz mali %elio je postati vojnik i gledao je Pokemone, a sada kada je ve" jedan sasvim ozbiljan mladi", gleda Shreka i rastura po natjecanjima. U 6. razredu je na natjecanju komornih sastava, zajedno sa Zvonimirom Filjakom, osvojio 3. nagradu u 1. kategoriji, a kao solist na regionalnom natjecanju osvojio je 1. nagradu u 2. kategoriji, !to mu je omogu"ilo sudjelovanje na dr%avnom natjecanju. Tamo je postigao sjajan rezultat: osvojio je 2. nagradu s 95,40 bodova, a sve to pod palicom profesora Darka &alca. Na pitanje kako je to i"i u isto vrijeme u srednju i osnovnu !kolu, kao prednost navodi to !to "e ranije zavr!iti glazbenu !kolu, pa "e se mo"i posvetiti zavr!etku redovne srednje !kole, a mana je jedino !to ga malo zezaju jer je manji i mla#i od ostalih.

U osnovnoj !koli omiljeni predmeti su mu povijest i tjelesni, dok se u glazbenoj najbolje osje"a na satovima gitare te je naglasio da nikako ne smije izuzeti harmoniju i izuzetno zanimljivu povijest glazbe [%icaju li se to nekakve ocjene, pitam se pitam, op.a. :D]. U slobodno vrijeme voli poslu!ati Prljavo kazali!te, a uz njih, omiljeni pjeva$ mu je Bono Vox, iako mu je u glazbi najve"i uzor Ludwig van Beethoven, jer je napravio remek-djela usprkos gluho"i.

'to se ti$e Muzi$ke akademije ka%e da je jo! rano za takvu odluku, ali postoji velika mogu"nost da se posveti glazbi u %ivotu. Za sada mu je prioritet odlu$iti ho"e li se upisati jezi$nu ili op"u gimnaziju. I !to na kraju re"i malenom genijalcu, osim da mu %elimo puno sre"e u njegovom daljnjem radu i napretku i da je sve lako kad si tako mlad! Pi!e: Ivana Zeli"

Muke po Ivanu

NA!E !KOLE LISTOVI

Klarineti zvani "e#nja

Ivan Horvat

Prije nego pomislite da !u pisati o nekoj vjerskoj temi, moram vam re!i da je Ivan jedan sasvim obi"an maturant tehni"ke #kole i glazbene #kole na smjeru klarinet. Uvijek !e vam pomo!i bez previ#e pitanja i vje"iti je optimist. Muke su, na$alost, dio njegove svakodnevice jer je poznat po nevoljama koje ga prate kad je u pitanju njegov instrument. Kao njegova djevojka, opisat !u vam sve zgode i nezgode, a i moram mu nekako vratiti #to je pro#le godine u tajnosti pisao o meni za Trythonus i #to sam za "lanak saznala tek prilikom prvog prelistavanja "asopisa. Sve je po"elo tog nesretnog dana, prije godinu dana, kada je Ivan odlu"io da !e poku#ati upisati Muzi"ku akademiju. Nakon godina ne ba# najkvalitetnijeg rada po"eo je redovito svirati i vje$bati te pomalo napredovati na svom “Selmer” klarinetu. Sve bi bilo dobro da se Ivan i ja jednog proljetnog dana nismo odlu"ili pro#etati parkom za vrijeme pauze u glazbenoj. Sjeli smo na jednu klupu u parku, zapri"ali se… ali nas je prekinuo poziv moje mame na pala"inke. Nije nam trebalo puno vremena da se pozivu i odazovemo jer smo bili poprili"no gladni. Nakon nekog vremena, osjetili smo da ne#to nedostaje, a u zraku je bio neki "udan osje!aj. Znate onaj osje!aj kad ne#to ne valja, ali ne mo$ete doku"iti #to? “Gdje je moj klarinet?!” upitao je Ivan

nakon podosta vremena. Preokrenuli smo cijelu ku!u, ali klarinetu nije bilo ni traga. Trebalo se pomiriti s "injenicom da smo ga najvjerojatnije ostavili na klupi u parku. Tr"ali smo do te klupe kao dva Usaina Bolta, ali u tra$enju nije bilo sre!e. Klarinet je oti#ao zauvijek… Ne moram ni spominjati kako Ivanovi roditelji nisu bili nimalo sretni. Prijavili su nestanak klarineta, ali do danas nije prona%en. Kako bi rekao Ivanov tata, vjerojatno slu$i za pelcanje biljaka u ne"ijem vrtu. Na stanici lokalnog radija vrtio se oglas o izgubljenom instrumentu pa je cijeli slu"aj postao #ala na ra"un mog Ivana. Vrijeme je prolazilo i uskoro mu je zatrebao novi instrument pa su roditelji izdvojili pozama#nu svotu i ljetos kupili novi klarinet u &vicarskoj. Poga%ate, i s novim je instrumentom ne#to krenulo po zlu. Jednog dana, tijekom poha%anja zimskog seminara u Zagrebu, Ivan je primijetio sasvim malenu ogrebotinu na svom klarinetu. Naravno, kao pravi znalac, shvatio je da je to po"etak pukotine i to na sasvim novom klarinetu koji se najvjerojatnije dogodio uslijed velikih promjena temperature. Prve analize profesora pokazale su da pukotina nije nimalo bezazlena pa je Ivanov tata s klarinetom i garancijom krenuo put &vicarske. O#te!eni dio klarineta trebao je biti zamijenjen, ali,

iako od istog proizvo%a"a i iste linije, novi dio nije odgovarao Ivanovom klarinetu. Tako je cijeli instrument otputovao u Francusku gdje se trenutno, u tvornici klarineta, za njega izra%uje novi dio. Dotad je Ivan osu%en na zamjenski klarinet. Kao #to vidite, njegov $ivot stvarno nije lak (#to zbog klarineta, #to zbog "injenice da je moj de"ko). Nadajmo se da !e se sve muke isplatiti i da !e Ivan uspje#no upisati akademiju, a ne matematiku koja mu je drugi izbor. Svestran de"ko, zar ne? Takvog bi zaista svaka cura mogla po$eljeti, ali samo je jedna sretnica.:) Napisala: Martina 'ur%evi!

Naga istina: Ivana Zeli!

NA"E "KOLE LISTOVI

Gdje je nestao kola#, gdje se sakrio...

Ivana Zeli!

Nemogu!e je u jednom ovakvom tekstu opisati individuu iz naslova. "itanjem mo#ete dobiti tek pribli#nu sliku, reklo bi se, $ture %injenice koje nikako ne mogu biti dovoljne da vas upoznaju s ovom $armantnom djevojkom. Jer kako najbolje opisati spoj odgovornosti, iskrenosti, hercegova%ke duhovitosti, ponosnog feminizma, domoljublja, dobrote i ustrajnosti? No da se ovaj tekst ne bi pretvorio u (zaslu#eno) postavljanje na pijedestal doti%ne, odlu%io sam potra#iti nekoga tko bi mogao ukazati na eventualnu manu ili lo$e navike. Na jedvite jade uspio sam na!i i nagovoriti tek jednog svjedoka, koji je #elio ostati anoniman, da progovori: „…ja sam ina%e dosta blizak s njom, i %esto se dru#imo. I dobra je prijateljica, ali, ponekad…kao da me gleda svisoka. Imam osje!aj da joj pogled tada govori: „nisi dostojan ni biti mi u blizini, ti nisko, mu$ko stvorenje!“ Ali ina%e je dosta pristojna, stvarno. Nemojte joj re!i da sam ovo rekao, jer bi se mogla naljutiti. A to ne #elite.“ (A.J.) Jo$ neke zanimljivosti o Ivani kao takvoj mogu vam do%arati mjesta na kojima !ete je zasigurno zate!i: pred izlogom trgovine „Zelena odje!a i obu!a“,

mole!iva pogleda i u pratnji majke (koju ovim putem puno pozdravljam!), kako vi%e: „Jo$ samo jedna i gotovo, obe!avam!“; zatim na raznim sve%anostima - u neposrednoj blizini stolova sa hranom; potom u prvim redovima na koncertima Tony-a i Parnog Valjka, kako uzbu&eno vri$ti; tako&er u prvim redovima na tajnim feministi%kim seminarima „Osveta mu$kom rodu za tisu!ljetnu tiraniju“; isto tako kao honorarnu ku$a%icu u belgijskim tvornicama %okolade; a na koncu i u zboru #upne crkve, gdje aktivno sudjeluje u projektu „Razbijanje bubre#nih i #u%nih kamenaca katoli%kim pjesmama“. A ako je itko zainteresiran zamjeriti joj se, slobodno mo#e pred njom navrnuti Bacha „do daske“ ili izmijeniti raspored sati, te uvesti blok-satove metodike s mogu!no$!u ostajanja poslije nastave na ve! spomenutim satovima. Ili joj predlo#iti ukidanje povijesti glazbe. Trajne psihofizi%ke ozljede su vam u svakom slu%aju zagarantirane. Nezamjenjiva, nesalomljiva i nepredvidiva. Tri rije%i za kraj ovog biografskog $tiva.

raspolo#enu i povisoku djevojku s no#em u rukama, lako !ete zaklju%iti o kome se radi.

Napisao: Kristian Do$en

P.S. Ako ovih dana vidite bradatog mladi!a kako mahnito tr%i bjelovarskim korzom, a za njim u stopu ubojito 19

Mladi! s trubom

NA&E &KOLE LISTOVI

Kad smo se se poslije zimskih praznika vratili u "kolu/"kole, (ne)odmoreni i (ne)naspavani, shvatili smo da neki u#enici jednostavno nedostaju! Tako se zbilo i s na"im vrsnim truba#em Ivanom Kolarevi!em. Jednostavno, nitko u glazbenoj "koli nije znao gdje je, a nije ga vi"e bilo niti u na"em u#eni#kom domu! Kako ne bih prepustio stvar slu#aju, odlu#io sam ga potra$iti. Da Facebook ima i svoje dobre strane, pokazalo se i ovaj put, pa sam tako Ivana prona"ao u roku dok ka$e" „Gdje je nestao onaj mladi! s trubom?“. I prona"ao sam ga u... Zagrebu! I to ne na nekom izletu, nego u drugoj "koli! Ivan je ro%en 10. velja#e 1993. u Na"icama. Glazbenu "kolu je upisao s 10 godina u Virovitici, ali se nakon 3 godine prebacio u na"u "kolu gdje je dva pripremna razreda zavr"io kod profesora Franje Ge#eka. Srednju "kolu je nastavio poha%ati u Bjelovaru kod istog profesora, a onda je najednom samo ispario! I sada je u Glazbenom u#ili"tu „Elly Ba"i!“. Razgovarao: Ivan Horvat

Ivan Kolarevi!

