site analysis /// Zagreb

STUDIO I

Urbanistička dionica - ak.god. 2010/2011 /// mentor - prof. Zlatko Karač asistentica - Mojca Smode /// demonstrator - Alen Žunić student - Konstantin Kaminskiy

ANALIZA POSTOJEČEG STANJA /// ANALIZA PLANSKE DOKUMENTACIJE PROBLEMSKA KARTA URBANISTIČKI UVJETI ANALIZA VOČARSKOG NASELJA

R=10 km

R=1.25km

R=2.5 km

R=5 km SPOMEN PODRUČJE

DOTRŠĆINA

MIROGOJ

m 10 k

GROBLJE MIROŠEVAC

MAKS MIR

POVIJESTNO SREDIŠTE

ŠKOLA DJEĆJI VRTIĆ XV. GIMNAZIJA

AUTOBUSNI TERMINAL

GLAVNE CESTE

I MAKSIMIR

STADION MAKSIMIR

Parcela za projektiranje

Terapijsko jahanje

Park Maksimir

Stambena izgradnja Potok

Autibusna stanica i djeće igraliste

Kolni ulaz u parcelu

Pješački ulas kroz most

M 1:5000 Zona obuhvata je nepravilnog oblika najveće dužine 187 metara te najveće širine 183 metara

Visinska razlika od najnižeg do najvišeg dijela parcele je 12 metara, odnosno od 158 do 170 metra nadmorske visine

Sa sjeverne strane parcela je ograničena postojećim protokom

2.68ha2.68ha2.68ha2.68 ha2.68ha2.68ha2.68ha2.

68ha2.68ha2.68ha2.68ha 2.68ha2.68ha2.68ha2.68 ha2.68ha2.68ha2.68ha2.

68ha2.68ha2.68ha2.68ha 2.68ha2.68ha2.68ha2.68 ha2.68ha2.68ha2.68ha2.

68ha2.68ha2.68ha2.68ha 2.68ha2.68ha2.68h8ha2.

68ha2.68ha2.68ha2.68ha P o s t o j e ć e s t a n j e p o d r u č j a „ G o r n j i B u k o v e c “ / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / 2.68ha2.68ha2.68ha2.68

Većina drveća se nalazi na sjevernom djelu parcele, što omugućuje zaštitu od hladnog sjevernog vjetra

U zoni obuhvata već su izgrađeni dvije stambene jedinice, koji su smešteni kod kolnih ulaza u naselje

mentor - prof. Zlatko Karač /// asistentica - Mojca Smode /// demonstrator - Alen Žunić /// student - Konstantin Kaminskiy

Međusobno uspoređivanje različitih prirodnih uvjeta te umjetničkih struktura Analiza proučava parcelu radiusa 300 metara od centra zone obuhvata Prosječna brzina čovjeka 4km/sat, odnosno 300 metara je moguće proći za 5 minuta

zelenilo

+postojeća izgradnja

+prometna mreža

Prikaz insolacijskih zahtjeva

prometna mreža

+zelenilo

+vodna mreža

+postojeća izgradnja

Ukupna sinteza svih slojeva

postojeća izgradnja

+zelenilo

+vodna mreža

+prometna mreža

+zelenilo

+postojeća izgradnja

+prometna mreža

60

0

m

+vodna mreža

vodna mreža

Analiza područja „Gornji Bukovec“ /// Urbanistička dionica - Studio I - ak.god. 2010/2011 /// mentor - prof. Zlatko Karač - asistentica - Mojca Smode - demonstrator - Alen Žunić /// student - Konstantin Kaminskiy

ANALIZA POSTOJEČEG STANJA

URBANA PRAVILA

KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

STAMBENA NAMJENA

ŠPORT S GRADNJOM

MJEŠOVITA NAMJENA PRETEŽITO STAMBENA

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - SOCIJALNA JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - PREDŠKOLSKA JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - ŠKOLSKA

