3. Stanje svijesti

Pitanja za provjeru znanja:

1. Što je temperatura i koja su njezina obilježja? 2. Nabrojite vrijednosti temperature prema stupnjevima. 3. Koja su mjesta i načini mjerenja temperature? 4. Objasnite i demonstrirajte postupke aksilarnog, oralnog i rektalnog mjerenja temperature. 5. Kako se njeguje bolesnik s povišenom temperaturom? 6. Što je puls ili bìlo? 7. Objasnite i demonstrirajte postupak mjerenja pulsa. 8. Definirajte pojmove tahikardije i bradikardije. 9. Objasnite proces disanja i navedite razlike disanja prema dubini, frekvenciji, ritmu i patološkom stanju 10. Što je krvni tlak i koje su normalne vrijednosti? 11. Definirajte hipertenziju, hipotenziju i hipertenzijsku krizu. 12. Objasnite i demonstrirajte postupak mjerenja krvnoga tlaka.

3.

Stanje svijesti

SADRŽAJ

definicija svijesti ............................................................. 22 Uzroci poremećaja svijesti ..................................................... 22 Uzroci nesvjestice ............................................................ 24 sprječavanje nesvjestice ...................................................... 24 Zbrinjavanje onesviještene osobe ............................................... 24

Ishodi učenja:

1. definirati pojam svijesti 2. protumačiti i objasniti kvantitativne i kvalitativne poremećaje svijesti 3. definirati pojam nesvjestice 4. protumačiti uzroke nesvjestice 5. objasniti postupke sprječavanja nesvjestice 6. opisati postupak zbrinjavanja onesviještene osobe

Definicija svijesti

Svijest je najsloženija čovjekova psihička funkcija, cjelokupni doživljaj sebe, okoline, vremenskog prostora, tjelesnih osjeta, opažanja, osjećaja, misli i sjećanja u određenom trenutku. Stanje svijesti najviši je stupanj psihičkog života, temeljna ljudska osobina na kojoj počivaju sve bitne odrednice čovjekova biološkog, društvenog i kulturnog života.

Uzroci poremećaja svijesti

Uzroci poremećaja svijesti mogu biti psihičke i organske naravi: • psihički (stanje mentalne i intelektualne zaostalosti, duševna stanja) • organski se dijele se na opće (otrovanja, poremećaj metabolizma, termoregulacije, cirkulacije) i lokalne (tumori i ozljede mozga, cerebrovaskularni inzult). Poremećaji svijesti dijele se na kvantitativne (stanje budnosti) i kvalitativne (sadržaj svijesti). Kvantitativni poremećaji svijesti: • somnolencija • sopor • semikoma • koma. Somnolencija – pospanost, najblaži oblik poremećaja svijesti, pacijent je nezainteresiran za sebe i okolinu, nesiguran je u orijentaciji u vremenu i prostoru, teško održava pažnju na određeni predmet, na poziv otvara oči i razumljivo odgovara na jednostavna pitanja. Sopor – teži poremećaj svijesti, bolesnik je u dubokom snu, na jači podražaj otvara oči i može se probuditi, odgovara s naporom, ali ne potiče sam verbalnu komunikaciju niti je održava, nije orijentiran u vremenu i u prostoru, hranjenje bolesnika u soporu provodi se s oprezom (on drži hranu u ustima, ne guta je). Semikoma – vrlo teški oblik poremećaja svijesti, bolesnik ima zatvorene oči i ne otvara ih, na bolne podražaje odgovara fleksijom ili ekstenzijom ekstremiteta, prethodi komi ili je prvi znak izlaska iz kome. Koma – najteži oblik poremećaja svijesti (besvjesno stanje), bolesnik ne reagira ni na kakve podražaje, na bolni podražaj fiziološki refleksi u dubokoj komi su ugašeni, bolesnik leži mirno i nepokretno. Uzroci kome mogu biti: • metabolički (dijabetička, hepatična, hipoglikemična, uremična) • cerebralna (tumori, ozljede ili tumori mozga, upale mozga i moždani ovojnica) • toksična (različita otrovanja, alkoholizam, lijekovi).