Pa za!to si se preselio u Zagreb?! Zar ti ovdje nije bilo dobro? Sve je po!elo kada sam otišao na sat kod profesora Darija Teskere. Uvidio je da imam problem s ambažurom i da bih trebao mijenjati postavu, ako ne sada onda na Akademiji, pa sam odlu!io da je bolje to riješiti sada. Tako sam htio oti"i kod njega na još par privatnih sati, me#utim to nije bilo mogu"e uskladiti zato što je profesor Teskera jako zauzet. Predložio mi je da se prebacim u glazbenu školu u Zagreb jer je tako puno lakše da se na#em s njim zbog pripreme za Muzi!ku akademiju. Tada sam odlu!io, zajedno sa svojim roditeljima, da bi bilo najbolje da se prebacim u Zagreb u školu, zbog blizine i jednostavnijeg poha#anja individualne nastave kod profesora s Akademije.

U bjelovarskom domu je isto bilo super, tako da je to jako teško uspore#ivati. Ovdje sam upoznao puno novih prijatelja. Ima puno prijatelja i iz Virovitice s kojima sam još prije 5 godina išao tamo u glazbenu školu, a s nekima od njih i u osnovnu.

okolicu. Kanada je vrlo razvijena zemlja gdje se svi gra#ani strogo drže svih zakona i propisa jer su prekršajne kazne ogromne. Što još re"i nego rije!i pohvale za ljude koji su bili ljubazni u koju god trgovinu ili kafi" bismo ušli.

Gdje si sve nastupao? Jesi li osvajao neke nagrade? Nastupao sam na školskim produkcijama i bio sam na regionalnim natjecanjima u Samoboru 2006., gdje sam u 2. kategoriji osvojio 2. nagradu i u Sisku 2008., gdje sam tako#er u drugoj kategoriji sa 86, 20 bodova osvojio 2. nagradu. $lan sam i Brass Quinteta Virovitica s kojim sam ve" obišao pola Hrvatske i nastupao u inozemstvu: Bosni i Hercegovini, Ma#arskoj, Sloveniji, Austriji i Kanadi.

Pa, ima li ne!to !to ti se nije svidjelo tamo? Zbilja se ne sje"am ni jedne ružne stvari osim dosadnog, ali nadasve ugodnog leta koji je trajao od Zagreba do Toronta oko 8 i pol sati, a nazad 2 sata kra"e, zna!i oko 6 i pol sati. Kada sam se vratio u Hrvatsku, ponovno mi je trebalo par dana da se priviknem na ovaj naš život. Ono što mi je najviše falilo je da pojedem nešto sa žlicom i ono što Kanada nikada ne"e imati pitka voda iz slavine.

Jesi li za sada zadovoljan novom !kolom i profesorima? Za sada sam jako zadovoljan jer se tu još puno toga novoga može nau!iti, a ja to i želim.

U Kanadi?! Pri"aj mi o tome... Brass Quintet Virovitica išao je na turneju u Kanadu po!etkom studenog prošle godine na 2 i pol tjedna. Pozvani smo ispred Hrvatskog društva Napredak koji su nam i organizirali koncerte u Torontu, Hamiltonu i Mississaugi. Bilo je to jedno lijepo novo iskustvo za sve !lanove Brass Quinteta. Od poznatijih znamenitosti smo posjetili CN Tower i slapove Niagare. Fascinirao me taj dio Kanade s druga!ijom kulturom, druga!ijim ljudima, mnogobrojnim rasama i ogromnim gradovima. Sva sre"a da je vrijeme bilo gotovo kao i u Hrvatskoj, lijepo, tako da smo mogli mirno razgledati Toronto i

Gdje si sada smje!ten i jesi li zadovoljan smje!tajem? Smješten sam u domu „Tin Ujevi"“ i za sada sam jako zadovoljan. To je jedan od najboljih domova u Zagrebu i tu se zbilja osje"am sigurno i zbrinuto. Je li ti bolje tamo ili ti je bilo bolje u bjelovarskom domu?

Zna"i, definitivno #e! poku!ati upisati Akademiju u Zagrebu? Jako volim svirati trubu jer to je jednostavno ono što me !ini sretnim. Moj san je upisati Akademiju u Zagrebu, i ne samo u Zagrebu, nego i u Ljubljani, možda i u Grazu, pa gdje položim prijemni tamo "u i"i. Hvala ti Ivane !to si odvojio vremena i za nas. Ali ubudu#e nemoj samo tako nestati nego nas obavijesti o svojim budu#im migracijama! Ilustracija: Antonio Jakup!evi"

Neutralan !lanak neutralnog !lana komisije natjecanja iz povijesti glazbe ili Za"to su i najsitniji podaci o Mendelssohnu postali tra#ena roba

NA$E $KOLE LISTOVI

I dok se Mendelssohn trzao u grobu na svaki pogre"no zaokru#en odgovor, natjecatelji nisu ni slutili "to je ispravlja!ka komisija tada pro#ivljavala...

Pi"e: Kristian Do"en

Obzirom na to kako se u glazbenim kuloarima u zadnje vrijeme !u!kalo da je popularno natjecanje iz povijesti glazbe ve" unaprijed namje!teno, to jest, da se ve" znaju pobjednici, profesorici Alidi S. (koja je odgovorna za ovo tre"e #upanijsko i $etvrto !kolsko natjecanje) nije preostalo ni!ta drugo nego da slu$ajnim odabirom pomno sastavi ispravlja$ki #iri iz neutralne sfere dru!tva. (%itaj: one kojima je domet u glazbenoj umjetnosti nacrtati stvarno lijep violinski klju$.) Kao uva#enog $lana !ire dru!tvene zajednice, i nakon moje izjave kako mi je iskreno zadovoljstvo satima svirati harmoniju za obitelj, pripala mi je $ast

Vidi se ko je u$io

da 22. prosinca bjesomu$no prebrojavam crvene kva$ice i redom pratim pedeset, odnosno, stotinu odgovora koji bi trebali biti to$ni. Da pojasnim, radna ekipa je ispravljala testove s dva natjecanja: onog „glavnog“, odr#anog u $ast dvjestote obljetnice Mendelssohnova ro&enja, i „malog“ natjecanja u poznavanju Woodstocka, festivala koji obilje#ava $etrdeset godina postojanja. Moram pritom istaknuti da su uvjeti u kojima je komisija radila bili gurmanski vrlo povoljni (Milka, Mozart kugle…). Istini za volju, treba re"i kako je bilo vrlo nespretnih poku!aja da se #iri ometa u radu, ili da se utje$e na ishod

natjecanja uno!enjem lica u prozor i o$ajnim preklinjanjem uz izvikivanje zaporke (Antonio Jakup$evi"). No na kraju su uz smije!ak i pokoju fotografiju priznanja i nagrade uru$ene istinskim pobjednicima, onima koji su pokazali najvi!u razinu znanja: Martini 'ur&evi" za vrhunsko poznavanje „Woodstocka“, i Ivani Zeli" kao vrsnu poznavateljicu Mendelssohnova #ivota i djela. Kao epilog teksta, neutralno "u zaklju$iti kako je sve pro!lo regularno, i da je savjest ispravlja$a $ista. Osim koje mrlje od $okolade.

bodyguards

Strka u orkestru

NA!E !KOLE LISTOVI

Pi"u: Renato Palatinu" i Kristian Do"en 24

Krivac za pravi mali spektakl koji se odr!ao u Domu kulture na Novogodi"njem koncertu bio je orkestar Glazbene "kole Vatroslava Lisinskog predvo#en novim karizmatikom, a usput i profesorom trombona, tube i gitare – Zlatkom Str$i%em. Zahvaljuju%i dobroj atmosferi, kvaliteti izvedbe i impresivnim scenskim otvaranjem, gledatelji su bez daha pratili svih cca.120 minuta, tra!e%i na kraju jo". Iako je koncert orkestra odu"evio, malo kome je poznato da se profesor Str$i% najprije morao naoru!ati strpljenjem i uporno"%u, te suo$iti s nizom problema, kako bi u godinu dana izvukao ono najbolje: „Kada sam do"ao, orkestar je bio u malo zahr#alom stanju. Nitko ga nije shva%ao ozbiljno, nije se dolazilo na probe… Prosje$no je dolazilo dvije tre%ine ansambla, pa je bilo nu!no sankcionirati takvo pona"anje. Nije mi drago "to sam to u$inio, ali se pokazalo u$inkovitim, jer je na probe ove godine dolazilo 95% orkestra.“ Na pitanje "to i kako %e dalje, profesor je bio prili$no jasan: „Cilj orkestra je postignut - odr!ali smo koncert, koji se pokazao kao jedan vrlo kvalitetan nastup. Sada je bitno pobolj"avati orkestar, dodati vi"e

dinamike, obratiti pa!nju na gledanje dirigentove ruke. Kre%emo raditi nove skladbe, a tempo rada bi trebao ostati kao i dosad, da se svake godine napravi desetak skladbi te odradi novi koncert.“ Zanimala nas je razlika izme#u na"eg i nekog orkestra iz, primjerice, Njema$ke, odakle je profesor i do"ao. Dobili smo zanimljiv odgovor: “Kvaliteta nije isklju$ivo povezana sa sredinom u kojoj se radi. Dostignuti visoku razinu je lak"e nego je odr!ati. Grad veli$ine Bjelovara te"ko mo!e dosti%i svjetski nivo, ali ne zbog nepostojanja talentiranih u$enika, voditelja ili sli$no. Klju$na stvar je nedostatak podr"ke. Svi poznati njema$ki orkestri su iz gradova u kojima dobivaju mnogo podr"ke. U Bjelovaru su mogu%nosti velike, jer postoji nekakva skrivena energija. Pitanje je "to %e se dogoditi ako/kada orkestar dosegne vi"u razinu muziciranja i pona"anja, koliko %e se ona dugo odr!ati? Stvarna kvaliteta uvjetovana je ne samo radom, nego joj je potrebno vrijeme u kojem %e sazrijeti, a entuzijazam obi$no nije dugotrajan.

