ROBERT SKENDEROVIĆ ________________________________________________________________________________________________
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA STUDIJE Knjiga 14 Nakladnici: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Franjevački samostan u Slavonskom Brodu Za nakladnike: Dr. sc. Stanko Andrić P. Sebastijan Golenić Recenzenti: Dr. sc. Franjo Emanuel Hoško Dr. sc. Alexander Buczynski Tehnički urednik: Domagoj Maratović, prof. Lektura: Dr. sc. Petar Vuković Korektura: Dr. sc. Robert Skenderović Prijevod sažetka: Rebeka Vujasinović, prof. Izrada kazala: Tatjana Melnik, prof. Priprema za tisak: Promoart Tisak: Posavska Hrvatska d.o.o., Slavonski Brod Naklada: 300 primjeraka Tisak dovršen u travnju 2012. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 801827. ISBN 978-953-6659-60-9
Robert Skenderović
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
Slavonski Slavonski Brod, Brod, 2012. 2012.
Sadržaj
PREDGOVOR ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 9 UVOD �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 13 I. MATIČNE KNJIGE KAO POVIJESNI IZVORI ����������������������������������������������������������������������� 19 Odnosi crkvene i državne administracije prema matičnim knjigama u 18. stoljeću ���������������������� 19 Začeci vođenja matičnih knjiga na području Slavonije ������������������������������������������������������������������ 26 II. OSNIVANJE ŽUPE I SAMOSTANA PRESVETOG TROJSTVA ������������������������������������������� 33 Franjevci u Brodu na Savi u vrijeme osmanlijske vlasti ����������������������������������������������������������������� 33 Obnova pastoralnog života nakon oslobođenja od Osmanlija �������������������������������������������������������� 42 Franjevačko djelovanje u Brodu na Savi u razdoblju 1701.–1735. godine ���������������������������������� 53 III. PRILOZI ZA BIOGRAFIJE POZNATIJIH FRANJEVACA ��������������������������������������������������� 63 Problemi utvrđivanja identiteta redovnika �������������������������������������������������������������������������������������� 63 Franjevci iz Slavonije ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 66 Franjevci iz Bosne i Hercegovine ��������������������������������������������������������������������������������������������������� 74 Franjevci iz Podunavlja, Dalmacije i ostalih krajeva ���������������������������������������������������������������������� 77 IV. GRANICE BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA ����������������������������������������������������� 81 Župa Presvetog Trojstva u popisima i kanonskim vizitacijama ����������������������������������������������������� 81 Bosanska naselja u sastavu brodske župe ��������������������������������������������������������������������������������������� 82 Slavonska naselja u sastavu brodske župe �������������������������������������������������������������������������������������� 98 Varoš (Gornji Varoš) ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 99 Brod na Savi (Donji Varoš) ����������������������������������������������������������������������������������������������������������� 103 Podvinje ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 108 Vranovci ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 113 Rastušje ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 115 Bukovlje ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 115 Tomica ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 116 Gornja i Donja Vrba ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 117 Ruščica ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������ 119 Robert Skenderović
5