JAVNE ZELENE POVRŠINE - JAVNI PARK

ŠPORT BEZ GRADNJE

1.9 2.2 2.3 2.10 2.12 3.2

ZAŠTIĆENI I EVIDENTIRANI DIJELOVI PRIRODE

zaštita, održavanje i njegovanje parkova i pakr-šuma Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog podračja Zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog, središnjeg i istočnog dijela podsljemenskog podračja - povijesna urbana cijelina i kontaktno područje Uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene Uređenje zaštitnih zelenih površina

Suma Krajobraz

Spomenik parkovne arhitekture - park Maksimir

Nova regulacija na neizgrađenom prostoru

Opće odredbe, tematske odredbe i „urbana pravila“ za zonu 2.2. (GUP-a Grada Zagreba, razni članci): minimalne površine parcela za. samostojeće građevine 600 m2, polugrađenu 450 m2, ugrađenu građevinu (ukljičivo i niz, te atrij) 150-300 m2, ovisno o katnosti individualna stambena građevina može imati do max. 3 stana max. Kig za: samostojeću građevinu 0,3; poluugrađenu 0,4; ugrađenu 0,5 max. Kis za: samostojeću građevinu 0,6; polugrađenu i ugrađenu 0,8 min. prirodni teren na parceli 40% max. katnost: 3 nadzemne etaže (P+1+Pk) pri čemu potkrovna etaža može biti i uvučeni kat sa 75% zatvorenog dijela tlocrta pomoćna građevina smještena iza GC glavne građevine min. udaljenost GC od RC je 5 m min. udaljenost građevine od međe sa susjednom parcelom je 3(1)m (ovisno o otvorima na bočnim pročeljima) Javni sadržaji predviđeni GUP-om u susjednim prostorima izvan granice obuhvata: obavezan je uređeni predvrt sa zelenilom (D) društvena namjena: Centar za terapijsko jahanje 'Krila' S od područja min. 2 PGM/stanu (smještaj na parceli, od toga 50% u garaži) + 0,2 obuhvata PGM/stanu za javne potrebe u koridoru ulice ili uz trgovinu dnevne opskrbe (R1) sportsko-rekreacijska zona s mogućnošću gradnje S od područja min. širina kolnog pristupa/ulaza u parcelu 3 m, neposredno s javne obuhvata prometne površine (Z) zaštitno zelenilo na više područja u okolici min. širina uličnog koridora je 9 m min. širina kolnog traka je 2,75 (3) m min. širina biciklističke staze je 1 (1,6) m + 0,75 zaštitno ukoliko je uz kolnik A n a l z a p l a n s k e d o k u m e n t a c i j e / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g -o d . 2 0 1 0 / 2 0 1 1 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y Namjena/sadržaji određena je GUP-om kao stambena (S), individualne tipologije izgradnje (moguće je planirati: slobodnostojeće kuće, polugrađene i ugrađene kuće, stambene nizove, atrijske strukture, „urbane vile“ i sl.).

Osim parcela za stambenu izgradnju, treba predvidjeti i: trgovinu za dnevnu opskrbu (parcela do 1000 m2); moguće i kao lokal u većoj obiteljskoj kući perivoj naselja s malim dj. Igralištem (parcelu dimenzionirati prema normativu 4m2/stanovniku) prostor(e) za postavu: kioska, telefonske govornice, kontejnera za reciklažni otpad, trafostanice (sve neposredno dostupno s prometne površine; može biti i objedinjeno na jednoj zajedničkoj „komunalnoj“ parceli) ulične/komunikacijske koridore (kolni, biciklistički i pješački promet, te javna parkirališna mjesta)

M 1:10000

N E G A T I V N O Protok - blizina podzemnih voda Terapijsko jahanje - obavezno stvaranje osobnog puta preko naselje područje sa neugodnim za gradnju kosim terenom postojeći ulazni kolni koridori nisu dovoljne širine i opremljenosti Protok - ugodna mikroklima_šetnica i rekreacija uz protok

neplanska gradnja, loši komunalni i infrastrukturni uvjeti

Stanica busa - brza veza sa gradom blizina velikog zelenog područja koje stvara ugodnu mikroklimu i omogućava rekreaciju most preko protok - mogući pješački ulaz u naselje lijepe vizure na Sljeme Terapijsko jahanje - dodatni zanimljivi sadržaj zeleni pojas omogućava zaštitu od sjevernih vjetrova dva kolnih ulaza smanjuju moguću guzvu tijekom izlaza/ulaza u naselje moguće stvaranje zanimljivog zelenog perivoja na kosom terenu