nego "to to mogu sami u$enici svojim individualnim nastupima. Grad bi tada imao bogatiji glazbeni !ivot, "kola bi dobila va!niju poziciju u gradu, dok bi se u$enicima otvorila mogu%nost upoznavanja tajne glazbenog zanata i pravih $ari glazbe.“ Nakon "to smo mu jo" jednom $estitali na izvrsno odra#enom koncertu, za kraj smo ga upitali "to misli o Trythonusu. „To je velika stvar za "kolu koja pokazuje nekakvo samopouzdanje i svijest o tome "to radimo, razumijemo za"to smo tu, te da prenosimo i pove%avamo ljubav prema glazbi. Svi uspjesi i neuspjesi bi se zaboravili da nema ovakvih „akcija“ kao "to je Trythonus. Sre%a da va"a profesorica ima strpljenja i volje ve% dugo godina raditi na tome. Volio bih da Trythonus ostane na istom nivou kvalitete jo" godinama.“

Glazbena bi "kola trebala imati vi"e orkestara, ansambala i zborova koji %e biti zanimljivi u$enicima, "koli, te gradu, jer mogu producirati vi"e efektnog programa 25

el secreto del folklore

NA%E %KOLE LISTOVI

Pi!e: Martina "ur#evi$

“Bok svima! :) Zanima me mo!e li se itko od vas na"i sa mnom sutra ili u nedjelju u vezi na#eg dokumentarca, zbog pomo"i u monta!i i odabiru video isje$aka? :)” Ovako je glasila %i#kova poruka koju smo svi skupa vrlo ozbiljno shvatili i u nedjelju se, vi#e ili manje to$no oko 3 pojavili u Luni, na#em omiljenom okupljali#tu. %i#ko je donio laptop i ubrzo smo po$eli pregledavati video snimke sa turneje folklorne grupe koja je trajala cijelo polugodi#te. Sve je po$elo jednog jesenskog popodneva kad je prof. Sokolovi" predlo!ila u$enicima teoretskog odjela da u sklopu nastave folklora osnuju grupu u kojoj bi pjevali pjesme iz moslava$kog kraja. Ideja i nije nai#la na preveliko odu#evljenje. Nekima se nije dalo provoditi jo# vremena u glazbenoj, a neki jednostavno nisu !eljeli pjevati folklornu glazbu. No, kako se ipak radi o na#im teoreti$arima, prionuli su na posao i nau$ili pjevati nekoliko pjesama. Negdje tijekom uvje!bavanja pjesama nastala je i ideja o filmu o turneji folklora#a. Na# tehni$ar i teoreti$ar %i#ko odlu$io se prihvatiti idejnog i monta!nog posla no s obzirom da je svojim glasom pomagao grupi, te!ak posao snimanja u najgorim vremenskim uvjetima i sa ponekad vrlo te#kim zvijezdama grupe pripao je meni i Ivanu. Kako je taj posao zna$io i vi#esatnu

zabavu, objeru$ke smo prihvatili. U studenom je uslijedio i prvi nastup, u knji!nici, na promociji knjige “Ku"a za ptice” profesorice Katice Kovrlije. S obzirom da je du!nost kamermana zabilje!iti svaki detalj, pa tako i pri$e iz “backstagea”, pomno smo se #uljali kroz redove knjiga ne bismo li nai#li na ne#to zanimljivo. Igrom slu$aja, na#li smo upravo policu sa starim brojevima Trythonusa #to je svakako pridonijelo euforiji oko nastupa. Kod presvla$enja smo ipak morali ugasiti kamere iako smo to i tad izbjegavali $initi. Prije samog nastupa dogodilo se mnogo toga pa cijela snimka ustvari vi#e li$i na meksi$ku sapunicu. Naime, jedan od 3 mu#ka $lana grupe, Renato, u zadnji je tren odlu$io odustati od nastupa zbog nedostatka volje. Djevojke su ga preklinjale da se vrati, ali nije popustio njihovim $arima. Sara, jedna od 5 $lanica grupe, do#la je tik prije nastupa jer joj je kasnio vlak. Prava sapunica, zar ne? :) Sre"om, nastup je bio odli$an i motivirao grupu na nastavak turneje. Dodu#e, tome su pomogli i kola$i koje je profesorica odnekud stvorila nakon nastupa. Razi#li smo se pjevaju"i, siti i sretni. Sljede"i je nastup bio na #kolskoj produkciji. Rekli bismo – dokazivanje na doma"em terenu. Na!alost, od smijeha su mi se rukle tresle cijelo vrijeme pa su

snimke vjerojatno neupotrebljive. Ali kola$i koje sam ovaj put ja morala krijum$ariti opet su bili izvrsni! Kroz nekoliko dana, turneja se nastavila nastupom u knji!nici u &azmi, na promociji knjige Kajkavska lirika Moslavine, skupine autora. Na#i su folklora#i odli$no primljeni u moslava$kom kraju pa su odlu$ili posjetiti okolna sela u kojima su njihove pjesme i nastale. 10. prosinca krenuli su na put u Bojanu, Kri!ic i Miklou#. U Bojani su bili kod Franje Mate#ina, akademskog slikara koji trenutno radi vlastiti amfiteatar, a napravio je i pravi mali aerodrom te posjeduje vlastitu galeriju. Putuju"i dalje, u Kri!icu su stali kod djeda Ive i pjevali mu pjesmu “Iza#la je sjajna zvijezda” u kojoj se spominje mladi Ivo na #to je djed Ivo reagirao vrlo emotivno. Cijela nas je situacija dirnula i pokazala kako folklorna glazba mnogo zna$i ljudima koji su je nekad pjevali. Na kraju su stali u Miklou#u kod bake Marice koja ih je odmah ponudila pelinkovcem kako bi bolje pjevali. Nitko nije imao ni#ta protiv. U Mikolu#u su stali na #alicu kuhanog vina kod roditelja folklora#ice Ane koja je ujedno i prvi glas skupine. Tako je zavr#ila i jednodnevna turneja kroz Moslavinu. U sklopu radionice na kojoj smo s osnovno#kolcima izra'ivali ksilofone, folklora#i su gostovali i u 3. osnovnoj #koli u Bjelovaru te time djeci bar nakratko 27

pribli!ili folklornu glazbu. Bilo je to zati"je pred buru. Spremao se veli#anstveni zavr"etak turneje u domu u $azmi, 28. prosinca. Na dan koncerta svi su bili pomalo poti"teni jer nisu mogli zapamtiti rije#i jedne od pjesama, ali na kraju su se dobro sna"li i nastup je izazvao gromoglasan pljesak #azmanskog auditorija. Prvi put su nastupali u tradicionalnim moslava#kim no"njama koje je bilo te"ko obu%i, a jo" te!e skinuti. Na kraju svega, dobro smo se najeli doma%e "unke, sira i kobasica te sretni i umorni krenuli put Bjelovara. Cijelu turneju proslavili smo finom tortom koju je profesorica u tajnosti naru#ila. Kao "to mo!ete primijetiti, dobro se jelo i pilo za vrijeme cijele turneje, no najbitnije je to "to nas je cijeli projekt jako zbli!io u zadnjoj godini na"eg srednjo"kolskog dru!enja. Nau#ili smo sura&ivati jedni s drugima, prihva%ati jedni druge i biti tolerantni, a i nau#ili smo mnogo toga o folklornoj glazbi koja nije va!na samo u narodu ve% je i nepresu"ni izvor inspiracije za mnoge skladatelje te je treba cijeniti. Sura&ivali smo i u izradi filma koji nas je podsjetio na sve lijepe trenutke tokom turneje. Preporu#ila bih sljede%im generacijama da ne odustaju od tradicije nastupanja s folklornom grupom jer %e im te dogodov"tine ostati u predivnom sje%anju, ba" kao "to %e na"e vje#no ostati zapisane u nama. 28

Maturanti 2009.

Trenz Pruca Aliquam de Mantis

Ferhoncus de Seargente plub de Fermentum

Fringilla Viverr

Fermen Pede Vestibulum Bibendum

Urna Semper Omare foremne Chauncey de Billuptus

Uam Scelerisque Maecenas Interdum

! ! imagine

Leo Praesen Mauris Vitaequam

Lemacord Promwn Orci Aliquam

Diam Nobis Senmaris Calla Ipsum

Vivamus Nunc

Cras Maecenas Curabitur Leo

Eget Toque Aliquam de Manti

Nobis Eget Sed accumsan Libero

Tortor Rasellus Quisque Porta

Ana Mi#ki

Ivan Reni"

Josipa Pavli"

Ana je odlu#ila nastaviti svoje glazbeno obrazovanje pa je upisala muzikologiju na Muzi#koj akademiji, dvopredmetno s #e$kim jezikom na Filozofskom fakultetu. U Zagrebu u%iva jer je upoznala puno novih ljudi, a posebno joj se svi'a kulturni %ivot jer ima mogu"nosti puno toga posjetiti i vidjeti. S obzirom da je studentica Muzi#ke akademije, ima i besplatan upad u HNK. Zadovoljna je jer mo%e sama odlu#ivati $to, kako i kad ho"e. Jedino joj se ne svi'a sam Zagreb jer je pomalo siv. Na oba faksa ide pje$ke pa koji put kasni na predavanja, ali profesori su dosta fleksibilni. Rado se sje"a svega $to ima veze s glazbenom, a pogotovo brojnih prijatelja koje ovim putem i pozdravlja. Njena poruka glasi: “Budite radosni, nasmijani, zabavljajte se i slu$ajte profesore. Pi$ite zada"e, u#ite i vje%bajte! Sretno na maturi!”

Nakon srednje glazbene i matemati#ke gimnazije, Ivan je upisao Fakultet elektronike i ra#unalstva. Vi$e ne nosi aparati". Na faksu i nije previ$e popularan $to je, kako ka%e, i o#ekivano jer u %ivotu nije pogledao niti jednu epizodu Star Treka. Na%alost, zapustio je svoj instrument, saksofon, iako ima u planu po#eti u#iti jazz u budu"nosti. Zasad je odlu#io posvetiti se faksu. Iz nekog razloga sada$njim maturantima %eli poru#iti: “U&ITE GLAZBENE OBLIKE!”

Josipa se trenutno bavi u#enjem engleskog i portugalskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. To joj je bio prvi izbor i jako je zadovoljna. Svi'a joj se atmosfera na faksu, kao i dobrodo$la promjena u vidu malo ve"e otvorenosti u razmi$ljanju. U%iva u slobodi iako ni to ponekad nije tako zabavno. Jedini joj je problem snala%enje s gradskim prijevozom. Najljep$a je sje"anja ve%u uz Trythonus. Veselile su je svakodnevne rasprave i razbijanje glave oko toga $to "e i kako napisati, a u posebnom "e joj sje"anju ostati intervjui koje je zapisivala rukom jer nije imala diktafon. Josipa nam savjetuje: “Imajte puno vjere u sebe i u svoje mogu"nosti, jer vam se onda sve #ini barem 50% lak$e. Mo%da se #ini malo #udno, ali sve je ve" u vama, samo trebate prona"i na#in da to iza'e na vidjelo. I da, za uspjeh je, naravno, potrebna sna%na %elja. U%ivajte puno u svemu i razmi$ljajte svojom glavom!”