Donja Bebrina i Greda ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������ 121 Gornja Bebrina ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 123 Klakar �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 124 Slobodnica, Kočanovci i Migalovci ���������������������������������������������������������������������������������������������� 126 Kaniža (Mala Kaniža) – Vrguzovci ���������������������������������������������������������������������������������������������� 129 Šumeće i Zbjeg ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 132 Procjene kretanja broja stanovnika brodske župe ������������������������������������������������������������������������� 135 Gravitacijski prostor grada Broda ������������������������������������������������������������������������������������������������� 137 Župa Vrpolje u sastavu pastoralnog područja brodskog samostana ��������������������������������������������� 144 V. MIGRACIJE I ETNIČKA STRUKTURA DOSELJENIKA ���������������������������������������������������� 147 Doseljavanja u Brodsko Posavlje tijekom prve polovice 18. stoljeća ������������������������������������������ 147 Doseljavanja iz Bosanskog pašaluka ������������������������������������������������������������������������������������������� 150 Doseljavanja iz Hrvatske i Slavonije �������������������������������������������������������������������������������������������� 157 Doseljavanje iz ostalih zemalja Habsburške Monarhije i Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 160 Etnička pripadnost doseljenika ����������������������������������������������������������������������������������������������������� 161 VI. DRUŠTVENE STRUKTURE ������������������������������������������������������������������������������������������������ 164 Struktura pripadnika gradske elite ������������������������������������������������������������������������������������������������ 164 Brodski zapovjednici �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 166 Brodski kapetani ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 173 Komorski službenici i zdravstveni radnici ����������������������������������������������������������������������������������� 182 Mreža kumstava ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 190 Vjerski prelasci i etno-konfesionalne posebnosti ������������������������������������������������������������������������� 200 Izvanbračna djeca �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 212 VII. STRUKTURA UPISA U MATIČNU KNJIGU �������������������������������������������������������������������� 217 Formula upisa krštenika ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 217 Propusti, pogreške i nedosljednosti ����������������������������������������������������������������������������������������������� 220 Kronološki diskontinuiteti ������������������������������������������������������������������������������������������������������������ 224 Uzroci propusta, pogrešaka i nedosljednosti �������������������������������������������������������������������������������� 226 VIII. RAZVOJ IMENSKE FORMULE ��������������������������������������������������������������������������������������� 235 Stabilizacija imenske formule ������������������������������������������������������������������������������������������������������� 235 Osobna imena ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 239 Prezimena �������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 243 ZAKLJUČAK ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 249
6
Robert Skenderović
SUMMARY ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 255 PRILOZI ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 261 Prilog 1.: Popis imena redovnika franjevačkog samostana Presvetog Trojstva zapisanih u matičnoj knjizi krštenih 1701.-1735. ������������������������������������������������������������������������� 261 Prilog 2.: Zapis župe Presvetog Trojstva iz 1699. godine ������������������������������������������������������������� 266 Prilog 3.: Zapisi Sarajlija u najstarijoj brodskoj matici ��������������������������������������������������������������� 268 Prilog 4.: Svjedočenje brodskih uglednika o uzornom pastoralnom djelovanju franjevaca u Brodu na Savi iz 1702. godine ��������������������������������������������������������������������������������� 271 Prilog 5.: Svjedočenje brodskih uglednika o uzornom pastoralnom djelovanju franjevaca u Brodu na