P O Z I T I V N O Problemska karta za područje „Gornji Bukovec“ /// Urbanistička dionica - Studio I - ak.god. 2010/2011 /// mentor - prof. Zlatko Karač /// asistentica - Mojca Smode /// demonstrator - Alen Žunić /// student - Konstantin Kaminskiy

3

OGRANIČENJA, NORMATIVI I URBANISTIČKI PARAMETRI

3

max. visina / etažnost PPo+P+1+Pk (Pk je potkrovlje u kosom ili zaobljenom krovu ili uvučeni zadnji kat s ravnim krovom sa zatvorenom površinom do max. 75%)

prema čl. 6. - [nagib kosog krova max. 35°; potkrovni nadozid do max. V 120 cm]

udaljenost GC od RC min. 5 m (ili prema „lokalnim uvjetima“ odnosno susjednoj izgradnji)

min 9

3

5

min P građevne čestice za samostojeću građevinu je 600 m2 (zadana čestice je P = 841 m2)

max. GBP 400 m2

max. Kig = 0,3 (30%) za samostojeću građevinu

max. Kis = 0,6 za samostojeću građevinu

min. prirodni teren 40% površine građevne čestice

10%

max Kig - min katnost

max Kig - min katnost

max Kig - Kis 0.4

max Kig - min katnost

max Kig - min katnost

max Kig - min katnost ukopan u teren

max Kig - max Kis - max katnost max Kig - max Kis - max katnost

max Kig - max GBP

max Kig - max Kis

max Kig - Kis 0.8 - max katnost

max Kig - max Kis - max katnost

minimalne površine parcela za. samostojeće građevine 600 m2

polugrađenu 450 m2, ugrađenu građevinu (ukljičivo i niz, te atrij)

150-300 m2

individualna stambena građevina može imati do max. 3 stana

max. Kig za: samostojeću građevinu 0,3; poluugrađenu 0,4; ugrađenu 0,5

max. Kis za: samostojeću građevinu 0,6; polugrađenu i ugrađenu 0,8

max. katnost: 3 nadzemne etaže (P+1+Pk) pri čemu potkrovna etaža može biti i uvučeni kat sa 75% zatvorenog dijela tlocrta pomoćna građevina smještena iza GC glavne građevine

min. udaljenost GC od RC je 5 m

min. udaljenost građevine od međe sa susjednom parcelom je 3(1)m (ovisno o otvorima na bočnim pročeljima)

obavezan je uređeni predvrt sa zelenilom

A n a l z a r a z l i č i t i h t i p o v a s t a m b e n i h j e d i n i c a / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y

0.2

6/

.2 g0

Ki

5

s Ki

0.3

4/

.2 g0

Ki

.34

0 is

9/K

.0 g0

6

s Ki

0.4

Ki

/

.1 g0

Ki

.36

0 is

is

9/K

.0 g0

6 0.3

Ki

1/K

.2

g0

Ki

6

is

i

/K

.41

g

0

Ki

K .1/

.3 s0

3 0.2

g0

Ki

9

s Ki

0.3

1/

is

.2 g0

0.3

Ki

4/K

g Ki

0.0

.41

0 is

is

4/K

.2 g0

3 0.4

Ki

4/K

g Ki

0.2

4

2

2

2 0m m 4 2 = 8 43 5m m = 3 4 x 2 4m m x 2 18 a l ce nju r pa rad ag z ina

i

/K

g

Ki

6 0.2

.5 s0

rš

v po

is

/

7 0.4

g Ki

/K

.3 g0

s Ki

Ki

2

24

me

5/

.2 g0

Ki

ta

ra

a

tar

e 8m

1

s Ki

0.4

0.3

0.5

Urbanistički uvjeti za parcelu kući /// Urbanistička dionica - Studio I - ak.god. 2010/2011 /// mentor - prof. Zlatko Karač /// asistentica - Mojca Smode /// demonstrator - Alen Žunić /// student - Konstantin Kaminskiy