Maturanti 2009.

Trenz Pruca Aliquam de Mantis

Ferhoncus de Seargente plub de Fermentum

Fringilla Viverr

Fermen Pede Vestibulum Bibendum

Urna Semper Omare foremne Chauncey de Billuptus

Uam Scelerisque Maecenas Interdum

Leo Praesen Mauris Vitaequam

Lemacord Promwn Orci Aliquam

Diam Nobis Senmaris Calla Ipsum

Vivamus Nunc

Cras Maecenas Curabitur Leo

Eget Toque Aliquam de Manti

Nobis Eget Sed accumsan Libero

Tortor Rasellus Quisque Porta

Ivana Matkov

Jak%a Kasa%

Sa%a Kutnjak

Institut crkvene glazbe "Albe Vidakovi"" u Zagrebu na Katoli#ko-bogoslovnom fakultetu pokazao se pravim izborom za Ivanu jer je prezadovoljna. Program je uglavnom koncentriran na crkvenu glazbu, ali ima i op"u glazbenu povijest, metodiku, klavir, harmoniju i sve ostale op"e glazbene predmete. Istovremeno studira i orgulje i glazbenu pedagogiju, pa mora mnogo vje$bati i nema puno vremena za sebe. Zbog toga se rado sjeti srednje %kole koja je ipak bila lak%a. Ivana se i u slobodno vrijeme bavi glazbom: pjeva u &ur'ev#icama, ple%e u KUDu Petar Preradovi" u &ur'evcu, te je od nedavno orgulja%ica i voditeljica crkvenog zbora u &ur'evcu. Sada%njim bi maturantima poru#ila: “Jako puno vje$bajte, pjevajte, svirajte i rje%avajte primjere iz harmonije. Slu%ajte kaj vam na%i dragi profesori govore jer vam ne $ele ni%ta lo%e. Sretno svima s upisima na faks.”

Jak%a je upisao Filozofski fakultet u Puli, odsjek za humanisti#ke znanosti, smjer kroatistika. Najvi%e mu nedostaje Tarkus i dru%tvo sa zbora. Volio je i"i na turneje s folklornom i zborom. (eli se zahvaliti svim profesorima, iako se sa nekima nije ba% slagao. Rado se prisje"a Trythonusa jer smatra da je to, s knji$evne strane, jedan medij pomo"u kojega se u#enici mogu upoznati s glazbenom u nekom drugom svjetlu, a ne samo kroz rad i vje$banje. Poruka sada%njim maturantima je: “Izdr$ite jo% par mjeseci i nemojte se sva'ati s profesorima jer "e vam na kraju pomo"i i vi%e nego %to mislite. Znam da vas zbunjuje dr$avna matura, ali kada sam bio maturant borio sam se protiv toga, a i sada se borim da vama bude bolje. Jedan svijet, jedna borba.”

Sa%a je nakon srednje upravne i glazbe %kole upisao pravo na Pravnom faklutetu. To mu je bila dugogodi%nja $elja pa je zadovoljan izborom, iako nije znao %to ga o#ekuje. Nakon fakulteta bi mogao raditi u dr$avnoj upravi, sudstvu, odvjetni%tvu, kao pravnik u firmi, a ako mu se posre"i i kao samostalni odvjetnik. Uvijek se rado sjeti glazbene, a glazba mu poma$e i u trenutcima kada nije dovoljno motiviran za u#enje. Iako su glazba i pravo za njega dva razli#ita podru#ja, ne bi mogao ni bez jednog ni bez drugog. Uvijek "e pamtiti osvojeno 1. mjesto na Glazbenim sve#anostima u Vara$dinu sa zborom. Sada%njim bi maturantima (pre)poru#io: “Spavajte to#no 8 sati kako bi ostali lijepi!”

Maturanti 2009.

Trenz Pruca Aliquam de Mantis

Ferhoncus de Seargente plub de Fermentum

Fringilla Viverr

Fermen Pede Vestibulum Bibendum

Urna Semper Omare foremne Chauncey de Billuptus

Uam Scelerisque Maecenas Interdum

Leo Praesen Mauris Vitaequam

Lemacord Promwn Orci Aliquam

Jagoda Ernoi" Fonetika i slavistika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokazale su se kao pravi izbor za Jagodu. Iako nije uspjela upisati klarinet na Muzi#koj akademiji, smatra kako nikad nije kasno i mo$da se jo% jednom oku%a. Sigurna je da na prijemni ne"e i"i sljede"e godine, ali nije usklju#ila tu opciju za budu"nost. Ipak, #esto svira klarinet, za vlastiti gu%t. Tako&er je i%la u dvije srednje %kole, pa joj vrijeme nije problem. Dobro se snalazi u Zagrebu, a stanuje kod rodbine u Dubravi. Glazbena je za nju oduvijek bila posebna pa poru#uje maturantima: “Na koji god se fakultet upisali, glazbena uvijek ostaju u srcu. Ona je ba% posebno i jedinstveno iskustvo.”

Diam Nobis Senmaris Calla Ipsum

Vivamus Nunc

Cras Maecenas Curabitur Leo

Eget Toque Aliquam de Manti

Nobis Eget Sed accumsan Libero

Tortor Rasellus Quisque Porta

Karolina Vukeli" Iako je povremeno mu#i deskriptivna geometrija, Karolini je drago %to je uspjela upisati Gra&evinski fakultet. Iznena&ena je reakcijom kolega na faksu kad ka$e da je zavr%ila dvije srednje %kole. 'udno joj je biti okru$ena ljudima kojima glazba ne predstavlja ne%to bitno u $ivotu. Glazbena joj poma$e i na faksu jer je prije bila prisiljena savr%eno si organizirati vrijeme pa joj je sad to puno lak%e nego drugima. U slobodno vrijeme odmara od 8 sati matematike tjedno i to #ini s prijateljima s faksa. Smatra da je konstantan rad i u#enje bitan jer fakultet nije sli#an srednjoj %koli u kojoj se uvijek mogla nekako izvu"i. Poru#uje maturantima: “Kada zavr%ite glazbenu bit "e vam #udno ne vi&ati ista lica koja ste vi&ali sve te godine zajedni#kog %kolovanja pa vam savjetujem da iskoristite preostalo vrijeme za dru$enje. Nadam se da "ete svi u budu"nosti raditi posao koji volite. Tako i birajte ono %to $elite i mislite da je najbolje za vas. Puno vje$bajte, nastupajte i u$ivajte!”

Lucija Kudumija, Tamara Ga%pari", Nina Hlupi" Na$alost, Lucija, Tamara i Nina nisu nam se bile u mogu"nosti javiti. Nina i Tamara su zauzete fakultetskim obvezama i ispitnim rokovima, a Lucija je trenutno maturantica prirodoslovno-matemati#ke gimnazije te se sprema za dr$avnu maturu i prijemne ispite i gotovo je nemogu"e uhvatiti ju. (elimo im da sve svoje obveze uspiju ispuniti i da uspje%no privedu godinu kraju.

!ao mi je "to napu"tam ovako lijepu atmosferu Razgovarali: Ana Sudarevi! i Renato Palatinu"

Dugogodi!nja nastavnica na!e !kole Vida Novoselec pred odlaskom je u mirovinu. Bio je to dobar povod da s njom razgovaramo za Trythonus. Osim toga, u vrijeme dok je ona bila ravnateljica na!e !kole po"eo je izlaziti i na! list, a tada!njim novinarima ona je uvijek bila najve#a podr!ka. Moramo li uop#e spominjati da nam je i ovaj put iza!la u susret i rado pristala na kratki razgovor. Na moju sre#u (Renatovu, op.) zadnjih deset godina gospo$a Vida Novoselec predaje klavir. Da nije bilo njenog iskustva, truda i potpore, ne vjerujem da bih i!ta uspio na podru"ju glazbe. Izuzetno sam joj zahvalan na tome. Puno je u"inila za moje glazbeno obrazovanje i pribli%ila mi jedan prekrasan instrument.

S TE

Kako se osje!ate sada kada odlazite u mirovinu i napu"tate "kolu? S jedne strane se veselim, jer je i vrijeme, a s druge strane !ao mi je "to napu"tam ovako lijepu atmosferu. No, imat #u puno vi"e vremena za sebe i svoju obitelj, pogotovo za unuke kojima bih se htjela jo" vi"e posvetiti sad dok su mali, jer djetinjstvo je samo jedno i pamti se do kraja !ivota. Biste li voljeli da va"i unuci nastave obiteljsku, glazbenu tradiciju? Samo ako to oni !ele. U tom slu$aju #u ih i podr!ati u tome, jer mi odrasli smo samo logistika koja vodi i upu#uje djecu dalje kroz !ivot. Bojite li se "to !e biti s va"im u#enicima kad im vi"e ne budete predavali, posebno sa srednjo"kolkom Ivom Zane koja se usmjerila u glazbenu "kolu? Ne bojim se jer ima puno mladih i sposobnih profesora. Ipak, bit #e to bolan prekid jer se kroz nastavu glazbala, nastupe i natjecanja stvara neka posebna veza i prisnost izme%u profesora i u$enika. To je bogatstvo koje se ne zaboravlja nikada, a ujedno oplemenjuje $ovjeka. Sje#am se svih svojih u$enika te svih detalja, ba" kao da je sve to bilo ju$er. Jedino sam !alosna zbog toga "to se nisam fotografirala sa svim generacijama. Zato preporu$ujem svim profesorima da

UP O

I R

A O

fotografiraju svaku generaciju i pi"u bilje"ke, da se ne bi zaboravio niti jedan u$enik, bez obzira je li i"ao u "kolu mo!da i samo godinu dana. $to vam je bilo dra%e: raditi kao nastavnica klavira ili kao ravnateljica "kole? I jedno i drugo mi je jako drago. Bila sam ravnateljica ba" u ratnim godinama pa smo se u "koli svi zbli!ili i stvorilo se zajedni"tvo. Sura%ivali smo i s drugim "kolama (F. Kuha$a iz Osijeka, P. Markovca iz Zagreba, A. &trige iz Kri!evaca) "to su stvarno predivne uspomene. Posebno me se dojmio Me%unarodni susret glazbene mlade!i u Barceloni, gdje je gostovao na" harmonika"ki orkestar. U$enici su za vrijeme boravka u &panjolskoj bili smje"teni u ku#ama doma#ina, "to im je ostavilo lijepe uspomene i kontakte. Jeste li radili jo" negdje osim u na"oj "koli? Nakon zavr"ene srednje "kole odmah sam ostala raditi u Bjelovaru. Privr!ena sam svom rodnom mjestu i jako volim taj grad.

usmjeravalo na Akademiju. Svaka nagrada mi je draga. Najsretnija sam zbog u$enika i jako me veseli kad im se isplati ulo!eni trud. Jeste li kao srednjo"kolka puno vje%bali? Sada, kad odlazim u mirovinu, mogu biti iskrena. :) I jesam, i nisam. Bila sam prosje$na u$enica, poput svih ostalih, pa mi se nekad dalo vje!bati, a nekad i nije. Uz glazbenu "kolu poha%ala sam i gimnaziju. No, gradivo u gimnaziji onda se puno lak"e svladavalo nego sada. Jeste li se borili s tremom? Naravno. Trema je uvijek prisutna. Najnesigurnija sam bila kad sam znala da nisam sve detaljno razradila za nastup. Hvala vam "to ste nam posvetili svoje dragocjeno vrijeme (Renato: I moj sat!) za na" #asopis! Hvala vama, bila mi je $ast odgovarati za ovako kvalitetne novine.