Savi iz 1725. godine ��������������������������������������������������������������������������������� 273 Prilog 6.: Vjerski prelasci muslimana, protestanata i pravoslavaca zapisani u najstarijoj brodskoj matici ��������������������������������������������������������������������������������������������������������� 276 Prilog 7.: Izvod transkripta matice (138. i 156. p.), koji pokazuje razlike između prvog i drugog zapisa (prijepisa) istih krštenja iz srpnja i kolovoza 1722. godine �������������������������������� 280 IZVORI I LITERATURA ������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 283 KAZALO OSOBNIH IMENA ���������������������������������������������������������������������������������������������������� 293 KAZALO GEOGRAFSKIH POJMOVA �������������������������������������������������������������������������������������� 309 BILJEŠKA O AUTORU ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 323
Robert Skenderović
7
PREDGOVOR
M
atične su knjige svjedoci života zajednica koje su ih vodile. Matice se razlikuju od ostalih povijesnih izvora po tome što ljudi za njih pokazuju velik interes. One su doista višestruko posebne već zato što su vezane uz tri najvažnija događaja u ljudskom životu: rođenje, vjenčanje i smrt. Osim toga, one su nam bliske jer u njima možemo naći dio vlastite obiteljske povijesti, a kroz nju i prošlosti cijelog zavičaja. Povijest vođenja matičnih knjiga u Slavoniji usko je vezana uz povijest franje vačkog reda. Članovi reda stigli su u slavonsku ravnicu već u 13. stoljeću i od tada pa sve do današnjih dana predstavljaju simbol duhovnog i kulturnog identiteta tog prostora. Osmanska osvajanja u 15. i 16. st. dovela su franjevce pred nove kušnje. Te su kušenje otkrile njihovu snagu i vitalnost, jer nakon propasti brojnih samostana, župa i kaptola franjevci ostaju glavni nositelji katoličke vjere i na sebe preuzimaju duhovnu skrb za gotovo cjelokupno katoličko stanovništvo između Drave i Save. Prva desetljeća nakon završetka Velikog bečkog rata (1683.–1699.) i pro gona Osmanlija protekla su u radu na uspostavi normalnog života. Katolička je crkva tada također uložila velike snage u obnovu brojnih župa i crkava. Zbog nedo statka svjetovnih svećenika, franjevci su odigrali važnu ulogu i u obnovi pastoralnog života nakon oslobođenja. Pojava prve matične knjige u Brodu - matice krštenih rimokatoličke župe Presvetog Trojstva, vođene od 1701. do 1735. godine Robert Skenderović
9
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
(Liber baptizatorum conventus Sanctissimae Trinitatis Bradii ab Anno Domini 1701.) - usko je vezana uz tu obnovu i predstavlja njezin materijalni dokaz. Ta najstarija brodska matica, koja se i danas čuva u franjevačkom samostanu Presvetog Trojstva, predstavlja dragocjen izvor za povijest Broda na Savi, ali i za povijest cijele Slavonije u razdoblju u kojem je vođena. Zbog toga je ona središnji predmet interesa ove povijesne studije. Namjera je ove knjige približiti čitateljima matične knjige kao povijesni izvor te upozoriti na njihovu važnost i na bogatstvo povijesnih činjenica koje nam prenose. Dakle, ova je knjiga namijenjena ponajprije čitateljima koje zanima povijest Slavonskog Broda i okolice, ali je tako oblikovana da može koristiti i za istraživanje ostalih matičnih knjiga nastalih na području Slavonije u 18. stoljeću. Također, kroz analizu najstarije matične knjige brodske župe Presvetog Trojstva želim prikazati neke elemente povijesti slavonske svakodnevice u 18. stoljeću, prije svega povijest obitelji i stanovništva, kojima dosadašnja istraživanja slavonske povijesti nisu posvetila dovoljnu pozornost. Slavonija je u povijesnim istraživanjima ostala prilično zapostavljena u odnosu na ostale krajeve Hrvatske. To je posljedica kulturnog i znanstvenog zapostavljanja tog prostora, koji je bio na rubu interesa središnjih vlasti još od vremena Austro-Ugarske Monarhije, a zatim i u vremenima monarhističke i komunističke Jugoslavije. Tek je osamostaljivanje hrvatske države stvorilo preduvjete za provedbu sustavnih istraživanja povijesti