6

s Ki

2

parcela 24m x 26m = 624m 2 površina za gradnju 18m x 18m = 324m

2

parcela 24m x 35m = 840m 2 površina za gradnju 18m x 27m = 459m

46

s Ki

36

0.

s Ki

/ 29

g

Ki

0.

g

Ki

0.

is

K 9/

0.

g

Ki

0

.4

s0

g

0.

0.

44

0

K 9/

g

Ki

41

g

Ki

0.

g

Ki

0.

g

Ki

0.

0

s Ki

0.

0.

/

0.

K 38

s0

is

0.

0.

K 7/

2

g

Ki

0.

41

0.

6/

2

g Ki

s Ki

31

ig

39

/

3 .2

9/

Ki

/ 43

40

s Ki

41

0.

3 .4

/

23

0.

s Ki

2

g Ki

46

s Ki

0.

0

0

g

i /K

26

g

Ki

.4

s0

Ki

/

0.

9

s0

i /K

4 0.

0.

.3

i /K

0.

s Ki

27

26

g

0.

K

2 .3

.

Ki

i /K

31

ig

47

s0

i /K

17

Ki

0.

6

.4

s0

1

2

g Ki

0.

/ 15

52

is

2

parcela 24m x 44m = 1056m površina za gradnju 2 18m x 36m = 648m

s Ki

/

24

ig

0.

0.

K

35

g

Ki

0.

39

/

23

0.

s Ki

g

Ki

35

is

0.

0.

g

Ki

s

Ki

3/

s

Ki

/ 26

g

Ki

31

2 0.

48

0.

4 0.

g

Ki

0.

g

Ki

2

i /K

19

. s0

g

Ki

Ki

9/

0.

.3

s0

42

2 0.

0.

s Ki

/

31

7

K 7/

1

g Ki

0.

/

24

0.

s Ki

0.

38

0.

0.

/

27

g Ki

s Ki

U r b a n i s t i č k i u v j e t i z a r a z l i č i t e p a r c e l e k u ć a / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y

ANALIZA TIPOVA STAMBENIH JEDINICA Proućavanje različitih tipova stambene izgradnje prema njihove orijentacije

M 1:2000

samostojeća jednostambena kuća

niz jednostambenih kuća

površina parcele - 600 m2, max. Kig - 0.3 = 180 m2

površina parcele - 300 m2, max. Kig - 0.5 = 150 m2

poluugrađena jednostambena kuća

niz jednostambenih kuća s «atrijem»

površina parcele - 450 m2, max. Kig - 0.4 = 180 m2

površina parcele - 150 m2, max. Kig - 0.5 = 75 m2

A n a l z a r a z l i č i t i h t i p o v a s t a m b e n i h j e d i n i c a / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y

m 10 k

Klinika

Medicinski fakultet Voćarsko naselje u Zagrebu građeno je od 1962. godine prema idejnom rješenju iz 1961. godine te planu i projektima nizova ugrađenih obiteljskih kuća arhitekata Mirka Maretića i Vladimira 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 Ivanovića

6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha163m 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 6ha2.36ha2.36ha2.36ha 2.36ha2.36ha2.36ha2.3 151m 6ha2.36ha2.36ha2.36ha

Voćarsko naselje

Klinika 75 st/ha

ŠRC Šalata

Položaj stambenoga naselja je razmjerno blizu gradskoga središta, na južnoj padini Zagrebačke gore, sjeverno od Vlaške i istočno od Vončinine ulice te jugozapadno od Voćarske ceste.

Visinska razlika od najnižeg do najvišeg dijela južne padine je 12 m, odnosno od 151 do 163 metra nadmorske visine.