Komu možemo prepoznati prema vanjskim znakovima: • uremična (zadah po amonijaku) • dijabetička (zadah po acetonu, podsjeća na miris trulog voća) • hepatična koma zadah na vlažnu zemlju. Sinkopa (kratkotrajna nesvjestica nastaje zbog hipoksije mozga), simptomi nesvjestice su omaglica, slabost, osjećaj neravnoteže i nesigurnosti, osjećaj omamljenosti i pospanosti, sprječavanje nesvjestice postižemo ustajanjem polako iz sjedećeg ili ležećeg položaja, mijenjati položaj u krevetu na jedan i drugi bok (ne ležati dugo i stalno na leđima), piti dovoljno tekućine, šetati se po svježem zraku, obući se u ugodnu odjeću, u slučaju nesvjestice pokušajte pojačati krvotok u mozak sjedeći s glavom između koljena ili ležeći s nogama podignutima više od glave. Zbrinjavanje bolesnika u komi: • promatrati bolesnika (pratiti vitalne funkcije, obavijestiti liječnika o promjeni stanja) • održavati prohodnost dišnih puteva (postaviti bolesnika u drenažni položaj, aspiracija sterilnim kateterom) • održavanje higijene bolesnika (redovito kupanje bolesnika, masaža, njega usne šupljine) • prehrana bolesnika (infuzijom, nazogastričnom sondom, gastrostoma) • provoditi mjere sprječavanja komplikacije dugotrajnog ležanja (redovito mijenjanje položaja u krevetu, uporaba pomagala, aktivne i pasivne vježbe, masaža) • primjena ordinirane terapije • osigurati mikroklimatske uvjete prostorije (temperaturu, vlažnost, oksigenizaciju zraka). Kvalitativni poremećaji svijesti: • smetenost • delirij. Smetenost se može pojaviti kao psihički poremećaj u sklopu odgovora na stresnu situaciju ili kao posljedica organske bolesti (ozljede, upala oštećenog mozga), bolesnik smeten, nemiran i uplašen, nije orijentiran u vremenu i prostoru, niti je svjestan svoga stanja, teško pamti novije događaje. Deliriji je duševni poremećaj svijesti, najčešće posljedica pojave organskih bolesti alkoholizma, upalnim procesom ili visokom temperaturom. Obilježen je smetnjama svijesti, mišljenja, uznemirenošću, halucinacijama, gubitkomk koncentracije, orijentacije u vremenu i prostoru te snažnom emocionalnom reakcijom, bolesnik može doživjeti vidne i slušne halucinacije, stanje uzbuđenosti i straha. Deliriji je poznat još kao alkoholni delirij – delirium tremens, akutna psihoza koja obično nastaje nakon nagle apstinencije od alkohola, a može se pojaviti nakon težih kirurških zahvata i psihičkih događaja.

Uzroci nesvjestice

Nesvjestica je iznenadan i prolazan gubitak svijesti zbog smanjene perfuzije mozga – protok krvi u mozak. Kršenjem perfuzije nastaje hipoksija mozga, što uzrokuje nesvjesticu. U zdravih ljudi nakon prolazne nesvjestice najčešće slijedi potpun oporavak. Uzroci nesvjestice: • poremećaji u cerebrovaskularnom sustavu (anemija, hipoksija, infarkt) • kardiovaskularni sustav (bolest srčanih zalistaka, smanjen minutni volumen) • vestibularni sustav (alkoholizam, lijekovi, upala srednjeg uha) • psihički poremećaji • drugi uzroci (menstruacija, trudnoća). Bolesnici opisuju različite osjećaje: slabosti, omaglice, osjećaj gubitka ravnoteže i nesigurnosti, nejasan osjećaj omaglice i pospanosti u glavi. Bolesnici je često mijenjaju s vrtoglavicom (rotacija – okretanje) ili se stanja izmjenjuju, jer su oba praćeni simptomima mučnine i povraćanja.

Sprječavanje nesvjestice

Preventivne mjere u nastanku nesvjestice u zdravih se ljudi odnose na sprječavanje ponovnog gubitka svijesti redovitim obrocima bez preskakanja doručka (hranu bogatu solima), važno je na dan popiti 2 – 3 lite vode, crnu kavu u umjerenim količinama (jača rad srčanih mišića), izbjegavati boravak u zagušenim prostorijama. U slučaju nesvjestice potrebno je odmah sjesti ili leći, popiti 2 decilitra vode (nezaslađene), dobro je jednom šakom uhvatiti drugu i snažno ih rastegnuti, a u sjedećem ili stojećem položaju valja napeti mišiće prekriženih nogu, stražnjice ili trbuha. Starije osobe mogu naučiti kako održati i poboljšati ravnotežu pravilnom prehranom, redovitim hodanjem, vježbanjem. Osim toga, potrebno je prilagoditi okolinu stanovanja dobrim osvjetljenjem, osigurati oslonce, držače, protuklizne podmetače u kupaonici kako bi se izbjegli padovi i ozljede. Za sigurnije kretanje potrebno je koristiti se različitim štapovima, štakama, hodalicama, rolatorima. S problemom nesvjestice treba biti upoznata obitelj i o njemu obaviješten liječnik.

Zbrinjavanje onesviještene osobe

Ako naiđete na osobu nesvjesnu i nepomičnu u ležećem položaju ili se iznenada sruši na tlo, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć. Zatim je treba lagano protresti držeći je za ramena i uputiti joj nekoliko kratkih pitanja: npr. „Što se dogodilo?“ ili „Jeste li ozlijeđeni?“, „Kako se zovete?“. Kada je unesrećeni bez

verbalnog i tjelesnog odgovora potrebno je provjeriti puls i disanje, a, ako osoba diše, staviti je u bočni položaj, a, u suprotnom, započeti oživljavanje. U slučaju povraćanja okrenuti glavu u stranu kako bismo spriječili gušenje sadržajem. Pokriti onesviještenog kako bi se spriječilo pothlađivanje. Onesviještene treba transportirati samo u bočnom položaju (ozljede glave i kralježnice).

Pitanja za provjeru znanja:

1. Što je svijest? 2. Koji su uzroci poremećaja svijesti? 3. Nabrojite i objasnite kvantitativne poremećaje svijesti. 4. Nabrojite i objasnite kvalitativne poremećaje svijesti. 5. Što je nesvjestica? 6. Koji su uzroci nesvjestice? 7. Kako spriječiti nesvjesticu? 8. Koji je postupak s onesviještenom osobom?