Slavonije. Osnivanje Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 1996. godine dalo je priliku novom naraštaju povjesničara da se uključi u ta istraživanja. Novija istraživanja pokazuju da je slavonska povijest doista zanimljiva ne samo u regionalnim i hrvatskim nacionalnim okvirima nego i kao važan dio europske povijesti. Slavonija je igrala važnu ulogu u mnogim povijesnim razdobljima od vremena Rimskog Carstva, preko velikih seoba, osmanlijskog perioda, Prvog i Drugog svjetskog rata, pa sve do naših dana. To dokazuje da istraživanja slavonske povijesti sasvim sigurno mogu stati uz bok bilo kojem drugom povijesnom istraživanju u Europi. Međutim, pred povjesničarima ostaje drugi problem, a to je pitanje smisla povijesnog istraživanja. Taj je problem posebice izražen u današnjem vremenu 10
Robert Skenderović
PREDGOVOR
ubrzanog života koji je doveo do posvemašnje nezainteresiranosti za prošlost. Svaki će se povjesničar složiti da je povijesno naslijeđe bitna sastavnica društva, ali će jednako tako priznati da je teško u široj javnosti pobuditi zanimanje za tu baštinu. Predstavljanje povijesti kroz istraživanje povijesti stanovništva, posebice obiteljskih genealogija, pokazalo se kao jedan od boljih pristupa i zato je povijesna demografija u zadnje vrijeme dobila silan zamah. Takav pristup afirmira svijest da istraživanja regionalne i mikropovijesti nema samo usku znanstvenu vrijednost nego naprotiv pomaže u oblikovanju kulturno-povijesnog identiteta važnoga za cjelokupni društveni razvoj. Zato je bez sumnje nužno da kulturno-povijesna baština pronađe svoje mjesto u društvenom i gospodarskom razvoju Brodskog Posavlja. Na kraju želim zahvaliti svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana. Njezino objavljivanje nikad ne bih uspio ostvariti bez potpore kolega i svojih najbližih. Veliku zahvalnost izražavam dr. Stanku Andriću, voditelju Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, dr. Mati Artukoviću, dr. fra Andriji Zirdumu i dr. Alexanderu Buczynskom. Želim ovom prigodom izreći duboku zahvalnost i onima koji su najviše utjecali na moje osobno i profesionalno oblikovanje – roditeljima Barbari i Aleksandru, koji su me vodili na mome životnom putu; dr. fra Franji Emanuelu Hošku koji je u mene usadio ljubav prema povijesti; i najviše supruzi Dunji, mojoj vječnoj inspiraciji. Posebne zahvale upućujem brodskim ocima franjevcima, koji su svojim djelovanjem trajno obilježili identitet Slavonskog Broda. Njihov kontinuirani više stoljetni rad na pastoralnom, kulturnom i prosvjetnom polju izgradio je brojne generacije Brođana i snažno utjecao na razvoj grada. Najstarija brodska matična knjiga svjedoči o tome djelovanju, a činjenica da je sačuvana sve do današnjih dana otkriva njihovu svijest o potrebi čuvanja povijesnih dokumenata čiji sadržaj govori ne samo o franjevcima nego i o sredini u kojoj su djelovali. Ta franjevačka tra dicija čuvanja starih dokumenata omogućila nam je danas istraživanje naše vlastite prošlosti. Ona ujedno nosi i poruku svim budućim naraštajima da čuvaju memoriju svojih predaka i vlastitog vremena za buduće generacije koje dolaze. Robert Skenderović Robert Skenderović
11
UVOD
Povijesna je znanost tijekom 20. stoljeća doživjela velike promjene. Pod utjecajem razvoja društvenih znanosti, povjesničari su napravili važan metodolo ški iskorak proširivanjem svojih interesa izvan okvira dotadašnjih tradicionalnih diplomatskih, vojnih i političkih tema na područje istraživanja društvenih procesa. Od tada se kao relevantne znanstveno-istraživačke teme pojavljuju nova pitanja, poput urbane povijesti, seljačkog života, položaja žena i marginalnih skupina. Premda se znanstveni interes za demografiju može pratiti još od vremena ranih ekonomista u 17. stoljeću, povjesničari su se tek sredinom 20. stoljeća pod utjecajem razvoja demografije, geografije i ekonomskih znanosti počeli više zanimati za stanovništvo kao znanstveno-istraživačku temu. Ubrzo se pokazalo da je proučavanje međusobnog utjecaja povijesnih događaja i demografskih promje na iznimno važno za razumijevanje