Površina stambenoga naselja iznosi 2,36 hektara i podijeljena je na stambenu zonu površine 1,53 hektara zonu planiranu za osnovnu školu i društveni dom, koje površina iznosi 0,64 hektara zonu skupnih garaža izgrađenih na površini od 0,19 hektara.

Zemljište stambenoga naselja izduženog je i nepravilnog oblika najveće dužine 264 te najveće širine 105 metara. Broj stambenih jedinica po hektaru ukupne površine stambenoga naselja iznosi 25, iz čega slijedi 75 stanovnika po hektaru stambenog naselja, odnosno 183 stanovnika u stambenom naselju.

0

100

200

Benzinska postaja

Crkva Sv. Petra

shopping centar

Postojeće stanje područja „Gornji Bukovec“ /// Urbanistička dionica - Studio I - ak.god. 2010/2011 /// mentor - prof. Zlatko Karač /// asistentica - Mojca Smode /// demonstrator - Alen Žunić /// student - Konstantin Kaminskiy

Klinički bolnički centar Šalata

javni sadržaji Prateći sadržaji stambenoga naselja jesu, uz ranije izgrađen društveni dom, planirana osnovna škola, zatim trafostanica i skupna garaža te planirano dječje igralište.

Osnovna škola planirana uz društveni dom koji je izgrađen prije stambenoga naselja. Postavom planirane osnovne škole između kolnog i pješačkog ulaza u stambeno naselje roditeljima je olakšano praćenje djece u i iz osnovne škole, ali i korištenje osnovne škole djeci koja stanuju izvan stambenoga naselja. Osim navedenoga, postava planirane osnovne škole između gradske prometnice i nizova ugrađenih obiteljskih kuća štiti stambeno naselje od gradske vreve, što pridonosi mirnom ugođaju i kvaliteti stanovanja u stambenom naselju.

U stambenom naselju nije izvedeno planirano dječe igralište u južnome dijelu stambenoga naselja. Na površini stambenoga naselja planiranoj za osnovnu školu izgrađen je dječji vrtić.

tipologija Arhitektonsko oblikovanje nizova četveroetažnih ugrađenih obiteljskih kuća ujednačeno je pa je time postignut prepoznatljiv i skladan izgled stambenoga naselja.

koncept

Tipizirane ugrađene obiteljske kuće prizemne su na strani predvrta i katne na strani vrta. Jednostrešni krovovi pokriveni salonitom jesu i iznad prizemnog i iznad katnog dijela, a nagnuti su prema predvrtu odnosno vrtu.

Pročelja imaju naglašene vijence i podnožja te uvučene parapete obložene drvom, te prozore i natprozornike obojane svjetlijom bojom od ostatka pročelja. Iznad ulaza iz predvrta jesu ravne nadstrešnice, a iznad izlaza u vrt postavljena je pergola.

Orijentacija je većine ugrađenih obiteljskih kuća u niz, kao što je već navedeno, sjever-jug, a samo u nizu zapadno od sabirne ulice orijentacija je istok-zapad. Izmicanje dijela ugrađenih obiteljskih kuća od jugozapada prema sjeveroistoku u nizu zapadno od sabirne ulice ima nepovoljan utjecaj na osunčanje zapadno orijentiranih prostorija u tome nizu.

Tipizirane ugrađene obiteljske kuće neto površine 70 m2, odnosno 93 m2 bruto površine, sastoje se od vjetrobrana, blagovaonice, kuhinje i ostave u prizemnom dijelu, ispod kojeg je podrum, zatim od upuštenoga dnevnog boravka iz kojeg se izlazi u vrt, te od dvije spavaonice, terase, kupaonice i nužnika na katu iznad dnevnoga boravka, a sve je povezano stubama u središnjem dijelu tlocrta, koje su osvijetljene prozorima na mjestu podjele kosih krovnih ploha na višu i nižu.