Koji su va"i najuspje"niji u#enici i koje nagrade su vam najdra%e? Imala sam mnogo dobrih i vrijednih u$enika, ali se niti jedan poslije srednje "kole nije odlu$io baviti glazbom i i#i na akademiju. Onda se nije tako mnogo u$enika kao sad 33

Tko pjeva, zlo ne misli! Pi!e: Martina !ur"evi"

! Ako ste kojim slu"ajem pro#li pored glazbene i "uli kako netko glasno pjeva, a zatim se udaljili 200 metara i jo# uvijek "uli iste zvukove, ne bojte se. To je na#a profesorica iz solo pjevanja, Andreja Petri$. Jako smo sretni #to je nakon zavr#enog Universitet für Musik und darstellende Kunst u Grazu do#la u Hrvatsku kako bi predavala solo pjevanje i zahvalni smo #to imamo tako dobru i strpljivu profesoricu. Vjerovali ili ne, svaki dan putuje iz Zagreba u Bjelovar kako bi radila s nama, a ima nas "ak 11 i sve smo djevojke. Kod nje najvi#e volimo to #to je uvijek smirena i spremna na suradnju. Ako na sat do%emo nepripremljeni, ne$e se derati nego $e dati sve od sebe da nadoknadimo izgubljeno. Zbog toga nije rijetkost da satovi traju i duplo dulje nego je predvi%eno. Ipak, dosad se nitko nije &alio jer rad s njom svima predstavlja veliki u&itak. Nadamo se da $e profesorica s istim entuzijazmom raditi jo# godinama i odgojiti nove generacije kvalitetnih pjeva"a koji $e s njom u&ivati ba# kao i mi. :)

Sve sam suze isplako no!u zbog tebe Pi!e: Ivana Zeli" Uvijek postoje ljudi koji svojom vedrinom i optimizmom zra!e u bilo koje doba dana, mjeseca, godine... Jednostavno, u njihovim "ivotima nema mjesta depresiji i lo#oj volji! Upravo takva osoba je razrednica maturanata – jedna i jedina Ru"a Mili$! Satovi kod nje pr#te veseljem i energijom, ba# poput nje same. Harmonija, polifonija, solfeggio, metodika i dirigiranje pretvore se u jedno veliko veselje i radost, jer profesorica s dugogodi#njim iskustvom zna kako se to radi. Uvijek se brine ho$e li u!enici putnici sti$i na vrijeme, vje"baju li usmjereni u!enici svoje instrumente, jesu li teoreti!ati napisali zada$u iz harmonije... Da godine ne trebaju biti prepreka ni!emu, dokazuje i njezina svestranost: planinarenje, pjevanje, sviranje, skladanje... Objavila je ve$ nekoliko zbirki pjesama i brojalica za najmanji uzrast, u kojima je objavila brojne svoje i pjesme njezinih u!enika, koje su pisali na satovima metodike. Posebno ju vesele susreti s malom djecom, pa smo tako za Bo"i$ i#li u posjet Dje!jem vrti$u Bjelovar, podru!ni vrti$ u Naselju kralja Zvonimira. Tamo smo odr"ali malu bo"i$nu priredbu, #to je razveselilo dje!icu, a i na#u prefosoricu. U radu s djecom je izvrsna, djeca ju brzo prihva$aju i vrlo rado slu#aju njezine pri!e. A kako i ne bi kad ima dugogodi#nje iskustvo u pedagogiji i nastavi; predavala je mnogim profesorima koji su joj sada kolege, pa tako i urednici na#eg !asopisa, profesorici Alidi Sokolovi$. Jedna od njezinih mnogobrojnih vrlina je i dare"ljivost, pa tako nikada ne propusti priliku da nas poslije svake priredbe po!asti, pa !ak nas i za ro%endane obasipa bombonima i kola!ima! S obzirom da je uvijek tako dobra prema nama, !esto se zanesemo te se osje$amo kao kod ku$e, pa nas ponese dobro raspolo"enje i onda brbljamo pod satovima ili pjevamo [naravno, ne primjere iz solfeggia :D], pa joj se ovim putem ispri!avamo za sve na#e nesta#luke, ali moramo naglasiti da nikada nisu bili u lo#oj namjeri. Sigurna sam da $emo uvijek pamtiti sve dogodov#tine s njezinih satova i da $emo se uvijek sjetiti nje kad Prljavci zapjevaju „Ru"o, Ru"ice...“ 35

Alida – diabolus in u!ionica Pi!e: Ivana Zeli"

Opaske ume"e: MacPlentay

„Ej.. "ta imamo sad?“ „Alidu.“ „Aha.. "ta smo imali za zada#u?“ „Nismo imali zada#u.“ „?! Soka nije zadala zada#u? Jesi sigurna?“ „Jel ti ja izgledam kao netko tko nije siguran??“ (srditi pogledi s moje strane upu#eni mom sugovorniku iliti ne$to sli!no ovome) Da, gotovo uvijek zada zada#u. Jedina razlika od zada#a iz ostalih predmeta je u tome $to su njezine, malo za promjenu, zanimljive. Istina, niste ba$ uvijek raspolo%eni napraviti Vennove dijagrame s biografijama Haydna, Mozarta i Beethovena, ali Bo%e moj, ne da vam se uvijek ni %ivjeti pa se ne ubijate zbog toga. [Ako i jeste, nemojte. Ka%u da nije zdravo.] 36

Ono $to svi najvi$e volimo na njezinoj nastavi je svakako prakti!ni dio. Ne ostanemo uvijek samo na teoretiziranju, prepisivanju i bubanju podataka [u $to se bilo kakva povijest vrlo lako mo%e pretvoriti], nego nas kroz zada#e uvijek natjera da sami prakti!no ne$to radimo: prona&emo neke podatke, napravimo dijagrame, nabavimo kukuruzovinu, no%eve, $ila... Pitate se za $to?:) (op. kru!e pri"e o novom serijskom ubojici na ovom podru"ju. Govori se da smrt zadaje jednim udarcem. Pretpostavlja se da je rije" o hladnom oru!ju. Tragovi koje pronalaze na#i inspektori govore samo o te!ini monstruoznosti njegovih zlodjela. Na iste nas navode dokazi prona$eni na mjestu zlo"ina. Ubojica hladnokrvno nakon "ina ubojstva sma!e jedan klip kukuruza. Eto. Toliko.)

S T E

A kada netko ne nabavi to !to je trebao, e onda... Onda ka"e da #ete dobiti lo!u ocjenu i naljuti se na vas. Ozbiljno, naljuti se. Ali to zapravo i djeluje. Meni je gore kada se netko naljuti na mene, nego kad mi da lo!u ocjenu, pogotovo ako sam tu ocjenu i zaslu"ila. Nema !to, pravi pedagog! (op. ja!ta!) Ina$e, osim !to radi sve i sva!ta u glazbenoj, u privatnom "ivotu sudjeluje na raznoraznim natjecanjima iz orijentacijskog tr$anja i orijentacije na brdskim biciklima, pa vam savjetujem da ne poku!avate bje"ati s njenih satova. (op. tr"i ona jo! i na tamo neke te"ajeve iz web dizajna pa foto!opa pa u slobodno vrijeme u"i japanski pa organizira natjecanje iz povijesti glazbe pa ne gleda televiziju, al odred za "isto#u da, pa radi svakodnevno maratonske kilometra$e “koje joj je trener reko da mora tak odradit” pa nije ni "udo da ne stigne jesti ni meso ni jaja.) Posebno voli s nama raditi na folklornoj, jer se specijalizirala za folklornu glazbu Moslavine, pa nas „drila“ s glazbom tog kraja. Nije se svima to ba! i svidjelo na po$etku, ali kasnije smo to - prihvatili. %itaj: ucijenila nas je i sad moramo raditi sve !to nam ka"e. (op. ...da.. mo$e ona pri"at kolko ho#e o folklornoj glazbi moslavine, kad ja iz pouzdanog izvora znam da $iiivi(!) za bon %ovija, i da uvijek na%e vremena da iskopa kojeg iz naftalina pa iste !alje ljudima na zidove fejsa. me%utim, nije samo jovan u igri. ima ona talent i za pronala$enje i svih drugih "udnih

UP O

IR A

C FL

bendova koji kru$e po ju tjubu. jedini kriterij moraju imati hramoniku u sastavu. "ini mi se da je nekako slaba na njih. ipak joj nije bio zabadav taj osnovnjak iz hramonike.)

S !

to mogu#e? Ne zna se. Bala!evi# bi rekao: „Kad ne#e mali an&eli, sredi#e mali &avoli“.

Kao !to se mnogi misteriji u povijesti nisu otkrili, tako ne#emo ni ovaj. Sre#om, ovaj Nadalje.. Jako voli debele ljude. Mislim, nije to misterij donosi samo dobro, pa mo"da i bolje nikad konkretno rekla, ali ne znam kako da ostane tako. :) (op. misterij?.. Mislim.. pa to bi druk$ije protuma$iti to !to nam stalno kupuje mogo svatko. Kad bi mu se dalo. Jel..) kola$e i torte poslije na!ih folklornih turneja, osim da nas sve silom "eli udebljati! Ina$e, uvijek nabavi super kola$e. (op. ona ih SAMA pe"e. To je samo jedan od njenih mnogobrojnih talenata. I uvijek naglasi da su 100% zdravi i nekalori"ni i bez !e#era. Iako "okolada curi na sve strane. Kad bolje razmislim.. nikad nisam vidjela da je isti sama pribli$ila ustima.. Da.. mo$da je u tom tajna njene !lang linije.) Uvijek spremna za inovacije, promjene i dobre ideje te puna razumijevanja, pomo#i #e vam !to god je pitali. Ok, sad kad sam si zagarantirala petice, mogu prije#i na istiniti dio pri$e. Profesorica Sokolovi# je definitivno „diabolus in u$ionica“ - za lijenost, nerad i nesuradnju. Ako ne mo"e kod vas na#i spremnost na suradnju, kad – tad #ete primjetiti kako odjednom mahnito ne!to radite za povijest glazbe ili oblike, a da ste samo prije mjesec dana prezirali sve te dosadne satove. Kako je

GLAZBENI SLO!ENAC

DR !A V N A M A T U R A ILIT I T K O JE T U L U D Pi"e: Ivana Zeli!