ukupnih povijesnih procesa. Tako je nastala povijest stanovništva, odnosno povijesna demografija.1 1 Često se događa da pojedine nacionalne historiografije imaju vlastitu tradiciju povijesnih tema i termina, koji se ne podudaraju s istima u drugim historiografijama. U njemačkom jezičnom području razlikuju se dvije bliske discipline - povijest stanovništva (Bevölkerungsgeschichte) i povijesna demografija (Historische Demographie). U hrvatskoj historiografiji nije došlo do tako jasne diferenciranosti, pa se sva istraživanja vezana uz povijest stanovništva, bilo s aspekta povijesti medicine i antropologije, genealogije, demogeografije, demografije ili socijalne antropologije, smatraju povijesno-demografskim istraživanjima. – O razvoju povijesne demografije u njemačkim
Robert Skenderović
13
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
Nove su teme dale sasvim novu vrijednost brojnim povijesnim dokumentima koji su dotad bili poznati, ali nisu korišteni. Istraživači povijesne demografije počeli su istraživati brojne izvore koji su sadržavali važne podatke o povijesti stanovništva – oporuke, popise nastale radi prikupljanja poreza ili novačenja, brojne crkvene popise i druge. Odjednom su i matične knjige, koje je francuski povjesničar Louis Henry nazvao »demografskim blagom na ugaru«, postale predmetom interesa povjesničara.2 S razvijanjem novih metoda analize matičnih knjiga povjesničari su otkrili da se iz njih mogu doznati brojne činjenice o prirodnim i migracijskim kretanjima stanovništva koje su dotad bile nepoznate. Ta su istraživanja bacila sasvim novo svjetlo na brojne povijesne procese otkrivajući dotad nepoznate ekonomsko-demografske krize ili, naprotiv, razdoblja snažnoga demografskog rasta koja su rasvjetljavala dotad neobjašnjive uzroke ekonomske konjunkture. Razvitak povijesne demografije odrazio se i na povijesna istraživanja u Hrvatskoj. Zahvaljujući bogatoj hrvatskoj povijesnoj baštini, povjesničari su i u nas mogli primijeniti iskustva francuskih, engleskih i drugih europskih povjesničara. Tako je u Hrvatskoj sredinom prošlog stoljeća započeo novi interes za proučavanje matičnih knjiga. Nove metode istraživanja pokazale su da su matične knjige važan demografski izvor, iz kojega su se mogle očitati brojne činjenice važne za bolje poznavanje života stanovnika župa u kojima su nastale. Prije svega, matične su knjige često predstavljale jedini pisani trag koji je iza sebe ostavila velika većina običnih ljudi, o kojima inače nikad ne bismo ni znali da su postojali. Osim toga, matične knjige otkrivaju strukturu obitelji, ponašanje stanovništva u kriznim uvjetima (poput ratova, epidemija ili gladi) i u razdobljima demografske obnove. One omogućuju utvrđivanje prosječne dobi mladenaca pri ulasku u prvi brak, prosječnu doživljenu zemljama više u: Christian Pfister, Bevölkerungsgeschichte und Historische Demographie 15001800, München, 1994. Cjelovit prikaz povijesnodemografskih istraživanja u Hrvatskoj pruža knjiga Vladimir Stipetić – Nenad Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb–Dubrovnik, 2004. 2 Louis Henry, »Une richesse démographique en friche: les registres paroissiaux«, Population, Vol. 8, 1953., Nr. 2, 281-290.
14
Robert Skenderović
UVOD
dob, stopu maskuliniteta, sezonski ritam poroda i brojne druge činjenice iznimno važne za bolje razumijevanje pojedinih povijesnih prilika. Pri analizi najstarijih matičnih knjiga Slavonije važno je znati da je riječ o vremenu kada državna statistika kao takva nije postojala. U Hrvatskoj je državni statistički zavod osnovan tek 1875. godine, pa se razdoblje prije te godine naziva protostatističkim, što znači da se sva istraživanja povijesti stanovništva za to razdoblje koriste izvorima čija prvotna namjena nije bila statističko praćenje kretanja stanovništva. Kako je riječ o pokušaju kvantitativne analize u protostatističkom razdoblju tako se i rezultati te analize ne smiju uzimati kao apsolutno točni brojevi jer ni upisi u matice nisu bili vođeni precizno i dosljedno. Stoga se o zapisima u maticama prije može govoriti kao o reprezentativnim