Tipologija stambene izgradnje primijenjena u stambenom naselju jest niz ugrađenih obiteljskih kuća s četiri etaže bez ograda. Odabranom tipologijom stambene izgradnje maksimalno je iskorišteno zemljište na južnoj padini, koja osigurava dobro osunčanje nizova. U stambenom naselju izgrađeno je pet nizova tipiziranih ugrađenih obiteljskih kuća s ukupno 61 stambenom jedinicom.

Tlocrtno izmicanje u nizu ugrađenih obiteljskih kuća obogaćuje oblikovanje i smanjuje monotoniju niza, a isti je slučaj i s blagim upuštanjem u niz ugrađenih obiteljskih kuća Nizovi ugrađenih obiteljskih kuća mogu se podijeliti na dvije podcjeline.

Prvu podcjelinu čini jedan niz ugrađenih obiteljskih kuća orijentiranih u smjeru istok-zapad. Niz je usporedan s blago zakrivljenom sabirnom ulicom. U ugrađene obiteljske kuće ove podcjeline pristupa se s istoka.

Drugu podcjelinu čine četiri niza ugrađenih obiteljskih kuća orijentiranih u smjeru sjever-jug. Nizovi prate tri zakrivljene stambene ulice, okomito postavljene u odnosu na sabirnu ulicu. U ugrađene obiteljske kuće ove podcjeline pristupa se sa sjevera.

Bitna obilježja urbanističkog rješenja jesu i skupne garaže uz kolni ulaz u stambeno naselje, čime je smanjen udio kolnoga prometa u stambenom naselju P o s t o j e ć e s t a n j e p o d r u č j a „ G o r n j i B u k o v e c “ / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y

Prometni sustav stambenoga naselja riješenje, u skladu s konfiguracijom zemljišta, jednom sabirnom ulicom na koju su povezane kratke stambene ulice s T-okretištima na krajevima. Uz kolni ulaz u stambeno naselje izgrađeno je 28 garaža u dva sklopa sa po dva niza od sedam garaža. Takvom postavom garaža omogućeno je stanovnicima da na toj ulaznoj točki u stambeno naselje parkiraju automobile i nastave kretanje po stambenom naselju kao pješaci.

U stambenom naselju planiran je spori kolni promet s minimalnim brojem vozila.

Stambeno je naselje pješački povezano Rikardovim stubama s Vončininom ulicom i pješačkom stazom s istočne strane planirane osnovne škole s Voćarskom cestom, a jedna kolno-pješačka površina vodi i do padine južno od stambenoga naselja.

promet

današnje stanje Dograđjena je ulična mreža na krajevima stambenih ulica, koje su međusobno spojene te više nisu slijepe, kao što su izvorno bile planirane.

U stambenom naselju nije izvedeno planirano dječe igralište u južnome dijelu stambenoga naselja. Na površini stambenoga naselja planiranoj za osnovnu školu izgrađen je dječji vrtić.

Dograđena je jedna garaža ispod predvrta najistočnije parcele u najsjevernijem nizu ugrađenih obiteljskih kuća orijentiranih u smjeru sjever-jug.

Manji je broj ugrađenih obiteljskih kuća obnovljen ili dograđen, a treba još spomenuti i promjenu stolarije, ugradnju staklenih blokova u prozore iznad stuba, sadnju živice i postavu ograda na granicama parcela ugrađenih obiteljskih kuća, no ipak ne narušava ukupan dojam skladne cjeline stambenoga naselja.

Arhivski izvori /// časopis Prostor Vol. 16 [2008] No. 1(35) / Ivan Mlinar; Jesenko Horvat / Urbanističko-arhitektonska obilježja Voćarskog naselja u Zagrebu /// Internet P o s t o j e ć e s t a n j e p o d r u č j a „ G o r n j i B u k o v e c “ / / / U r b a n i s t i č k a d i o n i c a - S t u d i o I - a k . g o d . 2 0 1 0 / 2 0 11 / / / m e n t o r - p r o f . Z l a t k o K a r a č / / / a s i s t e n t i c a - M o j c a S m o d e / / / d e m o n s t r a t o r - A l e n Ž u n i ć / / / s t u d e n t - K o n s t a n t i n K a m i n s k i y