Ve! stotinu puta pre!vakana tema na pauzama u sjenici i hodnicima glazbene "kole, dobila je kona"no priliku pojaviti se u papirnatom obliku. Da, slavna li nam dr!avna matura. Svi dobro znamo da je do"lo vrijeme za reformu "kolstva, ali kako to obi"no ide u Lijepoj na"oj, sve radimo naopa"ke. Umjesto da smo najprije prilagodili programe "kola za dr!avnu maturu, mi smo prvo napravili dr!avnu maturu, a sada se razmi"lja o prekrajanju i smanjivanju gradiva. To"nije, oni, a ne mi, jer mislim da bi taj projekt bolje vodili srednjo"kolci nego ti koji sjede u ko!nim foteljama i misle da su popili svu pamet svijeta. 38

Da ne odem u "irine i dubine, bazirat !u se na problemima koji ti"te nas glazbenike. Problemi su nastali ve! tijekom probne dr!avne mature pro"le godine. Kada su u srpnju objavljeni rezultati, na na"im „profilima“ na internetu, na jednom popisu nalazilo se 28 predmeta, koliko ih ukupno i imamo u obje "kole. Me#utim, imali smo samo jedan prosjek, "to je naravno nemogu!e, jer smo mi maturanti u dvije "kole [izuzev usmjerenih u"enika]. Oko 15. srpnja kontaktirala sam Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja [u daljnjem tekstu NCVVO], gdje su mi rekli da kontaktiram CARNet, gdje su mi rekli da kontaktiram NCVVO, gdje

su mi rekli da kontaktiram... Zvu"i poznato? Posljednji mail koji sam primila, sa!eto je zvu"ao ovako: „Gospo#ice Zeli!, radimo na tome da rije"imo va" problem. Hvala na razumijevanju.“ Srpanj, kolovoz, rujan, listopad... 16. listopada primila sam mail koji je izgledao otprilike ovako: „Gospo#ice Zeli!, va"i rezultati s probne dr!avne mature vi"e nisu dostupni na internetu. Hvala "to se nam pomogli u rje"avanju problema u sistemu.“ ?!?! Obavijestili su me da mi podaci s probne dr!avne mature vi"e nisu dostupni [a to su nas u gimnaziji ve! obavijestili] i da

nisu zapravo ni!ta konkretno napravili?! Ba! su bri"ni. Ostalo je na tome, jer sam o!ekivala da "e problem rije!iti dok mi ne"emo imati pristup na!im podacima, za vrijeme dok !ekamo nove pinove i tanove. Nove pinove i tanove trebali smo dobiti do 15. studenog. Mislim, "ivimo u Hrvatskoj, valjda vam je jasno da ih nismo do tad dobili. Po!etkom prosinca, kad su kona!no stigli pinovi, tanovi i famozne bro!ure, kona!no smo se mogli ulogirati u sistem i prijaviti ispite koje "elimo. Na popisu je i dalje stajalo 28 predmeta, iako nigdje nije bilo nagla!eno da idemo u dvije !kole, a na dnu tablice nije uop"e bilo prosjeka! Hmmm... Ipak, nije lako izra!unati prosjek 28 predmeta, treba imati razumijevanja za te ljude, koliki je to posao! Do!li zimski praznici, pa i nova godina, krajnji rok za prijavu ili promjenu ispita je 31. sije!nja. Tako sam pod praznicima odlu!ila prijaviti sve ispite koje namjeravam polagati. Me#utim, dok sam se ulogirala, do!ekalo me iznena#enje! Ja zapravo uop"e ne idem u glazbenu !kolu! Od predmeta iz glazbene ni traga ni glasa, a da ne pri!am o bilo kakvoj naznaci poha#anja druge !kole! Nisam propustila prvu priliku da to napomenem na!oj koordinatorici u

gimnaziji, na !to je ona odgovorila da sami nismo htjeli da nam se vide ocjene iz glazbene. Naravno da sam odmah dala repliku da mi nikad nismo htjeli da nam se ne vide ocjene, ve" da nam naprave dva prosjeka, jer mi dva prosjeka i imamo! Pa ne pi!emo maturalnu radnju u glazbenoj iz zezancije i jer imamo vi!ka vremena pa da to malo popunimo dodatnim istra"ivanjima! I sada, nekoliko dana prije zaklju!avanja baze, nakon !ega vi!e ne"emo mo"i mijenjati prijavljene ispite, nama se i dalje ne vidi da idemo u dvije !kole i ne"emo mo"i dobiti bodove na nekim fakultetima koji boduju zavr!ene dvije !kole. Da ne pri!am o problemima u!enika koji namjeravaju upisati Akademiju. Moraju im se vidjeti predmeti iz op"eobrazovnih predmeta [gimnazija, tehni!ka...], ali trebaju im se vidjeti i ocjene iz glazbene! A NCVVO tvrdi kako se moramo odlu!iti koja nam je !kola primarna! Nije mi jasno za!to se u dru!tvu znanja, s !ime se uvijek busamo u prsa, omalova"avaju u!enici koji idu u dvije !kole. Glazbena !kola se u ovom slu!aju u najmanju ruku tretira kao nekakva slobodna aktivnost, koju ne treba nazna!iti kao ne!to bitno i va"no, i koja ne pokazuje svestranost u!enika koji ju poha#a uz jo! jednu !kolu.

Zanima me bi li itko iz ministarstva izdr"ao na! radni dan koji po!inje u 7 ujutro i zavr!ava u 9 nave!er, a da ne pri!amo o koncentraciji i o svemu onome !to se od nas o!ekuje i tra"i. Jedino !to je meni dr"avna matura donijela je ogor!enje, svakodnevna razo!aranja u !kolski sustav i na!u dr"avu op"enito, a nisam jedina. #alosno je !to mi srednjo!kolci bolje uvi#amo neke probleme u !kolstvu i imamo bolja rje!enja od svih silnih (kvazi)stru!njaka. Takvi veliki projekti u svim razvijenim zemljama provode se godinama, a s obzirom da je u Hrvatskoj u zadnje vrijeme trend „furat se na Europu i Zapad“, nije mi jasno za!to se u tome nismo ugledali na njih. Pa se pitam na kraju: tko je tu lud? Ako se mi sami ne izborimo za ono !to "elimo, uvjerit "e nas da smo mi ti koji su ludi.

GLAZBENI SLO!ENAC Pi!e: Martina

M E N S SANA IN C O R PO RE SANO

!ur"evi#

!!!Mnogima se mo"da !ini kako je "ivot sporta#a zdrav, a "ivot glazbenika ba# suprotno od toga. Iako na prvi pogled nemaju puno toga zajedni!kog, glazba i sport su dva vrlo povezana podru!ja. Za svakog je glazbenika va"no da "ivi zdravo te preporu!ljivo da se bavi i sportom. Postoji mnogo razloga za to: mnogi puha!i i pjeva!ice bave se atletikom ili plivanjem jer na taj na!in razvijaju plu"ni kapacitet; s druge strane oni !iji su instrumenti malo te"i, poput kontrabasista, trombonista ili tubista, !esto posje"uju teretanu kao bi ostali u formi i suvereno vladali svojim glazbalom. Nije slu!ajno da su jo# stari Grci preporu!ivali mladima da kombiniraju gimnastiku i glazbu. #ak je i Bach u pohodu na grad Lübeck propje#a!io 300 km, a po uzoru na njega i na#a profesorica Vida Novoselec svakodnevno trenira brzo hodanje. Profesorica Sokolovi" je shvatila da tr!e"i mo"e obaviti vi#e poslova u isto vrijeme, dok je profesor Str!i" donedavno preferirao ronjenje i jahanje.

Profesorica Mili" ve" se vi#e od 30 godina uspinje na najvi#e hrvatske vrhove i u tome u"iva, a Marija Plentaj, profesorica harmonike i na#a biv#a u!enica, vje"bala je u teretani da bi se bolje sna#la sa svojom 14 kg te#kom dugmetarom. Naravno, sportom se bave i na#i maturanti. !!!!!!Truba! Stjepan Mesarov pet je godina trenirao ko#arku. Iako zbog #kolskih obveza tri godine ne trenira aktivno, povremeno igra za gimnazijsku ekipu. Ko#arka mu je i dalje veliki gu#t i jo# uvijek zna zabiti pokoju tricu. Ivanu Zeli", teoreti!arku, i danas bole mi#i"i od nedavnog "upanijskog #kolskog natjecanja u badmintonu, gdje je osvojila srebrnu medalju. Iako Ivana nikad nije trenirala taj sport profesorica iz tjelesnog uo!ila je njezin talent i uputila je na natjecanje. Gitaristica Maja Franje# predlo"ena je za hrvatsku jaha!ku reprezentaciju, budu"i da je dosad ostvarila brojne uspjehe u mnogobrojnim utrkama. Naravno, na sva natjecanja nosi svoju gitaru i u pauzama se priprema za prijamni ispit!

Dr"imo joj fige da „upadne” i u reprezentaciju i na akademiju! Snje"ana Ad"am se dugi niz godina bavila karateom, a njezina je zbirka medalja zbilja impresivna. Sre"om, ona ne tu!e nikog oko sebe pa smo na njene sportske uspjehe ponosni isto kao i na njeno sviranje flaute. I meni je, kao pjeva!ici, sport puno pomogao. U deset godina bavljenja plivanjem nau!ila sam pravilno disati i pravilno se dr"ati. !!!!!!Kao #to vidite, glazba i sport su savr#ena kombinacija, a na#i u!enici i profesori dokaz da se sve obveze mogu uskladiti ako za to postoji volja.