uzorcima nekih demografskih pokazatelja, odnosno o vrlo kvalitetnim uzorcima, koji predstavljaju znatan postotak stvarnih slučajeva i tako otkrivaju glavne demografske trendove. Matične su knjige iznimno važan izvor i za proučavanje razvoja imenske formule – imena, prezimena i nadimaka. Znanstvenici su desetljećima na temelju analize prezimena pokušavali utvrditi neka društvena kretanja (primjerice migracije), ali nisu dovoljno razumijevali povijesni proces formiranja imenske formule, što je u pojedinim znanstvenim radovima dovelo do krivih zaključaka. Slavonski je prostor posebice zanimljiv zato jer su se na njemu, zbog brojnih migracija, susretali došljaci iz različitih hrvatskih krajeva i iz drugih europskih zemalja, koji su sa sobom donosili svoje tradicije oblikovanja prezimena. Najstarija brodska matica pruža mogućnost istraživanja velikog dijela nave denih istraživačkih tema povijesne demografije, ali, nažalost, ne sve. Zbog nedostatka matičnih knjiga vjenčanih i umrlih iz istog razdoblja prve polovice 18. stoljeća, nismo u mogućnosti rekonstruirati obitelji po pokoljenjima, utvrditi prosječnu dob ulaska mladenaca u prvi brak, prosječnu doživljenu dob stanovništva i prosječnu veličinu obitelji, što su vrlo važni čimbenici ukupne slike demografskih kretanja. Stoga će se u ovoj knjizi istraživati četiri osnovne teme: migracijski procesi, gradska elita, elementi socijalne strukture stanovništva i razvoj imenske formule. Najveći dio ove povijesne studije posvećen je proučavanju same matične knjige kao Robert Skenderović
15
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
povijesnog izvora, načinu njezina nastajanja i vjerodostojnosti unesenih podataka. Ta analiza pruža brojne spoznaje koje su vrijedne za cjelokupno razumijevanje početaka vođenja matičnih knjiga u Slavoniji potkraj 17. i početkom 18. stoljeća. Sva poglavlja knjige međusobno povezuje nekoliko glavnih elemenata: 1.) vrijeme prve polovice 18. stoljeća, 2.) prostor, odnosno mjesta koja su pripadala tadašnjoj brodskoj župi Presvetog Trojstva i 3.) najstarija matična knjiga kao glavnim povijesni izvor. Istraživanja provedena u ovoj knjizi nastavljaju se na dosadašnja istraživanja matičnih knjiga kao povijesnih izvora i istraživanja stanovništva Slavonskog Broda i Brodskog Posavlja. Za temeljni uvid u značenje i funkciju matičnih knjiga važni su radovi Mihajla Lanovića3, Ivana Klauzera4 i Stjepana Krivošića5. Dobar pregled različitih istraživanja na temelju matičnih knjiga pruža poseban broj časopisa Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci iz 2000. godine u kojem su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa Matične knjige – korijeni identiteta, održanoga u Rijeci 5. prosinca 1997. godine. Među brojnim radovima koji su u njemu objavljeni treba istaknuti rad Miroslava Bertoše »Matične knjige - arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe«, koji daje širi uvid u europske predmoderne povijesne prilike.6 Povijesno-demografska istraživanja Slavonije u razdoblju prve polovice 18. stoljeća nisu mnogobrojna. Najiscrpniju sintezu dosadašnjih znanstvenih radova napravio je Mirko Marković u svojoj knjizi Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva.7 U toj su sintezi prikupljena istraživanja prijašnjih istraživača, među kojima se posebice ističe Stjepan Pavičić i njegova knjiga Podrijetlo hrvatskih i
3 Mihajlo Lanović, Zbirka matičnih propisa valjanih u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1908. 4 Ivan Klauzer, »Osvrt na historiju razvoja matične službe u SR Hrvatskoj«, Statistička revija 2/1 (1952.): 125-129.; Isti, Natalitet i fertilitet u NR Hrvatskoj (Ekonomski fakultet, doktorska disertacija), Zagreb, 1955., 84-109. 5 Stjepan Krivošić, »Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige«, Arhivski vjesnik, 31(1988.), 13-30. 6 Miroslav Bertoša, »Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe«, u: Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41-42(2000.), 315-352. 7 Mirko Marković, Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Zagreb, 2002.
