BJELOVAR – 267 GODINA MU JE TEK

Bjelovar je smješten podno obronaka Bilogore i čini sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije. Prostire se na površini od 187,701 km² na kojoj prema popisu stanovništva iz 2021. živi 36,433 stanovnika. Povijest Bjelovara može se pratiti od prapovijesti i antike o čemu svjedoče pronađeni povijesni i arheološki nalazi. U razdoblju srednjeg vijeka na širem području grada postojale su župe i naselja u kojima su se održavali trgovački sajmovi. Značajniji razvoj Bjelovara povezan je s ratovima s Osmanlijama i nastankom Vojne krajine kao obrambenog vojnog sustava. Grad se u 17. stoljeću spominje na vojnim kartama kao krajiška utvrda Wellovar u kojoj su doseljeni Vlasi vršili vojnu službu i ratovali s Osmanlijama.

Unatoč završetku protuturskih ratova, Vojna krajina je u 18. stoljeću i dalje postojala kao izvor jeftine vojske za potrebe Habsburga. Zbog nepovoljnog statusa uslijed vojnih reformi bečkoga dvora, krajišnici su u Severinu podigli bunu 1755. godine koja je brzo ugušena. Potreba da se pobunjeničko područje drži pod prismotrom utjecala je na odluku carice Marije Terezije da 1756. godine utemelji novi grad. Isprva se Bjelovar trebao zvati Novi Varaždin, ali zadržan je naziv ranije krajiške utvrde. Grad je izgrađen oktogonalno i arhitektonski je usklađen sa svojom vojnom funkcijom. U urbanističkom sklopu središnjeg gradskog trga nalazi se park, barokna crkva sv. Terezije, pravoslavna crkva Sv. Trojice, nekadašnja upravna zgrada Križevačke pukovnije, gradski muzej, zgrada knjižnice te druge javne i vojne zgrade iz 17. i 18. stoljeća. Prvi stanovnici Bjelovara bili su vojnici i časnici te pripadnici crkvenog reda pijarista koji su utemeljili samostan i prvu školu u gradu.

Novo poglavlje u povijesti grada započinje razvojačenjem Vojne krajine 1871. godine od kada Bjelovar gubi obilježja vojnoga središta te nastavlja svoj razvoj kao slobodni kraljevski grad. Kraj 19. stoljeća obilježen je snažnim gospodarskim i kulturnim razvojem građanskoga društva. Od 1886. Bjelovar postaje središte Bjelovarsko-križevačke županije. Prometni i industrijski zamah omogućili su izgradnja željeznice i paromlina, pekara Dragutina Wolfa, koja će se razviti u današnju tvornicu keksa i vafla Koestlin, bjelovarska podružnica tvornice kavinih surogata ,,Hinko Franck i sinovi“ te radionica za preradu mesa Josipa Svobode. Drugi svjetski rat obilježila je stagnacija grada na svim područjima od koje će se Bjelovar oporaviti tek u poslijeratnoj obnovi industrije i komunalne infrastrukture. Zbog širenja grada i povećanja populacije, podižu se nove škole, a od 1959. godine započinje s radom i Medicinska škola Bjelovar. Noviju povijest Bjelovara u samostalnoj Hrvatskoj obilježio je Domovinski rat u kojem su stradali vojnici i civili te su oštećeni kulturni objekti u gradskoj jezgri. Na mjestu današnjeg spomenpodručja Barutana 29. rujna 1991. godine eksplodiralo je skladište streljiva pri čemu je poginulo jedanaest hrvatskih vojnika. Odlukom Gradskog vijeća taj se dan obilježava kao Dan Grada Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja.

Valerija Turk Presečki