GLAZBENI SLO&ENAC

La$e selo, la$u ljudi Pi!e: Kristian Do!en Kako bismo dobili subjektivno neobojenu sliku o Glazbenoj !koli u lokalnoj zajednici, nije bilo druge do uposliti Saru H. i Martinu M. da vrebaju bjelovarskim korzom s anketnim pitanjima u jednoj i osmijehom u drugoj…mislim, osmijehom na licu, u potrazi za odgovorima na!ih sugra"ana. Rezultati su i vi!e nego zanimljivi. Ispitanici su ravnomjerno podijeljeni u mi!ljenju razlikuju li se polaznici Glazbene !kole od svojih „obi#nih“ vr!njaka, no skoro su jednoglasni u tvrdnji da je poha"anje Glazbene korisno ispunjeno vrijeme za mlade. Tako"er, vi!e od polovice ispitanika bilo je na nekom od koncerata Glazbene !kole. Na pitanje o tome !to misle o u#enicima koji uz Glazbenu idu u jo! jednu srednju !kolu, svi su slo$ni u tome kako to nije jednostavno, da oduzima dosta vremena i zahtjeva vi!e truda, ali i da su ti u#enici pametniji i nadareni. Najvi!e varijacija bilo je na upit o predmetima koji se u#e u Glazbenoj: dio upitanih je samo djelomi#no pogodio neke od predmeta, neki nisu znali re%i ni jedan, dok je bilo i krajnosti poput predmeta zvanih „!ta ja znam, neke gluposti“. U svakom slu#aju, mo$emo zaklju#iti kako je informiranost gra"ana osrednja ($alost). Nadamo se boljim rezultatima u nekoj od sljede%ih anketa.

Ilustracija: Antonio Jakup!evi"

GLAZBENI SLO(ENAC

Mikrofon koji !ivot zna%i Pi!e: Kristian Do!en Glazbeni !ivot u Bjelovaru postao je bogatiji za redovite rockkaraoke koje se odr!avaju petkom u, me"u mladim i starim rokerima (i svima onima koji se tako osje#aju), popularnom Tarkusu. Dakako, bio bi grijeh da su stari zborski baritoni, altovi i soprani propustili priliku pokazati $to znaju pred laicima, da ne ka!em obi%nim pu%anima. Nagrada od 50, kasnije 100 kuna pobjedniku nikako nije igrala ulogu u tome. Nikako. Nakon po%etne neodlu%nosti, a potaknuti neartikuliranim kri%anjem brojnih kvazipjeva%a, glazbenjaci su udarili $akom o stol i do%epali se mikrofona. Eru pobjednika u nizu zapo%eo je !enski Zeli#-&telcer duet, maestralnom izvedbom „Devojke sa %arda$ nogama“; potom mje$oviti 'ur"evi#-Horvat, %ija je prekrasna „Time of my life“ zbog tehni%kih pote$ko#a prekinuta, a time i sprije%ena pobjeda. Mu$ki, glazbeno-gluma%ki duet Jakup%evi#-Do$en svojom su „Ledenom“ zapalili publiku i tako"er pobijedili. Treba re#i kako je bilo jo$ istinskih pobjednika iz Glazbene $kole mnogo puta, no zbog pomalo blesavog pravila da pobjednici od pro$log puta ne mogu ponovno pobijediti – bili su zakinuti za taj glazbeni tron. U svakom slu%aju, mo!e se zaklju%iti kako je obraz $kole %ak i na takvim amaterskim natjecanjima, bio osvjetlan.

IPSUM: Vivamus est ipsum, vehicula nec, feugiat rhoncus, accumsan id, nisl.

Ilustracija: Antonio Jakup!evi"

GLAZBENI SLO!ENAC

De s e t! pr o b l e ma! z a! ko je!n i ! B al t a za r! r je šenja!nema Savjetuje!vas! šaman!Ivan!Reni%

Obo&avam svakodnev no tr!ati na Boriku, ali me !es to presretne rotvajler koji po istoj stazi "e%e djedicu sa "tapom, bez povodca i ko" arice. To me uvi jek prestravi pa zastanem i tra&im drvo s najni&im granama te gubim dragocjeno vrijeme. #to da u!inim? Vrijeme je novac

Rog mi zvu!i kao "argija. #ta da rad im? Hornist iliti Napalj enko

O!isti!cijevi!i!pon ekad! propuši!taj!svoj! instrument.!Ili!o di!u! Globalno!sijelo!s!p ri!om! o!rogu!koji!zvu!i! kao!

šargija.!Ako!se!u spiješ! progurati!me$u! žestokom!konkure ncijom! pri!a!poput!kokoši njca! izra$enog!od!pivsk ih! !epova,!možda!zavr šiš!u! njihovom!studiju!koj i!je,! sude%i!po!emisiji,! negdje! u!oblacima.!Takva !prilika! se!ne!propušta.

Ah,!!esto!dobivam !ovakva!pitanja.! Sre%om,!rješenje! je!vrlo!jednostavn o.! Sljede%i!put!kad! te!frendovi!zovu! van,!ti!odbij!i!odi!s e!družiti!s! djedom!i!bakom!(p azi!se!vukova!u! šumi).!To!je!jedini! na!in!da!se! riješiš!svog!stra ha!od!osoba!tre%e! dobi.!Da,!igraju!lo to,!

treba!im!beskona!n o!da!se!jave!na! telefon,!hrane!go lubove!u!parku!i!u! svakom!trenutku!u !džepu!jednog!od! šest!slojeva!odje%e !(sredinom! kolovoza)!imaju!do voljnu!koli!inu! bombona!(naj!eš%e! Werther's! Original)!za!koju!b i!trideset!godina! mla$a!osoba!bila! uhi%ena!zbog! sumnje!na!neke...! khm,!nezakonite! radnje.!Sve!je!to! zastrašuju%e,!no! starijih!ljudi!se!j edino!trebaš!bojat i! u!prometu.!A!budu% i!da!se!tvoja! situacija!ipak!kval ificira!kao! promet,!tvoj!stra h!je!racionalan.!S ! druge!strane,!tvoja !ljubav!prema! drve%u!je!pomalo!za brinjavaju%a.

GLAZBENI SLO!ENAC De!ko mi "eli stu dirati matematiku. Upomo# !!! Solo pjeva!ica

Davanje!ljubavnih! savjeta! ženama!ima!isti!u!i nak!kao! razgovaranje!sa!s vojim!ku#nim! ljubimcem!te!jedna ko!zabavno! kao!propucavanje! vlastitog! koljena,!pa!#u!ti!re #i!što!#eš,! kao!i!svaka!žena ,!u!initi!u!toj! situaciji.!Predloži !mu!vezu!na! daljinu,!koja!#e!to talno! funkcionirati!zbog !vaše!

savršene!i!bezuvj etne!ljubavi.!On! #e!pristati!jer!# e,!kao!i!svaki! drugi!muškarac,! jednostavno! odsutno!odgovarat i!s!„da“!ili! „aha“,!dok!zapravo! razmišlja!je! li!mu!ve#i!životni! uzor!Arnold! Schwarzenegger!i li!Steven! Seagal.!Kad!ode!n a!faks,!na$i! nekog!kul!de!ka!(z na!i,!gusara! ili!ninju).!Kad!ovaj! završi!faks,! vrati!mu!se!oduš evljena!što!je! postao!Nobelovac!i !zaradio! milijune.!Živjet!#e te!zauvijek! sretni!zajedno.

Cura mi je solo-pjev a!ica. Upomo#!!! Klarinetist koji #e ako ne pro$e na prijem nom, upisati matematiku

Ma!hajde,!siguran !sam! da!nije!toliko!loša .!Ako! po!ne!pjevati!u!dr uštvu,! pridruži!joj!se,!ka snije!

#eš!objasniti!da!j e!ona! sve!falšala.!Ali!zna š!da! je!pretjerala!kad! po!ne! tvrditi!da!je!jedn om! svojim!glasom!ra zbila! sve!plasti!ne!!aš e!u! prostoriji.!Onda!je ! pošalji!da!nedjeljo m! pjeva!u!crkvi.!Savr šeno! #e!se!uklopiti.

Te% ka su vremena, jo% domsko dijete, pa da sam puno ne filozofiram, daj po% alji ne% t para! Bre

Cijenim!iskrenost ,!ali!dobru! pri!u!još!više.!Mo rat!#eš! se!više!potruditi! za!taj! dodatni!novac!(koj i!bi,! siguran!sam,!potr ošio!na! knjige).!I!origina lnosti! malo!molim.!Nikakvo !

kupovanje!cigla!ili !sedmero! djece!koja!trebaju !kod! zubara!ne!dolazi!u !obzir.! Pri!a!mora!imati! minimalno! 400!stranica,!ja!m oram! biti!glavni!lik!(su perheroj! koji!ima!mo#!da! koristi! bilo!koju!mo#!ika d)!te! mora!biti!ekraniz irana,!i!to! u!digitalnoj!3D!te hnici.

GLAZBENI SLO!ENAC Imam problem. Kad god sjednem za klavir, nesvjesno zasviram "Njema#ku pjesmicu" od $ajkovskog. Za! to se to doga%a i kako da prestanem? &i! ko

Treba!ti!tri!decilit ra! jednorogove!krvi,!uv ojak!kose! plavokose!djevice,! dva!oka! Kiklopa!(znam!da! ima!samo! jedno,!ali!tebi!treba ju!dva)!i! tri!svinjska!papka .!Kad!si! sve!to!uspješno!s akupio,! zadnjeg!#etvrtka !prvog! mjeseca!nakon!go dišnjice! prošlogodišnjeg!lipa njskog!

uštapa,!odi!do!ob ližnjeg! proplanka.!Jednoro govom! krvlju!nacrtaj!$ajk ovskog!te! mu!napravi!kosu!i! postavi!o#i! na!njihova!mjesta! (ako!baš! nikako!ne!možeš! do"i!do!dva! Kiklopova!oka,!$a jkovski! može!biti!i!gusar, !no!ne! mogu!garantirati !da!"e! efekti!tog!#ina!bit i!isti!kao! onog!pravog).!Tr# i!u!krug! Imam i ja onda pro oko!njega,!pritom blem. !se! Kad god sjednem za klavir sviram okre"u"i!oko!sebe .!Pri!tome! Te! anj, i to u sva kom duru i molu. moraš!žonglirati! Pomozi mi jer "e pro svinjskim! fesorica papcima.!A!da!bi!s poludjeti. tvar! stvarno!funkcionir ala,!moraš! naglas!citirati!Bi Bre bliju!na! njema#kom.!Unatr ag. To!je!razumljivo.! Nitko!ne!voli! slušati!isti!reperto ar!desetke! puta,!pa!#ak!i!k ad!se!radi!o! svima!omiljenom!T ešnju.!Vrijeme! je!da!prestaneš.! S!durovima!i! molovima,!naravno.!U vedi!stare! na#ine,!pentatonik u!i!istarsku! ljestvicu.!Tu!i!tam o!ubaci!koju! modulaciju,!možda !neki!six! ajoutee!i!eto!ti!ve selja.!A!kad!

i!to!sve!iscrpiš! (što!"e!se! teško!dogoditi,!osi m!u!slu#aju! da!odlu#iš!pasti!k oju!godinu),! uvijek!možeš!na!m obitel!prebaciti! cijele!diskografije! Dare! Bubamare,!Bra"e!b ez!ga"a,!Mice! Trofrtaljke!te!nei zostavnih! Mare!i!Lole,!#iji! "e!tekstovi! donijeti!mir!u!svije tu,!a! milozvu#ne!solo!di onice!na! dugmetari!"e!nahr aniti!gladne.! Drugim!rije#ima,! ispunit!"e!se! najiskrenije!želje! svih!manekenki! svijeta.