16
Robert Skenderović
UVOD
srpskih naselja i govora u Slavoniji.8 Važan doprinos istraživanju te teme dao je i Ivan Erceg u radovima »Životni uvjeti stanovništva u Slavoniji (i dijelu Podunavlja) krajem 17. i početkom 18. stoljeća« i »Ekonomsko stanje i promjene u hrvatsko-slavonskim županijama u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća«.9 Osim toga, važan dio istraživanja napravljen je i na području arhivistike i objavljivanja izvora. Ovdje se posebice moraju istaknuti Stjepan Sršan10 i Tomislav Radonić11, koji su napravili popise sačuvanih slavonskih matičnih knjiga, što znatno olakšava njihovo istraživanje. Tijekom proteklih desetljeća objavljeni su i brojni izvori važni za povijesnodemografsko istraživanje Slavonije. Među njima su posebice važni komorski popisi iz 18. stoljeća koje je započeo objavljivati Tadija Smičiklas, a poslije nastavio Ive Mažuran.12 Dijelovi tih komorskih popisa koji se odnose na Brodsko Posavlje objavljeni su uz temeljite komentare u knjizi fra Andrije Zirduma Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.– 1991.13 Uz te je popise vezana i knjiga Ive Mažurana Osnivanje Vojne granice u Slavoniji 1702. godine, koja znatno osvjetljava demografske prilike u Brodskom Posavlju početkom 18. stoljeća.14 Posljednjih desetljeća slavonski su povjesničari započeli objavljivanje transkripata i prijevoda samih matica, što široj javnosti omogućuje izravni uvid u te bogate povijesne izvore. Na području Slavonije dosad su u cijelosti objavljene Stjepan Pavičić, Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji, Djela JAZU, knj. 47, 1953. 9 Ivan Erceg, »Životni uvjeti stanovništva u Slavoniji (i dijelu Podunavlja) krajem 17. i početkom 18. stoljeća«, Acta historico-oeconomica 21(1994.), 7-29.; Isti, »Ekonomsko stanje i promjene u hrvatsko-slavonskim županijama u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća, Acta historico-oeconomica 2829(2001./2002.), 115-122. 10 Stjepan Sršan, »Matične knjige za područje Historijskog arhiva u Osijeku«, Arhivski vjesnik 30/31(1987.), 89-102., 111-138. 11 Tomislav Radonić, »Evidencija matičnih knjiga na području nadležnosti Povijesnog arhiva u Požegi«, Zlatna dolina 2(1996.), 2, 245-258. 12 Tadija Smičiklas, Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije, knj. I., Zagreb, 1891., Ive Mažuran, Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine, Zavod za znanstveni rad JAZU u Osijeku, Osijek, 1988.; Ive Mažuran, Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine, Zavod za znanstveni rad HAZU u Osijeku, Osijek, 1993. 13 Andrija Zirdum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698.–1991., Slavonski Brod, 2001. 14 Ive Mažuran, Osnivanje Vojne granice u Slavoniji 1702. godine, Osijek, 2005. 8
Robert Skenderović
17
NAJSTARIJA MATIČNA KNJIGA BRODSKE ŽUPE PRESVETOG TROJSTVA (1701.–1735.)
najstarije matične knjige Osijeka15 i Virovitice16. Njihovim objavljivanjem povije sna je demografija u Hrvatskoj dobila dva važna izvora za istraživanje demografske povijesti Slavonije, pa se i u ovoj knjizi često koriste radi usporedbe. One pokazuju neke temeljne sličnosti koje se mogu prepoznati kod svih matičnih knjiga nastalih u prvoj polovici 18. stoljeća, ali su važne i za utvrđivanje brojnih posebnosti brodske matice, koje se otkrivaju u ovoj povijesnoj studiji.
Ive Mažuran, Stanovništvo Osijeka 1693.-1703., Liber baptizatorum, copulatorum et mortuorum Essekini ab anno 1693. usque ad 1703., Građa za historiju Osijeka i Slavonije, knj. 5., Osijek, 1974. 16 Stjepan Sršan, Stanovništvo Virovitice i okolnih sela, Matica krštenih i vjenčanih župe sv. Roka 1686.–1717., Liber baptizatorum et copulatorum Viroviticzae ab anno 1686. usque ad 1717., Osijek, 2004. 15
18
Robert Skenderović