GLAZBENI SLO!ENAC Profesor ne voli kad mu ne do! em na nastav u... A kad do! em - poludi ! Pomozi!!! Hornist

U"i!iz!primjera! gospodina!Tešnja !gore.! Tešanj!je!tak!pro šli! utorak!da!nemreš!

bilivit,!buraz.!Pa!t i! prati!glazbene!tre ndove! i!umjesto!zada#a! iz! harmonije!sviraj!i !pjevaj! najnovije!hitove!s!to p! liste!Radio!Banovine .

Na zboru "esto fal %am. Kako da se po"e%ljam, da se ne primijeti fal%?!

Ah,!zna"i!ti!si!cura ! (de"ko?)!onog!kla rinetista! koji!#e,!ako!ne!p ro!e!na! prijemnom,!upisati ! matematiku?!Ne!b rini,!nitko! ne!primje#uje!da!f alšaš.! Ali!u!pravu!si,!da!! bi!u! potpunosti!iskorijen ila! šanse!da!itko!pri mijeti!

U posljednje vrijem e ne mogu vje$bati violinu, jer sam uspostavio intimne odnose s gudalom, pa mi je $ao tro%iti ga. Kako da odsvir am za ispit?!

Osim!što!ispit!u!g lazbenoj! nije!ni!približno!t voj!najmanji! problem,!smatram !da!si! fulao!karijeru.!N e!brini!o! ispitu!iz!violine.!T voja!sudbina! ionako!ne!leži!u!g lazbenim! vodama,!ve#!u!nje ma"koj! porno!industriji.!S vojim! inovativnim!idejama !bit!#eš! muza!svim!njihovim !kreativnim! direktorima.

tvoje!falšanje,!treb a!ti! nova!frizura.!I!p ostoji! samo!jedna!koja!#e ! zasigurno!riješiti! sve!tvoje! probleme!–!naprav i!si! fudbalerku!pa!falš aj! kol'ko!te!volja.!A li!zašto! stati!na!tome?!O farbaj! kosu!u!rozu!boju.! Može!i! zelena.!Ma!zaprav o,!može! biti!bilo!koja!boja ,!samo!da! se!ina"e!ne!može! na#i!u! prirodi.

GLAZBENI SLO!ENAC

Prijatelji u nevolji

Crta: Maja Franje!

horoskop

GLAZBENI SLO!ENAC

Pi#u: Martina $ur%evi! i Ivana Zeli!

Posao: Trgnite se! Obveze koje vam slijede dovest !e vas do ruba živaca ako ne po"nete odmah raditi. Ponekad si dajte oduška hranom. Ljubav: Odbojni ste osobama suprotnog spola. Možda previše jedete? Zdravlje: Odbojni ste osobama suprotnog spola. Možda previše jedete? Glazba: Ovo je teška glazbena godina za vas. Instrument !e vam stalno ispadati iz ruke. Savjet godine: Pijte puno "aja!

Posao: Vježbajte malo strogo!u, dobro bi vam došlo. Ljubav: Razmislite što zapravo želite od voljene osobe. Zdravlje: Pazite na skliske kolnike, pogotovo u zimsko vrijeme. Vaša kralježnica !e vam biti zahvalna. Glazba: Tre!a nota u petom taktu Mozartovog koncerta vam je zasigurno malo niska. Savjet godine: Klonite se komaraca!

Posao: Nije baš zgodno što sve uvijek radite u zadnji "as, ali s obizrom na vašu nadarenost uspjet !ete u svemu. Ljubav: Sre!a vas "eka ako mislite nešto i poduzeti. Zdravlje: I dalje se nastavite baviti sportom i sve !e biti dobro. Glazba: Prestanite zaboravljati svoj instrument uokolo! Savjet godine: Uvijek ustrajte na svom putu.

Posao: Ne!e biti mogu!e ostvariti sve što ste zamislili zbog vaših postupaka iz prošlosti. Ljubav: Ako ništa drugo, bar se sami uvjerite da vam je dobro. Zdravlje: Plu!a i jetra u raspadu. Glazba: Po"nite pisati zada!e iz harmonije. Savjet godine: Po"nite u"iti.

Posao: Ovo je vaša godina uspjeha! Sve !e i!i to"no onako kako ste si zamislili! Ljubav: Malo otvorenosti u razgovoru vam ne bi škodilo, ali za sad je sve u redu. Zdravlje: Naspavajte se kona"no. Glazba: Ovo !e biti jedna od najboljih glazbenih godina za vas. Sami uspjesi na vidiku! Savjet godine: Uživajte u životu!

Posao: Iako sumnjate sami u sebe, možete ostvariti ono što želite, samo morate pokazati svoj talent i volju. Ljubav: Nije baš bajno, ali ako se potrudite bit !e sve u redu. Zdravlje: Ne bi škodio posjet okulistu. Glazba: Nasvirat !e te se i napjevati! Savjet godine: Podijelite svoje probleme s prijateljima.

GLAZBENI SLO!ENAC

Posao: Dosadašnje uspjehe ste postigli upornim radom, pa !e se tako nastaviti i u vašoj budu!nosti. Držite se mota: sve se može kad se ho!e! Ljubav: U posljednjih nekoliko mjeseci stalno pokazujete sklonost prema starijim osobama suprotnog spola. Vrijeme je da na"ete nekoga svojih godina! Zdravlje: Nizak rast može biti posljedica raznih genskih bolesti. Posjetite svoga lije#nika. Glazba: Osobe koje sviraju ži#ane instrumente u narednoj godini mnogo !e napredovati, dok !e se puha#i nažalost prepustiti nekim drugim užicima koji definitivno nisu sviranje i vježbanje. Savjet godine: Odrastite!

Posao: Ova godina !e biti godina promjene za vas. Promijenit !ete okolinu i op!enito na#in funkcioniranja u toj okolini. Ljubav: Ne povodite se za onom „mla"e je sla"e“. Zdravlje: $uvajte dobar glas! Glazba: Mogli biste pripaziti na to konstantno kašnjenje na zbor. Savjet godine: Odlu#ite se kona#no koji su vam prioriteti u životu.

Posao: Krajnje je vrijeme da se primite posla ako doista želite uspjeti u životu. Ljubav: Pazite da slu#ajno ne povrijedite onoga koja volite, moglo bi vam se obiti o glavu. Zdravlje: Pazite što jedete. Glazba: Pomirite se s #injenicom da niste stvoreni za pjeva#a/pjeva#icu i po#nite se baviti onime što vam stvarno ide. Savjet godine: Pazite na svoj instrument!

Posao: Sve što volite i želite možete i ostvariti! Osobita naklonjenost zvijezda za sve one koji žele upisati raznorazne akademije. Ljubav: Za one koje su u vezama slijedi razdoblje u kojem !e otkrivati nove ljepote veze. Za slobodne: kako bi se nešto moglo dogoditi ako ne mislite ništa poduzeti? Zdravlje: Pazite što jedete pod pauzama u glazbenoj. Previše unošenja ma"arica [kola#i] u vaš organizam može biti štetno. Glazba: Pjeva#i i svi instrumentalisti na ži#anim instrumentima doživjet !e procvat vlastitog muziciranja! Teoreti#ari, žao nam je. Savjet godine: Otputujte na neko lijepo i egzoti#no mjesto, npr. u Bosnu.

Posao: O#ekuje vas puno posla ako želite dosti!i cilj koji ste si postavili. Ljubav: Zvijezde umiru od smijeha. Zdravlje: Po#nite vježbati jer koli#ine hrane koje unosite u organizam nisu baš normalne. Glazba: Uživajte u glazbi punim plu!ima ili ušima ili ve! nekim tre!im organom. Savjet godine: Držite se svojih stajališta kao i do sad.

Posao: Nikad ne!ete uspjeti ako ne iskoristite talente koje imate. Ljubav: Bit !e bolje. Zdravlje: Problemi s jetrom i mozgom. Glazba: Ribe su jedan od najtalentiranijih znakova za glazbu. Zato primite se svog instrumenta i dokažite to! Savjet godine: Mislite pozitivno!

Ilustracije: Antonio Jakup#evi!

Trythonus Diabolus in musica 16/2010. Glazbena !kola Vatroslava Lisinskog Bjelovar Redakcija: Trythonus, V. Lisinskog 1, Bjelovar Tel./fax: 043 244 416 E-mail: trythonus@gmail.com GLAVNA UREDNICA: Alida Sokolovi" UREDNI#TVO: Antonio Jakup$evi", Ivan Horvat, Martina %ur&evi", Ivana Zeli" i Alida Sokolovi" SURADNICI U OVOM BROJU: Sara Hosni, Martina Maru!i", Ana Sudarevi", Renato Palatinu!, Ivan O!kera, Maja Franje!, Ivan Reni", Kristian Do!en i Marija Plentaj ILUSTRACIJE: Maja Franje! i Antonio Jakup$evi" FOTOGRAFIJE, UNOS TEKSTA I LEKTURA: svi NISU SPAVALI ZBOG TRYTHONUSA: svi SKORO SE ONESVIJESTILA U 03:46: Marija Plentaj FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI (Uredni!tvo Trythonusa 15): Marija Plentaj FOTOGRAFIJA NA ZADNJOJ STRANICI: Ivana Zeli" OBLIKOVANJE I GRAFI'KA PRIPREMA: MacPlentay Inc., Bjelovar TISAK: kod ku"e je najbolje d.o.o. SADR(AJ: NAKLADA: 15+ Save Our Schools..........1 Predstavljamo vam........2 Na!e !kole listovi.........14 Vivant professores!......32 Glazbeni slo)enac.......38

urednica

grafi!arka